Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIĈKI FAKULTET NIŠ
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Irena Lj. Raca
Morfo-anatomska diferencijacija populacija vrste Crocus
heuffelianus Herb. (Iridaceae)
MASTER RAD
Niš, 2014.
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIĈKI FAKULTET NIŠ
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Morfo-anatomska diferencijacija populacija vrste Crocus
heuffelianus Herb. (Iridaceae)
MASTER RAD
Kandidat: Mentor:
Irena Lj. Raca dr Marina Jušković
br. ind. 70
Niš, oktobar 2014.
UNIVERSITY OF NIŠ
FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS
DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY
Morpho-anatomical differentiation populations of Crocus
heuffelianus Herb. (Iridaceae)
MASTER THESIS
Candidate: Menthor: Irena Lj. Raca dr Marina Jušković
no. of index 70
Niš, october 2014.
Zahvalnica
Najsrdačnije se zahvaljujem mome mentoru, dr Marini Jušković, na strpljenju, svesrdnoj pomoći i
besprekornom liderstvu prilikom izrade ovog rada. Hvala Ivani Cvijetan na asistenciji pri
detaljnom uvođenju u metodologiju laboratorijskih istraživanja. Takođe se zahvaljujem mome
“guruu od nauke”dr Vladimiru Ranđeloviću, koji je uspeo da me usmeri. A mojoj porodici i
jed(i)nom Mladenu hvala što postoje!
BIOGRAFIJA KANDIDATA
Irena Lj. Raca je roĊena u Prištini 12. marta 1990. godine, gde je završila i prva dva razreda
osnovne škole “Dositej Obradović”. Ostatak školovanja provela je u Aleksincu, u osnovnoj školi
“Voţd KaraĊorĊe”, kao i u Aleksinaĉkoj gimnaziji (matematiĉki smer). Prirodno-matematiĉki
fakultet u Nišu upisuje 2009, gde je završila kako osnovne, tako i master studije na Departmanu za
biologiju i ekologiju sa proseĉnom ocenom 10,00. Pri tom je dva puta proglašavana za najboljeg
studenta Prirodno-matematiĉkog fakulteta. Dobitnik je Srebrnog znaka univerziteta.
SAŢETAK
U ovom radu analizirane su morfološke razlike populacija vrste Crocus heuffelianus Herb.sa
podruĉja Srbije (Zlatibor, Velika Ivanĉa, Markovac i Košarne) i Rumunije (Muntele Mic). UraĊena
je morfometrijska analiza kvantitativnih (širina gomolja, duţina cevi perigona, duţina spoljašnjih
segmenata perigona, duţina unutrašnjih segmenata perigona, duţina antera, odnos antera/ţig,
duţina reţnjeva ţiga, širina listova, broj listova i broj cvetova) i kvalitativnih karaktera (boja ţdrela
perigona i prisustvo / odsustvo šara na spoljašnjim i unutrašnjim segmentima perigona). Pomoću
svetlosne mikroskopije analizirani su anatomski preseci listova, kao i površinske strukture listova.
Dobijeni podaci su statistiĉki obraĊeni. Na osnovu dobijenih rezultata uoĉava se da je izmeĊu
analiziranih populacija došlo do morfološke diferencijacije. Vrsta C. heuffelianus do sada nije bila
detaljnije analizirana na prostoru Srbije.
Ključne reči: Crocus heuffelianus, morfometrija, anatomija lista
ABSTRACT
Morphometric differences between different Crocus heuffelianus Herb. populations in
Serbia (Zlatibor, Velika Ivanĉa, Markovac i Košarne) and Romania (Muntele Mic) are analysed in
this paper. We used to do morphometric analysis of quantitative (bulb width, perigon barrel length,
length of external segments perigon, length of internal segments perigon, anther length, anther
relationship and trademark pistil, pistil length lobes trademark, leaf width, number of leaves and
number of flowers) and qualitative characters (color pharynx perigon, presence / absence patterns in
the outer and inner segments perigon). Anatomical leaf cuts and surface structures of leaf are
studied by using light microscopy. Obtained datas are processed statistically. Based on obtained
results, it was seen that there is some morphology differentitation between analysed populations. C.
heuffelianus species has not been analysed in details in Serbia until now.
Key words: Crocus heuffelianus, morphometry, leaf anatomy
SADRŢAJ
1.UVOD ................................................................................................................................................. 1
1.1. Kulturološki osvrt na rod Crocus .............................................................................................. 1
1.2. Taksonomski poloţaj vrste Crocus heuffelianus ...................................................................... 4
1.3. Biološke karakteristike i specifiĉnosti vrste Crocus heuffelianus ............................................. 5
1. 4. Horologija vrste Crocus heuffelianus ....................................................................................... 9
1. 5. Dosadašnja istraţivanja roda Crocus ....................................................................................... 9
2. CILJEVI RADA ................................................................................................................................ 10
3. MATERIJAL I METODE RADA ........................................................................................................ 11
3. 1. Terenska istraţivanja i sakupljanje biljnog materijala ........................................................... 11
3. 2. Morfometrijska analiza .......................................................................................................... 11
3. 3. Morfo-anatomska analiza ....................................................................................................... 12
3.4. Statistiĉka obrada podataka ..................................................................................................... 12
4. REZULTATI I DISKUSIJA ................................................................................................................. 13
4. 1. Popreĉni presek lista vrste Crocus heuffelianus ..................................................................... 13
4. 2. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa lokaliteta Zlatibor ........................ 13
4. 3. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa lokaliteta Velika Ivanĉa ............... 15
4. 4. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa lokaliteta Markovac ..................... 17
4. 5. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa lokaliteta Košarne ........................ 18
4. 6. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa lokaliteta Muntele Mic (Rumunija)
........................................................................................................................................................ 20
5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................... 27
6. LITERATURA .................................................................................................................................. 28
1
1.UVOD
1.1. Kulturološki osvrt na rod Crocus
Clown: "I must have saffron to colour the warden pies…”
William Shakespeare: The Winter's Tale
Rod Crocus obuhvata oko 100 vrsta, uglavnom rasprostranjenih u oblasti Mediterana. Naziv
potiĉe od reĉi kroke ili krokos, što znaĉi konac. Zbirni narodski termini koji se odnose na vrste
pomenutog roda su: kaćun, kaćunak, šafran, brnduša, brnĊuša (persijski za'farān, akaĊanski
azupiranu, latinski oblik safranum izvorni je za katalonski safrà, italijanski yafferano, dok je
arapski oblik Z'.fran oblikovao španski azafrán i portugalski açafrão; latinski pojam crocum je
izvesno pozajmljen iz semitskih jezika, tj. usvojen je iz aramejskog kurkema kroz arapsko kurkum i
grĉko posredovanje krokos ili karkum,sa znaĉenjemžućkasto). Predstavnici sa cvetovima ţivih boja
gaje se u dekorativne svrhe. Naroĉita paţnja od davnina se poklanjala vrsti C. sativus L. koja se
koristi kao zaĉin i sredstvo za bojenje.
„Bilje je tvoje voćnjak od šipaka s voćem krasnim, od kipra i narda.
