medjunarodnojavnopravo

8/3/2019 medjunarodnojavnopravo

1/84

I dio: UVOD

1. Pojam i narav meunarodnog prava

Meunarodno pravo je sistem pravila koja na pravni nain ureuju odnose izmeu subjekatatoga prava. Dakle, osnovni elementi su:

a.) meunarodno pravo je sistempravnih pravila u smislu da sepretpostavlja daono u svojoj cjelini nema praznina.Ako stranke meunarodnog spora povjere svoj spor nekom meunarodnom sudskom iliarbitranom tijelu, vrlo je mala mogunost da se sudija/arbitar suoi sa problemom pravne

praznine, mada se i to u rijetkim sluajevima deava. (ili je pravilo previe uoptene, te time nenudi rjeenje, ili ne postoji pravilo opeg meunarodnog prava, koje neku materiju regulie, jer ne postojikonsenzus drava o nekom pitanju ili pravilo u praksi nije mogue primjeniti)b.) meunarodno pravo na pravni nain ureuje odnose izmeu svojih subjekata

c.) pojam subjekta meunarodnog prava se kroz historiju mijenjao:i. vladari dravaii. nosioci prava i obveza

iii. suverene draveiv. danas i meuvladine meunarodne organizacijev. priznati ustanici i oslobodilaki pokreti koji se bore za dravnost (oni su

privremeni subjekti s ogranienom pravnom i poslovnom sposobnou)

Iako meunarodno pravo nije zatieno djelotvornom dravnom sankcijom, ipak se radi opravu! (iako se ta pravila esto kre) U mnogo emu se razlikuje od unutarnjeg prava:

UNUTRANJE MEUNARODNOSubjekti - pojedinci- pravna lica

- suverene drave- meuvladine organizacije

Izvori ustav zakon podzakonski akti

ugovori obiaj opa naela prava neke vrste jednostranih akatadrava

Sistematizacija - subordinacija (subjektipodinjeni pravu koje propisujedravna vlast)

- koordinacija (stvara se, mijenja,dokida i primjenjuje u odnosimajednakih drava i dr. subjekata podinjavanje poiva na slobodnojvolji)

Provoenje centralizirani organi zaosiguranje i izvrenje pravilaunutranjeg prava sudski organi koji sunadleni za rjeavanje sporovaizmeu svih subjekata unutr. prava

nema centraliziranihorgana za sprovoenje nema stalnih sudskihorgana, ve se sporovi rjeavaju

putem arbitranih meunarodnihsudova koji se temelje naobostranom pristanku stranaka usporu.

Sankcije - sistematizirane - specifine i decentralizirane najtee su svakako ekonomske

sankcije

1


2/84

II dio: IZVORI MEUNARODNOG PRAVA

Obiaj u meunarodnom pravu:

2. Dva elementa obiajnog prava (praksa i opinio iuris):

Opa naela prava su zajednika svim pravnim porecima. Za razliku od toga,meunarodna obiajna pravila su specifina samo za meunarodno pravo. Ona nastaju u

praksi drava i drugih subjekata meun. prava, a svrha im je ureenje konkretnihmeunarodnih odnosa. Dva elementa su bitna za nastanak obiajnog pravnog pravila:

(a) materijalni i objektivni element OPA PRAKSA(ponavljano vrenje)(b) subjektivni i psiholoki element, tj. da je ta praksa prihvaena

kao pravo OPINIO IURIS SIVE NECESSITATIS

Dakle, subjekti meunarodnog prava ponavljaju odreenu praksu u uvjerenju da ta praksapredstavlja pravnu obavezu, i da bi praksa suprotna njoj bila odstupanje od meunarodnogprava (krenje).

a.) PRAKSA (ponavljano vrenje) obino prethodi uvjerenju o pravnoj obveznosti.Takva praksa se najee odvija u odnosima izmeu drava. Najvei broj obiajnih

pravnih pravila se odnosi na drave i njihove meusobne odnose. Za meunarodnopravo je bitna praksa sljedeih dravnih organa:

Dravni organi nadleni za vanjsko zastupanje, predsjednik, vlada, MIP,diplomatski predstavnici Praksazakonodavnih organa (u pogledu sadraja pr. propisa koje donose) Praksa sudova drave Praksa vojnih organa (ako se oruane snage po bilo kom osnovu nalaze na

podruju druge drave)

Meunarodni sud je u jednoj od svojih presuda dao svoje miljenje da ta praksa morabiti jednoobrazna (istovjetna) i kontinuirana (bez znaajnih prekida).Nije propisano nikakvo vremensko razdoblje da bi se takva praksa transformirala uobiajno pravilo.

b.) OPINIO IURIS Meunarodni sud je u jednoj od svojih presuda istaknuo sljedee:

Postoje mnogi meunarodni akti u podruju ceremonijala i protokola, koji se vre gotovo bezodstupanja, ali su motivirani razlozima utivosti, oportunosti i tradicije, a ne osjeajem pravne obaveze

To jeprosti ili puki obiaj(custom) ili socijalni obiaj! Njihovo krenje moe dovestido politikih posljedica, ali samo po sebi ne povlai odgovornost po meunarodnom

pravu.Ono po emu se puki obiaj razlikuje od obiajnog pravnog pravila jeste uvjerenje ilisvijest drava da se vladaju prema naelu koje predstavlja pravnu obavezu.

2


3/84

Obiaj je sloen i kontinuiran proces u kojem redovno uestvuje vei broj drava i drugihsubjekata meunarodnog prava. Teko je utvrditi tren kada je tano nastalo uvjerenje da

praksa u pitanju predstavlja pravnu obvezu.3. Uvjeti nastanka i domaaj opih obiajnih pravila:

Prema pozitivistikom, tj. voluntaristikom uenju, nijedna drava ne moe biti obavezananikakvim pravilom meunarodnog prava, na koji nije dala svoj pristanak. Pristanak moe dati:

a. izriito putem ugovorab. preutno nastankom obiajnog pravnog pravila

Dakle, prema ovom uenju, obiajno meunarodno pravo zasniva se na preutnom pristanku(tacitus consensus).1Meutim, samo meunarodna stvarnost ukazuje na djelovanje pravila opeg meunarodnog

prava na svakom koraku, bez kojih meunarodni mir i saradnja drava ne bi bili mogui.

UVJETI NASTANKA pravila opeg obiajnog prava:

Sva ova pravila se ne mogu primjenjivati doslovno na sve subjekte meunarodnogprava i na njihove uzajamne odnose. Npr. u svemirskim istraivanjima moe sudjelovati vrlomali broj drava; drave bez morske obale ne mogu imati udjela u praksi odreivanja irineteritorijalnog mora i sl.

Ali, kod pravnog ureenja svih tih dijelova prava, pravo sudjelovanja imaju svedrave. Mnoge drave u takvim pitanjima ostaju pasivne prema obiajnom procesu u tokuzbog vlastite nezainteresiranosti za dato pitanje.

Stoga, u praksi koja vodi nastanku opeg obiajnog pravila moe sudjelovati manjibroj drava koje su posebno zainteresirane za neku oblast. Jednom nastalo ope uvjerenje o

pravnoj obaveznosti te prakse (opinio iuris) pretvara tu praksu u novo pravilo koje obavezje ione drave koje nisu sudjelovale u njegovom stvaranju, a nisu se djelotvorno suprostavile.Ukoliko neka drava eli da se odupre meunarodnoj praksi koja bi mogla dovesti do

nastanka novog opeg obiajnog pravila, ona mora uloiti protest aktivnim sudionicima teprakse. Protest znatnijeg broja drava protiv neke obiajne prakse moe sprijeiti obiajniproces i tada do nastanka novog obiajnog pravila nee nikada doi.

DOMAAJ njihove vanosti:

a.) IMPERATIVNE NORME opeg meunar. prava :1. ius cogens nakon to nastanu imajuretroaktivan uinak! Npr:

ii. pravila o zabrani genocida i drugih zloina prema meunarodnompravu;

iii. o zabrani diskriminacije ljudi;2. norme koje suprotno ponaanje zabranjuju za ubudue (npr. o pravu mora)

b.) DISPOZITIVNE NORME:I nakon to ta pravila postanu dijelom pozitivnog meunarodnog prava , drave mogu usvakom trenu od njih odstupiti sklapanjem posebnog ugovora za njihove uzajamne odnoseili nastankom novih partikularnih obiajnih pravila.

1 Kad bi ovo uenje bilo primjenjivo u cjelini, teko da bi pravila opeg meunarodnog prava uope bila moguaili bi bila izuzetno malobrojna i neznatna

3


4/84

Ako nema takvog posebnog ugovornog odnosa, vrijedi naelo lex specialis derogat lexgenerali.

TERET DOKAZIVANJA postojanja pravila opeg obiajnog meun. prava:

U tom smislu postoji paradoks u pogledu pravila ius cogens: to je neko imperativno pravilovanije za odranje meunarodnog mira, sigurnosti i miroljubive saradnje drava, opadaosjeaj dunosti Meunarodnog suda da dokazuje njegovu opu narav.Kad je u pitanju ope obiajno pravilo manje politike vanosti, teret dokazivanja pada nadravu koja se na njega poziva. Pri tomu je najvanije dokazati da se suprotna stranka nijeoduprla ili izuzela od te prakse putem protesta ili konkludentnih radnji koje imaju znaaj

protesta.Od sudbenog tijela koje po tom pitanju odluuje se oekuje da na temelju dokazane prakseustanovi opinio iuris!

4. Kodifikacija, progresivni razvoj i legislacija u obiajnom pravu:

Obiajni proces drave nastoje razliitim aktima svjesno pospjeivati ili usmjeravati ueljenom pravcu razvoja.

Najvaniji nain utjecanja na obiajni proces jeste pripremanje i usvajanje konvencija okodifikaciji i progresivnom razvoju neke grane meunarodnog prava. Ta praksa semasovno primjenjivala nakon zavretka II svj. rata.

Progresivni razvoj je u Povelji UN-a spomenut ispred kodifikacije! Ove 2 funkcije nisu jasnorazdvoljene. Tako su u veini konvencija te vrste izmijeani propisi koji oituju ve postojea

pravila opeg obiajnog prava s prijedlozima de lege ferenda. U tekstovima konvencija tevrste mogue je razlikovati 4 vrste pravila:

a. Ugovorni propisi o istoj kodifikaciji to su pravila koja oituju ve postojee pravo.To su propisi koji su jo ranije prerasli u ope obiajno pravilo samo odraavaju

postojea pravila na snazi. (tzv. konverzija obiajnih pravila u pisana pravila)b. Propisi koji ine progresivni razvoj me. prava ova pravila kristaliziraju postojeu

praksu u novo obiajno pravilo. Prije usvajanja konvencije praksa drava jo nijepostala jednoobrazna, a dotina pravila nisu bila prihvaena kao pravo od potrebneveine drava u svijetu. Donoenje konvencije moe utjecati na okonanje tog

procesa.

c. Legislacija meunarodnog prava putem konvencije ovdje spadaju propisi kojipredviaju potpuno nova rjeenja za nove odnose i novonastale objektivne situacije.Taj obiajni proces nije jo ni otpoeo, a ova pravila se ne mogu potkrijepiti

postojeom praksom. ona su neophodna kada se za konferencijskim stolom eleuskladiti opreni i posebni interesi velikog broja drava.Ta pravila ne smiju biti podlona bilo kakvim rezervama stranaka konvencije.

d. Konvencije o kodifikaciji ne mogu biti bez kontraktualnih propisa iz samognjihovog teksta proizilazi namjera stvaranja prava i dunosti iskljuivo za njihovestranke.2

Gore navedena podjela je samo uslovna i podlona je razvoju u vremenu!2 ovdje spadaju uobiajene zavrne odredbe o potpisivanju, ratifikaciji, pristupu i stupanju na snagu konvencije,o dozvoljenosti ili zabrani rezervi na konvenciju.

4


5/84

Pravo meunarodnih ugovora:

5. Znaajke (karakteristike) ugovora kao izvora meunarodnog prava:

Meunarodni ugovori su najvaniji nain spostavljanja uzajamnih prava i dunostidrava i drugih subjekata meunarodnog prava u njihovim partikularnim (posebnim)odnosima.

Odnosi izmeu suverenih i jednakih subjekata u biti se zasnivaju na ravnotei iuzajamnosti (reciprocitetu), mada je u prolosti oduvijek bilo neravnopravnih i nametnutihugovora.

