Maturski rad - Kloniranje

8/10/2019 Maturski rad - Kloniranje

1/31


2/31

2

1. UVOD

Kloniranje(gr.: grana, mladica) je pojam u irem smislu oznaava prirodni ili umjetni

razvoj dvije ili viegenetikiidentinihstanica ili organizama.

U definiranju pojma kloniranja se polazi s jedne strane u zoologiji i botanici a s druge

u reprodukcijskoj medicini i staninoj biologijis razliitih polazita.

Kloniranje je oblik nespolnog razmnoavanja razliitih jednostaninih i viestaninih

organizama pri kojem nastaju potomci koji su jednaki roditeljskom organizmu i meusobno,no, za znanost je, ipak, zanimljivije prouavati kloniranje sisavaca. Kloniranje je pojam koji

potjee iz1963. godine te, naizgled, nije osobito sloen zahvat i ve1962. je britanski

znanstvenik John Gurdon uspio stvoriti jednu abu. Uspjeno je prenio jezgru iz jedne tjelesne

stanice abe u neoploenu jajnu stanicu abe u kojoj je prethodno unitio

jezgru UV zraenjem. Iako se tako dobivenajajna stanica uspjela razviti samo do punoglavca,

ova tehnika prijenosa jezgre pokazala je put za nova uspjena kloniranja.U posljednjih

nekoliko godina znanstvenici su uspjeli klonirati vie vrsta ivotinja. Godine2001. ameriki

su znanstvenici ak pokuali klonirati ovjeka, no u tome nisu uspjeli. Jedna tehnika koju

znanstvenici primjenjuju za dobivanje klonova naziva se nuklearni transfer.


3/31

3

1.1Princip (proces) kloniranja

Princip kloniranja je veoma jednostavanpotrebno je u jajnu eliju usaditi genetski materijaljedinke iju kopiju elimo i odgajiti je kao da je u pitanju normalna oploena jajna elija.

Realnost je, naravno, znaajno drugaija. Osnovna tehnika kojom se kloniranje slui ima

komplikovano ime - nuklearni transfer iz somatskih elija. (eng. Somatic Cell Nuclear

Transfer - SCNT). Ukratko, mikromanipulatorom koji na vrhu ima izuzetno tanku staklenu

iglu jedro se iz neke (teorijski bilo koje) tjelesne elije odstrani i prenese u jajnu eliju iji je

genetski materijal takodje odstranjen. Nakon ovog koraka, elija se ostavlja u specijalnom

inkubatoru koji regulie koncentraciju ugljen-dioksida i temperaturu, pri emu se u teni

medijum u kom se elija nalazi dodaje veliki broj supstanci koje imaju za cilj da eliji

obezbjede neophodne uslove za rast i signale za diobu. Nakon odreenog vremena, ako je sve

u redu, dolazi do deobe elije i poetka razvoja embriona.

elija koju smo dobili sadri genetski materijal jedinke donora, ali ima potencijal za razvoj u

novu individuu, koja sadri genetski zapis originala. U ovoj taki se reproduktivno i

terapeutsko kloniranje razilaze.U terapeutskom kloniranju, kada elija dodje do stadijuma

blastociste, embrion se unitava i izoluju se matine elije. Kod reproduktivnog kloniranja,blastocist se usauje u matericu enke i nastavlja dalji razvoj do roenja. Neophodno je rei

da - iako zvui relativno jednostavno - cela procedura ima jako mali procenat uspjenosti. Od

277 jajnih elija ovaca nad kojim je izvrena procedura SCNT, dolo je do samo jednog

uspjenog roenja, sada ve uvene, ovce Doli, prvog sisara koji je uspjeno kloniran.

(Zanimljiv je podatak o tome odakle ovci Doli ime. Naime, tjelesne elije iji genetski

materijal je korien za kloniranje bile su iz ml ijenih lijezda., to je asociralo naunike na

poznatu ameriku kantri-pkevaicu Doli Parton, koja je iroko poznata po specifinomsopranu i izraenim enskim atributima). Razloga za ovakav rezultat ima mnogo, ali je

najbitniji svakako nepoznavanje faktora koji utiu na rast i diferencijaciju embriona.


