Metodika

1. Temeljna nastavna umijeća

1. planiranje i pripremanje za nastavni sat;2. izvedba nastavnog sata - vođenje i tijek nastavnog sata;3. razredni ugođaj – disciplina;4. ocjenjivanje učeničkog napretka;5. osvrt i prosudba vlastitog rada

U planiranju nastave nastavnik će razmišljati o sljedećim važnim pitanjima:Što je to čemu moram naučiti učenike? - utvrđivanje ciljaKako ću znati da sam ih to i naučio/la? - utvrđivanje zadataka i načina pouzdane provjereKoji su sadržaji najprikladniji da učenici to nauče? - izbor sadržajaKojim ću nastavnim metodama postići najbolje rezultate? - izbor metoda

Glavne sastavnice procesa nastave i učenja:• uvođenje i pripremanje za proces nastave i učenja • učenje novih sadržaja• vježbanje, ponavljanje• sistematiziranje i generaliziranje• evaluacija postignutih rezultata.

Disciplina i radno ozračje

Važnost pozitivnih odnosa:• Odnos učenik – nastavnik• Odnos učenik – nastavni predmet• Odnos učenik – učenik• Odnos nastavnik – roditelj

Kompetencije učitelja/ nastavnika:

a) predmetna kompetencija – znanja određenog područjab) pedagoško-didaktičko-metodička kompetencija – obuhvaća znanja i vještine posredovanja znanstvenih spoznaja u nastavi određenog predmeta c) psihološka kompetencija – osobine ličnosti učitelja/ nastavnika

Kompetencije nastavnika 1. osobnasposobnost odabira odgovarajućeg ponašanja u određenoj situaciji, biti empatičan, uvažavati učenike, ne ponižavati ih, biti komunikativan, fleksibilan, biti raspoložen, pravedan, dosljedan 2. kognitivnakoristi teorije i koncepte, i informalno znanje koje stječe kroz praksu, da poznaje pedagogiju, didaktiku i metodiku u kojima je sistematizirano ljudsko iskustvo3. predmetnazna pripremiti sat i poduzeti mjere za unutarnju diferencijaciju4. refleksivnanastavnik promišlja o tijeku rada, što i kako učenici shvaćaju, jesu li učenici motivirani; razmišlja o radu-je li sve dobro realizirano

Stilovi nastavnika1. AUTORITARAN 2. POPUSTLJIV 3. DISTANCIRAN 4. AUTORITATIVAN

Odgojno-obrazovna klima

Socijalna klima: Priroda i kvaliteta socijalnih odnosa u procesu odgoja i obrazovanja i nastaveOdnosi: učenik- učitelj, učenik-učenik, učenik – učenička zajednica, učitelj – roditelj, učenik – roditelj

Školska ekologija

• Prirodna i društvena sredina škole• Svi fizički i materijalni uvjeti škole• Školska zgrada i okoliš• Opremljenost škole i nastavna oprema• Izleti i ekskurzije.

Faktori (čimbenici) nastave- didaktički trokutUčenik, učitelj, nastavni sadržaj- didaktički četverokutUčenik, učitelj, nastavni sadržaj, nastavna tehnologijaCiljevi učenja, metode, suradnici, vrednovanje, ... = didaktički mnogokut

Nastavni plan

Pedagoški dokument koji propisuje:o Nastavne predmeteo Redoslijed nastavnih predmeta po razredimao Godišnji i tjedni broj satio U tablicio Državna razina

Pedagoški dokument koji predviđa:o opseg, dubinu i redoslijed nastavnih sadržajao poučavanje u nastavnom predmetu/ima u određenome tipu školeo državna razina

Izvedbeni program- Detaljizirani program koji izrađuje učitelj/nastavnik na temelju zadanoga nastavnog plana i programa programa na razini razreda i/ili razrednoga odjela, ili za skupinu učenika.- Planiranje i programiranje može biti: godišnje, mjesečno, tjedno i dnevno.