Neki oblici meunarodne saradnje mogu se urediti samo u obliku pisanog ugovora.(Npr.: osnivanje nove meunarodne organizacije i predvianje broja, sastava i nadlenosti njehizin organa;ugovori o trgovini; ogranienje oruanja itd.)

Najvei broj ugovora sklapa se u pismenom obliku za razliku od obiajnih pravila,

pravne obaveze iz ugovora nije potrebno posebno dokazivati jer o njima postoji pismeni akt.Ipak, to ne otklanja sporove o tumaenju.

Pravo meunarodnih ugovora kao grana opeg meunarodnog prava se zasniva na nekimopim naelima prava (zajednikim svim vrstama ugovora), definisanim u sljedeimdokumentima:

A) BEKA KONVENCIJA O PRAVU UGOVORA (potpisana 1969.; stupila na snagu 1980.) Konvencija iz 1969.Pravila ove Konvencije se danas primjenjuju na stranke svih ugovora koji se sklapaju.

B) BEKA KONVENCIJA O SUKCESIJI DRAVA GLEDE ME. UGOVORA(1978; 1996.)

C) BEKA KONVENCIJA O PRAVU UGOVORA IZMEU DRAVA I MEUNARODNIHORGANIZACIJA ILI IZMEU MEUN. ORGANIZACIJA(1986; nije jo stupila na snagu)

6. Pojam i vrste ugovora:

Meun. ugovor se sastoji u saglasnosti volja 2 ili vie subjekata meunarodnog prava! Cilj jepostizanje odreenog uinka po meunarodnom pravu. Ugovori mogu biti:

a. dvostrani / mnogostranib. sastavljeni u jednoj ispravi / vie imeusobnopovezanih isprava (note)c. pisani / u drugom obliku

Da bi ugovor ostvarivao namjeravani uinak, mora ispunjavati sljedee uvjete:(1) ugovorne stranke moraju biti

subjekti meunarodnog prava(2) predmet ne smije biti nedopustiv Pravno nedopustiv je onaj ugovor:

i. kojeg je materijalnonemogue izvriti

5


6/84

ii. koji je u sukobu s nekomimperativnom normom (ius cogens)

(3) Izraena volja odgovara stvarnojvolji (u suprotnom mane volje nevaljanost)(4) Posebna forma nije propisana

Svi ugovori na snazi u naelu jednako obvezuju sve njihove stranke. U pravilu ne postojihijerarhija izmeu ugovora nalik na hijerarhiju pravnih normi i pravnih akata u unutarnjem

pravu. Djelomini izuzetak od tog pravila je Povelja UN-a. Nemogue je dosljedno izvriti podjelu svih meunarodnih ugovora prema njihovomsadraju. Meutim, neke podjele ugovora/ugovornih propisa nisu bez osnove. Npr.:

1.) ugovori sklopljeni u pisanom ili nekom drugom obliku to je prva podjela!Usmeni ugovori su danas vrlo rijetki, ali ukoliko postoje, onda njihove stranke obvezujukao i pismeni ugovori. Danas su nezamislivi usmeni ugovori koji ostaju nepisani!

Veinom se o njima sastavlja zapisnik ime dobija pismenu formu.

2.) Dvostrani i mnogostraniugovori u 19. st. su mnogovstrani ugovori bilitoliko rijetki da su inili izuzetke. Gotovo su svi bili dvostrani. U 20.st. je ta praksa

potpuno promijenjena. Ovi ugovori se razlikuju u sljedeem:

Mnogostrani Dvostrani

- mnogi predviaju vlastita pravila o naknadnojizmjeni/revizijinjihova teksta

- ako je sklopljen napoetno razdoblje od 5 ili viegodina, ugovor ostaje na snazi i po isteku tog rokaizmeu preostalih lanica, ako se neka dravajednostrano povue nakon isteka tog roka

- propisi o prestanku i suspenziji ovih ugovora zbogbitne povrede neke od stranaka su mnogo sloeniji

- tekst ugovora se ne moe promijeniti bezsaglasnosti druge stranke- ako je sklopljen na poetno razdoblje od 5

ili vie godina, a mogue ga je po isteku roka jednostrano otkazati, takvim otkazom se onokonava- bitna povreda ovog ugovora od 1 strankeovlauje drugu da se pozove na tu povredukao na uzrok prestanka ugovora ili suspenzijenjegove primjene

3.) Ugovor-zakon i ugovor-pogodba Ova podjela smatrala se bitnom, da bi sepotom poela zanemarivati. Heinrich Triepel je utemeljio ovu podjelu smatrajui sljedee:

a. Ugovor-zakon (Vertrag) se sastoji u stapanju voljanjegovih stranaka usmjerenih ka istom cilju. U stvari se radi o jedinstvenoj volji

svih stranaka. Takvim ugovorom sve njihove stranke preuzimaju iste pravneobveze. Oni su slini zakonima u domaim pravnim porecima drava.

b. Ugovor-pogodba nastaje na osnovu volja njegovihstranaka razliitog sadraja, ali koje smjeraju istom cilju i uzajamno se dopunjuju(npr. kupovina i prodaja). Ovi ugovori nisu izvor meunarodnog prava, ve samo

pravni poslovi. Oni su slini kontraktima u domaim pravima.

4.) Ugovori ustavi meunarodnih organizacija Ovi ugovori imaju razliitefunkcije. Svaki od njih je izvor prava i dunosti za sve njegove stranke koje tim ugovoromustanovljavaju dugoroni okvir meusobne suradnje. Nemaju ogranienja u trajanju.Istovremeno se raa novi subjekt meunarodnog prava.

6


7/84

Veina tih ugovora iskljuuje mogunost ulaganja rezervi na njih. Veina njih propisujepostupak za njihove naknadne izmjene i dopune. Da bi te izmjene stupile na snagu za svedrave lanice organizacije, ne trai se jednoglasnost, nego neka kvalificirana veina.

Nezadovoljna lanica, ako ne eli pristati na takve izmjene, moe samo napustitiorganizaciju.

5.) Politiki sporazumi Neki smatraju da postoji posebna vrsta ugovora kojedrave sklapaju s namjerom da ih obaveu samo moralno ili politiki, a da time ne

preuzmu nikakvu obavezu. Ovakva podjela u praksi nije opravdana!7. Sposobnost sklapanja ugovora:

(A) Sve suverene (neovisne) drave su subjekti meunarodnog prava i to njihovosvojstvo ne ovisi o njihovom priznanju od drugih drava. Njihova sposobnostsklapanja svih vrsta ugovora nije niim ograniena.

(B) Sposobnost federalnih jedinica Federalne jedinice mogu imati sposobnost

sklapanja ugovora ako se na tu sposobnost pristaje u saveznom ustavu i u njemupropisanim granicama.(C) Vatikan Drava Vatikanskog Grada/Sveta Stolica je danas openito priznata kao

poseban subjekt meunarodnog prava(D) Meuvladine organizacije Nema sumnje da gotovo sve meuvladine organizacije

imaju objektivni meunarodni subjektivitet. One su subjekti meun. prava, ali zarazliku od drava ne uivaju opu, ve specijalnu nadlenost. Izvan povjerenihovlasti, i izvan njeezinih funkcija, nijedna organizacija nema pravo sklapati ugovores bilo kojim drugim subjektom meun. prava.

(E) Ustanici u nekom oruanom sukobu nemaju svojstvo subjekta meunardonogprava erga omnes. Imaju ogranieno meunarodno svojstvo subjekta, te time i

ogranienu sposobnost sklapanja ugovora tu ogranienu sposobnost stiu tekaktom priznanja, i to samo u odnosu na dravu koja ih je priznala.

8. Postupci sklapanja ugovora:

(1) Pojednostavljeni postupak razmjenjuju se isprave (note, pisma), a onda se ugovor sastoji od dvije ili vie

povezanih isprava. Ali, te isprave moraju predvidjeti da e njihova razmjena imati zarezultat izraavanje pristanka na ugovor.

(2) Sloeni postupak moe sesatojati od vie odvojenih radnji:

1. pregovori (ukljuujui usvajanje i ovjeravanje/autentifikaciju)2. davanje pristanka stranaka da budu vezane ugovorom

ratifikacijom pristupanjem potpisom razmjenom pisama koja ine ugovor

3. razmjena ili polaganje isprava o ratifikaciji4. registracija ugovora kod Glavnog tajnika UN-a

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

1.) Pregovori i usvajanje teksta ugovora:

7


8/84

Pregovore, usvajanje i ovjeravanje teksta ugovora obavljaju ovlateni predstavnici drava.Predstavnik drave odreuje se punomojem od strane nadlenog organa. Punomo nije

potrebna:- dravni poglavar, ef vlade, ministar vanjskih poslova

- ef diplomatske misije (za pregovore i usvajanje teksta ugovora s dravom u kojoj je akreditiran)- akreditirani predstanik drave: na meunarodnoj konferenciji u meunarodnoj organizaciji ili njenom organu

PREGOVORI Pregovori mogu biti kratki, ali i veoma dugotrajni. Oni se mogu voditi narazliite naine:

pismenim putem putem redovnih diplomatskih kanala na sastanku posebno opunomoenih predstavnika

Kada pregovarai postignu sporazum o odreenim pitanjima, oni stiliziraju dijelove tekstabudueg ugovora ili ugovor u cjelini.

USVAJANJE: Razliito se usvajaju bilateralni i multilateralni ugovori:a.) dvostrani ugovori ili ugovori ogranienogznaaja: Da bi se usvojio nacrt ovakvog ugovora, u pravilu je potreban pristanak svihdrava sudionica pregovora.b.) Veliki broj drava usvaja nacrt ugovorana meunarodnoj konferenciji: Za taj sluaj Beka konvencija iz 1969. predviasljedee: Tekst ugovora na meunarodnoj konferenciji usvaja se 2/3-veinom nazonih3

drava koje glasaju (ne broje se odsutne i uzdrane drave)

OVJERAVANJE (autentifikacija) teksta ugovora se vri nakon to je on usvojen. Timeugovarai ustanovljavaju i svjedoe da je tekst vjerodostojan i konaan. Ovjeravanje se vrina nain i prema postupku predvienom u samom ugovoru.U nedostatku takvih odredaba, ovjeravanje se moe izvriti:

- potpisivanjem- potpisivanjem ad referendum- parafom predstavnika drava

Nakon to se neki tekst usvoji i ovjeri, prestaje biti nacrtom ugovora. On postaje ugovor koji

jo nije stupio na snagu._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

2.) Pristanak drava da budu vezane ugovorom:

Kod dvostranog ugovora pristanak jedne drave nije dovoljan za stupanje ugovora na snagu! Neophodno je da i druga strana da svoj pristanak. Mogue je da pri tomu razmijeneinstrumente o ratifikaciji, ako je tako predvieno.Kod mnogostranih ugovora postoje 2 mogunosti da ugovor stupi na snagu:

- da sve drave potpisnice daju svoj pristanak

- da pristanak dadne bar min. broj drava propisan u samom ugovoru kao uvjet3 Osim ako dvotreinskom veinom te drave odrede drugi nain glasanja

8


9/84

Pristanak se moe dati u sljedeim oblicima (ili na neki dr. nain), ali obavezno pismeno:

a. ratifikacija / prihvat / odobrenje (naknadno preispitivanje) - za svrhu ima dase ugovorrazmotri u nadlenim tijelima drave prema njenom domaem pravu.

Pristanak se potom daje u sveanom obliku!

b. potpisivanje ugovora postoje ugovori kod kojih ratifikacija nadlenog organanije potrebna, ve se on prihvata momentom potpisivanja! Pristanak se izraava

potpisom u sljedeim sluajevima: ako se na drugi nain ustanovi da su se dravesporazumjele da potpisivanje ima takav uinak ako namjera drava da potpisivanje ima takavuinak proistjee iz punomoi njezina predstavnika

c. razmjenom isprava koje ine ugovor

d. pristupanjem ugovoru (adhezija, akcesija) nain izraavanja pristanka naugovor u ijem sklapanju neka drava nije sudjelovala, ili je sudjelovala, ali je

propustila predvieni rok da ga ovjeri.

- Postoje tzv. zatvoreni ugovori koji ne predviaju pristupanje treih drava iliga ak izriito zabranjuju. Ovdje spadaju svi dvostrani i viestrani ugovoriograniene naravi.- Druga skupina su poluotboreni / regionalni ugovori njima mogu pristupitisamo drave datog regiona.