4/31

4

2.ISTORIJAT

Najstariji podatak o prvim saznajima o kloniranju ivotinja datira iz 1800.godine.Nepoznati

naunik prodrmao je (a ne promijeao)embrion morskog jea u okeanskoj vodi .Embrion se

podjelio na odvojene elije i svaki je izrastao u identinu ivotinju-klona.Tako je prvi put

rijeen problem reproduktivnog kloniranja.

Za dalji razvoj kloniranja znaajan je rad Hansa Spimena (Hans Spemann. Spimen je

1938.godine predloio eksperiment zasnovan na principu prevare jajne elije unoenjemdiploidnog jedra iz tjelesne elije koja bi zbog toga poela da se ponaa kao da je di .Dve

decenije kasnije, tanije 1958.godine, Stjuard i saradnici usjpeli su da dobiju klon odraslog

ivog bia. Naime, ta grupa naunika je razvila metodu za kloniranje mrkve. Oni su od jedne

elije izolovane iz floema korjena mrkve, gajei je u kulturi, uspjeli da dobiju kompletnu

biljku mrkvu. Meutim, klonirati ivotinjski organizam, a pogotovo sisara je neuporedivo

sloenije.

Prvo eksperimentalno kloniranje ivotinje (abe) izveli su Brigs(Briggs) i King(King) 1952

godine. Presaeno je jedro iz elije koja je pripadala embrionu na stadiju blastule u jajnu

eliju iz koje je izvaen nukleus (enukleisana jajna elija).Klon nije dobijen presaivanjem

jedra uzetih iz tjelesnih elija odrasle abe i punoglavca, pa ak ni iz embriona u stadijumu

kada je kod njega ve formirano srce.


5/31

5

(Slika br.1 kloniranje abe)

Kloniranje sisara, mia, transplatacijomjedra iz elije na vrlo ranom stadijumu embriona

objelodanjeno je 1977.godine. Godine 1986. Viladsen (Willadsen) je uspio da dobije klon

ovce presaivanjem nukleusa iz blastomere osmoelijskog embriona u jajnu eliju iz koje je

odstranjen nukleus. U ovome periodu, ostvareni su znaajni rezultati na polju kloniranja, ali

su uspjesi zabiljeni samo kod prenosa nukleusa iz elija na ranom stadijumu embrionalnog

razvia. to je embrion bio na kasnijem stadijumu razvia, to je i efikasnost kloniranja bila

manja.

Gotovo svi radovi u oblasti kloniranja, fokusirani su na ovcu Doli kao prvog klona dobijenog

kloniranjem odraslog sisara. Eksperiment je izveden na Roslin Institutu iz Edinburga

(kotska), a izveli su ga Jan Vilmut i saradnici.

Kloniranje je obavljeno tako to su elije mlijene lijezde trudne ovce stare 6 godina gajene

u kulturi u trajanju od nekoliko nedjelja. Izvrena je fuzija 277 ovih elija iz kulture sa 277

enukleisanih jajnih elija. Ovo je uraeno uz pomo aplikacije naponskih impulsa u

definisanim uslovima, poto su enukleisana jajna elija i elija iz kulture bile pribliene takoda su se dodirivale. Time su dobijene diploidne elije koje su gajene u kulturi u trajanju od 7


6/31

6

dana. Ove elije su se izdjelile do stadijuma blastocista. Izvrena je implantacija 29 blastocista

u ovce recipijente koje su, posle normalne trudnoe, trebale da donesu na svijet oekivane

klonove. Samo jedna od ovaca je i ojanjila, 5. jula 1996. godine, janje kojem je dato ime Doli.

Ovca Doli ojanjila se dva puta i oba puta donijela na svijet zdravu jagnjad. Meutim, ve uproljee 1999.godine otkriveno je da je Doli ovca u koi janjeta. Radi se o tome da su

telomere koje predstavljaju dijelove metafaznog hromozoma kod Doli krae u odnosu na

prosjek ovaca njene starosti. Doli je klon ovce od est godina i skraene hromozome

naslijedila je od nje. Pretpostavilo se da e elije u Dolinom tijelu nastaviti da ive onoliko

koliko bi ivjele u ovci od koje je Doli klonirana. Doli je poela ubrzano da stari, oboljela je

od artritisa i raka plua, bolesti koje su svojstvene starim ivotinjama. U februaru

2003.godine kotski naunici su je zauvijek uspavali kako se vie ne bi muila. ivjela je 6,5godina. Prosjean ivotni vijek ovce je 13 godina.