Od narda i šafrana, od iĊirota i cimeta sa svakojakim drvljem za kad, od
smirne i aloja i sa svakim prekrasnim mirisima.“
Pjesma nad pjesmama, 4: 13-14
Šafran (na hebrejskom – זעפרן, karkom) se pominje samo na ovom mestu u Bibliji, u Pesmi
Solomonovoj, zajedno sa drugim zaĉinima sa za Zapadnjake mistiĉnog Istoka.
„Na ovom svetu ne postoji ništa u toj meri krivotvoreno kao šafran...“
Plinije Stariji, Naturalis Historia, 21.17
Dokazi iz umetnosti bronzanog doba u Egeju, i dokumenti linearnog B pisma, te autori
klasiĉne starine (Teofrast, Plinije i Dioskuri) kao i takso-citološke studije oprobali su se u pokušaju
vizuelizacije procesa domestifikacije šafrana. Šafran je uzgojen od divlje vrste Crocus
cartwrightianus. Ipak, detaljna studija istorije širenja šafrana u razliĉitim regionima Starog sveta još
uvek nije ugledala svetlost dana. Tokom protekle ĉetiri decenije, nad slavnom povesti šafrana su
ispevani i nauĉni lamenti i taksonomske apologije (Amigues 1988, Anon. Undated, Basker and
Negbi 1983, Coppock 1984, Di Francesco 1990, Fois Sussarello 1990, Greenberg and Lambert
2
Ortiz 1983, Ingram 1969, Jossen and Stork 1983, Mir 1992, Negbi and Negbi, in press, Raines
Ward 1988, Rees 1988, Skrubis 1990, Szita 1987, Tammaro 1990, Tammaro and Di Francesco
1978, Tuveri 1990).
Prvi pomen sadnica šafrana datira 2300 godina pre nove ere. Naime, Sargon, osnivaĉ
AkaĊanskog carstva, roĊen je u selu, poznatom kao Azupirano („Mesto Šafrana“), blizu reke Eufrat
u Vavilonu. Berba šafrana se pojavljuje uĉestalo na grnĉarijama i freskama (1700 – 1600 pre n.e.) u
palati Minos u Knososu (Krit).
Freska iz Knososa koja prikazuje ţeteoca šafrana
Druge freske koje prikazuju ubiranje šafrana su otkrivene u Akrotini na ostrvu Tera, tj.
Santoriniju i datirale su oko 1500 godina pre n.e. Krokos, kao helenska reĉ za šafran, pojavljuje se u
IX i XII pevanju Ilijade. U grĉkoj mitologiji, Krokos, ljubavnik nimfe Esmilaks, bio je pretvoren u
biljku šafran od strane Hermesa. Za šafran se takoĊe znalo i u antiĉkom Egiptu (pominje se u
Ebersovim papirusima, koji sadrţe recepte za leĉenje raznih bolesti). Postoje dokazi da se koristio u
medicinske svrhe u Kašmiru 500 godina pre n.e. Arapi su doneli šafran u Španiju oko 10 stoleća.
Kultivacija šafrana je opala sa propašću Rimskog carstva. Širenje islamske civilizacije je pomoglo u
vaspostavljanju uzgoja šafrana u Španiji i Italiji. Crna smrt, tj. kuga koja je opustošila Evropu u
XIV veku, izazvala je veliku potraţnju za šafranom jer su medikamenti koji su bili spravljani
većinom bili upravo na bazi šafrana, te su evropske zemlje uvozile velike koliĉine venecijanskim i
Ċenovljanskim laĊama iz juţnih i mediteranskih zemalja, uglavnom sa Rodosa. KraĊa jedne od
takvih pošiljki izazvala je 14-onedeljni Šafranski rat.
U vodi rastvorljivi krocini predstavljaju glavne pigmente odgovorne za intenzitet boje koja
se dobija iz cveta. U drevna vremena, pigmenti koji su korišćeni za farbanje materijala, bili su retki
3
i izuzetno skupi te posmatrani kao statusni simboli ĉesto rezervisani za pripadnike aristokratije
(dobar primer je tzv. Šafranski plašt kraljeva Irske, kao i šafranom obojeni materijali koje su
Feniĉani dostavljali asirskim kraljevima).
TakoĊe je zabeleţeno da je šafran korišćen za iluminaciju srednjovekovnih rukopisa, kao
jeftinija, ali ne i manje efektna, supstitucija za zlato.
U srednjovekovnim manuskriptima, kao što je ovaj iz XIII veka, koji prikazuje ubistvo Tomasa
Beketa, nadbiskupa kenteberijskog, ĉesto su korišćene šafranske boje, koje su obezbeĊivale ţute i
narandţaste nijanse.
Šafran je nalazio svoju primenu i u kozmetici (šafranal, jedinjenje prijatnog mirisa razvija se
tokom procesa sušenja, hidrolizom pikrokrocina, koji je prisutan u sveţem uzorku). U staroj Heladi
miris šafrana okarakterisan je kao senzualan. Bio je raspršivan po dvoranama, sudnicama,
pozornicama, javnim kupatilima. U Rimu bi ulice prskali šafranom kada bi Neron ušao u grad. Na
Srednjem Istoku šafran se, uz primese sandalovine, koristio za pripremu parfema zvanog Zaafran
Attar. Šafran je kao sastojak korišćen i u mnogim poznatim parfemima marke The spice. U sadašnje
vreme upotreba šafrana u industriji kozmetike je u porastu, zahvaljujući njegovim aktivnim
sastojcima kao i trendovima da se upotrebljavaju prirodni produkti u kozmetiĉkim formulama.
Ebersovi papirusi (oko 1550 pre n.e.) navode šafran kao sastojak medikamenata za leĉenje
nefroloških problema. Hipokrat, Teofrast i Galen su ga razmatrali kao dobar digestiv i stomahik, a
hvalili su i njegove blago sedativne efekte na decu. Šafran se ĉesto navodi kao narodni lek za
razliĉite tipove kancera (navodno, ekstrakti šafrana inhibiraju rast i deobu ćelija kancerogenog
tkiva). TakoĊe se razmatra i antikancerogeni efekat krocina. Krocetin pomaţe u redukciji nivoa
holesterola u krvi. U manjim dozama, smatra se da deluje i kao: spazmolitik, karminativ,
afrodizijak, kardiotonik, dijaforetik, ekspektorans. U Indiji šafran se koristi kao lekovita biljka u
4
vedskoj medicini sa mogućnošću leĉenja ĉitavog spektra bolesti, od artritisa do impotencije i
neplodnosti. Šafran je takoĊe ukljuĉen u leĉenje astme i kašlja, koristan je za prehlade, leĉenje
alkoholizma, kao i u tretiranju akni i koţnih bolesti. Pomešan sa džiom, specijalnom vrstom butera,
koristi se kao lek protiv dijabetesa. Potopljen preko noći u vodi i posluţen uz med koristi se kao
diuretik. Šafran umućen sa opijumom, cimetom i karanfilićem, poznatiji kao laudanum, nekada se
koristio kao analgetik. TakoĊe pomešan sa cimetom, korom narandţe, peteljkama ruţe, medom i
ţumancetom u antiĉkom Iranu korišćen je kao tonik za obnavljanje telesne snage.