- Otvoreni ugovori - cilj je da im pristupi to vei broj drava iz svih dijelovasvijeta

Kod dvostranog ugovora drave razmjenjuju isprave o ratifikaciji ugovora.Kod mnogostranih ugovora u tu svrhu postoji depozitar. To je drava domaindiplomatske konferencije ili glavni tajnik ili direktor meunarodne organizacije podijim je okriljem odrana konferencija na kojoj je ugovor usvojen.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Ugovor stupa na snagu na nain i na dan koji su utvreni njegovim odredbama, ilisporazumno izmeu drava pregovaraa.

U nedostatku odredaba ili sporazuma o stupanju na snagu, stupa na snagu im sve dravepregovarateljice izraze pristanak da budu vezane ugovorom.Prije nego to ugovor stupi na snagu, drave potpisnice nisu dune izvravati ugovor, aliimaju dunost da se u meuvremenu uzdre od radnji koje bi nakodile predmetu i svrsiugovora.

Mogue je i da se itav ugovor ili neki njegov dio privremeno primjenjuje dok ne stupi nasnagu (ako se drave tako dogovre ili ugovorom predvide).

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Sve drave lanice UN imaju prema l. 102. Povelje dunost da sve svoje ugovore zakljuene

nakon njezina stupanja na snagu registruju u Sekretarijatu te Organizacije. Sekretarijat ihpotom mora objaviti.

9


10/84

Takoer propisuje da se nijedna stranka sporazuma koji nije registriran... ne moe pozvati nataj ugovor / sporazum pred nijednim organom Ujedinjenih nacija.Povelja, meutim, nije predvidjela nikakav rok za registraciju ugovora.

9. Potivanje i primjena ugovora:

Jedno od osnovnih naela meunarodnog prava jeste pacta sunt servanda4: Svaki ugovorkoji je na snazi vee stranke i one ga moraju izvravati u dobroj vjeri!To ope naelo su sve drave i drugi subjekti meunarodnog prava prihvatili kao pravo nasnazi. Navod da svaki ugovor vee njegove stranke znai da se ovo naelo ne odnosi na treedrave i ostale meunarodne subjekte, koji nisu stranke ugovora.

Ovo naelo ne vrijedi u sljedeim sluajevima:a.) za ugovore koji su okonanib.) za ugovore ije je izvrenje

preivremeno suspendiranoc.) za ugovore koji su po propisimasame Beke konvencije iz 1969. nitavi5

Svaki meunarodni ugovor je meunarodni instrument koji stvara prava i obveze za njegovestranke naelo pacta sunt servanda se osnosi na sve organe svake od drava stranaka!Stranka se ne moe pozvati na odredbe svog unutarnjeg prava da bi opravdala neizvrenjeugovora!Pravna obveza svake stranke jeste da otkloni smetnje u njenom unutarnjem pravukako bi svi njeni organi mogli u dobroj vjeri izvravati svaki ugovor koji je za tu zemlju nasnazi.

PRIMJENA: U pogled prethodno navedenog se mogu javiti problemi u primjeni obveza. Npr.:

(A) U pogledu toga u mnogim dravama nastaju problemi. Sudovi i organi izvrnevlasti nekih drava se ponekad uputaju u ocjenu ustavnosti nekog ugovora koji

obvezuje datu dravu! Meutim, o ustavnim ogranienjima treba voditi rauna u tokupregovora i svakako prije nego to ta drave dadne svoj pristanak da njime bude vezana!(B) Moe se desiti da je neka ugovorna obveza jako dugo na snazi, ali naknadnim

promjenama ustava postane neustavna. Tada ta drava moe ili otkazati taj ugovor ilipokrenuti postupak za njegovu izmjenu. ALI, ni tada ne smije kriti ili odbaciti svojuugovornu obvezu pod izgovorom da je neustavna, sve dok je ona na snazi.(C) I kada se ugovori pretoe u domae zakone, sudska i izvrna tijela nekihdrava ih nekada ne tretiraju kao sastavni dio domaeg prava.(D) Ranije je u mnogim dravama bio jako istaknut dualistiki princip odnosameunarodnog i unutranjeg prava! Po tom principu prava i pbveze iz ugovora se

primjenjuju samo na subjekt meunarodnog prava koji je potpisao ugovor! Ako se radi o

4 slobodno preuzete ugovorne obveze se moraju izvravati u dobroj vjeri5 bez obzira da li se radi o apsolutnoj ili relativnoj nitavosti

10


11/84

dravi, da bi se ugovor primjenjivao i na unutranje organe i graane, on se moratransformisati u domai zakon ili podzakonski akt.

UINCI UGOVORA: rije je o uincima u vremenu i prostoru, te nainima osiguranjaizvrenja ugovora. U tom smislu postoje odreena opa pravna pravila:

(1) Temporalni uinak - Ugovor u

naelu obvezuje njegove stranke tek od dana njegova stupanja na snagu, ali strankeugovora mogu predvidjeti retroaktivni uinak!(2) Teritorijalni uinak ugovorvee svaku stranku za itavo njeno podruje. itavo podruje obuhvata njenekopnene i morske prostore, te zrani prostor iznad njih.Ali, s obzirom na predmet i svrhu, neki se ugovori ne mogu primjenjivati na itavom

podruju njegovih drava stranaka. (Npr. o meunarodnim rijekama i morskimkanalima) Tu svakako spadaju i ugovori eksteritorijalnog karaktera!(3) to se tie naina osiguranjaizvrenja ugovora u naelu, krenje obveza iz bilo kog ugovora koji je na snazi

povlai meunarodnu odgovornost drave stranke u pitanju. Drava stranka koja je

pretrpjela tetu se moe pozvati na to krenje kao na uzrok prestanka ili suspenzijeprekrenog ugovora. Ta drava moe poduzeti i dozvoljene mjere represalija kako bidravu kriteljicu natjerala da nastavi izvravati ugovor i naknadi tetu.Kao nain osiguranja se moe javiti i jemstvo / garancija neke od stranaka ugovora.

Neki ugovori predviaju poseban postupak osiguranja izvrenja ugovora, a taj postupakse sastoji u podnoenju godinjeg izvjetaja o mjerama koje su poduzele da bi ustvarilesvrhu ugovora. Potom ovlatena tijela razmatraju izvjetaj i daju preporuke.Meutim, najei nain osiguranja jeste stipuliranje odredbe kojim se predviaobavezna nadlenost nekog stalnog sudskog ili arbitranog tijela da odluuje o svimsporovimao tumaenju i primjeni ugovor.

10. Ugovori i tree drave:

Ugovor stvara prava i obveze samo za njegove stranke. Zato ne moe nikada biti izvorom pravila opeg meunarodnog prava. Ugovor je iskljuivo izvor partikularnogmeunarodnog prava i kao takav obvezuje samo njegove stranke, i to prema naelu: pactatertiis nec nocent nec prosunt.6Od tog pravila postoji vie izuzetaka:

1. PRISTANAK TREE DRAVE NAUGOVOR: Ugovor moe stvarati i prava i obveze za tree drave koje nisu njegovestranke!

(1) OBVEZE: Samo uz njihovpristanak. Prihvat mora biti u pismenoj formi! Strogo gledajui, ona tada prestajebiti trea. Ovakvi ugovorni odnosi nisu poznati u meunarodnoj stvarnosti.(2) PRAVA: Kada je rije samo o

pravima za treu zemlju, pravilo je drugaije: Za treu dravu nastaje pravo naosnovu odredbe ugovora ako stranke tog ugovora namjeravaju tom odredbom dati

pravo bilo treoj dravi ili skupini drava kojoj ona pripada, bilo svim dravama, iako trea drava na to pristane. Njezin pristanak se pretpostavlja sve dok nema

suprotnih naznaka, osim ako ugovor odreuje drugaije.

6 ugovor treem niti kodi niti koristi

11


12/84

2. DJELOVANJE PRAVILA IZ UGOVORA NATREE DRAVE PO OBIAJNOJ OSNOVI: Pravila iz nekog ugovora mogu postatiobaveze za tree drave u vidu obiajnih pravila, koja su priznata kao meunarodniizvor prava.3. UGOVORI KOJI STVARAJU OBJEKTIVNE

REIME ERGA OMNES: Beka konvencija izriito ne predvia, ali i ne otklapnja tzv.ugovore kojima se ustanovljavaju objektivni reimi erga omnes (prema svima). Takviugovori ine najvaniji izuzetak od pravila da ugovor stvara prava i obveze samo zanjegove stranke. Takav jedan ugovor je npr. Konvencija o miroljubivoj saradnji uznanstvenom istraivanju Antarktika (1959). Potpisalo ju je samo 12 zemalja, ali je

propisala obveze za sve drave svijeta.4. KLAUZULA NAJVEEG POVLATENJA:Ta klauzula predvia za svaku od stranaka uogovra prava koja je druga stranka priznalatreim dravama i njihovim graanima. Odnosi se na prava iz ve postojeih ugovora streim dravama. Dakle, postoji temeljni ugovor koji predvia tu klauzulu, te ugovorisvake od njegovih stranaka s treim dravama. (preteno se tie trgovine, pravnog poloaja

graana jedne u druogj zemllji i sl.)11. Naknadna nemogunost izvrenja ugovora:

Rije je o nekim naknadnim dogaajima koje drave pri sklapanju ugovora nisu predvidjele, azbog kojih izvrenje ugovora postaje nemogue! To su sljedee situacije:

i. nestanak predmeta potrebnog za izvrenje ugovoraii. bitna promjena okolnosti

iii. prekid diplomatskih ili konzularnih odnosaiv. oruani sukob izmeu stranaka ugovorav. novi ius cogens

i. Stalan ili privremen nestanak predmetapotrebnog za izvrenje ugovora Npr.: potonue nekog ostrva; isuenje rijeke; unitenjehidroelektrike centrale itd.Stranka se ne moe pozvati na nemogunost izvrenja kao na uzrok prestanka ugovora,

povlaenja iz njega ili suspenzije njegove primjene ako je ta nemogunost posljedicakrenja, od te stranke, obveze iz ugovora ili bilo kojedruge preuzete meunarodne obveze

prema svakoj drugoj stranci ugovora.

ii. Bitna promjena okolnosti Ona ne daje nekojstranci pravo da sama okona dati ugovor, ili da se povue iz njega, nego jedino pravo da

od drugih trai njegovu izmjenu ili prestanak. To pravilo ne vrijedi: Ako je postojanje tih okolnosti bilo bitna osnova pristanka stranaka da budu

vezane ugovorom Ako je uinak te promjene korjenita promjena domaaja obveza koje prema

ugovoru jo treba izvriti

iii. prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa Prekid ovih odnosa ne utie na pravne odnose ustanovljene ugovorom izmeu tihstranaka, osim ako je postojanje diplomatskih ili konzularnih odnosa prijeko potrebno za

primjenu ugovora.

iv. oruani sukob izmeu stranaka ugovora Prijeje vladalo shvatanje da rat openito okonava politike i sline ugovore izmeu njegovih

12


13/84

stranaka. Za razliku od objavljenih ratova, mnogi oruani sukobi nakon Drugog svj. ratadovode do fluidnih i nedefinisanih stanja. ak i kada se radi o meunarodnim oruanimsukobima, ponekad obje stranke iz razliitih razloga taje postojanje sukoba izmeu njih.One ponekad i dalje odravaju diplomatske odnose (npr. Iran i Irak izmeu 1980. i 1988.)!Danas nema pravnog pravila koje bi u sluaju izbijanja oruanog sukoba automatski

okonalo bilo koju vrstu ugovora!Izbijanjem oruanih sukoba postaju primjenjivi ugovori koji izriito predviaju njihovuprimjenu za vrijeme takvih sukoba (npr. etiri enevske konvencije iz 1949. o zatiti rtava rata).Postojanje oruanog sukoba ne daje pravo nekoj ugovornoj stranci da jednostrano okonaili suspenduje primjenu odredaba ugovora o zatiti ljudske osobe.

v. novi ius cogens Ako nastane nova imperativnanorma opeg meunarodnog prava, svaki ugovor koji je suprotan toj normi postaje nitav i

prestaje! Prestanak ugovora: oslobaa stranke obveze da nastave s izvrenjem ugovora nije na tetu nikakvog prava, obveze ili prvnog poloaja stranaka nastalihizvrenjem ugovora prije njegova prestanka

12. Krenje ugovora kao uzrok njegovog prestanka:

Ovaj razlog prestanka ili suspenzije primjene ugovora je najdelikatniji od svih. Krenjeugovora povlai i meunarodnu odgovornost. Ope naelo prava jeste: inadimplendi non estadimplendum7. Ovo naelo ne rjeava sva pitanja krenja ugovora.Prema opem meunarodnom pravu postoji tzv. rezidualno pravo svake drave koja pretrpitetu da protiv drave kriteljice poduzme nenasilne mjere represalija da je na taj nain natjera

da naknadi priinjenu tetu i da nastavi izvravati svoje ugovorne obveze. Ali u vrenju pravana doputene represalije nema nikakvih pravila postupka.Pravo na represalije je ogranieno Bekom konvencijom: ne primjenjuju se na odredbeugovora o zatiti ljudskih prava to ih sadre ugovori humanitarnog karaktera.Oteena drava ima pravo na nenasilne mjere represalija, ali ne na one koje pogaaju prava

pojedinaca! Ukoliko sam ugovor koji je prekren predvia posebne odredbe o osiguranjunjegova izvrenja, te se odredbe svakako mogu primijeniti.