Kurikulum nastave ciljevi učenja sadržaji učenja didaktička sredstvametodesituacije i strategije vrednovanje i samovrednovanje

Kako planirati nastavni rad?Nacionalni okvirni kurikulum i Strukovni kurikulum (Republika Hrvatska, MZOŠ)Okvirni plan i program (MZOŠ)Školski kurikulumIzvedbeni (operativni) plan i program (nastavnik, ŠSV- ŽSV)Mikroplaniranje na razini priprave za nastavni sat (nastavnik)

Didaktički – nastavni sustaviNASTAVA:

1. heuristička 2. programirana3. egzemplarna4. problemska5. timska6. mentorska

1. Heurističkazasniva se na spoznaji kognitivno orijentirana i direktivna razvojna, genetička, induktivna nastavaobrazovnu važnost imaju samo oni nastavni sadržaji koje učenici potpuno razumijuobilježje - nastavnici svojim načinom poučavanja misaono vode učenike do shvaćanja sadržaja

2. ProgramiranaUčenici samostalno koriste tzv. programirani materijaltj. tekst sastavljen do većeg broja tzv. članaka, kao relativno nezavisnih sadržajnih jedinica., Umjesto s nastavnikom, učenik komunicira s programom (apersonalna komunikacija)Strategija kratkih koraka

3. EgzemplarnaOdređivanje egzemplarnog sadržaja, tj. sistematiziranje sličnih sadržaja, a zatim se izdvaja ono bitno, osnovno, egzemplarno, što može reprezentirati čitav skup tih sličnih sadržaja. Takvom selekcijom se dobivaju dvije skupine sadržaja:egzemplarni – temeljita nastavnikova obradaanalogni – učenikova obrada

4. Problemska osposobljavljanje učenika za rješavanje brojnih životnih i radnih problema učenik samostalno rješava probleme, na koncepciji "iskustvenog učenja“slobodno, odgovorno i kreativno mišljenje i ponašanje učenika; divergentno mišljenje

učenici moraju vladati s više misaonih operacija, pogotovo operacijama stvaranja

5. Timskanastava se shvaća kao timski rad, u kojemu vlada suradnja i nadopunjavanje, a ne kompeticijegrupe učenika nisu stalne, Projekti – naziva se još i "projekt metoda".

6. Mentorskaučenik radi samostalnije nego u drugim sustavima, a uloga nastavnika se svodi na davanje povremenih konzultacija. prikladna pri izradi referata ili izradi doplomske radnje na završetku školovanja, kao i za uključivanje učenika u društvene prakse. odvija se pod nadzorom odabranih mentora.

ORGANIZACIJA NASTAVE

Dinamika odgojno-obrazovnog procesa

Etape radaSocijalni oblici radaMetodička oblikovanost

Etape odgojno-obrazovnog procesa: artikulacija nastavnog procesa

Odgojno-obrazovni proces je zajednička aktivnost njegovih sudionika (a ne samo aktivnost u kojoj se učenik priprema, vježba i odgovara) - njegove osnovne etape su Dogovor, realizacija, evaluacija.

1. DogovorDogovor je prva etapa kojom počinje odgojno-obrazovni proces. Dogovara se što će se raditi (sadržaj i aktivnosti) i kako će se to uraditi (oblici, strategije, metode i postupci).Sadržaji i aktivnosti su dijelom određeni programom ali se oni u etapi dogovaranja konkretiziraju i preoblikuju u skladu s interesima i potrebama sudionika odgojno-obrazovnog procesa.Nakon definiranja sadržaja i aktivnosti, dogovara se način realizacije, npr. hoće li se raditi zajednički, u skupinama, individualno, koji će se nastavni izvori upotrijebiti i sl.

2. RealizacijaEtapa realizacije je središnja etapa odgojno-obrazovnog procesa. Ona i vremenski traje najduže i u njoj se ostvaruju odgojno-obrazovni zadaci. U ovoj etapi razlikujemo: organizaciju i izvođenje.