1.2. Taksonomski poloţaj vrste Crocus heuffelianus
Rod Crocus L. ĉini stotinak zeljastih višegodišnjih vrsta biljaka, od kojih su 43 vrste
zastupljene u Evropi, 32 na Balkanskom poluostrvu i 17 u Srbiji (RanĊelović et al., 1990.).
Rod Crocus L. pripada tribusu Ixieae Dumort. podfamilije Crocoideae Burnett (syn.
Ixioideae Reichenb. ex Klatt) iz familije Iridaceae (Reeves et al., 2001, Reveal, 2012.).
Rod je podeljen u dva podroda: Crocus sa 16 vrsta i Crocirus (Schur) Methew 1982. sa
jednom vrstom (Mathew, 1982. Prema RanĊelović et al., 1990.). U drugom podrodu navedena je
samo jedna vrsta, C. banaticus Gay (RanĊelović et al., 1990).
5
1.3. Biološke karakteristike i specifičnosti vrste Crocus heuffelianus
C. heuffelianus je višegodišnja zeljasta biljka visoka 15 – 35 cm. Krtolasta lukovica sa
neţnim, neupadljivo mreţastim omotaĉem. Listova 2 – 3, linearno – lancetasti, 3-7 mm široki, na
naliĉju sa širokim, istaknutim beliĉastim srednjim nervom, obiĉno dlakavi, razvijaju se zajedno sa
cvetovima. Cvetovi najĉešće pojedinaĉni, sa spatom iz jednom priperka. Perigon svetloljubiĉast,
reĊe beliĉast, reţnjevi pri vrhu sa tamnoljubiĉastom mrljom. Cev perigona duga do 12 cm, pri vrhu
bez dlaka, gola; reţnjevi izduţeno objajasti, dugi 2,5 – 5 cm, široki 5 – 15 mm. Ţig duţi od
prašnika, narandţaste boje, sa reţnjevima klinasto proširenim i na vrhu ĉešljasto nazubljenim.
Ĉaura mala, izduţena, prema vrhu se suţava. Seme loptasto, braon-crvenkaste boje.1
Cvetna formula: *P3+3A3+OG(3).
Slika 1. Crocus - dijagram
Ekofitocenologija. C. heuffelianus rasprostranjen je od nisko-brdskih do subalpijskih
predela, od 126 do 2000 m nadmorske visine. Mezofita je. Pokazuje kako mezotermofilne, tako i
psihrofilne osobine. Mada preferira poroznije, rastresitije supstrate, moţe biti prisutna na
podlogama razliĉitog sastava; edafski faktor nije limitirajući. Fotofilna vrsta, naseljava otvorena
staništa (livade); ali se, takoĊe, moţe naći i u šumskim fitocenozama (preteţno hrastove šume:
šume cera i kitnjaka). C. heuffelianus je subedifikator livadske fenofaze u rano proleće (sa 2 – 5 %
pokrovnosti) (Malinovskyj, 1980. prema Mihaly, A. and Kricsfalusy, V. 1997.). Kleopov, 1990.
1Kao izvor podataka posluţila je Flora SR Srbije VIII
6
prema Mihaly, A. and Kricsfalusy, V. 1997, navodi C. heuffelianus kao predstavnika Fagetum
podolicum asocijacije.
Fenologija. C. heuffelianus se u vegetaciji predela na višim nadmorskim visinama javlja 40
– 50 dana kasnije u poreĊenju sa staništima niţih nadmorskih visina. Biljka preţivljava nepovoljni
zimski period u obliku gomolja, koji se formira u jesen. Nadzemni deo biljke razvija se u proleće i
egzistira u trajanju od oko tri meseca. Išĉezava nakon plodonošenja i obrazovanja semena. Anualna
je.
Ontogeneza. Klasifikacija jedinki C. heuffelianus na osnovu kvalitativnih i kvantitativnih
biomorfoloških osobina:
I) Latentna faza: seme u stanju mirovanja – sazrelo seme je okruglo do elipsoidno, sa
crvenkasto-braonkastim omotaĉem. Duţina semena je 3 – 4 mm, širina je 2 – 2,5 mm, 1000
semenki je teško 4,77 – 7,45 g.
II) Pregenerativna faza: klica – pojavljuje se u jesen. Tip klijanja je podzemni. U proleće se
formira neţna stabljika, zajedno sa zelenim asimilacionim listom, u poĉetku konĉastog oblika (na
taj naĉin se obezbeĊuje reakcija izbegavanja zasene). U isto vreme kreće da se odigrava i proces
tranzicije u jedinku juvenilnog doba.
-Juvenilna jedinka: svaka ima asimilacionni list, gomolj je vertikalno izduţen, donekle veći
nego korenski listići. Broj listova zavisi od starosti juvenilne jedinke – svake sledeće godine imaće
po jedan list više. Jedinka ostaje u juvenilnoj fazi od 3 do 4 godine.
-Nezrela jedinka: jedan asimilacioni list, širi u poreĊenju sa onim koji se javlja kod jednki
juvenilne faze. Gomolj je veći i manje izduţen vertikalno nego kod juvenilnih jedinki (poprima
spljošteniju formu). Postoji kontraktilni koren, kojim se gomolj produbljuje u supstrat.
-Sazrela jedinka: 2 do 3 lista. Veliĉina i forma listova i gomolja ista je kao kod generativne
jedinke. Kontraktilni korenovi se pojavljuju veoma retko. Faza sazrele jedinke traje obiĉno godinu
dana.
III) Generativna faza - nastupa u 5, ili 6, godini ţivota biljke. Jedinke u ovoj fazi poseduju 2
do 3, veoma retko i 4, asimilaciona lista, veći gomolj sa većim brojem korenĉića, koji rastu u svim
pravcima. Kontraktilni korenovi za sad nisu poznati. Razvija se jedinstveni krupan cvet.
Generativna faza je najduţa u okviru ontogeneze.
Analizirajući ontogenezu, Melnik 1993. prema Mihaly, A. and Kricsfalusy, V. 1997. ne
razlikuje nezrelu jedinku kao posebnu fazu. Kod vegetativnih i generativnih jedinki nailazio je na 2
do 4 asimilaciona lista. Nijedna studija nije zabeleţila vegetativnu jedinku sa 4 lista. Kod
generativnih jedinki ovo se pak dogaĊalo veoma retko. Ontomorfogeneza uglavnom ne traje kraće
od 15 godina (Slika 2.).
7
Slika 2. Ontogeneza C. heuffelianus – SE-G – indikatori faze razvoja: SE – seme, P – klica, J –
juvenil, IM - nezrela jedinka, V – zrela, G generativna jedinka.
Za C. heuffelianus karakteristiĉna su 2 reproduktivna ciklusa: dugi – semenom, i kratki –
vegetativnim “pupljenjem”. Dugi ciklus obuhvata faze od P do G, kratki one od V do G. Kratki
reproduktivni ciklus se dogaĊa jako retko.
Reproduktivna biologija.
Vegetativna reprodukcija. Poĉinje obrazovanjem jednog, reĊe dva, aksijalna vegetativna
pupoljka, koji će potom formirati odraslu biljku. Vegetativni pupoljak nastao tokom tekuće godine,
oblikuje lateralni zametak sledeće godine, koji će se, u trećoj godini, u potpunosti odvojiti i postati
nezavisna biljka.