(Slika br 2.Ovca Dolly sa svojim stvoriteljem)

Pojavom Doli, prvoga klona odrasle jedinke sisara, meu laicima, ali i meu strunjacima

uvreilo se uvjerenje da e nauka vrlo brzo biti u stanju da proizvodi i klonove ljudi,

ovjekove duplikate. Istraivai iz June Koreje objavili su da su uzgojili ljudski embrion do

stadija etiri stanice, a zatim ga unitili.Krajem 2000.godine, ameriki biofiziar Gregori Stok

(Gregory Stock) predvidjeo je da bi se prvo klonirano dijete moglo roditi za pet do deset

godina. Gornji dom engleskog parlamenta liberalizovao je 22.01.2001.godine zakone o


7/31

7

korienju ljudskih embriona i dozvolio naunicima da u terapeutske svrhe, transferom jezgra

prema Doli metodi mogu proizvoditi embrione i obavljati eksperimente na njima do

14.dana njihovog razvia. Takoe, poetkom 2001.godine, italijanski naunik Severino

Antinori objavio je da se za 18 mjeseci moe oekivati kloniran ljudski embrion spreman za

implataciju. Uprava amerike firme Advansd Sel Tehnolodi(Advance Cell Tehnology)

objavila je 25.11.2001.godine da su eksperti te firme uspjeno klonirali ljudski embrion.

Poetkom aprila 2002.godine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ( UAR) objavljena je vijest

da se ena koja je dobrovoljno pristala da rodi klonirano dijete nalazi u osmoj nedjelji

trudnoe. Godine 2009. iz zamrznute elije, kloniran je Pirinejski ibeks, vrsta divlje koze koja

je izumrla 2000.godine.Surogat majka je bila domaa koza, ali je mladune uginilo odmah po

roenju zbog problema sa pluima koje su imale druge klonirane ivotinje.

Kloniranje u ovom periodu obiljeeno je naalosti sa velikim brojem pokuaja i pogreaka sa

ekstremnom niskim procentom uspjenosti. Iz 277 manipulisanih pokuaja, stvorena je samo

jedna ovca, a iz 3920 pokuaja kloniranja razvio samo 31. novoroeni mi. U postnatalnom

razvoju, klonirane ivotinje u 30 do 60% sluajeva pate zbog razliitih oblika deformacija,

telad i ovce dolaze na svijet sa nedovoljno razvijenim imunolokim sistemom i natprosjeno

velikim organima. Pri tome unutranji satkloniranih ivotinja ispada iz takta (ubrzano

starenje).Uurban tempo i najave ljudskih klonova nisu praene i konkretnim rezultatima. Do

dananjeg dana ne postoje ozbiljni dokazi o kloniranju ljudskih organizama. Jedina zvanino

objavljena injenica govori da se u kloniranju ljudskog embriona dolo do 6.elije mitotike

diobe

U meuvremenu, dok su trajale javne debate o etici kloniranja u martu 2012.godine, RuskiSjeveroistini fedralni univerzitet i junokorejska Fondacija za bioinenjering Suam

potpisali su ugvor o saradnji iji je cilj da za est godina na svijet donesu kloniranog mamuta

koja je vrsta izumrla prije osam milenijuma.


8/31


9/31


10/31

10

(Slika br. 5.Dijagram kloniranja ovce Dolly)

Iz neoploene jajne elije enke odstrani se jedro, a iz tjelesne elije davaoca izvadi sejedro.Zatim, to se iskombinujeu jajnu eliju se sada ubaci jedro telesne elije davaoca.

Embrion se razvija iz elije koja ima gene samo jednog ''roditelja'' i usaen je u matericuenke.

Genom predstavlja skup gena u polnoj eliji, odnosno jednoj garnituri hromozoma.

Tehnika je poznatija pod nazivom genetiki inenjering ili metoda rekombinovane DNK

Pri seksualnom razmnoavanju potomak, kaoposljedica spajanja spermatozoida i jajne elije,sadri polovinu majinskih i oevih gena.

Kloniranje predstavlja jedan oblik bespolnog razmnoavanja tako da potomak nema ni majkuni oca. Za kloniranog potomka postoje samo davaoci gena.