Bitnu povredu ugovora ini:a. odbacivanje ugovora koje nije predvieno Bekomkonvencijom ili

b. povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrheugovora.

Situacija je jednostavna ako je u pitanju dvostrani ugovor bitna povreda ovlauje drugustranku da se pozove na povredu kao na uzrok prestanka ugovora ili njegove suspenzije!

Kad je u pitanju mnogostrani ugovor ako jedna stranka bitno povrijedi ugovor, onda:a.) ostale stranke imaju pravo da jednoglasnim sporazumom suspendiraju primjenu

ugovora ili da ga dokinu: u odnosima izmeu njih i drave kriteljice ili

7 ako jedna stranka prestane izvravati neki ugovor, druga ili ostale stranke imaju pravo suspendovati njegovodjelovanje, pa ak ga i okonati u odnosu na stranku kriteljicu

13


14/84

izmeu svih stranaka.b.) Sama oteena stranka moe okonati ugovor ili suspendovati ugovor, ali potujui za

to propisani postupak, a ne samoinicijativno!

13. Sukcesija drava glede meunarodnih ugovora:

SUKCESIJA DRAVA je stanje (ili novo stanje), nastalo teritorijalnim promjenama na kojese primjenjuju sva postojea pravila meunarodnog prava. Pri svakoj teritorijalnoj promjenimogue je ustanoviti dravu prethodnicu (ili vie njih) koju su prilikom sukcesije

zamijenile jedna ili vie drava nasljednica.Sukcesija drava kao takva ne utjee na (teritorijalnu) granicu ustanovljenu ugovorom. Sveostale meunarodne ugovore drave prethodnice mogue je podijeliti u 3 skupine:

(1) mnogostrani ugovori otvoreni na pristup dravama iz svih dijelovasvijeta(2) viestrani zatvoreni ugovori kojima je pristup treih dravaogranien ili uvjetovan pristankom svih postojeih stranaka(3) dvostrani ugovori

Ako identitet drave prethodnice nije doveden u pitanje, ili je kontinuitet neke nove draveopenito priznat, takva drava ostaje strankom svih ugovora i lanicom svih organizacija.

Sve ostale drave nasljednice nastale iz teritorijalnih promjena drave prethodnice, nove sudrave! Beka konvencija iz 1978. dijeli te nove drave nasljednice na:

(a) novonastale neovisne drave za njihovo podruje je prije datuma sukcesije bilaodgovorna drava prethodnica8

(b) ostale nove drave nastale bilo odvajanjem od drave prethodnice ili njenimraspadom.

Na nove drave nasljednice se primjenjuju sljedea pravila:

8 bive kolonije, protektorati i druga nesamoupravna podruja

14


15/84

1. Mnogostrane otvorene konvencije trebaju se automatski primjenjivati na sve novedrave nasljednice bez ikakve notifikacije depozitaru, neovisno o datumu njihovameunarodnog priznanja i primanja u UN i druge meunarodne organizacije! U praksiovo ne funkcionie kao to je zamiljeno.

2. Viestrane zatvorene konvencije Ako tekst neke konvencije predvia postupakpristupanja, one se moraju podvrgnuti tom postupku. U nedostatku takvih propisamoraju o svom pristupu pregovarati sa svim njihovim postojeim strankama.

3. Dvostrani ugovori Ukoliko nema protivljenja bilo koje zainteresirane strane, takvi seugovori privremeno primjenjuju izmeu novih drava nasljednica i treih dravanjihovih stranaka, sve dok one ne postignu sporazum o njihovoj sudbini.

III DIO: MEUNARODNA ZAJEDNICA

29. Razliita poimanja meunarodne zajednicei pojam subjekta meunarodnog prava

Svako ko u meunarodnom pravnom poretku ima pravnu i poslovnu sposobnost jeste subjektmeunarodnog prava:

Pravna sposobnost subjekt tog prava moe biti nosilac prava i obaveza;Poslovna sposobnost sposobnost subjekta meunarodnog prava da samostalno istie svojezahtjeve prema drugim subjektima, sklapa meunarodne ugovore i druge pravne poslove itd.Ova sposobnost podrazumijeva i neposrednu i samostalnu odgovornost za poinjena

protivpravna djela, tj za krenje obaveza po meunarodnom pravu.

- Do 19.st. se smatralo da su subjekti meunarodnog prava vladari drava.

- Od 19.st. su to bile drave i konfederacije drava.- Danas se smatra da su to :

Suverene drave Meuvladine organizacije Priznati ustanici (imaju ogranienu poslovnu sposobnost)

Moe li se i meunarodna zajednica smatrati subjektom meunarodnog prava??? NE! Jo jepreuranjeno za takvu klasifikaciju. Ona kao takva jo uvijek ne moe biti nosiocem prava idunosti po meunarodnom pravu, niti moe isticati djelotvorne zahtjeve u vlastito ime.

Meunarodna zajednica se sastoji od suverenih drava. Meunarodno pravo je jo uvijeksistem pravnih pravila koja se uglavnom primjenjuju u odnosima izmeu drava.

15


16/84

Uz izuzetak Meunarodnog odbora Crvenog krsta i Lige drutava Crvenog krsta, sve drugemeunarodne organizacije, koje su subjekti meunaordnog prava, meudravne su naravi.

30. Drava kao subjekt meunarodnog prava:9

NASTANAK DRAVE:

a. Originarni: kada neka drava nastane na podruju koje u trenutku nastanka nijepodvrgnuto nikakvoj drugoj dravnoj vlasti, tj. na niijem podruju (terra nullius). Sobzirom da nema drave prethodnice, nema ni sukcesije drava. Posljednji primjeri ovakonastalih drava datiraju iz 19.st. u Africi!

b. Derivativni: ovo su svi ostali naini nastanka drava. Ovdje uvijek postoji jedna ilivie drava prethodnica, te jedna ili vie drava sljednica, a nastanak nove drave povlai

pitanje sukcesije drava. Nova drava moe nastati temeljem nekog pravnog akta, biliunutarnje, bilo meunarodne naravi.

Meunarodno pravo ipak postavlja odreene kriterije koji se moraju zadovoljiti da bi se nekazajednica zaista transformisala u novu dravu, a to su slijedei uvjeti:

a. odreeni teritorijb. stanovnitvoc. vlada organizovana politika vlastd. sposobnost da se ulazi u odnose sa drugim dravama (ovo moe potpadati i pod c)

a. Dravni teritorij (podruje) - Svaka drava mora imati podruje na kojem njeniorgani vre svoje nadlenosti. Gubitak cijelog dravnog podruja u nekom ratu ima za

posljedicu nestanak drave. Meutim, tokom dva posljednja svjetska rata, ratnaokupacija cijelog dravnog teritorija nekih drava od strane neprijatelja, nije imala teuinke. To stoga to su njihove vlade s dijelovima oruanih snaga nastavileneprijateljstva u inostranstvu.

b. Stanovnitvo Ne moe postojati drava bez stalno naseljenog stanovnitva. StogaAntarktik nikad ne moe postati drava. Svi dravljani ne moraju govoriti ni isti jezik,niti moraju biti istog etnikog porijekla.

c. Organizovana politika vlast (suverenost) Svaka drava mora imati organe vlasti.Suverenost jeste vrhovna vlast drave na njenom teritoriju, koja iskljuuje vlastdrugih drava, i nije podvrgnuta nikakvoj vioj vlasti. U odnosu na inozemstvo,suverenost se oituje kao neovisnost.U savremenoj meunarodnoj zajednici, dravna suverenost je pravni pojam, te jeregilsan meunarodnim pravom. Tako Deklaracija iz 1970.g. pod naelom suverene

jednakosti podrazumijeva da su drave pravno jednake.

NESTANAK DRAVE:

9Nestanak drave nije u izgledu, jer dravnost prua mnoge pogodnosti.

16


17/84

Ovo je faktiko pitanje! Drava prestaje postojati nestankom nekog od prethodno navedena trielementa, koji je ine dravom. Meutim, u praksi drava nestaje samo nestankom treegelementa suverenosti.Mogue je da i vrenjem prava na samoodreenje doe do nestanka i dokidanja neke drave

prethodnice. Na taj nain je od 1991-1993. dolo do raspada mnogih zemalja, npr. SSSR,

SFRJ, ehoslovaka itd.

Arbitrana komisija Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji (Badinterova komisija),dala je slijedei zakljuak u svom Miljenju br.8. iz 1992.g.: Komisija smatra da je

postojanje federalne drave, sastavljene od vie razliitih federalnih cjelina, ozbiljnodovedeno u pitanje kada seveina tih cjelina koje obuhvataju veinu podruja i stanovnitvafederacije, konstituiraju kao suverene drave, na nain da se savezna vlast tamo vie ne moeoitovati. to znai da u izvrenju svoje volje za nezavisnou veina federalnih jedinicamoe raspustiti itavu federaciju.

31. Temeljna prava i dunosti drava:

Ideja o temeljnim pravima i dunostima drava jeste prizvod prirodnopravne kole. Po

njenom uenju drave lanice meunarodne zajednice samim svojim nastankom ipostojanjem stjeu i uivaju neka neotuiva, nedjeljiva i neprenosiva prava.10

Prva zadaa Lige naroda, osnovane nakon I svj. rata, bila je sprjeavanje svih buduihratova, i u tu svrhu organizacija kolektivnih sankcija rotiv svake njene drave lanice koja

prekri svoje obaveze iz njenog Pakta. Taj novi cilj odravanje meunarodnog mira isiguronsti je zahtijevao nove dalekosene pravne obaveze drava.

Da bi postigla svoju svrhu, naela o temeljnim pravima i dunostima moraju nuno prerasti upravila opeg meunarodnog prava i biti izvorom prava i dunosti za sve drave svijeta. Najznaajniji ugovorni tekst kojim su ta prava i te dunosti drava postala pravilima

pozitivnog meunarodnog prava jeste Povelja UN-a iz 1945.g. (l. 2.)

Opa skuptina je 1970.g. konsensusom usvojila Deklaraciju o naelima meunarodnog prava o prijateljskim odnosima i saradnji izmeu drava u skladu sa Poveljom UN-a

(Deklaracija iz 1970.). Ona sadri sedam naela opeg meunarodnog prava, kojaobavezuju sve drave svijeta:

1. naelo zabrane sile2. naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sorova3. naelo neintervencije4. dunost drava da meusobno sarauju u skladu s Poveljom UN-a

5. naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda10 Tokom 19. st. to uenje nije imalo nikakvog utjecaja na pravne odnose izmeu drava.

17


18/84

6. naelo suverene jednakosti drava7. naelo ispunjavanja prihvaenih meunarodnih obaveza u dobroj vjeri.

1. naelo zabrane sile U meunarodnom pravu je rat postao protupravan tek

tzv. Briand-Kelloggovim paktom iz 1928.g. Do izbijanja II svj. rata (1939.) sve tadaneovisne drave svijeta postale su strankama tog Pakta, izuzev Argenitne, ilea, Bolivije iEl Salvadora. Time je zabrana rata propisana u njemu ve bila prerasla u pravilo opegobiajnog meunarodnog prava.

Povelja UNtu zabranu znatno proiruje u l 2.(4): Clanovi se u svojim meunarodnimodnosima uzdravaju od prijetnje silom ili upotrebe sile, koje su uporene protivteritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti bilo koje drave, ili su na bilo koji nainnespojive s ciljevima Ujedinjenih nacija.