Reproduktivni delovi biljke. Cvetovi C. heuffelianus su krupni, pojedinaĉni, aktinomorfne
simetrije. Perijant je tipa perigona, sa dugom cevi i šest segmenata, smeštenih u dva kruga. Na
gornjim ivicama eksternalnih i internalnih segmenata perigona neţnoljubiĉaste boje, nalazi se
tamnoljubiĉasta šara u obliku slova V. Plodnik je podcvetan. Stubić je konĉast, dug, obiĉno duţi od
10 cm. Ţig tuĉka saĉinjavaju tri reţnja. Tuĉak je ili viši od prašnika ili se nalazi u istoj ravni sa
njima. Postoje tri prašnika. Antere su uspravne, duguljaste, sa longitudinalnim prorezima.
Oprašivanje. C. heuffelianus je entomofilna vrsta, sa dobro razvijenim sistemom primarnih
(polen, nektar) i sekundarnih (miris, obojenost) atraktanata. Glavni atraktant za insekte je perijant
(veliĉina, svetloljubiĉasta obojenost, jak miris). Ţuta boja tuĉka i prašnika takoĊe privlaĉi insekte.
Cvetanje i oprašivanje dogaĊa se marta i poĉetkom aprila u niţim predelima i juna-poĉetkom jula u
pobrĊima. Zavisno od vremenskih uslova sezone cvetanje moţe poĉeti ranije ili kasnije. Antere
pucaju tokom druge trećine dana, te se oslobaĊa velika koliĉina polena, koji je zbijen u manje
8
grumene. Jedan cvet cveta 5 – 8 dana. Cvet se zatvara noću. TakoĊe, kada pada kiša ili je oblaĉno,
cvet se neće otvoriti (adaptacija odbrane polena od vlage). Glavni oprašivaĉi su Apis mellifera L. i
Bombus terrestris L. Meligethes aeneus F. se takoĊe moţe zateći na cvetovima. Prema mišljenju
nekih istraţivaĉa, neke vrste Lepidoptera takoĊe mogu biti oprašivaĉi. Protandrija je tipiĉna za C.
heuffelianus (adaptacija koja spreĉava samooprašivanje). Kao isti mehanizam moţe se posmatrati i
poloţaj tuĉka iznad ravni u kojoj se nalaze prašnici.
Reprodukcija semenom. Odbacivanje semena se, u populacijama u niţim predelima, odvija
poĉetkom maja, a u uslovima pobrĊa-kasno juna. Zrelo seme se oslobaĊa iz otvorenih ĉaura.
Ponekad se ĉaure ne rasprsnu u potpunosti, tako da u donjim delovima istih preostane mala koliĉina
semena. C. heuffelianus je autohoran. U nekim sluĉajevima je zabeleţena i mirmekohorija.
Kariologija. Broj hromozoma C. heuffelianus 2n=14 prvi je izraĉunao Mather (1932). Isti
podaci su navedeni u delima Karasawa (1943, 1950, 1951). Kasnije, u svojim sveobuhvatnim
istraţivanjima roda Crocus, Brighton et al. (1973) su zabeleţili za C. heuffelianus, a na osnovu
studija sa osam lokaliteta u Jugoslaviji i jednog u Ĉehoslovaĉkoj, sledeće vrednosti: 2n=12, 18, 20,
22, 23. Kasnije je Brighton (1976) zabeleţio 2n=10 za lokalitete u Ukrajni i Rumuniji (Slika 3.).
Slika 3. Kariogram C. heuffelianus haploidnog seta.
C. heuffelianus je ukljuĉen u taksonomski kompleks C. vernus, koji obuhvata C. vernus subspecies
albiflorus (C. albiflorus), sa 2n=8 i C. vernus subspecies vernus, (ukljuĉuje C. heuffelianus sa
razliĉitim brojem hromozoma). U karpatskoj oblasti, broj hromozoma C. heuffelianus je 2n=10, a
C. scepusiensis 2n=18. Kariotip C. heuffelianus sadrţi tri para krupnih metacentriĉnih hromozoma
(od kojih jedan poseduje i sekundarno suţenje), kao i dva para malih subakrocentriĉnih
hromozoma. Interesantno je da populacije u Rumuniji nemaju sekundarna suţenja na
matecantriĉnim hromozomima (Brighton, 1976. Mihaly, A. and Kricsfalusy, V. 1997.), dok su ista
zabeleţena u okviru kariotipova jedinki rumunskih i slovaĉkih populacija.
9
1. 4. Horologija vrste Crocus heuffelianus
C. heuffelianus je istoĉnoilirsko-karpatsko-sudetski florni element. Moţe se naći na ĉitavom
Balkanskom poluostrvu, a delimiĉno i u srednjoj Evropi. Areal C. heuffelianus obuhvata oblasti
Ĉeške, Poljske, Slovaĉke, Austrije, Rumunije, bivše Jugoslavije, Albanije, Italije i jugozapadnih
oblasti Ukrajine.
Rasprostranjenost u Srbiji prema Flori SR Srbije (Stjepanović i sar., 1976.) – u okolini:
Kragujevca (Ilijina voda, Popova šuma, Košutnjak, Beloševac), Gornjeg Milanovca, Loznice (pod
Guĉevom), na Kosovu (planina Bogićevica i okolina Kaĉanika).
1. 5. Dosadašnja istraţivanja roda Crocus
Istraţivanje roda Crocus u Srbiji zapoĉelo je davne 1550. sa Stefan Von Hausenom.
Prvu detaljniju analizu roda objavljuje Josif Panĉić (1874, 1884) u delima “Flora Kneţevine
Srbije” i “Dodatak”, posebno istiĉući problem identifikacije meĊusobno veoma sliĉnih vrsta.
Dodatne horološke informacije obezbedili su Petrović (1882, 1885), Niĉić (1892) i
Adamović (1908), pri tom prvi put opisavši i hibridne vrste.
Na osnovu podataka prethodno navedenih autora, Fritsch (1909) daje detaljnu horološku
analizu roda Crocus L. u Srbiji.
Stjepanović-Veseliĉić (1976) objavljuje listu nativnih i kultivisanih vrsta.
Svoj doprinos, otkrićem novih vrsta, dali su i Stanković-Tomić (1972), Pulević (1976) i
Drenkovski (1983).
RanĊelovići i Hil (1990) su se bavili pitanjem autohtonosti populacija vrsta roda Crocus, pri
tom izdvajajući 16 vrsta, nekoliko podvrsta i ĉetiri hibrida. U seriji zbornika radova Ekološka istina,
RanĊelović sa saradnicima (RanĊelović et al., 2008, 2010; Milosavljević et al., 2011.) daje niz
novih podataka o distribuciji nekih vrsta ovog roda na podruĉju Srbije.
10
2. CILJEVI RADA
U Srbiji za sada nema objavljenih rezultata istraţivanja koja su se odnosila na vrstu C.
heuffelianus. Morfoanatomskim, horološkim analizama i statistiĉkom obradom podataka pet
populacija ove vrste dobiće se precizna slika njihove meĊusobne interpopulacijske diferencijacije.
U skladu sa tim ciljevi ovog rada su:
sakupljanje, identifikacija i herbarizovanje sakupljenog materijala,
morfometrijska analiza sakupljenog materijala,
anatomska analiza listova i analiza površinskih struktura listova,
utvrĊivanje stepena varijabilnosti morfoloških i anatomskih karakteristika
vegetativnih organa,
statistiĉka analiza dobijenih podataka.