3. Evaluacijaodređivanje vrijednosti, ocjenjivanje, procjena Takve procjene polaze od unaprijed postavljenih ciljeva i to jednako humanističkih, egzistencijalnih i socijalnih, zatim ciljeva koji se odnose na kognitivni, afektivni i psihomotorički razvoj te realizaciju individualnih i društvenih ciljeva.

Socijalni oblici rada (nastavni oblici)

1.Frontalni radEkonomičanSlabije mogućnosti sudjelovanja svih učenikaPretpostavlja da su sposobnosti i interesi svih učenika približno isti

Socijalni Oblici koji potiču aktivnost i samostalnost učenika:2.Rad u paruintenzivnija komunikacija, uz mogućnost veće samostalnosti; socijalizacijski učinci; praćenje uspješnosti u paru

3. Skupinski oblikdinamična komunikacija, dogovor i raspodjela poslova, odgovornost, razvoj socijalnih kompetencija, mogućnost rada na više razina

4. Individualni radNaglašena samostalnost i aktivnost učenikaSamostalno učenje i samovrednovanjeIndividualizacija- primjerenost učeniku

5. Pedagoška radionicaSuradničko i iskustveno učenjeKružna i skupinska komunikacijaMogućnosti za aktivnost cijeloga razrednoga odjela

NASTAVNE METODEMetode usmenog izlaganjaMetode razgovora (dijaloške metode)Metode čitanja (tekstovne metode)Metode pisanjaMetode crtanjaMetode pokazivanja (demonstracijske)Metode tjelesnoga rada (prakseološke): promatranja, slušanja, razmišljanja, maštanja

NASTAVNA SREDSTVAIzvori znanja, odnosno, razni predmeti koji služe za ilustraciju nastave: slike, karte, zbirke, udžbenici, filmovi, knjige, računalni programi i oprema, didaktički paketi za pokuse, plakati, aplikacije, prirodnine...Učionica kao “materijalizirani kurikulum”

Nastavna sredstva i mediji u nastavi Izvorna stvarnost ili mediji?Mediji: nositelj/posrednik informacija u didaktičko funkcionalnim vezama.1. Vizualni mediji tekstualni (udžbenici, slikovnice, crteži, modeli, grafikoni, ...)mikrofilmovi, dijapozitivi, elementfilmovi, CDlaboratorijska oprema, zbirke,

2. Auditivnididaktički oblikovani audiozapisi (magnetoskopski, CD)fonolaboratoriji za učenje jezika

3. Audiovizualni medijitelevizijski zapisi nastavni filmCDInternet

Multimedijalnost u nastavi - multimedijska didaktika – uvjetovanost izbora medija

NASTAVNE STRATEGIJE

1. Strategija poučavanja

Metode:

1. problemskog poučavanja (odgovori na pitanja učenika, izlaganje, razgovor, rad na tekstu i drugim izvorima, demonstracija, laboratorijski rad)

2. heurističkog poučavanja (razgovor, rasprava, panel-rasprava, suprotstavljene grupe)

3. programiranog poučavanja (programirani tekst, programirani udžbenik, programirani nastavni listići, stroj za učenje, kompjutorski program).

2. Strategija učenja otkrivanjem

Metode i postupci: - istraživanja (promatranje, praćenje, prikupljanje podataka, anketa, intervju, delfi-postupak, eksperiment), - simulacije (igre uloga, igre s pravilima, plan-igre, analiza slučaja), - projekt (proučavanje, inicijativa, rad po ciklusima, radionica budućnosti, scenarij).

3. Strategija doživljavanja

Metode recepcije umjetničkog djela:- slušanje glazbe- promatranje glazbenog djela- gledanje filma- čitanje književnog djela)

4. Strategija izražavanja i stvaranja

Metode i postupci:

- interpretacije (recitiranje, scensko izvođenje, pjevanje, sviranje, pripovijedanje, ples)- evaluacije (rasprava, kritika, suprotstavljanje grupe, panel-rasprava, prikaz)- kreacije (komponiranje, slikanje, oblikovanje, književno stvaranje).