Davalac gena moze biti:

1. enka koja e biti klonirana i u ijoj e se materici odvijati razvie kloniranog embriona.(Potomak je njena kopija ima samo njene gene, i ima samo jednog roditelja)

2. enka, koja je samo davalac jedra, a zbog starosti, bolesti ili nekog drugograzloga ne moeda donese mladune.( Potomak nema roditelje,ona koja mu je dala gene ne bi ga rodila)

3. mujak, koji e biti kloniran.( enka u ijoj se materici razvija embrion je ''mama'', madapotomak nema nijedan njen gen, a "tata" je davalac gena. Njihov muki potomak e dakleimati majku koja ga je donijela na svet, a sa kojom nema nikakve genske srodnosti i oca ija

je apsolutna kopija.)


11/31

11

Danas se mogu, pored kloniranih, stvoriti i ivotinje koje u svom genomu imaju jedan ili viestranih gena. Mogue je gen iz hromozoma jedne ivotinjske ili biljne vrste prebaciti uhromozom druge ivotinjske vrste, odnosno mogue je genetiki konstruisati ivo bie. Prvogenetiki konstruisano bie bila je stomana bakterija [eerihija] u koju je ugraen gen abe[1973. g.].

Osnovni princip ove metode moemo svesti na dva glagola ''isjeci - zalijepi'' [ilikompjuterskim renikom ''cut - paste'']. Potrebne su ''makaze'' i ''lijepak'', odnosno odreenienzimi. ''Makazama'' se iz DNK abe isjee odgovarajui gen. Istim ''makazama'' se u DNK

bakterije napravi ''rupa'' - isjee se i odstrani dio na ije e mesto doi ablji gen. Ubaci seablji gen u medijum gde bakterije rastu i ''l ijepak'', opet enzim, ga spoji sa ostatkom

bakterijske DNK. Dobijena je bakterija koja sadri ablji gen. [Kao i svi najvei svjetskipronalasci tako i ovaj ima veoma jednostavan princip, ali je sama metodologija veoma

sloena i zahtjeva ogromno znanje - kompletan tim molekularnih biologa, citologa,

genetiara, fiziara...]

4.1Napredak i sluajevi kloniranja ivotinja

Kasnih 80-tih godina prolog veka, ugraen je ljudski gen za insulin u bakteriju, ime jebakterija ''natjerana'' da proizvodi humani insulin [do tada su dijabetiari koristili insulinizolovan iz pankreasa svinja ili goveda];

1989. ugraeni su, pomou virusa, zeji geni u majmunske elije [hromozome] i ljudski geniu mieve

1997. kloniran je prvi sisar ovca Doli,''uspavana'' jer je dolo do poremeaja kao to suprijevremeno starenje, prekomjerna teina, oteenja plua, srca. Smatra se da su oviporemeaji upravo rezultat kloniranja.

Od 1997. g. procesi kloniranja i stvaranja transgenih ivotinja su se proirili i na ostaleivotinje: goveda, majmune, make. Od transgenih ivotinja danas je u iroj upotrebi jedino

jedna vrsta akvarijumske ribice koja ima ugraen gen za proizvodnju fluerescentnog proteina,uslijed ega ona svoketli u mraku vrlo atraktivna osobina za akvarijume! Transgeneivotinje koriste se uglavnom kao proizvoai proteina koji se koriste za l ijeenje, uglavnom

putem mlijeka. U nekoj, verovatno bliskoj, budunosti mogue je, kombinovanjem ova dvapostupka [stvaranjem transgenih domaih ivotinja i njihovim kloniranjem], stvoriti ''elitne''rase koje bi davale npr. kvalitetno meso, mlijeko, jaja ...

Uposjlednje vreme pokrenuti su mnogi projekti kloniranja izumrlih vrsta ili vrsta koje suugroene i pred izumiranjem, kao to su panda, gaur [vrsta azijskog divljeg vola], azijskigepard i mnoge druge. Smatra se da je danas pred istrebljenjem oko 11% ptica, 25% sisara,

34% vrsta riba. Kloniranje moda predstavlja nadu za ove ugroene vrste? Meutim,obnovljenim vrstama treba obezbjediti i odgovarajuu sredinu!


12/31


13/31

13

(Slika br. 7.Klonirani psi)

Prva klonirana kamila, dola je na svijet u laboratoriji, u Dubaiju, to je prva kloniranajednogrba kamila na svetu. Za uspjeno kloniranje deve bilo je potrebno pet godina

istraivanja. Isti centar je 1998. uspio kriati devu i lamu, a novoroenu ivotinju nazvalisu"cama".