11
3. MATERIJAL I METODE RADA
3. 1. Terenska istraţivanja i sakupljanje biljnog materijala
Sakupljanje biljnog materijala i terenska prouĉavanja obavljena su neposredno na
razliĉitim staništima istraţivane vrste, u periodu cvetanja, od februara do aprila meseca 2014.
godine. Materijal sakupljen na terenu je herbarizovan i fiksiran. Materijal za analizu
morfološoke diferenciranosti obuhvatio je 158 jedinki iz 5 populacija, sa podruĉja Srbije (Zlatibor,
Velika Ivanĉa, Markovac i Košarne) i podruĉja Rumunije (Muntele Mic). Osnovne karakteristike
lokaliteta prikazane su u Tabeli 1.
Tabela 1. Podaci o lokalitetima na kojima su sakupljani uzorci (N lat Geografska širina, E long -
geografska duţina, Nm - nadmorska visina)
3. 2. Morfometrijska analiza
Na sveţem sakupljenom materijalu odraĊena su detaljnija morfometrijska ispitivanja, koja
su obuhvatala analizu dva tipa karaktera: kvalitativnih i kvantitativnih.
Kvalitativne (opisne) osobine koje su analizirane jesu: boja ţdrela perigona i prisustvo
odnosno odsustvo šara na spoljašnjim i unutrašnjim segmentima perigona.
Kvantitativne osobine utvrĊivane su digitalnim nonijusom, a obuhvataju: širinu gomolja,
duţinu perigona, duţinu spoljašnjih segmenata perigona, duţinu unutrašnjih segmenata perigona,
duţinu antera, odnos antera-ţig, duţinu reţnjeva ţiga, širinu listova, broj listova i broj cvetova.
Dobijene vrednosti unošene su u tabelu u Excell-u.
Lokalitet N lat/E long Nm u m Datum i legator
Zlatibor
43º 43' 01"
19º 42' 00" 982 m 2. mart 2014. I. Raca
Velika Ivanĉa
44º 42' 33"
20º 59' 20" 173 m 19. februar 2014. V. RanĊelović
Markovac
44º 22' 27"
20º 38' 31" 155 m 19. februar 2014. V. RanĊelović
Košarna
44º 23' 35"
20º 40' 03" 132 m 19. februar 2014. V. RanĊelović
Muntele Mic
45º 38' 33"
22º 33' 33" 1802 m 2. april 2014. V. RanĊelović
12
3. 3. Morfo-anatomska analiza
Neposredno posle izlaska na teren, sakupljeni biljni materijal fiksiran je u 50 %
etanolu.
Anatomska analiza listova obavljena je na trajnim i privremenim preparatima koji su
uraĊeni standardnom histološkom metodom za svetlosnu mikroskopiju. Popreĉni preseci listova
dobijeni su seĉenjem na mikrotomu i dvojno bojeni safraninom i hematoksilinom. Nakon
provlaĉenja kroz seriju alkohola rastuće koncentracije (50% - 99,6% etanol) preseci su prebaĉeni na
mikroskopsku ploĉicu i pokriveni smesom glicerin-ţelatin i pokrovnim staklom. Ovako
pripremljeni preparati popreĉnog preseka lista su slikani kamerom Leica DFC490, na mikroskopu
Leica DM 2500.
Analiza površinskih struktura. Za analizu površinskih struktura i stoma korišćeni su
preparati sljuštenog epidermisa lista. Sa svakog lista pomoću skalpela uzet je uzorak u obliku
kvadratića dimenzija 0,5 x 0,5 cm. Ovako pripremljeni uzorci stavljani su u staklene posude
sa vodonik-peroksidom i kalijum-hidroksidom kako bi došlo do izbeljivanja epidermisa. Pravljeni
su privremeni preparati od sljuštenog epidermisa. Na predmetno staklo, u kapi glicerola
smeštani su prosvetljeni listovi. Ovako pripremljeni preparati epidermisa su slikani i analizirani
kamerom Leica DFC490, na mikroskopu Leica DM 2500.
3.4. Statistička obrada podataka
Dobijeni rezultati merenja obraĊeni su u programu Microsoft Office Excel. Za sve izmerene
vrednosti uraĊena je osnovna statistiĉka analiza kojom su obuhvaćene srednja vrednost, minimalne,
maksimalne vrednosti i standardna devijacija. Univarijaciona, multivarijaciona analiza varijansi i
kanoniĉna diskriminantna analiza odraĊene su u softverskom paketu SYSTAT 12 (Systat Software,
Inc. 2007).
Rad je uraĊen u okviru Projekta broj 173030, Ministartstva za prosvetu, nauku i tehnološki
razvoj, Republike Srbije.
13
4. REZULTATI I DISKUSIJA
4. 1. Poprečni presek lista vrste Crocus heuffelianus
Listovi većine vrsta roda Crocus na popreĉnom preseku imaju jedinstven i prepoznatljiv
oblik. U središnjem delu se nalazi šupljina pravougaonog ili kvadratnog oblika, ispunjena
parenhimskim ćelijama, a od nje polaze dve boĉne “ruke” koje su savijene svojim krajevima prema
središnjem delu (Slika 4.). Listovi su bifacijalni. Palisadno tkivo obiĉno ĉine dva sloja ćelija, dok su
u sunĊerastom parenhimu najćešće prisutna dva do tri sloja ćelija. Ćelije epidermisa lica izduţenije
su u vertikalnom pravcu u odnosu na ćelije epidermisa naliĉja. Kutikula na epidermisu lica je
razvijenija od kutikule epidermisa naliĉja. Stome su anomocitnog tipa i javljaju se na naliĉju
listova, u nivou epidermalnih ćelija ili blago uvuĉene (Slika 14.). Naizmeniĉno postavljeni veći i
manji provodni snopići locirani su u lisnom mezofilu, izmeĊu palisadnog i sunĊerastog tkiva.
Provodni snopići su kolateralnog zatvorenog tipa (Slika 17.). Ksilem je orijentisan ka licu lista dok
se ispod njega nalazi floem. Na preparatima prosvetljenih listova mogu se uoĉiti stiloidni kristali
(Slika 6.). Jednoćelijske papile nalaze se na licu lista (Slika 7.). Epidermalne ćelije su
pravougaonog ili eliptiĉnog oblika. Antiklinalni zidovi epidermisa u regionu stoma su uglavnom
pravi, a ponekad izuvijani (Slika 14). Stiloidni kristali i jednoćelijske papile konstatovane su na
preparatima listova jedinki svih populacija.