5. Strategije stvaranja

Metode i postupci:- znanstveno stvaranje (oluja ideja, morfološka analiza, radionica budućnosti, scenarij),- umjetničko stvaranje (reproduktivno stvaranje - gluma, izvođenje glazbe, ples; produktivno stvaranje - pisanje, komponiranje)- radno-tehničko stvaranje (konstruiranje, projektiranje, inoviranje, preoblikovanje, otkrivanje).

6. Strategije vježbanja

Metode i postupci- učenje učenja (rad na grafičkim izvorima, rad na tekstualnim izvorima, rad na stvarnosti, rad na tehničkim izvorima), - učenje jezika (govorne vježbe, vježbe u učenju, pismene vježbe, gramatičke vježbe, scenske vježbe, likovne vježbe, vježbe intonacije, vježbe u sviranju), - praktični radovi (konstruktorske uloge, vježbanje jednostavnih radnji, vježbanje elemenata - složenih radnji, vježbanje radnji i procesa) - tjelesno vježbanje

I. Metodika – znanstvena grana

• Predmet proučavanja metodike kao interdisciplinarne znanosti jesu zakonitosti u području učenja i poučavanja, u nekom konkretnom, jasno određenome području prirode, tehnike ili tehnologije (području čovjekova djelovanja). (Matijević, 2011)

• Istražuje nastavni predmet kao teorijsku i praktičnu, sadržajnu i procesnu cjelinu.• Umijeće poučavanja i organizacije nastave!

INTERDISCIPLINARNA POVEZANOST METODIKE ZA DRUGE ZNANOSTI

METODIKA NASTAVE

pedagogija didaktika psihologija kineziologija filozofija sociologijaedukacijsko-rahabilitacijske znanosti

POVEZANOST DIDAKTIKE I METODIKEDIDAKTIKA proučava opće probleme obrazovanja (zajednička pitanja nastave), METODIKA proučava zakonitosti nastave pojedinog nastavnog predmeta.

Metodičko znanje

Znanje potrebno za (pro)vođenje odgojno-obrazovnog procesaPoznavanje sadržaja nastavnog predmetaPoznavati pedagoška, psihološka, sociološka, didaktička, socijalno-pedagoška idr potrebna za počavanjePoznavanje praktičnih vještina i postupaka i oblikovanje novih metodičkih pristupaUčiti (sebe) – stručno usavršavanjeUčiti druge – poučavati!Kreativnost učiteljskoga rada

Struktura metodike po obrazovnim stupnjevimaa) Metodika predškolskog odgojab) Metodika osnovne školec) Metodika srednje školed) Visokoškolska metodikae) Metodika obrazovanja odraslih (andragoška metodika)

Struktura metodike na razini obrazovnih programa• Obvezni općeobrazovni program (OŠ, gimnazije)• Obvezni općeobrazovni program u strukovnom obrazovanju• Neobvezni programi u osnovnim i srednjim školama (dodatni, izborni, dopunski,

fakultativni)• Programi u obrazovanju odraslih• Programi u dvojezičnim programima

NASTAVA (srednjeg obrazovanja) ORIJENTIRANA JE NA TRI OSNOVNE FUNKCIJE:pripremanje učenika za životosposobljavanje za radpriprema za nastavak školovanja

KOMPETENCIJE NASTAVNIKA

Određenje temeljnih nastavnih umijeća1. znanje2. odlučivanje3. radnje

Prema Kyriacou (2001) temeljna nastavna umijeća su:• planiranje i pripremanje za nastavni sat;• izvedba nastavnog sata • vođenje i tijek nastavnog sata;• razredni ugođaj – disciplina;• ocjenjivanje učeničkog napretka;• osvrt i prosudba vlastitog rada.

