PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU

- utvrđuje minimalne zahtjeve za zaštitu radnika od rizika po zdravlje i sigurnost koji proizlaze ili mogu proizići od izloženosti buci, a posebno rizika sluha

- propisuje dopuštenu razinu buke s obzirom na vrstu djelatnosti- fizički parametri koji se koriste kao faktori prognoze rizika:

vršna vrijednost zvučnog tlaka (Lpeak) – najviša vrijednost frekvencijski «c» - vrednovanog trenutnog zvučnog tlaka.

dnevna razina izloženosti buci (LEX.8h) – vremenski vrednovana srednja razina izloženosti buci za nominalni osamsatni radni dan.

tjedna razina izloženosti buci (LEX.8h) - vremenski vrednovani prosjek dnevnih razina izloženosti buci za nominalni tjedan od pet osamsatnih radnih dana.

Dnevna razina izloženosti stalnoj razini buke

- ako je radnik izložen stalnoj razini buke

FORMULA

Gdje je: T1 - stvarno vrijeme izloženosti u radnom danu

T – 8

Primjer:

- radnik na poslovima brušenja dnevno 4 sata pri čemu je izložen buci od 98 dB (A)

- koliko je njegova dnevna izloženost buci?

FORMULA

Dnevna razina izloženosti buci (LEX.8h)

1

- ako radnik obavlja zadatke pri kojim je izložen različitim razinama buke moraju se uzeti u obzir razine parcijalne izloženosti i izračunati ona razina buke koja će imati isti učinak kao parcijalne ukupno.

FORMULA

* a dnevna razina izloženosti je :

FORMULA

Primjer:

- radnik u tijeku dana radi 2 sata na mjestu rada gdje je buka 80 dB (A), zatim 2 sata radi na drugom mjestu rada gdje je buka 90 dB(A) i 1 sat radi na mjestu rada gdje je buka 98 dB (A).Treba izračunati dnevnu razinu izloženosti

FORMULA

- primjer: dnevna razina izloženosti

FORMULA

2

Tjedna razina izloženosti buci (LEX.8h)

FORMULA

PRAVILNIK PROPISUJE

- razina vršnih vrijednosti zvučnog tlaka- granična vrijednost izloženosti

- L (EX.8h) = 87 bD (A) i Lpeak = 200 Pa u odnosu na referentni zvučni tlak 20 μPa =140 dB (C)

- gornja upozoravajuća granica izloženosti

- L (EX.8h) = 85 bD (A) i Lpeak = 140 Pa u odnosu na referentni zvučni tlak 20 μPa =137 dB (C)

- donja upozoravajuća granica izloženosti

- L (EX.8h) = 80 bD (A) i Lpeak = 112 Pa u odnosu na referentni zvučni tlak 20 μPa=135 dB (C)

PRAVILNIK PROPISUJE

- tjedna razina izloženosti ne smije premašiti granične vrijednosti 87 dB (A).

3

PRAVILNIK PROPISUJE MJERE ZAŠTITE

- koriste druge metode rada koje iziskuju manju izloženost buci,- odabir odgovarajuće radne opreme s obzirom na posao koji treba obaviti, koja

emitira najmanju moguću buku,- smanjenje zračne komponente buke (npr. prigušenjem ili izolacijom)- odgovarajućim programima održavanja radne opreme, radnih mjesta i radnih

sustava,- smanjivanje buke organizacijom posla,- ograničavanje trajanja i izloženosti i- odgovarajući radni raspored s primjenom……………………….

PRAVILNIK PROPISUJE PRIMJENU OZO

- kad izloženost buci prelazi donju upozoravajuću granicu izloženosti, poslodavac radnicima stavlja na raspolaganje osobnu opremu za zaštitu sluha s preporukom da ju radnici koriste

- kad je izloženost buci jednaka ili viša od gornje upozoravajuće granice izloženosti, poslodavac mora radnicima osigurati odgovarajuću osobnu opremu za zaštitu sluha.

PRAVILNIK PROPISUJE SLJEDEĆU OSOBNU OPREMU

- ušni štitnici (prema HRN EN 362 – 1. dio) koje radnik nosi preko ušiju, a pričvršćuje ih direktno na kacigu ili posebnim držačem (preko glave, ispod brade, na zatiljku) – mogu prigušiti buku od 21 do 36 dB.

- Ušni čepovi (prema HRN EN 362 – 1. dio) koje radnik stavlja u ušni kanal, izrađuje se od specijalne zaštitne vate ili umjetnih materijala (poliuretanska pjena ili silikon) – mogu prigušiti buku od 23 do 37 dB.

- otoplatika – izrađuje se prema individualnim mjerama korisnika i nosi u ušnom kanalu.