Slika 4. Popreĉni presek lista C. heuffelianus – lokalitet Zlatibor (x5)
4. 2. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa
lokaliteta Zlatibor
Slika 5. Uţi lokalitet i reprezent populacije sa Zlatibora
14
Tabela 2. Podaci za morfometrijsku analizu vrste C. heuffelianus
iz populacije na lokalitetu Zlatibor
Šir
ina
go
mo
lja
Du
ţin
a c
ev
i p
erig
on
a
Du
ţin
a s
po
lja
šnji
h
seg
men
ata
per
igo
na
Du
ţin
a u
nu
tra
šnji
h
seg
men
ata
per
igo
na
Bo
ja ţ
dre
la
Pri
sust
vo
ša
ra n
a s
p.
i
un
utr
. se
gm
enti
ma
per
igo
na
Du
ţin
a a
nte
ra
Od
no
s a
nte
ra-ţ
ig
Du
ţin
a r
eţn
jev
a ţ
iga
Šir
ina
lis
tov
a
Bro
j li
sto
va
Bro
j cv
eto
va
1 11.45 69.78 26.96 24.19 bela prisutne 11.43 -7.18 4.45 2.34 2 1
2 11 52.29 28.97 25.03 bela prisutne 10.73 2.38 5.24 2.28 2 1
3 10.21 59.32 30.79 28.54 bela prisutne 11.75 2.28 4.03 1.51 2 1
4 8.68 70.15 27.89 25.76 bela prisutne 8.71 -6.54 3.31 2.32 2 1
5 11.36 49.75 28.34 26.49 bela prisutne 9.37 0 2.52 2.13 2 1
6 11.17 58.73 32.97 31.14 bela prisutne 12.82 -0.64 2.8 2.23 2 1
7 11.18 62.36 29.63 22.81 bela prisutne 15.01 0.61 3.67 2.12 2 1
8 15.58 59.87 39.17 35.02 bela prisutne 12.03 6.07 3.48 2.28 3 2
9 10.47 61.85 33.21 30.81 bela prisutne 12.23 5.55 2.87 3.1 2 1
10 10.67 70.66 35.65 33.87 bela prisutne 12.73 6.69 3.53 2.73 2 1
11 9.35 57.01 28.68 24.28 bela prisutne 9.83 3.6 2.25 1.65 2 1
12 8.6 70.45 32.36 29.08 bela prisutne 11.04 1.8 1.79 1.93 2 1
13 5.67 68.62 28.49 26.17 bela prisutne 11.46 7.43 3.85 2.21 2 1
14 9.26 61.04 25.53 24.08 bela prisutne 11.08 0.43 2.37 1.86 2 1
15 9.52 77.35 36.08 34.22 bela prisutne 11.14 7.3 4.19 2.84 2 1
16 8.36 50.68 27.98 25.86 bela prisutne 11.14 4.83 2.48 1.89 2 1
17 8.09 65.88 27.55 24.11 bela prisutne 11.05 0.15 1.57 2.1 2 1
18 11.44 60.79 34.83 33.92 bela prisutne 12.13 6.46 3.04 3.01 2 1
19 10.5 47.49 34.23 31.54 bela prisutne 12.54 2.44 2.35 2.31 2 1
20 9.03 68.03 36.96 32.11 bela prisutne 13.1 3.73 2.69 2.32 2 1
21 9.16 78.28 35.75 33.03 bela prisutne 10.9 7.1 4.06 2.02 2 1
22 10.6 71.45 33.86 29.41 bela prisutne 12.11 2.55 3.24 2.99 2 1
23 10.55 49.93 32.82 30.15 bela prisutne 12.04 6.05 3.97 3.04 2 1
24 10.11 62.59 27.52 26.68 bela prisutne 11.95 3.68 3.63 1.47 2 1
25 9.66 49.29 29.58 28.32 bela prisutne 11.71 5.2 3.47 1.52 2 1
26 9.61 64.78 32.33 31.81 bela prisutne 10.71 3.65 2.1 2.11 2 1
27 9.64 60.92 31.3 29.92 bela prisutne 10.68 4.53 2.44 1.57 2 1
28 9.91 65.66 35.42 34.97 bela prisutne 11.32 5.59 3.46 2.44 2 1
29 9.98 47.58 32.99 28.39 bela prisutne 11.82 4.47 2.81 1.96 2 1
30 11.46 56.5 31.84 26.43 bela prisutne 11.57 5.79 2.33 1.97 2 1
31 10.93 54.43 30.65 27.66 bela prisutne 10.8 5.05 3.27 1.7 2 1
32 10.54 73.1 33.12 31.22 bela prisutne 10.94 7.07 4.08 2.48 2 1
33 10.2 60.26 30.24 28.73 bela prisutne 13.94 3.58 3.19 3.06 2 1
34 8.34 55.32 28.66 24.59 bela prisutne 11.26 1.86 1.25 1.57 2 1
35 8.44 57.67 36.59 33.95 bela prisutne 11.93 2.7 1.92 2.25 2 1
36 9.11 55.97 27.59 26.36 bela prisutne 13.46 2.86 2.41 1.17 2 1
37 10.29 61.68 35.15 33.6 bela prisutne 12.98 5.77 2.93 2.46 2 1
Na preparatima prosvetljenih listova, mogu se uoĉiti stiloidni kristali (Slika 6.) i
jednoćelijske papile (Slika 7.).
15
Slika 6. Stiloidni kristali C. heuffelianus (x40)
Slika 7. C. heuffelianus – Jednoćelijske papile (x5)
4. 3. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa
lokaliteta Velika Ivanča
Slika 8. Uţi lokalitet i reprezent populacije iz Velike Ivanĉe
16
Tabela 3. Podaci za morfometrijsku analizu vrste C. heuffelianus
iz populacije na lokalitetu Velika Ivanĉa
Šir
ina
go
mo
lja
Du
ţin
a c
ev
i p
erig
on
a
Du
ţin
a s
po
lja
šnji
h
seg
men
ata
per
igo
na
Du
ţin
a u
nu
tra
šnji
h
seg
men
ata
per
igo
na
Bo
ja ţ
dre
la
Pri
sust
vo
ša
ra n
a s
p.