NASTAVNA NAČELA

orijentiri za nastavnika, izvode se iz svrhe učenja predmeta te učenikovih razvojnih mogućnosti:

1. Načelo znanstvenosti2. Načelo odgojnosti3. Načelo stvaralaštva4. Načelo sadržajne kompetencije5. Načelo prosudbe6. Načelo demokratičnosti7. Načelo ekonomičnosti i selektivnosti8. Načelo indukcije i dedukcije9. Načelo primjerenosti i akceleracije10. Načelo analize i sinteze11. Načelo zornosti12. Načelo zanimljivosti

OBLIKOVANJE NASTAVE

- Za višesložnost oblikovanja strukture nastave sastavnice, procesi, etape, metodičnost – često se koristi izraz artikulacija- Pod pojmom artikulacije nastave i učenja podrazumijevamo raščlanjivanje i strukturiranje, oblikovanje procesa nastave i učenja u pojedinim situacijama odgojno-obrazovnog rada.- Godišnja, mjesečna, (tjedna), dnevna, artikulacija nastavnog sata.

METODIČKI POJMOVI

1. NASTAVNO PODRUČJEo područje prirodnih znanosti (biologija, kemija, fizika, matematika…)o područje društvenih znanosti (povijest, jezici, filozofija, psihologija…)o umjetničko područje (likovna i glazbena kultura, ...)o posebna odgojno – obrazovna područja (građanski odgoj, razvojna-pedagoška

djelatnost…)

2. NASTAVNI PREDMETpredstavlja didaktički prerađenu znanost ili znanstvenu granu, koja se planski oblikuje i radi s učenicima; s obzirom na stupanj školovanja, kvalifikacijsku skalu u srednjem obrazovanju, karakter usmjerenja za zanimanje, dob učenika, aplikativnost predmeta u nastavnoj praksi i sl.

3. PREDMETNO PODRUČJEo Relativno zasebni dijelovi nastavnoga programa istog predmeta izvedeni temeljem

strukture sadržaja, odnosno maksimalno moguće samostalno strukturiran sadržaj u relativno zasebna područja radi bolje preglednosti i pristupačnosti učenja.

o Npr. u Biologiji: botanika, zoologija, znanost o čovjeku…; u Psihologiji: socijalna psihologija

4. NASTAVNA CJELINAPredstavlja cjelovit sadržaj u okviru jednog nastavnog predmeta. Cjelina obuhvaća širu tematiku u kojoj dominira središnja tema oko koje se koncentrira cjelokupan obuhvaćeni sadržaj (sadržajna koncentracija).u cjelini je istaknuta središnja ideja: filozofska, znanstvena, idejno-politička (idejna koncentracija)

5. NASTAVNA TEMAPo sadržajnom je određenju vrlo slična pojmu predmetne cjeline, a razlike postoje uglavnom u odnosu na opseg sadržaja, odnosno tema je (u pravilu) uža od cjeline.Npr. Tema: Socijalno ponašanje i grupni utjecaj (gimnazijski program)

6. NASTAVNA JEDINICAOpseg nastavnoga sadržaja predviđen za nastavni sat (ili blok sat)Dobiva se raščlanjivanjem cjeline, odnosno teme (ponekad se tema i jedinica mogu preklapati) npr. Grupa i osnovne karakteristike grupe (Psihologija)

Početak je planiranje i programiranje

1. Nastavni planPedagoški dokument koji propisuje:

- Nastavne predmete- Redoslijed nastavnih predmeta po razredima- Godišnji i tjedni broj sati- U tablici

2. Nastavni programPedagoški dokument koji predviđa opseg, dubinu i redoslijed nastavnih sadržaja koji će se počavati u nastavnom predmetu/ima u određenome tipu škole.