Deklaracija iz 1970.: Takva prijetnja silom ili upotreba sile predstavlja krenje

meunarodnog prava i Povelje UN-a i ne smiju se nikada upotrebljavati kao sredstvo zarjeavanje meunarodnih problema.Potom se agresivni rat oznaava kao zloin pritv mira koji povlai odgovornost pomeunarodnom pravu. Istie se da su drave dune uzdravati se od svake propagande ukorist agresivnog rata.Podruje neke drave ne smije biti predmetom vojne okupacije, predmetom sticanja odstrane neke druge drave, koje je rezultat prijetnje silom ili upotrebe sile.

Napokon, Deklaracija iz 1970. zabranjuje i neke oblike posredne (indirektne) agresije.

Na ostale vrste prijetnje silom ili upotrebe sile (npr. privredni ili politiki pritisak), dravaima pravo uzvratiti istom mjerom.

Pravo na kolektivnu samoodbranu nekog vojnog saveza protiv navodnog agresora postojijedino kada drava lanica tog saveza koja je rtva napada, ima u gornjim granicama iprema definiciji agresije pravo na individualnu samoodbranu.

2. naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sporova ovo je korelat naeluzabrane sile. Deklaracija iz 1970. u ovom smislu predvia slijedee: Drave morajutraiti pravovremeno i pravino rjeenje svojih meunarodnih sporova pomou pregovora,istrage, posredovanja, mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja, obraanja regionalnim

ustanovama ili sporazumima, ili pomou drugih mirnih sredstava prema vlastitomizboru. dakle, meunarodne psorove treba rjeavati na temelju suverene jednakosti drava i uskladu sa naelom slobodnog izbora sredstava.

3. naelo neintervencije nedoputena intervecija jeste diktatorsko (nasilno)mijeanje neke drave, skupine drava ili meunarodne organizacije u poslove kojispadaju u unutranju ili vanjsku nadlenost neke drave (ili vie njih) bez njenog (ilinjihova) pristanka.

- Vanjska nadlenost

pravo drave da pripada ili ne pripada meunarodnim organizacijama,

18


19/84

da bude ili ne bude stranka dvostranih ili mnogostranih ugovora (vojnihsaveza i sl.),

pravo drave na neutralnost.- Unutranja nadlenost

pravo stanovnitva neke drave da slobodno izabere i razvija svoj

politiki, drutveni, privredni i kulturni sistem bez mijeanja izvana pravo drave da slobodno raspolae svojim prirodnim bogatstvima

Drava se ne moe pozvati na svoju iskljuivu nadlenost ukoliko je slobodnom voljomprihvatila neku ugovornu obavezu i time pristala na neke oblike nadzora nad njenimizvrenjem.Ulanjenjem u organizacije supranacionalnog karaktera (npr. EU), drave prenose i svojeznatne iskljuive nadlenosti na zajednike organe.

Ne smatraju se nedoputenim mjere kolektivne intervencije koje Vijee sigurnosti EUnaloi u vrenju svojih nadlenosti iz glave VII Povelje, a u sluajevima prijetnje miru inaruenja mira ili ina agresije. Te mjere mogu biti ak i oruane naravi.

4. dunost drava da meusobno sarauju u skladu s Poveljom UN-a Deklaracija iz 1970. navodi spisak podruja poeljne saradnje izmeu svih drava svijetaradi zajednike koristi. Tim navodnim dunostima drava odupire se pravo svake od njihda sama odluuje hoe li ili nee priznati neku drugu dravu ili vladu u njoj, hoe li ili

nee s drugom dravom uspostaviti diplomatske i konzularne odnose, te sklopiti ugovoreo datimp odrujima saradnje.

5. naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda Ovo naelo je u trajnojsuprotnosti sa naelom teritorijalne cjelovitosti i politike neovisnosti postojeih drava usvijetu. Naime, kada bi svi narodi pribjegli tom pravu, teritorijalna cjelovitost i granicemnogih drava dole bi u pitanje.

Deklaracija iz 1970.g. navodi: Svi narodi imaju pravo da slobodno, bez mijeanja izvana,odrede svoj politiki status, te da slijede svoj privredni, socijalni i kulturni razvoj, i svakadrava je duna potovati to pravo.

Stvaranje suverene i nezavisne drave, slobodno udruivanje ili ujedinjenje s nekomnezavisnom dravom ili prihvaanje slobodnom odlukom naroda bilo kojeg drugog politikog statusa, predstavlja za taj narod nain primjene njegova prava nasamoodreenje.

Bilo kakav dravni oblik koji se silom namee narodu nekog podruja, i koji ga timedovodi u neravnopravan i podinjen poloaj, predstavlja krenje naela samoodreenja i

jednakih prava tog naroda.

6. naelo suverene jednakosti drava ovo su u biti dva naela:

- o suverenosti11 i11 Opisano na str.2.

19


20/84

- o (pravnoj) jednakosti svih drava.

Drave se meusobno mnogo razlikuju. Unato tim razlikama, sve su suverene dravepravno jednake. Pravna jednakost drava proizilazi iz svojstva drave da je suverena i daje subjekt meunarodnog prava.

Posljedica naela o pravnoj jednaksoti jeste da kod pitanja koja se moraju sporazumnourediti, svaka drava ima pravo na jedan glas. Na diplomatskim konferencijama se draverazvrstavaju prema abecednom redu itd.

Uprkos svemu tomu, sama Povelja UN-a znatno odstupa od tog naela, i to u pogleduposebnih prava pet stalnih lanica Vijea sigurnosti (negativni glas- veto, itd.).

7. naelo ispunjavanja prihvaenih meunarodnih obaveza u dobroj vjeri .

itavo meunarodno pravo zasnovano je na naelu pacta sunt servanda, te na dunosti svihdrava da se pridravaju pravila meunarodnog prava koja su dio pozitivnog meunarodnog

prava.

32. Sukcesija drava:

To je stanje (ili novo stanje), nastalo teritorijalnim promjenama na koje se primjenjuju svapostojea pravila meunarodnog prava. Pri svakoj teritorijalnoj promjeni je mogue ustanoviti

dravu prethodnicu (ili vie njih) te jednu ili vie drava sljednica. Sukcesija drava ne nastupa kada se u nekoj dravi u njenim postojeim granicama dese iduboke politike promjene.12

1) Ustup (cesija) postojea drava prethodnica ustupa dio svogpodruja nekoj ve postojeoj dravi sljednici i to najee mirovnim ugovorom kaorezultat poraza u ratu. Niti stara drava nestaje, niti nastaje nova drava.2) Prisajedinjenje (pripajanje, asimilacija) - Drava prethodnica u

potpunosti postaje dijelom druge, ve postojee drave sljednice (DDR i SR Njemaka).Drava prethodnica prestaje postojati.3) Ujedinjenje Dvije ili vie drava prethodnica ujedinjuju se u novu

dravu sljednicu, i time gube svoju dravnost. (npr. Arapska Republika Jemen +Demokratska Narodna Republika Jemen Republika Jemen). Nastaje sasvim novadrava sljednica.4) Odvajanje (secesija) Na dijelu ili na dijelovima podruja drave

prethodnice koja i dalje postoji, nastaju jedna ili vie novih drava sljednica. (primjerovoga je proces dekolonizacije nakon II svj. rata). Drava prethodnica i dalje postoji naumanjenom podruju, ali nastaju jedna ili vie novih drava sljednica.5) Raspad (disolucija) Drava prethodnica se raspada i prestaje

postojati na njenom podruju nastaju dvije ili vie novih drava sljednica. (SSSR,SFRJ, Osmansko carstvo, Austro-Ugarska itd.)6) Podjela (partition) vie susjednih drava sljednica u cjelosti

podijeli itavo podruje drave prethodnice koja time prestaje postojati. Takav tip12 to bi se dosta neprecizno moglo nazvati promjena vlade

20


21/84

teritorijalnih promjena danas je teko zamisliv. (npr. 1939. nacistika Njemaka i SSSRsu podijelili Poljsku, ali to nisu priznale druge drave).

Ove razliite situacije zahtijevaju razliita pravna pravila za rjeavanje nastalih problema.

Svaki od ovih oblika dovodi do sukcesije drava. Godine 1983. je potpisanaBeka konvencijao sukcesiji drava glede dravne imovine, arhiva i dugova (Beka konvencija iz 1983.) inise da ona nikad nee stupiti na snagu jer je potrebno da bar 15 drava postane njenimlanicama. Ali uputno je izloiti temeljna pravila sadrana u toj konvenciji u vezi sa:

(a) DRAVLJANSTVO : Nove drave sljednice slobodne su daureuju pitanja u vezi sa svojim dravljanstvom i to putem vlastitih zakona. Pri tomumoraju voditi rauna o tomu da se primjenom svih tih zakona ne smiju stvarati osobe bezdravljanstva (apatridi).

(b) PENZIJE : Svaka osoba koja je stekla pravo na penziju u dravi

prethodnici zadrava to svoje pravo. Drave sljedcie moraju sklopiti ugovore o isplatipenzija iz penzionih fondova bive drave, te o isplati penzija koje su graani neke novedrave sljednice stekli na podruju koje je postalo drugom dravom. U ovom pogledu jezabranjena diskriminacija!

(c) VLASNIKA PRAVA: Privatna imovina fizikih i pravnihlica nije predmet sukcesije drava!

(d) DRAVNI ARHIVI: Dravne arhive drave prethodnice inedokumenti (uklju. filmske, elektronske i druge zapise) to su ih organi drave prethodniceizdali ili primali u obavljanju svojih funkcija, a koji su na datum sukcesije pripadalidravi prethodnici.

Dakle, nisu predmetom sukcesije:- dravni arhivi federalnih jedinica koje su postale dravama sljednicama

- arhivi opina, gradova i dr. teritorijalnih cjelina na podruju svake od drava sljednica- crkveni, privatni i slini arhivi

Dravni arhivi kojijesu predmet sukcesije, dijele se u tri skupine:

(1) dijelovi dravnih arhiva drave prethodnice koji radiredovitog upravljanja podrujem na koje se odnosi sukcesija drava moraju biti udravama sljednicama, moraju se svim tim dravama predati u kopijama.(2) Dijelovi dravnih arhiva drave prethodnice koji sedirektno odnose na podruje jedne ili vie drava sljednica treba u originalima

predati tim dravama (npr. ureenje granica itd.)(3) Kada se radi o raspadu i o nestanku drave prethodnice,svi ostali dravni arhivi drave prethodnice prelaze na drave sljednice na praviannain, vodei pri tomu rauna o svim relevantnim okolnostima.Ipak, sve drave sljednice se mogu sporazumjeti da ti najbrojniji dijelovi dravnih

arhiva ostanu tamo gdje su se otprije nalazili, ali pod zajednikom skrbi.

21


22/84

(e) DRAVNA IMOVINA: Dravna imovina draveprethodnice oznaava imovinu, prava i interese, koji su na datum sukcesije drava,prema unutranjem pravu drave prethodnice pripadali dravi prethodnici.

Predmet sukcesije nije:

- imovina bivih drava lanica federacije- imovina opina, gradova i dr. teritorijalnih cjelina- cjelokupna pirvatna imovina

Predmet sukcesijejeste:- Nepokretna dravna imovina ostaje dravama sljednicama na podruju kojih se

nalazi. Ako je veoma neravnomjerno rasporeena, postoji mogunost njene procjene iuzajamnih pravinih kompenzacija.

- Pokretna dravna imovina ukoliko se nalazi na podruju drave sljednice, trebalo bida pree u njeno vlasnitvo, uz mogunost pravinih kompenzacija ako jeneravnomjerno rasporeena. Ovaj zahrtjev je nemogue potovati u uslovima

agresivnog rata.

Imovina koja se nalazi u inostranstvu, dijeli se u pravinim razmjerima. To je uvijekfaktiko pitanje.

(f) DRAVNI DUGOVI:

a. Alocirani dug dug koji je podigla neka bivafederalna jedinica, ili neka opina ili poduzee s njenog podruja, ili ga je podigla(garantirala) drava prethodnica, ali je u cijelosti utroen na podruju koje je postalo

podrujem drave sljednice u potpunosti prelazi na tu dravu sljednicu.b. Nealocirani (opi) dug dijeli se izmeu svih dravasljednica po kljuu koji vrijedi za podjelu dravne imovine drave prethodnice.

(g) SUKCESIJA U LANSTVU MEUNARODNIHORGANIZACIJA:

Ne postoji nikakvo ope pravilo meunarodnog prava glede sukcesija drava u lanstvu umeunarodnim organizacijama.Osim ako je drava prethodnica ili drava nasljednica ouvala identitet u svojojmeunarodnoj osobnosti (cesija i dekolonizacija), u svim ostalim sluajevima odluujua

je politika volja veine drava lanica zastupljenih u tijelu odnosne organizacije da primenovu dravu u lanstvo.