PRAVILNIKOM PROPISUJU U KOJIM SLUČAJEVIMA SE KORISTI KOJA OPREMA

- ušni štitnici preporučuju se: na poslovima pri kojima je radnik izložen buci kratkotrajno, ako ne može primijeniti ušne čepove za zaštitu sluha zbog preuskih ušnih

kanala, ako postoji sklonost upali ušnih kanala ili se primijeti tjelesna reakcija

nepodnošljivosti uporabe ušnih čepova, na poslovima na kojima se javlja impulsna buka, na poslovima na kojima je potrebno istodobno osigurati prepoznavanje

upozoravajućih zvučnih signala i na poslovima na kojima je potrebna mogućnost komunikacije ( posebna

izvedba elektronskih ušnih štitnika i štitnika s UKW radio vezom)

4

PRAVILNIKOM PROPISUJU U KOJIM SLUČAJEVIMA SE KORISTI KOJA OPREMA

Ušni čepovi preporučuju se:

- na poslovima na kojima postoji trajna izloženost djelovanju buke- pri pojavi jačeg znojenja korisnika ušnih štitnika- kao sredstvo za dodatno prigušenje buke pri korištenju ušnih štitnika.

poslodavac je dužan omogućiti predstavnicima radnika da od ponuđenih osobnih zaštitnih sredstava nakon probnog korištenja odabiru ono koje im najbolje odgovara.

PRAVILNIK PROPISUJE MJERE KOJE MORA POSLODAVAC PODUZETI AKO SE OTKRIJE IZLOŽENOST KOJA PRELAZI GRANIČNE VRIJEDNOSTI

- odmah poduzeti mjere za smanjenje izloženosti ispod razine granične vrijednosti,

- utvrditi razloge zbog kojih je došlo do prekomjerne izloženosti i- doraditi zaštitne i preventivne mjere kako bi se izbjeglo ponovno pojavljivanje

problema.

PRAVILNIK PROPISUJE POTREBU INFORMIRANJA I OSPOSOBLJAVANJA

- poslodavac mora radnicima koji su izloženi buci koja je jednaka ili viša od donjih upozoravajućih vrijednosti osigurati:

podatke i osposobljavanje u pogledu rizika koji proizlaze iz izloženosti buci, upoznati ih s mjerama koje se poduzimaju kako bi se rizici uklonili ili smanjili

na najmanju moguću mjeru i obveze korištenja OZO.

PRAVILNIK PROPISUJE ZDRAVSTVENI NADZOR

- poslovi pri kojima je radnik izložen buci koja premašuje graničnu vrijednost izloženosti od 87 dB(A) ubrajaju se u poslove s posebnim uvjetima rada,

- poslodavac ne smije rasporediti radnika na navedene poslove ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete, i

- radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima koje mogu utjecati na ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova.

PRAVILNIK PROPISUJE

- poslodavac je dužan radnika ponovno uputiti na liječnički pregled nakon 24 mjeseca ili kad to ocijeni specijalist medicine rada i

- poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je bio dužan to učiniti.

5

VIBRACIJE

- su oscilatorno gibanje čvrstih tijela ili čestica čvrstih tijela u području frekvencija infrazvuka i dijelom u području frekvencija zvuka.

Kako nastaju vibracije?

- kad tijelo oscilira uslijed vanjskih ili unutarnjih sila - npr: ručka stroja ili predmet koji se obrađuje vibrira a to se gibanje prenosi na

šaku i ruku.

Koje su osnovne značajke vibracija?

- frekvencija: broj punih ciklusa oscilatornog kretanja u jedinici vremena (Hz)- razina ( intenzitet ) vibracija:

amplituda – maksimalno udaljavanje materijalne točke od ravnotežnog položaja (m)

brzina vibracije – pomak materijalne točke u jedinici vremena (m/s) ubrzavanje vibracije – promjena brzine u jedinici vremena (m/s²)

Izvori vibracija su:

- ručni alat: čekić, bušilica, brusilica, pile, nabijači,- prijevozna i prijenosna sredstva poljodjelski strojevi i traktori,- građevinski strojevi,- strojevi u industriji i- industrijska postrojenja koja vibriraju svojom podlogom.

Djelatnosti kod kojih se pojavljuju vibracije su:

- građenja kuće i konstrukcija- ljevaonica i metalna industrija- šumarstvo i agrikultura- drvna industrija i proizvodnja namještaja- transport- kamenolom i miniranje- razna industrijska postrojenja

Vibracije se prenose na:

- ruke: (frekvencija 8 Hz do 1000 Hz)- cijelo tijelo- vibracije u vozilima i na platformama (frekvencija 1 do 80 Hz uzrokuje

oštećenje organizma pod nazivom vibracijski sindrom)- vibracije u zgradama; (frekvencija 1 do 80 Hz uzrokuje oštećenje organizma

pod nazivom vibracijski sindrom)- vibracije na brodovima (frekvencija 0.1 do 1.65 Hz uzrokuju bolest kretanja)

6

Kako se mjere?