3. Izvedbeni plan i programDetaljizirani program koji izrađuje nastavnik na temelju zadanoga programa na razini razreda Planiranje i programiranje može biti: godišnje, mjesečno, tjedno i dnevno.

Izvedbeni plan i programSastavnice:

1. Mjesec i redni broj sata2. Nastavna cjelina, tema i jedinica3. Cilj učenja nastavne cjeline4. Nastavne metode, sredstva i pomagala5. Korelacija s drugim predmetima6. Mjesto izvođenja7. Vrednovanje i bilješke napomene

4. Nastavna priprava

Sastavnice:• Opći podatci• Nastavni predmet - cjelina – tema – jedinica• Ključni pojmovi• Cilj sata i ishodi učenja• Nastavne zadaće: obrazovne, odgojne, funkcionalne• Nastavni oblici, metode, postupci, sredstva• Tip nastavnog sata• Korelacija (suodnos)• Literatura/ izvori • Tijek sata (nastavnoga rada)

IV. PRIPREMANJE NASTAVE

Planiranje nastavne jedinice (Jensen, 2003)Pri tome u suvremenoj nastavi mislimo na planiranje učenja učenika (životni, fleksibilni, interdisciplinarni planovi); planiranje iz perspektive učenika koji je u središtu procesa.Važna je metodika! Ima mjesta za spontanost!

“TIPOVI” NASTAVNIH SATI

1. Uvođenje u proces nastave i učenja (veće sadržajne cjeline, novo područje nastave);2. situacije nastave u kojima je dominantno novo znanje (proces učenja u užem smislu);3. situacije u kojima je dominantno vježbanje i primjena usvojenog znanja (razvitak i usavršavanje sposobnosti, vještina i navika);4. situacije u kojima je dominantno ponavljanje, utvrđivanje i sistematiziranje usvojenih znanja;5. situacije u kojima je dominantna kontrola, evaluacija procesa i rezultata nastave i učenja.

Kod pripremanja nastave bitno je postaviti pitanja:

1. Što učenik treba naučiti? 2. Na kojoj razini treba usvojiti znanja, vještine i navike?3. Koje sposobnosti treba razvijati u neposrednoj situaciji učenja?4. Koje vrijednosti i ponašanja treba razvijati i promicati u procesu učenja i nastave?

NASTAVNA PRIPRAVA

Temeljni Stupnjevi Nastave1. Priprava - uvod - motivacija, predznanje, najava teme2. Istraživanje - nove činjenice, važna obilježja, uopćavanje3. Provjera stečenih spoznaja - Novi primjeri, ponavljanje, vježbanje, sinteza - Domaća zadaća i druge upute za učenja

1. PRIPRAVA (uvodni dio):a) motivacijab) podsjećanje na bitno predznanjec) najava cilja učenja i nastave

2. ISTRAŽIVANJE (glavni dio sata)a) Zapažanje novih činjenicab) Otkrivanje drugih važnih obilježja (primjeri)c) Uopćavanje (izvođenje pravila, sažimanje)

3. PROVJERA STEČENIH SPOZNAJA (završni dio sata)a) Utvrđivanje znanjab) Uopćavanje (izvođenje pravila, sažimanje, novi primjeri)c) Domaća zadaća i upute za daljnje učenje

NASTAVNI OBLICI - Socijalni odnosi među sudionicima.

1. Čelni (frontalni) – naglašena kognitivna strana nastave: poučavanje, predavanje, usmeno izlaganje; učenici pasivni

2. Skupinski (grupni) – naglašene socijalna strana nastave i komunikacija, aktivnost učenika i unutarnja dinamika; važnost pravilne organizacije takvoga rada s jasnim ulogama i zadaćama svih članova skupine

3. Rad u paru – zajednički rad dvaju učenika, učenici su aktivniji i samostalniji, dijele odgovornost i uče jedan od drugoga; moguć je za socijalnu strategiju “sparivanja” učenika.