33. Sloene drave:

A. UNITARNE DRAVE :

Ovdje postoji jedinstvena dravna vlast za itavo dravno podruje i jedinstveni organimeunarodnih odnosa. Veina ovih drava ima razvijenu lokalnu samoupravu. Obimsamouprave ovisi o dravnim propisima. Npr. Hrvatska!

B. SLOENE DRAVNE ZAJEDNICE :

22


23/84

Postoje u pravilu neka zajednika tijela, ali uz to i svaka od njihovih jedinica ima svojevlastite organe s iskljuivom nadlenou. Oblici sloene drave su:

1. Personalna unija: to je prolazna, pa ak i sluajna zajednica

dvije drave u osobi jednog vladara! Vladar jedne drave je dolazio na elo druge ilinasljeivanjem ili izborom za vladara u drugoj dravi. Te drave su i dalje ostajalesamostalne i neovisne i bez drugih zajednikih organa! Razvrgavale su se kao to su inastajale. Nije bila jedinstven meunarodnopravni subjekt. Ovo je historijski obliksloene drave.

2. Realna unija: to je bila zajednica vladara dvije drave,zasnovana s namjerom da bude trajna. Zajedniki je bio vladar, ali i neki drugi organi(npr. ef vlade, ministarstvo odbrane, finansija i vanjskih poslova, zajednika zasjedanja

parlamenta). Unija je prema inostranstvu nastupala kao jedinstven subjekt.Mogua je samo u ustavnim monarhijama. Nastajala je meunarodnim ugovorom ili

usvajanjem zakona u istom tekstu u dravama lanicama. I ovo je historijski oblikdrave!

3. Konfederacija: (Staatenbund) -ovo su savezi slobodnih,neovisnih, i u naelu ravnopravnih drava. Iako nisu bile samostalne drave, svekonfederacije su kroz historiju bile priznat kao posebni pravni subjekti.Cilj formiranja konfederacije je predstavljanje drava lanica prema insotranstvu injihova zajednika zatita od vanjskog napada. U te svrhe su sve drave lanice

pristajale na neki vid ogranienja njihovih nadlenosti / suverenosti.Nastajala je sklapanjem meunarodnog ugovora. Osim nadlenosti koje su putemugovora dobrovoljno prenijele na konfederaciju, u svemu ostalom su drave lanice bile

potpuno ravnopravne sa svim drugim suverenim dravama svog vremena.U veini konfederacija, glavni a esto i jedini zajedniki organ, bio je konfederalni sabor

po svojoj naravi stalna diplomatska konferencija. Nisu ih birlai graani, niti suzastupali interese biraa.

4. Federacija: (Bundesstaat) ovo je drava koja ima svojestanovnitvo, teritorij i suverenu vlast. Temeljni akt federacije je savezni ustav. Njimsavezne drave na savezne organe prenose veoma velike i iroke ovlasti. Stoga se odnosiizmeu drava lanica u federaciji ne ravnaju po meunardonom pravu, ve pounutranjem pravu federacije. Savezni organi imaju iskljuivu nadlenost kada su u

pitanju oblasti kao to je:- vanjsko zastupanje- odbrana- finansije- monetarna politika i sl.

Postoje i oblasti gdje je zastupljena konkurentna / paralelna nadlenost federalnih jedinica i organa federacije; ali i oblasti koje spadaju u iskljuivu nadlenostfederativnih jedinica.

U odnosima s inostranstvom, federacija kao drava istinski je i potpuni subjekt

meunarodnog prava. Drave lanice federacije u pravilu nemaju pravo na direktne

23


24/84

diplomatske i konzularne odnose sa stranim dravama. (savezni ustav im moedopustiti da sklapaj meunarodne ugovore).

34. Trajno neutralne drave:

Trajnu neutralnost treba razlikovati od neutralnosti u nekom oruanom sukobu.13 Trajnaneutralnost je pravno i politiko stanje neke drave kojoj njen meunarodni poloaj

zabranjuje sudjelovanje u bilo kojem oruanom sukobu ili da njeno dravno podrujepostane podrujem ratnih operacija treih drava.

Sticanjem tog poloaja, trajno neutralna drava pristaje na neka ogranienja svoje suverenosti.Osim ako njeno podruje nije i demilitarizirano, ona ima pravo da dri oruane snage, alisamo za potrebe vlastite odbrane. Ne smije sklapati vojne saveze ni odbrambene!

Trajno neutralne drave su danas: vicarska, Vatikanski Grad i Austrija!

1. VICARSKA: od 1451.g. je voldila politiku neuplitanja u strane sukobe.Na Bekom kongresu 1815. joj je dodijeljen status trajno neutralne zemlje, te joj jezagarantovana cjelovitost i nepovredivost teritorija. vicarska je taj poloaj ouvala dodanas.

To je jedan od razloga zato nikad nije postala lanicom UN-a, iako su skoro sverelevatne institucije UN-a u enevi.

2. VATIKANSKI GRAD: ustanovljena je Laternaskim ugovorm SveteStolice s Italijom 1929.g. ...grad Vatikan e se uvijek i u svim sluajevima smatratineutralnim i nepovredivim podrujem. To podruje je i demilitarizirano.

3. AUSTRIJA: Nakon II svj. rata nije smatrana nepirjateljskom zemljom, veprvom rtvom nacizma. Nakon II svj. rata je bila podijeljena na 4 okupacione zone (kaoi Njemaka i Berlin) ameriku, britansku, francusku i sovjetsku.

13 neutralnost u oruanom sukobu pravno i faktiko stanje koje traje sve dok traje taj sukob

24


25/84

U Moski su 1955.g. austrijski i sovjetski predstavnici potpisali Memorandum kojimAustrija stie trajnu neutralnost. Ovo je usvojeno i Ustavnim zakonom iz 1955. Ovo sudruge drave naknadno prihvatile.Danas se u Austriji vode rasprave o odustajanju od poloaja trajne neutralnosti kaozastarjelog.

35. Priznanje drava i vlada:

1. Priznanje nove drave:

Nova drava nastaje kad se steknu tri uslova: stanovnitvo, teritorij, suverenost. O uinicimapriznanja nove drave, u teoriji postoje dva oprena miljenja:

a. po gleditu koje je u manjini meunarodno priznanje

ima konstitutivan karakteri ono je ustvari 4. uslov samog postojanja nove drave. Novadrava tek nakon njenog priznavanja postaje subjektom meunarodnog prava.b. Veina drugih pisama smatra da priznanje drave imadeklaratoran karakter postojanje neke drave nee biti dovedeno u pitanje ako je jednaili vie drava odbiju priznati. Uskrata priznanja ne sprjeava novu dravu da postoji, anjegovo davanje nije dovoljno za stvaranje nove drave ako joj nedostaje neki od 3neophodna elementa.

Uz to treba naglasiti da nije jedna meunarodni poloaj svih nepriznatih drava. Uskratapriznanja moe biti odraz openitog odbacivanja neke nove politike i teritorijalne cjeline.Veina drava u svijetu moe odricati njeno postojanje, a protiv nje Vijee siguronsti moe

naloiti kolektivne sankcije (Sjeverni Kipar i sl.) U uslovima opeg politikog bojkota, tecjeline veoma teko mogu ouvati svoju osobnost.

Ali, ako se neka takva nepriznata nova drava sasvim atributima dravnosti uspije odrati uduem razdoblju, efektivnost moe nadvladati nad politikim i ideolokim razlozima.

Iz nepriznavanja proizilaze razne smetnje odonsa date dvije drave. Teritorij nepriznatedrave se ni pod kojim uslovima ne smije smatrati niijom zemljom (terra nullius). Njeno

podruje se ne smije prelijetati bez njenog odobrenja, a brodovi date drave se na moru nesmiju smatrati brodovima bez nacionalne pripadnosti.

Priznanje nove drave se moe dati u razliitim oblicima: izriito u vie ili manje sveanom pravnom aktu na preutan ili implicitan nain konkludentnim radnjama

Priznanje se moe dati pojedinano, ili kolektivno. Ne postoji obaveza priznanja, niti postojiodgovarajue pravo nove drave na njeno priznanje. Priznanje ili odbijanje priznanja je aktslobodne volje koji spada u diskreciono pravo svake drave.

2. Priznanje nove vlade:

25


26/84

ovo pitanej se postavlja samo u sluaju ako je do smjene vlasti u nekoj dravi doloneustavnim putem bilo dravnim udarom ili revolucijom. Strane drave nisu dune produitiodnose s novom vladom. Neizvjesnost se posebno javlja ako u nekoj dravi dvije vlade

pretendiraju da obnaaju vlast, ili ako zbaena vlada nastavi djelovati u inostranstvu.

Danas u meunarodnim odnosima preovladava tzv. doktrina efektivnosti, po kojoj jepostojanje vlade u drugoj dravi prosto faktiko pitanje, gdje nove injenice stvaraju pravo. Ipriznanje nove vlade je in slobodne volje svake drave i u tom pogledu ne postoji nikakvaobaveza.Redovno se priznanje daje novoj vladi kada se ustalila i kada efektivno obnaa svoju vlast nacijelom teritoriju. Priznanje nove vlade se moe izvriti u slijedeim oblicima:

na formalan nain pismenom ili usmenom izjavom opriznanju preutno konkludentnim radnjama

39. Organi drave u meunarodnim odnosima:

Drave u meunarodnim odnosima mogu djelovati samo putem ovlatenih organa, a najviiorgani u tom pogledu jesu:

1. poglavar (ef) drave2. predsjednik vlade ovo su tzv.unutranji organi3. ministar vanjskih poslova koji djeluju udravi14

4. vojni zapovjednici samo iznimno

1. Poglavar (ef) drave: u meunarodnom pravu, on je najvii organ vanjskogzastupanja drave. Kada se nalazi u stranoj dravi, ukazuju mu se najvie poasti, ali sesmatra da one nisu namijenjene njegovoj osobi, ve dravi koju predstavlja. Kada senalazi u drugoj zemlji, ukazuje mu se i posebna zatita.U stranoj dravi uiva potpuni sudski imunitet u krivinim stvarima. Ne smije bitiuhapen, sasluavan, pozvan pred sud da svjedoi, niti suen. On uiva imunitet i ugraanskim stvarima, ali ga se moe odrei.

14 vanjski organi su diplomatska i konzularna i druga predstavnitva u inostranstvu

26


27/84

Za voenje pregovora i za sklapanje ugovora, poglavar drave ne treba posebnu punomo.Izjave poglavara drave i ugovori koje on potpie obvezuju njegovu dravu u okvirunjegovih optepoznatih ustavnih ovlatenja.

2. Vlada i njen predsjednik: U nekim zemljama funkcija predsjednika vlade ne

postoji, jer je poglavar drave sam na elu svog kabineta (npr. SAD). Suprotno tomu, uparlamentarnim monarhijama i drugim demokratskim dravama, uloga poglavara drave uodluivanju je simbolina. U tim zemljama je teite vlasti u parlamentu, a svu izvrnuvlast ima vlada koja ovisi od podrke parlamenta. Tada sve najvanije vanjskopolitikeodluke donosi vlada i njen predsjednik.

U inostranstvu, on ne simbolizira svoju dravu i njenu suverenost, te osobno ne uiva poasti koje se ukazuju poglavaru drava. On se za vrijeme slubenih boravaka uinostranstvu smatra efom specijalne misije uiva iste povlastice i iumnitete kao ilanovi stalne diplomatske misije.

3. Ministar vanjskih poslova: MIP koordinira i upravlja radom diplomatskih,konzularnih i drugih stalnih i povremenih predstavnitava u svojoj zemlji. Podinjen je iza svoj rad odgovara vladi ili direktno parlamentu ili poglavaru drave.Ministar vanjskih poslova je redovno i lan vlade. Neposredno je nadreen cjelokupnomdiplomatskom osoblju u inostranstvu, koje djeluje po njegovim uputama. S njim stalnokontaktiraju i efovi stranih diplomatskih misija akreditirani u njegovoj zemlji.

4. Parlament: Ni do danas nema ire pravo u odluivanju, nadzoru i uvidu uvanjske poslove svoje zemlje, mada je esto najvii organ vlasti. Razlog tomu je veliki

broj zastupnika, a postoji potreba ouvanja tajnosti pregovora, dravnih i vojnih tajni itd.

