21
Formalistički kontrakti VERBALNI I LITERALNI KONTRAKTI MAVRIČEK MARTIN

Mavricek_-_Formalisticki_kontrakti

Embed Size (px)

DESCRIPTION

sds

Citation preview

Formalistiki kontrakti

Formalistiki kontrakti

Verbalni i literalni kontraktiMavriek MartinKontraktne obvezeKontraktne obveze klasinog prava prema Gaju: aut enim re contrahitur obligatio aut verbis aut litteris aut consensuRealni kontraktiVerbalni kontraktiLiteralni kontraktiKonsenzualni kontraktiNexumUgovor o zajmu (osnivanju zajamske obveze) oblika gesta per aes et libram.Izgovaranje formule (nuncupatio)Ovrna snaga nexumaDunik automatski (bez prethodne tube i presude) ukoliko nije vratio zajam potpada pod vjerovnikovu vlast (manus iniectio) osobna ovrha.Mittels: automancipacija akt kojim se dunik koji nije otplatio dug sam dobrovoljno daje u duniko ropstvo. 326. g. pr. n. e. Lex Poetelia Papiria de nexis ovrha dunikove imovine.Vadiatura (vas, vades)Najstariji formalistiki verbalni kontrakt o jamstvu.Nastaje pitanjem vjerovnika i odgovorom jamca (vas es ? vas sum)Jamac ne pristupa kao akcesorni dunik obvezi glavnog dunika ve jami da e trei neto uiniti, prema tome on jedini odgovara (obligatus hipoteza spajanja prvotno samostalnih elemenata duga i odgovornosti).Primjer: Rasprava in iure pred magistratom se odgaa te vades jame da e tuenik pristupiti sljedeoj raspravi.

PraediaturaPraedes jamci za tuu inidbu.praes es ? praes sumProces legisactio sacramento i ugovori s dravom kada izdaje u zakup ubiranje tributa i izvoenje javnih radova.Poduzetnik (manceps) nije obligatus, ukoliko se izrekom ne obvee da sam sebi bude prades, ve za njega odgovaraju njegovi praedes (jamci).

StipulacijaNajvaniji apstraktni (stricti iuris) formalistiki verbalni kontrakt.Nastaje sveanim pitanjem budueg vjerovnika (stipulator, reus stipulandi) i neposrednim (unitas actus), sukladnim odgovorom budueg dunika (primissor, reus promittendi) Spondesne mihi centum dare ? SpondeoPromittis ? Promitto; dabis ? dabo; facies ? faciam ... itd.Naputanje formalizma prema GajuMogunost sklapanja stipulacije na grkom, kasnije i bilo kojem neposredno ili posredno razumljivom jeziku.472. g. n. e. konstitucija cara Leona vaan sporazum, ne rijei nesimetrinost stipulacijePismena izjava kao dokaz stipulacije - klauzula stipulanti promisit CautioDokazna isprava dispozitivna isprava

Stipulacija jezgra rimskog kontraktnog sistemaZakonik XII ploa sponzija utuiva legisakcijom per iudicis arbitrive postulationemKlasino doba iroko polje primjene (npr. u obiteljskom pravu za ugovaranje miraza; na podruju nasljednog prava; stipulacija praetoriae kojom su se sluili pretori, edili i suci kako bi obvezali stranku na inidbu ili propust prema drugoj stranci)Stipulacija obvezujui kontrakt stricti iurisObveza iz stipulacije interpretira se doslovno prema izgovorenim rijeima obje stranke i suci u procesu vezani su za doslovno tumaenje stipulacije bez obzira na volju ili dolozni postupak koje stranke.Nedostatak pravne zatite u sluaju doloznog postupka stranaka do republikanskog doba deliktna actio, tj. exceptio doli.Clausula doli posebna obveza kojom obveznik preuzima odgovornost za dolusSpondesne dolum malum huic rei promissionique abesse afuturumque esse ? SpondeoStipulacija apstraktna obveza (bez cause)Centum dari spondes ? SpondeoCivilno pravo dunik je prema rijeima stipulacije morao isplatiti dug i u sluaju neopstojnosti navedenog razloga.Primjer zajma dunik se stipluacijom obvezuje na vraanje zajma prije nego to je sam zajam isplaen, pa sam zajam niti ne biva isplaenim.Querella non numeratae pecuniae dunik pred svjedocima ili pismom na vjerovnika pred magistratom izjavljuje da mu novac koji se obvezao platiti nije bio isplaen.Exceptio quarella non numerate pecuniae vs. exceptio doliRok ogranienja: dvije godine

Predmet stipulacijske obvezeStipulatio certa odreena svota novca (dare certam pecuniam) ili davanje drugih odreenih stvarti (dare certam rem)Zatita klasinog doba actio (conditio) certae creditae pecuniae ili conditio certae rei (conditio triticaria) formulirane apstraktnoStipulatio incerta inidbe facere i non facereZatita: actio incerti ex stipulatu navodi se stipulacija kao pravni razlog