4. Individualni oblik rada – samostalan rad učenika, sloboda, inicijativa; komunikacijska razina učenik – nastavni sadržaj (rad s udžbenikom, radnim listovima i sl.)

NASTAVNE METODE

• Načini rada učitelja i učenika, odnosno načini komuniciranja subjekata tijekom odgojno-obrazovnoga procesa

• Nadređeni su im pojam strategije, a podređeni postupci

1. Metode usmenog izlaganja2. Metode razgovora (dijaloške metode)3. Metode čitanja (tekstovne metode)4. Metode pisanja5. Metode crtanja6. Metode pokazivanja (demonstracijske)7. Metode tjelesnoga rada (prakseološke): promatranja, slušanja, razmišljanja, maštanja

NASTAVNA SREDSTVA – NASTAVNA POMAGALA

• Nastavna sredstva – didaktički oblikovana izvorna stvarnost koja omogućuje pristupačnije učenikovo spoznavanje tijekom nastavnog procesa.

• Nastavna pomagala – pomažu u korištenju, predstavljanju nastavnih sredstava u nastavnom procesu.

Didaktički i metodički pluralizam• Raznovrsnost u organizaciji nastave i učenja• Strategije, metode i postupci: ciljevi obrazovanja različiti -različitost metoda u nastavi.• Određen je metodama poučavanja učitelja koje potiču i podržavaju različite vrste i

stilove učenja učenika, npr.: problemska nastave (otkrivajuće učenje), grupna nastave (kooperativno učenje) akcijska nastava (integrativno učenje) predavačko- prikazivačka nastava (receptivno učenje)

Strategije aktivnoga učenja u srednjim školama• Rješavanje problema i istraživanje (problemska nastava)• Studija slučaja• Igra i simulacija• Igra uloga• Plan-igra (simulacija socijalnih odnosa i inteakcija)

PEDAGOŠKA RADIONICA PROJEKTI

Metodički postupci u nastaviAsocijacijeOluja IdejaGrozdKockarenjeŠest ŠeširaSlagalica (Ekspertne Skupine)Postupak “Provokacije”

V. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVE I UČENJA• Ključne kompetencije (8 EU, NOK) kao ishodi učenja:1. Komunikacija na materinskom jeziku2. Komunikacija na stranom jeziku3. Matematička kompetencija i temeljne kompetencije u znanosti i tehnologiji4. Digitalna kompetencija5. Učiti kako učiti6. Društvene i građanske kompetencije7. Smisao za inicijativu i poduzetništvo8. Kulturna senzibilizacija i istraživanje

Primjeri ishoda učenja:

• Samostalno pripremiti primjer rada u računalnom programu...• Oblikovati i objasniti prezentaciju osnovnog procesa...• Objasniti korake tehnološkog procesa ...• Otkloniti jednostavnije kvarove na kućanskim aparatima• Izražavaju se što preciznijim glagolima, npr. : analizirati, opisati, definirati, napraviti,

usporediti, razlikovati, argumentirati, ...

Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje postignuća učenika

• tijekom cijele nastavne godine; različite aktivnosti• poticanje motivacije učenika za učenje• ocjenjivanje znanja, a ne neznanja• poštivanje odrednica Pravilnika o ocjenivanju• promatranje i redovito bilježenje o učenikovu napretka • dijagnostički upitnici, ček liste, skale procjene, portfolio (zbirke učeničkih radova), • samoprocjena i uključenost učenika u ocjenjivanje

ŠTO JE DOBRA NASTAVA?

Nastava . . .• Organiziran, osmišljan, intencionalan proces učenja i poučavanja, u različitim

ustanovama, s ciljem odgoja i obrazovanja: aktivan, stvaralački, partnerski... • Visoka povezanost kvalitete nastave i učeničkih postignuća• Nastava kao neiscrpan prostor odgojno-obrazovnoga djelovanja i predmet trajnoga

interesa • Razvoj nastave - razvoj škole

• Obilježja dobre nastave prema Hilbertu Meyeru (2005), njemačkome pedagogu i didaktičaru, sažeta na temelju rezultata znanstvenih istraživanja kvalitete nastave provedenih u desetljeću prije izlaženja knjige.