40 Diplomatski zastupnici

Ova oblast meunarodnog prava je po prvi put uspjeno kodificirana na Bekom kongresu1815.g. Tada je usvojen Pravilnik o rangu diplomatskih predstavnika koji je diplomatske

predstavnike dijelio u tri grupe:

a. ambasadori, legati i nuncijib. poslanici, ministri ili drugiopunomoenici pri suverenima

c. otpravnici poslova opunomoeni priministrima vanjskih poslova

Nakon II svjetskog rata su donesene razliite konvencije iz diplomatskih i konzularnihodnosa.

27


28/84

OBJEKTI

Dravno podruje i teritorijalna suverenost drave

Dravno podruje obuhvata: kopnene prostore koji se nalaze u dravnim granicama, ukljuujui i

rijeke i jezera, te otoke.

Podruja obalne drave obuhvata jo i njene:- unutranje morske vode,- arhipelake vode tzv. oceanskih arhipelakih drava, te- njeno teritorijalno more.

Dravno podruje predstavlja trei bitan elemenat za nastanak i postojanje drave (poredstanovnitva i organizirane politike vlasti (suverenost). Razmotriemo prvo kako se

suverenost drave oituje na kopnenom podruju.

28


29/84

Sve drave se grubo mogu podijeliti naa) OBALNE - Neke obalne drave sastoje se iskljuivo od otoja i arhipelaga, a druge

iskljuivo od arhipelaga (tzv. arhipelake oceanske drave).b) NEOBALNE - Neke neobalne drave su u potpunosti okruene podrujem samo jedne

susjedne drave, a postoje i one ije kopneno podruje ne ini cjelinu.

Dravno podruje je prostor na kojem drava vri svoju vrhovnu vlast. Ono je objektmeunarodnog prava, jer svaka drava prema tom pravu uiva tzv. teritorijalnu suverenost.

Pod teritorijalnom suverenou drave podrazumijeva se skup nadlenosti koje ona uz pomosvojih organa vri na svom dravnom podruju. Postoje dva spekta dravne suverenosti:

1. PUNOA dravne vlasti znai da drava na svom podruju vri sve funkcijedravne vlasti

2. ISKLJUIVOST dravne vlasti znai da drava vri vlast na svom dravnom podruju uz iskljuenje vlasti svake druge drave. Ovo naelo daje pravo svakojdravi da se suprostavi djelatnostima drugih drava na njezinu podruju.

Personalna suverenost je vid suverenosti koju drava vri nad svojim dravljanima kada senalaze u drugoj dravi, s tim to ona ne smije biti na tetu teritorijalne suverenosti bilo kojedrave.

Dravne granice:

Na kopnu: dravna granica je crta koja odreenu dravu dijeli od podruja njoj susjednihdrava.

Na moru: to je vanjska granica teritorijalnog mora, odnosno drave.

Kao to ni dravno podruje ne obuhvata samo povrinu kopna i mora, nego zahvata i

podzemlje, kao i zrani prostor, tako ni dravna granica nije jednodimenzionalna crta.Osnovna podjela dravnih granica jeste na:

a. PRIRODNE oslanjaju se na neki prirodni oblik tla, poput rijeke ili planinskogmasiva. Naroito je vano da se prirodne granice posebno utvrde i opiu u ugovoru orazgranienju. Kao prirodne granice se mogu javiti :

a. Rijeke plovne i neplovneb. Jezerac. Planinski masivi

b. VJETAKE mogu biti:

a. imaginarne geometrijske ravne crte, koje slijede neki geografski meridijan iliparalelu

29


30/84


31/84

Do Francuske revolucije je svaka pribrena16 drava mogla na svom dijelu meunarodnerijeke sprijeiti plovidbu druge pribrene drave ili to samovoljno naplaivati. Tek je na

Bekom kongresu 1815. proglaeno naelo slobodne plovidbe na meunarodnim rijekama uEvropi za trgovake brodove svih, a ne samo pribrenih drava (po uzoru na slobodnu

plovidbu otvorenim morem). To naelo je do danas ostalo neostvaren cilj.Nakon Bekog kongresa, najznaajniji pokuaj ustanovljavanja naela slobode plovidbe meurijekama po ugledu na slobodu plovidbe morem izvren je usvajanjem Barcelonskekonvencije o reimu plovnih puteva od meunarodnog znaaja iz 1921.g. Ta naela za

potpisnice i danas vae, a mogu se svesti na:

a) sloboda plovidbe i jednakost tretmana za brodove pod zastavom svih drava stranakab) pristojbe se mogu naplaivati samo za stvarno pruene usluge i za odravanje ili

poboljavanje plovnih rijekac) znatne obveze za svaku pribrenu dravu glede njena sektora meunarodne rijeked) Konvencija predvia razliite mogunosti upravljanja meunarodnim rijekama

(pojedinano/svaka drava u svom regionu; regionalno/sve pribrene skupa;meunarodno).

Meutim, kako nekoliko vanih drava nije pristupilo toj Konvenciji (SAD, Rusija, Turska,Argentina), njezini se propisi nisu nikada transformirali u pravila opeg meunarodnog prava.U tom smislu znaajnijim su se pokazali ugovorni reimi za plovni dio pojedinih rijeke(posebno Dunav i Rajna).

a. Savremeni meunarodni reim plovidbe na Dunavu ustanovljen jeBeogradskom konvencijom iz 1967.g., prema kojoj je plovidba na Dunavu slobodna iotvorena dravljanima, brodovima i robi svih drava na temelju ravnopravnosti u

pogledu lukih i plovidbenihtaksi, kao i u pogledu uvjeta trgovake plovidbe.Nadlenost za upravljanje ima Dunavska komisija sastavljena od po jednog predstavnikapodunavskih drava.

b. Za Rajnu se primjenjuje Konvencija iz Mannheima iz 1868.g., dopunjenaVersajskim mirovnim ugovorom iz 1919. i Konvencijom iz Strasbura iz 1963.

Specifinost je da za brodove pod zastavom nepribrenih drava ne postoji slobodaplovidbe, jer je za njihovu plovidbu potrebno odobrenje koje izdaje Sredinja komisijaza plovidbu Rajnom.

c. Plovidba kanalom Rajna-Dunav ostala je u potpunoj nadlenosti Njemake,17 stim da se primjenjuju i propisi EU-a.

(2) Koritenje meunarodnih vodenih tokova u neplovidbene svrhe:

16 Pojam priobalna se koristi za zemlje s izlazom na morsku obalu17 1986. otvoren plovidbeni kanal izmeu Bamberga i Kelheima koji povezuje ove 2 najvanije evropske rijeke

31


32/84

U pravnom smislu se govori o o tzv. HIDRAULIKOM BAZENU kao o irem podruju s kojeg neka rijeka odvodi sve povrinske i podzemne vode. Takav bazen neobuhvata samo vodene tokove, ve ire podruje kopna i rijeku u pitanju sa svim njenim

pritokama (mogue sa jezerima i kanalima), a prostire se na 2 ili vie drava.Pitanja koritenja tih voda ne mogu se rijeiti nekim apstraktnim pravilima opeg

meunarodnog prava, nego se ta pitanja uglavnom rjeavaju na temelju opsenih ugovornihpropisa izmeu drava koje su u pitanju.Tokovi voda meunarodnih graninih i drugih rijeka nisu u samovoljnoj vlasti neke od

pribrenih drava nijedna drava ne smije izmijeniti prirodne uvjete podruja susjednedrave (ne smije skretati i mijenjati njen tok, niti je smije iskoritavati tako da ugrozi koritenje vode susjednedrave).

(3) Meunarodna jezera:

Jezera, kao i rijeke, mogu se podijeliti na:

- NACIONALNA potpuno okruena podrujem samo jedne drave, a dio sunjenog dravnog teritorija- MEUNARODNA/GRANINA nalaze se na granicama 2 ili 3 drave;Pripadaju meunarodnom hidrografskom bazenu i kao takva su podlonameunarodnom ureenju

Do danas su sve pribrene drave na graninim jezerima razgraniili povrinu!

Prilikom ureivanja reima koritenja vodenih tokova treba naroito voditi rauna o

ouvanju okolia.

Zrani prostor:

Panja meunarodnog prava u pogledu pitanja suverenosti drava u zranom prostoru javilase tek pronalaskom aviona. Prije Prvog svjjetskog rata bilo je nekoliko oprenih gledita. Ali

je taj rat razrijeio sve dvojbe, poto su se tada iskazale opasnosti od napada iz zraka. Svedrave su se priklonile gleditu o suverenosti svake od njih u svom zranom prostoru, i to doneogranienih visina.

Naelo suverenosti u zranom prostoru iznad dravnog podruja potvreno je u ikakojkonvenciji o civilnom zrakoplovstvu iz 1944. Utvreno je sljedee: Drave ugovornice

priznaju da svaka drava ima potpunu i iskljuivu suverenost u zranom prostoru iznad svogteritorija. Na temelju propisa iz te Konvencije razvilo se nekoliko pravila opeg obiajnogmeunarodnog prava iz te oblasti:

- Zrani prostoriznad otvorenog mora i kopnenog podruja koje ne potpadapod suverenost niti jedne drave slobodan je za prelijetanje svih vrsta zrakoplova iz

svih drava svijeta.

32


33/84

- U zranom prostoru iznad svog kopnenog podruja, unutranjih morskihvoda i teritorijalnog mora svaka drava uiva potpunu i iskljuivu suverenost. sva drava ima pravo zatvoriti svoj zrani prostor za pristup i prelijetanjezrakoplovima svih vrsta. Ali, nijedna drava na svijetu to iz vlastitih interesa ne ini u

pogledu civilnih zrakoplova.

- Cjelokupni meunarodni civilni zrani promet se obavlja na temeljumnogostranih i dvostranih ugovora, meu kojima je ikaka konvencija iz 1944.osnovna.

Vrste i nacionalna pripadno st zrakoplova:

ZRAKOPLOV je svaki stroj koji se moe odravati u zraku zahvaljujui zranom potiskurazliitom od zemljinog potiska na zemljinoj povrini. avioni, helikopteri, jedrilice

ikaka konvencija se odnosi samo na civilno zrakoplovstvo! Ona je izvrila podjeluzrakoplova na civilne i dravne.

Dravni (na njih se propisi te Konvencije ne odnose)se dijele na one koji se koriste u: Civilni zrakoplovi se dijele na one:

- Vojnoj- carinskoj i- redarstvenoj slubi

- koji su angairani u redovnomprometu- ostale

Svaki zrakoplov mora biti registrovan u nekoj dravi po njenim propisima i po njenim

uvjetima, i on nosi njenu pripadnost. Niti jedan zrakoplov ne smije istovremeno bitiregistriran u vie drava. U meunarodnom zranom saobraaju svaki zrakoplov mora imatisljedee dokumente:

1. uvjerenje o registraciji

2. uvjerenje o plovidbenoj sposobnosti3. dozvole za rad svakog lana posade

4. putna knjiga5. dozvola za rad radio stanice zrakoplova

6. poimenini popis putnika s oznakama njihovih mjesta ukrcaja i iskrcaja (ako prevoziputnike)

7. manifest i detaljan popis tereta (ako ga prevozi)

Temeljna naela meunarodnog civilnog zranog saobraaja:

Svi ti propisi su ugovornog karaktera. Osnovna naela na kojima se ova oblast temelji jesu:

1. pravo prelijetanja preko podruja druge drave bez slijetanja2. pravo slijetanja na podruje druge drave, ali samo iz tehnikih, a ne iz komercijalnih

razloga3. pravo da se iskrcaju putnici, pota i teret iz drave kojoj zrakoplov pripada4. pravo da se ukrcaju putnici, pota i teret u dravu u kojoj zrakoplov pripada5. pravo iskrcavanja i ukrcavanja putnika, pote i tereta izmeu zranih luka bilo koje

drave lanice Konvencije

Na konferenciji su usvojena i dva sporazuma:

33


34/84

(a) Sporazum o meunarodnom zranom tranzitu - (Sporazum o dvjemaslobodama)18

(b) Sporazum o meunarodnom zranom transportu (prevozu) - (Sporazum o petsloboda)

ikakom konvencijom je ustanovljena Meunarodna organizacija za civilnozrakoplovstvo sa sjeditem u Montrealu, koja je poela djelovati 1947., kada je postala ispecijaliziranom ustanovom UN-a. Ova Konvencija predvia i sloen mehanizam rjeavanjasporova izmeu drava povodom zrakoplova.