(Slika br. 8.Klonirana dvogrba kamila/deva)


14/31

14

Iako Kinezi koriste tehnologiju koja nije meu najmodernijima, nigdje drugdje u svijetu sekloniranju ne pristupa na nain koji neodoljivo podsjea na masovnu proizvodnju.

Strunjaci u centrali kompanije BGI u Shenzenu svakog dana implantiraju embrione u dvijekrmae, uz oko 80 posto uspjenosti, to je proces za koji i sami naunici koji rade u

kompaniji kau da predstavlja "prvu fabriku za kloniranje".

"Proizvedene" svinje se ne koriste za ishranu, ve za medicinska testiranja, pa je tako jedna"serija" genetski modifikovana da bude podlonija Alzheimerovoj bolesti.

"U jednom oboru je smjeteno 90 svinja, stoje u dva reda, izgledaju sasvim normalno, alisvaka od njih nosi klonirane embrione. Mnoge od njih su i sami klonovi. Na ovom mjestu se

proizvede 500 svinja godinje. Kina koristi nauku na industrijskom nivou", pie BBC.

Iako nain kloniranja nije neto na emu bi BGI-u zavidjeli svijetski genetski centri, oprema

jeste. Kompanija samo u Shenzenu ima 156 maina za genetsko sekvenciranje, to je pet putavie od najvee evropske centrale za genetsko sekvenciranje.

Posao oigledno ide veoma dobro, pa su Kinezi kupili i ameriku firmu koja proizvodimaine.

(Slika br. 9klonirane svinje)


15/31

15

5.KLONIRANJE BILJAKA

(Slika br. 10.Biljke u laboratoriji za kloniranje)

Proces kloniranja poinje odabirom biljaka iji se genski duplikat eli stvoriti i njihovomtemeljitom dezinfekcijom. Postupkom termoterapije matine se biljke izlau temperaturamaiznad 30 Celzijevih stupnjeva, peru se u mjeavini alkohola i hlornih spojeva kako bi se snjihove povrine uklonila sva neistoa i virusi. Nakon sterilizacije biljke prolaze testoveivosti i sterilnosti kako bi se osiguralo da je matini genski materijal koji ulazi u processlobodan od virusa i da ima ivotni potencijal potreban za uspjean razvoj klona.

(Slika br. 11.Dijagram kloniranja biljaka)


16/31

16

Sa vrha matine biljke uzimamo posebnim pincetama komadie tkiva i uvodimo ih, podmikroskopom, u pripremljene uzgojne podloge, nainjene od mjeavine mikrohraniva teeera. Te uzgojne podloge posebno se pripremaju za svaku vrstu biljke koja se klonira jer

eksplantat nema korjene i ne moe vriti fotosintezu pa ga zato u prvoj fazi kloniranjahranimo eerom.

Nakon mesec dana razvoja na hranjivoj podlozi i pod strogo kontroliranim uslovima svijetla i

temperature, koja se osigurava posebnim komorama, eksplantat je dovoljno razvijen za prvu

hormonsku terapiju, kojom se potie rast bonih izboja biljke. Ti vrhovi koriste se zaumnoavanje biljaka jer od jednog eksplantataskinutog s matine stabljike nasaivanjem na

podlogu dobija se desetak genski potpuno identinih biljaka.

Sljedeeg mjeseca prelazi se na treu fazu postupka, u kojemu se izbacuju hormoni za bonirazvoj. U hranjivu se podlogu dodaju hormoni za poticanje rasta korijena kako bi klonirane

biljke mogle samostalno crpiti hranu iz zemlje kada budu poslane u proizvodnju. Postupak

mikropropagacije zavrava se otprilike tri mjeseca nakon prvog zahvata. Tada se kloniranebiljke s izraslim korjenom prenose u komore za ovrivanje, u kojima im se uskrauje eerkako bi se privikle na uslove u prirodnoj sredini.


17/31

17

(Slika br. 12.Klonirani cvjetovi)

Kod biljaka proces kloniranja je mnogo laki zato sto su mnogi tipovi elija sposobni daregeneriu itavu novu biljku, sve biljke posjeduju mogunost prirodnog kloniranja.


18/31

18

6.KLONIRANJE LJUDI

(Slika br.13-Blizanci;prirodni klonovi)

Ljudsko kloniranje je stvaranje genetski indentine kopije postojueg ili nekad postojuegoveka,putem kloniranjem tkiva te osobe.