Obilježja dobre nastave

1. Visok udio stvarnoga vremena učenja2. Poticajno ozračje za učenje3. Jasnoća sadržaja4. Uspostavljanje smisla komunikacijom5. Raznolikost metoda6. Individualno poticanje7. Inteligentno vježbanje8. Jasnoća očekivanih postignuća9. Pripremljena okolina

1. JASNO STRUKTURIRANJE NASTAVE Jasnoća procesa i uloga; podudarnost ciljeva, sadržaja i metoda; dogovor o pravilima i slobodama.Jasnim strukturiranjem (oblikovanjem) nastave polažu se pretpostavke uspješnoga učenja.

2. VISOK UDIO STVARNOGA VREMENA UČENJADobra organizacija vremena, točnost, ritmiziranje tijeka nastaveMetodičko “usporavanje” ili “ubrzavanje” – pratiti proces učenja učenikaReguliranje tempa učenja učenika, visoki udio stvarnoga vremena učenja i izmjena etapa intenzivnoga rada i opuštanja.

3. POTICAJNO OZRAČJE ZA UČENJEUzajamno poštivanje, pridržavanje pravila, podjela odgovornosti, pravednost nastavnika te skrb za učenikeHumana kvaliteta odnosa između nastavnika i učenika i učenika međusobno.Poticajno ozračje “jača” ostalih devet kategorija

4. JASNOĆA SADRŽAJARazumljivost postavljenih zadataka, pouzdanost tematskoga hoda, jasnoća i obvezatnost očekivanih rezultataČesta analiza strukture i stanja učenja učenikaStručno znanje omogućuje nastavniku pokretljivost u pristupu učeničkim predodžbama.

5. USPOSTAVLJANJE SMISLA KOMUNIKACIJOMSudjelovanje u planiranju, kultura razgovora i povratnih informacija, rasprava o smislu, dnevnik učenja...Učenici postavljaju kritička i dodatna pitanja te razmišljaju o vlastitom procesu učenja.

6. RAZNOLIKOST METODAMetodičko bogatstvo i raznolikost obrazaca djelovanja, varijabilnost oblika nastave uz uravnoteženost temeljnih oblika.Tri razine metodičkog djelovanja: makro, mezo i mikrometodika.Analizirati i postupno širiti izbor metoda iz različitih koncepata!

7. INDIVIDUALNO POTICANJEUnutarnja diferencijacija i integracija, analiza individualnih postignuća u učenju, posebno poticanje učenika iz rizičnih (ranjivih) skupina.Pedagogija raznolikosti - podupirati prikladnim mjerama (dovoljno vremena za učenje, primjerena nastavna sredstva, i sl.) sveobuhvatni razvoj svakog učenika.

8. INTELIGENTNO VJEŽBANJEOsvješćivanje strategija učenja, primjereni zadatci za vježbu, ciljana pomoć.Omogućiti učenicima razvoj kompetencije vježbanja,vježbe su česte, ali kratke; za njih ima dovoljno vremena, a učenici shvaćaju što vježbaju

9. JASNOĆA OČEKIVANIH POSTIGNUĆANastavna ponuda utemeljena na smjernicama i obrazovnim standardima i prilagođena sposobnostima učenika; poticajne povratne obavijesti o napretku u učenju, koristiti različite oblike provjere.

Postignuće = nastavna ponuda + sposobnost učenja + zalaganje.

10. PRIPREMLJENA OKOLINARed, funkcionalna oprema i uporabljiva pomagala za učenje.Uredno održavane učionice, dobra rasvjeta i akustika, pregledno raspoređena nastavna sredstva. “Učionica je materijalizirani kurikulum nastave”

Deset obilježja = mreža kvalitete