i
un
utr
. se
gm
enti
ma
per
igo
na
Du
ţin
a a
nte
ra
Od
no
s a
nte
ra-ţ
ig
Du
ţin
a r
eţn
jev
a ţ
iga
Šir
ina
lis
tov
a
Bro
j li
sto
va
Bro
j cv
eto
va
1 10.74 64.2 32.15 27.61 bela odsutne 12.07 4.26 7.49 5.13 3 2
2 10.03 73.47 35.18 32.68 bela prisutne 11.29 6.64 4.43 4.77 3 2
3 9.04 59.4 43.1 31.44 bela prisutne 13.29 3.48 5.65 3.99 3 2
4 8.44 72.2 33.36 28.74 bela odsutne 12.21 3.72 4.61 4.86 2 1
5 14.68 78.87 48.12 40.12 bela prisutne 13.05 2.11 6.63 6.14 3 2
6 13.82 94.27 47.51 40.75 bela prisutne 12.48 5.43 8.29 5.73 3 2
7 13.8 63.55 40.92 33.25 bela prisutne 13.03 3.06 10.64 4.72 3 2
8 11.89 61.98 31.56 27.52 bela prisutne 13.48 0.5 4.44 4.51 3 2
9 11.2 83.13 36.38 32 bela prisutne 14.47 3.46 5.16 4.74 3 2
10 10.32 55.19 38.67 31.57 bela prisutne 12.6 2.48 4.89 3.9 3 2
11 16.9 78.98 39.4 36.85 bela prisutne 16.26 -2.12 4.33 4.94 3 2
12 14.54 71.31 35.37 29.89 bela prisutne 11.97 7.23 6.92 5.34 3 2
13 11.57 61.11 39.15 33.83 bela odsutne 13.71 -3.41 4.62 5.87 3 2
14 10.38 85.32 38.28 33.34 bela prisutne 15.59 0.67 5.38 5.45 3 1
15 10.24 79.77 35.28 32.29 bela spolja 13.31 5.37 5.39 5.84 3 1
16 10.93 71.18 42.66 35.58 bela odsutne 11.96 3.61 3.93 5.19 2 1
17 10.97 97.18 36.72 29 bela odsutne 12.87 2.24 4.73 6.62 3 1
18 9.36 74.7 41.06 34.43 bela odsutne 12.03 3.86 5.18 5.75 2 1
19 9.48 88.04 45.25 37.41 bela prisutne 12.84 2.86 5.25 6.66 2 1
20 11.15 82.73 43.77 38.09 bela prisutne 13.34 3.65 4.42 4.89 3 1
21 7.97 64.69 38.92 33.16 bela prisutne 10.74 5.76 5.26 5.79 3 2
22 9.95 71.16 36.92 31.58 bela prisutne 11.89 3.54 6.15 3.68 2 1
23 8.93 47.01 31.53 30.37 bela spolja 7.17 4.05 3.21 3.47 2 1
24 9.95 63.81 37.21 30.65 bela prisutne 5.03 1.97 3.9 4.58 2 1
25 7.11 70.99 28.28 24.99 bela prisutne 15.68 1.39 4.06 3.69 2 1
26 10 69.3 34.69 29.32 bela prisutne 14.73 -3.91 3.47 4.95 3 2
27 8.3 76.91 40.64 34.05 bela prisutne 12.32 1.17 3.5 3.42 2 1
28 5.5 50.78 31.14 25.65 bela prisutne 12.89 0.6 3.99 2.29 2 1
29 7.8 66.18 30.26 26.76 bela prisutne 9.91 0.92 2.1 2.51 2 1
Slika 9. Popreĉni presek lista C. heuffelianus – lokalitet Velika Ivanĉa (x5)
17
4. 4. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa
lokaliteta Markovac
Slika 10. Uţi lokalitet i reprezent populacije iz Markovca
Tabela 4. Podaci za morfometrijsku analizu vrste C. heuffelianus
iz populacije na lokalitetu Markovac
Šir
ina
go
mo
lja
Du
ţin
a c
ev
i p
erig
on
a
Du
ţin
a s
po
lja
šnji
h
seg
men
ata
per
igo
na
Du
ţin
a u
nu
tra
šnji
h
seg
men
ata
per
igo
na
Bo
ja ţ
dre
la
Pri
sust
vo
ša
ra n
a s
p.
i
un
utr
. se
gm
enti
ma
per
igo
na
Du
ţin
a a
nte
ra
Od
no
s a
nte
ra-ţ
ig
Du
ţin
a r
eţn
jev
a ţ
iga
Šir
ina
lis
tov
a
Bro
j li
sto
va
Bro
j cv
eto
va
1 7.67 79.71 39.67 36.07 bela prisutne 13.31 7.13 4.94 4.01 2 1
2 8.71 81.72 38.46 33.44 bledoljub. prisutne 11.67 2.38 4.96 3.08 2 1
3 10.87 86.39 40.04 33.57 bledoljub. prisutne 12.79 0.72 4.94 3.07 3 1
4 10.52 57.99 33.47 28.76 bela prisutne 10.84 1.27 5.14 2.29 3 2
5 7.85 69.87 41.46 35.25 bledoljub. prisutne 13.13 -3.4 4.75 4.26 3 1
6 9.66 70.59 42.31 35.38 bledoljub. prisutne 11.83 7.29 5.45 4.05 3 1
7 7.76 70.65 34.74 30.75 bledoljub. prisutne 10.85 5.38 4.06 2.89 3 1
8 9.32 84.99 41.24 34.54 bledoljub. prisutne 12.03 3.96 3.16 3.11 3 1
9 8.57 115.75 35.42 27.39 bledoljub. odsutne 12.7 3.84 3.92 2.29 2 1
10 8.05 81.82 37.89 31.8 bledoljub. prisutne 14.18 6.4 6.85 5.08 2 1
11 6.56 75.45 31.41 27.03 bledoljub. prisutne 13.11 2.85 4.54 2.35 2 1
12 7.72 84.07 31.71 25.32 bledoljub. prisutne 11.34 1.87 4.23 2.37 2 1
13 10.33 62.89 33.91 24.94 ljubiĉasta prisutne 13.36 4.1 5.51 2.81 3 2
14 5.58 85.21 32.43 27.46 bela prisutne 11.36 6.02 6.37 3.84 2 1
15 8.66 79.44 36.73 29.66 ljubiĉasta prisutne 11.69 6.18 7.29 6 3 1
16 8.35 84.17 36.16 29.18 ljubiĉasta prisutne 11.39 3.52 3.88 1.98 2 1
17 5.01 83.34 40.42 35.67 bela prisutne 12.89 7.15 6.37 2.62 2 1
18 7.34 72.31 33.81 28.77 bela prisutne 10.45 5.22 5.08 3.78 2 1
19 10.59 66.86 40.03 34.54 ljubiĉasta prisutne 12.15 4.53 6.34 4.58 3 1
20 9.13 65.04 34.98 28.89 ljubiĉasta prisutne 12.87 4.94 7.22 3.85 3 1
21 7.84 66.47 34.88 29.89 bledoljub. prisutne 11.31 5.29 5.31 2.74 2 1
22 6.54 72.51 38.6 32.86 bledoljub. prisutne 9.62 5.14 6.88 3.13 2 1
18
Slika 11. Popreĉni presek lista C. heuffelianus – lokalitet Markovac (x5)
4. 5. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa
lokaliteta Košarne
Tabela 5. Podaci za morfometrijsku analizu vrste C. heuffelianus
iz populacije na lokalitetu Košarne
Šir
ina
go
mo
lja
Du
ţin
a c
ev
i p
erig
on
a
Du
ţin
a s
po
lja
šnji
h
seg
men
ata
per
igo
na
Du
ţin
a u
nu
tra
šnji
h
seg
men
ata
per
igo
na
Bo
ja ţ
dre
la
Pri
sust
vo
ša
ra n
a s
p.