Prvi put u istoriji naunici stvorili su embrion od enskog jajaceta i mukih elija koe,navodno samo da bi dobili matine elije za lijeenje bolesti.Naunici iz Laboratorije za

matine elije u Njujorku saoptili su da su uspjeli da naprave ljudski embrion od elija koe!U eksperimentu slinom kloniranju kojim su napravili ovcu Doli, uzeli su elije koe sa nogei ruke mukarca i ubacili ih u jajnu eliju.


19/31

19

(Slika br. 14.Dijagram ljudskog kloniranja)

U ovom eksperimentu uestvovalo je 16 ena, koje su donirale jajne elije, i dvojicamukaraca, kojima su uzete elije koe. Nakon spajanja jajace je fiksirano uz pomo strujekako bi se podstakla dioba elija."Cilj eksperimenta da se iz embriona izvue matine elije,koje su sposobne da postanu bilo koji tip ljudskog tkiva, kako bi se njima lijeile bolesti odkojih umiru milioni ljudi",Protivnici manipulacije ljudskim embrionima odmah su podigli

glas protiv ovog eksperimenta, nazivajui ga - nehumanim.

Napravljeni embrioni iveli su samo est dana. Iako ovo nije prvi sluaj uspjenog kreiranjaembriona, ovog puta naunici su otili korak dalje, stavljajui DNK mukarca u jajace, dok jeu sluaju ovce Doli i ostalih pokuaja kloniranja jaje bilo uplje, odnosno bio je uklonjenDNK. Stvoreni embrioni i elije tada su bili mutanti sa tri lanca DNA, umjesto dva, koliko biembrion imao u normalnom sluaju - jedan od oca, jedan od majke.Naslijeivanja elijskogasovnika predstavlja i jednu od glavnih prepreka kloniranju ljudi


20/31


21/31

21

(Slika br. 16.Kloniranje ljudskog gena za inzulin i proizvodnja inzulina u genetiki modificiranimbakterijama)


22/31

22

7.PREDNOSTI I MANE KLONIRANJA

7.1 Prednosti

1.Potencijalne prednosti savremene medicine:

ak I danas pun potencijal matinih elija nije potpuno istraen.Pitanje matinih elija jedovelo do kontraverzi,jer se embrioni obino koriste I oni moraju da budu uniteni ,da bi sekoristili za elije.Meutim veliki broj istraivaa smatra da e matine elije na kraju

promjeniti lice medicine.Imajuci u vidu injenicu da ce elija da bude izmanipulisana tako daimitira druge tipove elija,I to moe da obezbedi nove naine za lijeenje bolesti poput raka IAlchajmerove bolesti.

Kloniranje takoe nudi nadu za lica kojima je potrebna transplatacija organa.Ljudi zahjtevajutransplataciju organa da preive bolesti,i esto to ekaju godinama.U mnogim sluajevima ovi

pacijenti umiru ekajui.Teoretski kloniranje bi moglo eliminisati to proizvodnjoim vieivotinja koje bi se mogle ponaati kao pogodni donori.Svinjske jetre su uspjeno presaeneljudskim biima,kao privremena mjera dok se ljudska jetra ne pronae.

2.Pomaganje neplodnim parovima:

Kloniranje nudi parovima koji nisu plodni da imaju svoje dijete.Mnogim nepolodnim

parovima ne moi pomoi tehnika koja je trenutno dostupna.Uprkos sto su neke drave su

zabranile kloniranje ljudi zbog etikog pitanja,sve vie parova koji se bore da imaju djecupoinju da razmatraju ponudu koju kloiranje nudi.

3.Zatita ugroenih vrsta:

Uprkos najboljim naporima za ouvanje ivotne sredine irom svijeta,neke vrste sepribliavaju izumiranju.Uspjeno kloniranje Doli predstavlja prvi korak u zatiti ugroeneivotinje.

4.Poboljavanje snabdevanja hranom:

Kloniranje bi moglo da obezjbedi sredstva za njegovanje biljaka koje su jae i vie otporne nabolesti,i da uvea proizvodnju,isto vai i za ivotinje.Tako bi se rijeio problem hrane usvijetu i smanjilo gladovanje.