Dotis dictio i iusiurandum libertiPosebni i konkretni verbalni kontrakti koje se upotrebljavaju meu odreenim osobama i odreenim pravnim razlozima (causae).Nastaju jednostranim govorom budueg dunika (uno loquente) ali se ipak radi o dvostranim obveznim poslovima zbog nunosti prisutstva vjerovnika i njegovog makar i pasivnog sudjelovanja koje ima znaaj prihvata obeanja.Dotis dictio formalistiko obeanje miraza jednostranim izgovaranjem odreene formule (doti tibi errunt ... ili in dotem tibi dico ...) uz naznaku miraznih predmeta (samo ena, muki ascendenti ili enin delegirani dunik)428. g. pactum legitimum

Promissio iurata (ili iusiurandum) liberti prisega kojom se osloboenik obvezuje svom bivem gospodaru na stanovita podavanja ili slube.Jedini sluaj gdje obveza nastaje iz prisege.Gospodareva tuba (iudicium operarum)Literalni kontraktiNomen transscripticium (expensilatio)Obveza literalnog kontrakta nastaje upisivanjem u vjerovnikovu blagajniku knjigu (codex accepti et expensi).Pater familias dnevno poslovanje zapisuje se u dnevnik (adversaria ili ephemeris) koje se svakog mjeseca prenose u codex.Primici (accepta) i izdaci (expensa) u tu se rubriku upisuju i plaanja prema kojima se osnuje dug, odnosno trabina upravo iz ijeg upisivanja u rubriku izdataka proizlazi literalna obveza Nomina arcaria i nomina transscripticia.Nomina arcaria upisi o efektivno isplaenim svotama, npr. u ime zajmaObveza ne nastaje upisivanjem u codex ve onom isplatom i pravnim poslom koji se na nju nadovezujeNpr. pater familias sklopi s treim pogodbu zajma u visini 100 sestercija te se obvezuje platiti dug nakon odreenog vremena, pater familias zabiljeava to u expensa upisom Titio datum centum ex mutuo.Obveza na povratak ne nastaje po spomenutom upisu nego po zajamskoj pogodbi (realnom kontraktu), dok upis slui samo kao dokaz o obvezi.Nomina transscripticia samostalni razlog postanka obveze po samom upisu.Upis o izvrenoj isplati fingira isplatu, te obligatio litteris nastaje mada efektivna isplata i nije usljedila.a) Transscriptio in re personam slui pretvaranju ve postojee obveze u obvezu litteris.npr. dug iz kupoprodaje, ili bilo koje kauzalne obveze bona fidei, mogao se pretvoriti u ekspenzilaciju, u apstraktnu literalnu obvezu stricti iuris.- kupac nije obvezan iz kupoprodajne obveze ve po literalnom kontraktu. b) Transscriptio a persona in personam slui za izmjenu osobe dunika u nekoj ve postojeoj obvezi (si id, quod mihi Titius debet, tibi id expensum tulero, id est, si Titius te delegaverit mihi).Vjerovnik na strani accepta ubiljeava fiktivnu akceptilaciju u korist dosadanjeg dunika (Acceptio a Titio centum), te pristankom novog dunika upisuje jednaku svotu na njegov teret (Expensum Maevio centum). prijanja obveza utrnjuje, a novi dunik duguje iz literalnog kontrakta temeljem samog apstraktnog upisa.Nomina transscrpitica slui novaciji, bilo da se meu istim obvezama mijenja samo pravni razlog obveze ili se mijenja i pasivni subjekt obveze (pasivna delegacija).Literalni kontrakti literalna obveza stricti iuris na plate odreene novane svote utuuje se s actio certae creditae pecuniae.Za razliku od stipulacije literalnom kontraktu se ne moe dodati uvjet ali mu se moe dodati rok. Nomen transscripticium slui samo rimskim graanima koji putem literarnog ugovora mogu postati vjerovnici. Prema Prokulovcima nomen transscripticium se nisu mogli obvezivati peregrini ak ni pasivno, dok Sabinovci to doputaju kod Transscriptio a re in personam.Chirographa i syngraphaeLiteralne obveze poznate peregrinima u obliku zadunice gdje dunik priznaje svoju obvezu iz (fiktivnog) zajma te se istu obvezuje vratiti.Dunik je bio obvezan aktom izdavanja pismene zadunice u kojoj izjavljuje da neto duguje ili e neto dati.U grkom pravu imaju dispoizitivni karakter te sadre apstraktnu obvezu.Razlikuju se po vanjskom obliku syngraphae: listine sastavljene pred svjedocima objektivno, koncipirane u treem licu te utvruju da je odreena osoba duna stanovitu svotu drugoj osobi.Chirographa subjektivno koncipirane isprave u kojima pisac govori u prvom licu, zbog vjerojatnosti da je sam bio dunik, te ispravom priznaje dug stanovite novane svote prema vjeroniku.Rimsko pravo ne poznaje takve dispozitivne isprave, ve se slui dokaznim, objektivno sastavljenim listinama. Kasnije uvedene subjektivne isprave samo s dokaznom snagom po uzoru na chirographa i syngraphae. Od constitutio Antoniana, syngraphae i chirographa bivaju potisnuti stipulacijom na koju utjeu samo dokaznom snagom. Utuivo pomou querella non numeratae pecuniae. stipulatio postaje literalni kontrakt.