U svojim naporima da nadzire let zrakoplova-uljeza, teritorijalni suveren ne smije izloitizrakoplov i osobe u njemu nepotrebnoj i nesrazmjerno velikoj opasnosti. To znai da se tajzrakoplov uvijek treba pozvati da promijeni smjer ili da se prisilno spusti, osim kada seocijeni da zrakoplov predstavlja neposrednu i veliku opasnost za sigurnost teritorijalnedrave. ikaka konvencija propisuje i da se svaka drava mora uzdrati od upotrebe oruja

protiv civilnih zrakoplova u letu.

Pitanje sudbenosti u pogledu djela poinjenih na zrakoplovu moe biti veoma sloeno. Sobzirom na tu sloenost, vie drava moe istaknuti zahtjeve za sudbenou glede krivinihdjela poinjenih u zrakoplovu, ali se isto tako moe desiti da je nema niti jedna od njih.Otmice zrakoplova su bile posebno este nakon 1970. te su dale povoda da neunarodnazajednica usvoji vie ugovornih tekstova u svrhu sprjeavanja i suzbijanja tih teroristikihina, usmjerenih protiv sluajnih rtava koje su otmiarima unaprijed nepoznate.

Oneienje atmosfere:

Zagaenje zraka je najtei i najtee rjeiv problem za budunost ovjeanstva. Vrste i uzrocioneienja se mogu ugrubo podijeliti na one:a. iz nuklearnih izvora ovo podruje je relativno dobro

pokriveno pravilima pozitivnog meunarodnog prava. U Moski je 1963. potpisanUgovor o zabrani pokusa nuklearnim orujem u zraku stranke us se obavezale dae zabraniti, sprijeiti i da nee vriti pokusne eksplozije nad bilo kom mjestu podsvojom vlau, i to u zraku, pod vodom i zemljom. ( Od nuklearnih sila, Francuska i Kina nisunikad postale lanice)

b. ostalog porijekla isputanje tetnih plinova ima tetne posljedice po itav na planet. Ne postoji sveobuhvatan reim u svrhu prevencije,smanjenja ili ak eliminacije tetnih posljedica po okoli u biosferi.

MEUNARODNO PRAVO MORA U RAZVOJU:

More na naem planetu ini cjelinu iji su svi dijelovi meusobno povezani. Dio pod moremini 70,8%. Za razliku od mora, kopno ne ini cjelinu. ovjeanstvo e u budunosti sve vieovisiti o morskim resursima.

Pravo mora do kraja Drugog svjetskog rata:

18 odnosi se na dvije prve prethodno navedene slobode

34


35/84

Na prelazu iz 19. u 20. st. se pravo mora dosta ujednailo. Na moru su postojala samo tri opepriznata pravna reima:

1. UNUTRANJE MORSKE VODE obuhvatale su:a. Mora do najnie crte oseke

b. Lukec. Ua rijeka i zaljeva

Pitanje oko kojeg su se drave sporile je bila irina ulaza u zaljev. Odreeno je da ne smijebiti vea od dvostruke irine teritorijalnog mora., ali je to ostalo psorno.Vlast obalne drave nad uuntranjim morskim vodama se izjednaavala s vlau nanjenom kopnenom podruju.

2. TERITORIJALNO MORE obuhvatalo je:Morski prostor (ili pojas) uzdu obale svake drave, ija se polazna crta mjerila od najniecrte oseke ili od vanjskih granica drugih dijelova unutranjih voda. Nije postojala

jedinstveno prihvaena irina! Predlagane su irine od 3,4 i 6 milja.Openito se smatralo da u teritorijalnom moru brodovi svih stranih zastava imaju pravonekodljivog prolaska, ali je bilo dvojbe o tomu da li to pravo uivaju i strani ratni

brodovi.

3. OTVORENO MORE obuhvatalo je sva ostala prostranstva izvan granicateritorijalnog mora obalnih drava. Ono je bilo otvoreno svima.

Pod okriljem Lige naroda je izmeu dva rata dolo do prvog pokuaja kodificiranja pravamora. Meutim, konferencija u enevi 1930.g. nije bila uspjena jer se nije postiglasaglasnost o irini teritorijalnog mora.

I konferencija UN o pravima mora ( 1958.):

Sve do Prvog svjetskog rata su se propisi o pravu mora odnosili na morsku povrinu. Veedubine mora, posebno morsko dno i njegovo podzemlje, bili su van dometa ovjeka.Komisija za meunarodno pravo Ope skuptine UN izradila je nacrt propisa o pravumora, koji je usvojen 1958.g. u enevi na Prvoj konferenciji UN o pravima mora. Cjelokupnimaterijal koja je tada razmatrana o pravu mora, bio je podijeljen na etiri zasebne konvencije:

1. Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu:

35


36/84

Potvrdila je suverenost obalne drave u njenom teritorijalnom moru. Dopustila jepovlaenje ravnih polaznih crta za mjerenje irine teritorijalnog mora u krajevima ukojima je obalna crta duboko razvedena ili usjeena ili ako se uzdu obale u njenojneposrednoj blizini nalazi niz ostrva.Vanjski pojas mora je prema ovoj Konvenciji dio otvorenog mora u kojem drava moe

vriti nadzor da bi sprijeila povredu svojih carinskih, fiskalnih, useljenikih izdravstvenih propisa na svom dravnom podruju i u teritorijalnom moru.Taj pojas je smio biti irok max. 12 milja.

Konvencija nije uspjela jer se drave nisu mogle usaglasiti o irini teritorijalnog pojasa(3/4/6/12, pa ak i vie milja)?!

2. Konvencija o epikontinentskom pojasu:To je tada bio potpuno nov institut meunarodnog prava mora. U Konvenciji pie daobalna drava vri suverena prava19 nad svojim epikontinentskim pojasom, radinjegovog istraivanja i iskoritavanja njegovih prirodnih bogatstava. Po Konvenciji,more iznad tog pojasa je dio otvorenog mora.Konvencija ne samo to je priznala epikontinentski pojas kao novi institutmeunarodnog prava, ve je takoer propisala da ga svaka obalna drava ima, te danjegovo postojanje ne ovisi o bilo kakvom izriitom proglasu uvjerenje da jemorsko dno i podzemlje u produetku teritorijalnog mora prirodni produetak obalnedrave pod morem.

Neuspjeh ove konvencije je bio utomu to se nije uspjela odrediti vanjska granicaepikontinentskog pojasa. Propisano je da tja pojas ini morsko dno i podzemnlje

podmorskih prostora uz obalu, ali izvan granica teritorijalnog mora do dubine 200

m, ili preko te granice do take gdje dubina vode nad njim doputa iskoritavanjeprirodnih bogatstava spomenutih prostora. Dakle, s tehnolokim napretkom se taj

pojas mogao pomjerati u nedogled.

3. Konvencija o otvorenom moru:Kodificirala je postojee pravo koje se stoljeima razvijalo putem obiaja. Navedeno jeda se pod otvorenim morem podrazumijevaju dijelovi mora koji ne pripadajuteritorijalnom moru ili unutranjim morskim vodama. Otvoreno more je slobodno za svenarode. Ali, jedan od najteih problema je bio pitanje ribolova na otvorenom moru.

4. Konvencija o ribolovu i ouvanju biolokih bogatstava otvorenog mora:Trebala je sauvati pravo dravljana svih zemalja na ribolov u otvorenom moru, aistovremeno i zatiti legitimne interese obalnih drava u dijelovima otvorenog mora u

blizini njihove obale. Ova Konvencija nije postigla svoje ciljeve!II konferencija UN o pravima mora (1960.):

Takoer u enevi! Na njoj se trebala ponovo razmotriti irina teritorijalnog mora i graniceiskljuivog ribolova obalnih drava. Kao i 1930.g. ostala je bez rezultata!inilo se da e pravo kodificirano u prethodno navedene 4 enevske konvencije ostati nasnazi ali to se nije ostvarilo! One nisu nikad bile ope priznate i malo je broj drava postaonjihovim lanicama! Posebno nove drave, koje su nezavisnost stekle nakon 1960.g.

III konferencija UN o pravima mora:19 Dakle, ne potpunu suverenost, kao i kod teritorijalnog mora

36


37/84

Otpoela je u New Yorku 1973. a zavrila 1982. potpisivanjem Konvencije UN o pravumora u Montego Bayu na Jamajci! KONVENCIJA IZ 1982 Ova konvencija je stupilana snagu 1994.g.Jedan dio te konvencije je ista kodifikacija obiajnog prava na snazi.

S druge strane, mnogi propisi su donijeli znaajan napredak u razvoju prava mora! Ti propisipotvruju proirenje suverenosti, suverenih prava i jurisdikcije obalnih drava na prostorimakoji su nekada bili pod reimom otvorenog mora. Ova konvencije predvia da obalne dravemogu proiriti: svoje teritorijalno more do 12 milja, vanjski morski pojas do 24 milje od polazne crte v anjska granica epikontinentskog pojasa moe dosezati do 200 milja od polazne crte

za sve obalne drave bez proglaenja. doneseni su i propisi o arhipelakim vodama o ekonomskom pojasu,

o zatiti i ouvanju okoline i naunom istraivanju mora.

Pregled pravnih reima na moru prema dananjem pravu:

Konvencija iz 1982. podrazumijeva 8 razliitih pravnih reima u razliitim dijelovima mora,morskog dna i njegova podzemlja, te zranog prostora iznad.Pravni reim ovisi o pravima na izvjesnu upotrebu mora u granicama datog prostora. Teupotrebe mora mogu biti:

1. plovidba2. ribolov3. polaganje morskih kablova i cijevovoda4. prelijetanje5. nauna istraivanja mora6. podizanje vjetakih ostrva i naprava7. istraivanje i iskoritavanje mineralnih i drugih bogatstava morskog dna i podzemlja

Sve ove upotrebe, osim posljednje, na otvorenom moru ine slobode u korist svih. Naprotiv, uunutranjim morskim vodama, arhipelakim vodama, te u teritorijalnom moru, veina tih

upotreba, uz neka ogranienja u korist ostlaih, ine iskljuiva prava obalne drave.S obzirom na odnos iskljuivih prava obalne drave, te prava i sloboda svih drava, svedijelove mora, morskog dna i podzemlja, te zranog prostora iznad mora, moemo podijelitina tri velike skupine:

1. dijelovi mora, morskog dna ipodzemlja koji ine dravnopodruje

(1) unutranje morske vode(2) arhipelake vode arhipelakih drava(3) teritorijalno more

Ali, samo u nekim dijelovima unutranjim morskih voda je tasuverenost izjednaena s onom na kopnenom podruju. Tasuverenost je ipak djelomino ograniena bilo ugovornim20

20 pristup lukama otvorenim za meunarodni promet

37


38/84

propisima ili propisima kodificiranog obiajnog prava21. Ipak dravaima pravo te dijelove mora smatrati dijelovima svog dravnogpodruja.

2. dijelovi mora, morskog dna ipodzemlja u kojima dravauiva suverena ili nekadruga prava

(4) vanjski morski pojas(5) privredni pojas(6) epikontinentski pojas

U njima je vlast obalne drave znatno umanjen, naroito u koristslobode plovidbe i prelijetanja.U vanjskom pojasu po konvencijama iz 1958. i 1960. nisu bilapriznata nikakva suverena prava.

3. dijelovi mora, morskog dna ipodzemlja izvan granicanacionalne jurisdikcije drava

(7) otovreno more(8) meunarodna zona dna mora i okeana

U tim dijelovima nijedna obalna drava ne moe vriti nikakvu

iskljuivu vlast, osim nad brodovima koji plove pod njenomzastavom, te jo u nekim posebnim sluajevima.

B: Dijelovi mora koji ine dio podruja obalne drave:

68. Unutranje morske vode:

Vanjske granice unutranjih voda:

Unutranje morske vode su oni dijelovi mora koji su s kopnom u najuoj vezi. Dugo sevremena openito smatralo da je vlast obalna drava u svim tim vodama izjednaena s onom

koju uiva na kopnu. Stoga su postale predmetom tek 1982. na Treoj konferenciji UN-a.21 pravo nekodljivog i arhipelakog prolaska svih brodova

38

(1) luke, zaljevi, more izmeu ostrva, razuena obala zavisi od konfiguracije kopna(3) arhipelake vode arhipelakih drava (nije uneseno u skicu)

Otvoreno more (7)

Dno i podmorjeotvorenog mora (8)

Gospodarski pojas (5) = 200 milja200 milja

Epikontinentski pojas = 200 milja

8/3/2019 medjun

Documents

medjunarodnojavnopravo