23/31

23

7.2 Nedostatci

1.Element nesigurnosti:

Dok je kloniranje Dolly pria o uspjehu iza toga se krije mnogo unitenih embriona dok senije dolo do eljenih rezultata.Bez obzira na uspjeh u drugim oblastima,u oblasti kloniranja

postoji jodug put.

2.Nasljeivanje bolesti:

Kloniranje kreira kopiju originala.Ljudski klon bi stoga nasljedio genetski osobine svog

predhodnika,kao i genetske abnormalnosti I bolesti.

Potencijalne zloupotrebe:

Ako ljudsko kloniranje postane stvarnost,da li bi postajalo provjeravanje I sredstva koja bi

sprjeavala zlostavljanja?Da li bi naunici pretjerivali sa tehnologijom?Ako par ima dijeteklona sa kojim nisu zadovoljni sta bi uradili slijedee?To su sve pitanja koja moraju biti

postavljena u svakoj diskusiji o kloniranju.


24/31

24

8.ETIKA I ZAKONI

8.1 Etika pitanja

Oko upotrebe matinih elija vodi se intenzivna etika debata koja se odnosi na pitanjanaunih istraivanja koja ukljuuju stvaranje, upotrebu, i unitenje ljudskih embriona, koji suza sada jedini praktian izvor matinih elija.

Protivnici istraivanja tvrde da je ovakva istraivaka praksa direktan put u reproduktivnokloniranje i da sutinski uniava i umanjuje vrijednost ljudskih bia.

Nasuprot ovom stavu, istraivai tvrde da je neophodno nastaviti sa istraivanjima na stemelijama, zato to bi rezultirajua tehnologija mogla da ima znaajan medicinski potencijal,kao i da bi vikovi embriona koji se proizvode pri vantjelesnoj oplodnji mogli da bududonirani i iskorieni za istraivanje. Ovo je, opet, u konfliktu sa tzv. pro-life pokretima, kojise zalae za zatitu ljudskih embriona. Snano protivljenje se moe uti i od razliitihreligijskih institucija, predvoenih pojedinim hrianskim crkvama.

Kritiari se boje da bi ova tehnologija mogla da bude iskoriena za kloniranje ljudi i optuujunaunike da svode udo ljudskog ivota na fabriku rezervnih dijelova. Zloupotrebe sumnogostruke,tako bi se klonovi upotrebljavali kao vojska,upotrebljivani kao roblje a ne kao

ljudska bia itd itd.

8.2 Zakonske regulative

Vijee Europe prihvatilo je prvi meunardoni tekst o zabrani kloniranja ljudi.

STRASBOURG, 06.11.1997. - Povjerenstvo ministara Vijea Europe danas je prihvatiloProtokol o zabrani kloniranja ljudi - prvi i jedini pravno-obvezujui meunarodni tekst oovom pitanju.

Tekst e bit otvoren za potpis 12. sijenja 1998. godine u Parizu u povodu 3. KonferencijePovjerenstva o nacionalnoj etici. Protokol e biti otvoren za potpis potpisnicima Konvencije oljudskim pravima i biomedicini.

Kako bi Protokol stupio na snagu mora ga ratificirati pet drava od kojih su etiri zemlje-lanice Vijea Europe.


25/31


26/31

26

9.DISKUSIJA

Fokus mog rada bio je prvenstveno napraviti uvod u kloniranje i otkloniti nedoumice kod

ljudi koji misle da se pod pojmom kloniranja podrazumijevaju samo ljudi,naprotiv klonirajuse i biljke i ivotinje i to vrlo uspjeno i raznovrsne svrhe koje slue ovjeanstvu. Objanjen

je sam proces kloniranja kod svih ivih bia ali i razliite upotrebe klonova u agrikulturi.ivotinje se ve nekoliko decenija uspjeno kloniraju,tako su klonirani

psi,kamile,svinje,ovce,mievi itd. Vre se pokuaji kloniranja izumrlihivotinja a transgeneivotinje poput bakterija i sl slue za medicinske svrhe.Meutim ovjek jo uvijek nijeoficijelno uspjeno kloniran uprkos tvrdnjama mnogih naunika.Naravno,postavlja se i pitanjesvrhe kloniranja ovjeka a glavni odgovor je masovnazloupotreba takozvane vojske klonovakoja bi branila dravu,no ko smo mi da odluujemo o tuim ivotima ? Jer i klon je ovjek.