Mjere su tri osi x, y, z. na temelju rezultata mjerenja u tri osi određuje se prosječna vrijednost

ubrzavanja s obzirom na frekvenciju ahv.

FORMULA

Dnevna razina izloženosti vibracijama, A (8)- ISO 5349 – 1: 2002vibracija dlan – ruka

- izračunava se iz podataka o intenzitetu vibracija i podataka o trajanju izloženosti.

FORMULA

Ocjena vibracija

- granične vrijednosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti za vibracije dlan – ruka su:

granična vrijednost dnevne izloženosti, normalizirana na razdoblje od 8 sati je 5 m/s².

upozoravajuća vrijednost dnevne izloženosti, normalizirana na referentno razdoblje od 8 sati je 2,5 m/s².

Zdravstveni rizici

- vibracijski sindrom šake i ruke obuhvaća: bolest krvnih žila neurološke poremećaje sindrom karpalnog tunela bolesti sustava za kretanje

BOLEST KRVNIH ŽILA

- zbog prekinute cirkulacije prsti postaju bijeli ili plavkasti ili samo bijeli,- bljedilo najviše zahvaća jagodicu jednog ili više prsta i može se tijekom

vremena proširiti i do baze prstiju,- rizik povećava hladnoća- kretanje rukom postaje nespretno za vrijeme hladnoće, dok prsti postaju bolni,- stanje je nepovratno i progresivno i- nužno prekinuti s poslom.

NEUROLOŠKI POREMEĆAJ

7

- utrnulost i obamrlost prstiju i šake,- smanjenje osjeta dodira i temperature- smanjenje manualne sposobnosti – što narušava radnu sposobnost

SINDROM KARPALNOG TUNELA

- uzrokovana uporabom vibracijskog alata u kombinaciji s ponavljajućim pokretima, snažnim stiskom šake i nepovoljnim položajem,

- nastaje zbog opterećenja ručnog zgloba, zbog čega tkivo tetiva postaje zadebljalo čime se smanjuje prostor unutar kanala i

- najčešće se javlja bockanje u jagodici srednjeg prsta, kasnije trne cijeli srednji prst, palac i kažiprst, šaka postaje obamrla i bez snage, bol se može proširiti u podlakticu čak i do ramena.

1. karpalni tunel – njegovo suženje izaziva pritisak na živac2. živac medianus – prolazi kroz karpalni tunel3. tetive prstiju – mogu odebljati zbog opterećenja zglobova 4. mišić palca – može oslabjeti zbog oštećenja živaca

BOLEST SUSTAVA ZA KRETANJE

- slabost mišića, bol u šakama i rukama i smanjenje mišićne snage,- povećana pojava osteoartritisa ručnog i lakatnog zgloba , okoštavanje na

hvatištima tetiva i njihovih ovojnica na gornjim udovima.

Mjere zaštite

- prepoznavanje izvora vibracija,- pronalaženje alternativnih metoda kojima se smanjuje ili otklanja izloženost –

mehanizacija i automatizacija radnih zadataka,- odabir opreme: sa što manjom emisijom vibracija,- korištenje opreme na siguran način,- redovito održavanje alata i druge opreme,- obuka radnika; o načinu uporabe opreme, održavanju i korištenju OZS i- ograničavanje vremena rada : pri radu s motornom pilom – dopustivo vrijeme

rada je 2 sata neprekidno odnosno 4 sata djelovanja od vibracije.

Mjere zaštite

- korištenje OZS- protu vibracijske rukavice – moraju zadovoljavati normi EN ISO 10819 : 1997 i Direktivi o osobnim zaštitnim sredstvima iz 1992. g,

- protu - vibracijske rukavice ne smanjuju rizik pri frekvencijama ispod 150 Hz (pri uporabi veličine ručnih alata),

- donekle smanjuje rizik kod uporabe alata koji rotiraju velikom brzinom a pri tome se drže labavim stiskom i

- rukavicama se neće postići potpuna zaštita od djelovanja vibracija.

Mjere zaštite

8

- zaštita od hladnoće jer povećava rizik pojave bijelih prstiju- kad god je moguće izbjeći rad na otvorenom pri niskim temperaturama - koristiti strojeve čije se metalne ručke presvučene izolacionim materijalom

uporaba rukavica za zaštitu od hladnoće.

15.10.2010.g.

9