Postoje prirodni klonovi ovjeka,a to su blizanci koji se podudaraju u vanjskomizgledu,meutim svaki blizanac ima svoje osobenosti. Kloniranje ovjeka ustavom jezabranjeno u veini zemalja upravo zbog navedenih zloupotreba ali i osnovnih ljudskih prava.


27/31

27

10.ZAKLJUAK

Kloniranje je oblik nespolnog razmnoavanja razliitih jednostaninih iviestaninih organizamapri kojem nastaju potomci koji su jednaki roditeljskomorganizmu i meusobno.

Mogue primjene matinih elijasu u lijeenju najrazliitijih oboljenja kao to suAlchajmerova i Parkinsonova bolest, preko infarkta miokarda, pa sve do preloma

kime i slijepila.

Prva pokuaj kloniranja ivotinja bio je sa abama

Prva uspjeno klonirana ivotinja bio je mi 1977 godine.

Prvi uspjeno klonirani sisar bila je ovca Dolly 1996 godine.

Kloniranje se uspjeno primjenjuje u agrikulturikod biljaka za kreiranje najboljihsorti biljaka.

Godine 2001. ameriki su znanstvenici ak pokuali klonirati ovjeka, no u tome

nisu uspjeli. Jedna tehnika koju znanstvenici primjenjuju za dobivanje klonova

naziva se nuklearni transfer.

Blizanci su prirodni klonovi.

Kloniranje ovjeka strogo je zabranjeno u mnogim dravama,a nije ni etiki sobzirom da se naruavaju osnovna ljudska prava.


28/31

28

11. LITERATURA

KNJIGE:

Panti, V: Embriologija, Nauna knjiga, Beograd, 1989

vob, T. i saradnici: Osnovi ope i humane genetike, kolska knjiga, Zagreb, 1990

A.J. Klotzko: Sam svoj klon: Znanost i etika kloniranja,BARKA, Zagreb,2005

Sofradija,D.oljan,R.Hadiselimovi:Biologija za I razred gimnazije ,

Svjetlost,Sarajevo, 2000

LINKOVI:

Pavlica,M, :Genetika, http://bit.ly/1lAKhUE,zadnji pristup 21.mart 2014.

http://bit.ly/1dP5XK6 ,zadnji pristup 21.mart 2014.

http://bit.ly/1gmiHm4, zadnji pristup 21.mart 2014.

http://bit.ly/1fnWPed, zadnji pristup 21.mart 2014.


29/31

29

SLIKE:

Slika br.1: http://bit.ly/1ongCQY, zadnji pristup 21.mart 2014.

Slika br. 2: http://bit.ly/1kq7AMX , zadnji pristup 21.mart 2014.

Slika br. 3: http://bit.ly/1gZLUcK , zadnji pristup 21.mart 2014.

Slika br. 4: http://bit.ly/1gM6xYP , zadnji pristup 21.mart 2014.

Slika br. 5: http://bit.ly/1dP5APV , zadnji pristup 21.mart 2014.

Slika br. 6: http://bit.ly/1kq9rRV , zadnji pristup 21.mart 2014

Slika br. 7: http://bit.ly/1gmiJuf , zadnji pristup 21.mart 2014.

Slika br. 8: http://bit.ly/1gmjraQ , zadnji pristup 21.mart 2014

Slika br. 9: http://bit.ly/1dLnraA , zadnji pristup 21.mart 2014

Slika br. 10: http://bit.ly/1s4Ml8K, zadnji pristup 21.mart 2014

Slika br. 11: http://bit.ly/1gMc7ua, zadnji pristup 21.mart 2014

Slika br. 12: http://bit.ly/1mJ36Wb, zadnji pristup 21.mart 2014

Slika br. 13: http://bit.ly/1gZUNTx , zadnji pristup 21.mart 2014

Slika br. 14: http://bit.ly/1gZVmgc, zadnji pristup 21.mart 2014

Slika br. 15: http://bit.ly/1pK1Jn5, zadnji pristup 21.mart 2014

Slika br. 16: http://1.usa.gov/1jxUq1S, zadnji pristup 21.mart 2014


30/31

30

KOMENTAR

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________


31/31

Datum predaje rada:_._.2014.godine

Datum odbrane rada:_._.2014.godine

Ocjena: _____________ ( )

Komisija:

Predsjednik: ____________________

Ispitiva: ______________________

lan: _________________________

Documents

Maturski rad - Kloniranje