i
un
utr
. se
gm
enti
ma
per
igo
na
Du
ţin
a a
nte
ra
Od
no
s a
nte
ra-ţ
ig
Du
ţin
a r
eţn
jev
a ţ
iga
Šir
ina
lis
tov
a
Bro
j li
sto
va
Bro
j cv
eto
va
1 8.59 58.67 31.7 23.37 bela odsutne 10.98 2.46 3.57 3.23 3 1
2 8.54 53.06 30.56 26.15 bela odsutne 9.95 2.91 2.58 3.43 3 1
3 7.85 78.03 32.35 21.29 bela odsutne 10.42 0 2.6 3.92 2 1
4 7.59 57.38 30.5 27.5 bela odsutne 10.15 0 3 4.57 2 1
5 9.93 56.31 32.22 27 bela odsutne 13.14 0.64 3.37 389 3 1
6 7.78 64.4 32.19 25.22 bela prisutne 11.3 2.01 3.26 5.27 2 1
7 10.75 77.6 32.48 26.24 bela prisutne 13.71 1.65 2.51 5.04 2 2
8 8.31 54.79 30.53 23.49 bela prisutne 12.54 0 3.01 4.96 3 1
9 12.02 51.69 24.64 21.04 bela prisutne 10.66 0.93 2.94 3.76 3 1
10 7.2 59.79 29.02 25.28 bela prisutne 10.42 4.07 3.54 4.01 2 1
11 9.93 86.14 33.94 31.39 bela prisutne 13.51 1.05 3.97 4.11 2 1
12 9 61.91 26.42 22.56 bela odsutne 9.39 2.62 3.51 3.94 2 1
13 8.71 72.9 25.95 23.95 bela odsutne 12.03 1.27 3.44 5.68 2 1
14 11.61 51.68 26.02 21.78 bela odsutne 12.14 1.14 3.86 6.2 3 2
15 6.08 52.15 25.98 19.29 bela odsutne 13.08 0 3.75 4.16 3 1
16 11.73 56.47 29.3 23.52 bela odsutne 10.47 -5.31 2.73 3.04 3 1
17 10.67 48.41 30.7 21.44 bela odsutne 9.1 -3.24 3.98 2.7 3 1
18 8.04 45.04 26.23 20.01 bela prisutne 8.37 1.67 3.41 4.66 2 1
19 8.42 42.24 24.61 18.79 bela odsutne 9.43 -0.97 4.4 2.4 3 1
20 8.57 42.08 28.84 23.34 bela odsutne 13.64 2.18 2.79 5.39 2 1
19
Slika 12. Reprezent populacije iz Košarne
Slika 13. Popreĉni presek lista C. heuffelianus – lokalitet Košarne (x5)
Slika 14. Anomocitni tip stominog aparata C. heuffelianus (x40)
20
4. 6. Morfometrijske i anatomske karakteristike populacije sa
lokaliteta Muntele Mic (Rumunija)
Tabela 6. Podaci za morfometrijsku analizu vrste C. heuffelianus sa lokaliteta Muntele Mic
Šir
ina
gom
olj
a
Du
ţin
a c
evi
perig
on
a
Du
ţin
a
spo
lja
šnji
h
segm
en
ata
perig
on
a
Du
ţin
a
un
utr
ašn
jih
segm
en
ata
perig
on
a
Bo
ja ţ
drel
a
Pris
ust
vo
šara
na
sp
. i
un
utr
.
segm
en
tim
a
perig
on
a
Du
ţin
a
an
tera
Du
ţin
a
reţn
jeva
ţig
a
Šir
ina
list
ova
Bro
j li
stova
Bro
j
cv
eto
va
1 9.18 74.1 33.55 32 svetlolj. prisutne 13.74 4.05 2.11 2 1
2 7.46 67.87 37.72 34.51 svetlolj. prisutne 11.57 3.2 1.61 2 1
3 8.7 45.12 29 24.43 svetlolj. prisutne 14.35 4.5 2.08 2 1
4 8.75 58.12 30.41 26.93 svetlolj. prisutne 11.68 2.64 1.99 1 1
5 6.99 52.18 36.36 34.3 svetlolj. prisutne 9.34 3.08 2.98 2 1
6 12.48 67.63 47.63 44.38 svetlolj. prisutne 15.14 3.76 4.86 2 1
7 7.7 55.82 37.52 36.18 svetlolj. prisutne 13.93 3.69 1.49 2 1
8 9.43 62.99 37.36 35.65 svetlolj. prisutne 11.81 3.69 1.67 2 1
9 8.09 38.75 37.51 35.23 svetlolj. prisutne 13.87 4.24 2.47 2 1
10 12.66 79.48 51.06 49.85 svetlolj. prisutne 14.35 4.35 3.32 2 1
11 6.01 34.38 37.77 37.24 svetlolj. prisutne 9.34 2.15 1.63 3 1
12 10.57 53.75 44.98 42.75 svetlolj. prisutne 14.87 4.57 4.15 2 2
13 10.57 49.05 39.45 35.2 svetlolj. prisutne 15.4 3.64 4.99 2 2
14 9.54 58.12 45.57 42.05 svetlolj. prisutne 14.07 3.83 2.66 2 1
15 6.65 54.04 34.6 31.9 svetlolj. prisutne 13.63 3.05 2.19 2 1
16 9.43 59.9 35.96 33.45 svetlolj. prisutne 11.06 3.8 1.83 2 1
17 10.57 70.99 40.76 37.84 svetlolj. prisutne 13.67 4.61 3.13 2 1
18 8.24 48.32 33.69 13.18 svetlolj. prisutne 15.22 2.18 1.85 2 1
19 8.99 45.87 36.81 34.75 svetlolj. prisutne 13.58 4.35 2.97 3 1
20 12.54 5.57 38.29 36.1 svetlolj. prisutne 13.23 3.28 4.94 2 2
21 12.54 54.11 47.36 44.23 svetlolj. prisutne 14.72 3.33 4.94 2 2
22 7.31 40.2 34.57 32.2 svetlolj. prisutne 11.68 3.06 1.54 2 1
23 7.11 47.54 30.5 29.77 svetlolj. prisutne 12.05 3.11 2.05 1 1
25 8.96 63.12 38.94 33.34 svetlolj. prisutne 12.87 3.17 3.18 2 1
26 8.96 63.12 38.94 33.34 svetlolj. prisutne 12.87 3.17 3.18 2 1
27 9.36 67.39 30.94 27.85 svetlolj. prisutne 12.95 3.59 2.56 2 1
28 7.53 57.93 33.61 32.23 svetlolj. prisutne 13.81 4.22 3.41 2 1
29 8.57 78.86 35.09 31.31 svetlolj. prisutne 11.11 5.02 1.64 2 1
30 9.45 77.97 35.8 33.71 svetlolj. prisutne 12.09 6.38 3.46 2 1
31 7.91 48.27 34.08 33.17 svetlolj. prisutne 11.81 3.11 1.61 2 1
32 8.14 80.79 44.47 39.58 svetlolj. prisutne 12.68 4.8 1.55 2 1
33 6.01 52.61 32.38 31.44 svetlolj. prisutne 12.02 4.1 1.56 2 1
34 6.13 63.72 34.21 32.94 svetlolj. prisutne 10.96 4.47 1.75 2 1
35 10.61 71.68 35.91 33.62 svetlolj. prisutne 14.42 4.91 1.69 3 1
36 11.59 67.53 45.09 43.91 svetlolj. prisutne 11.76 3.99 3.88 2 1
37 10.84 65.1 37.58 36.52 svetlolj. prisutne 12.17 4.85 4.26 2 2
38 10.84 56.91 30.66 26.88 svetlolj. prisutne 10.22 3.98 4.26 2 2
39 10.76 68.33 40.94 37.4 svetlolj. prisutne 12.28 3.65 3.66 3 1
40 7.82 70.21 34.37 29.28 svetlolj. prisutne 12.54 3.4 1.35 3 1
41 6.51 51.04 36.84 32.37 svetlolj. prisutne 9.7 2.52 1.58 2 1
42 8.71 53.95 30.04 28.09 svetlolj. prisutne 11.76 4.39 1.46 2 1
43 6.99 66.51 30.07 27.98 svetlolj. prisutne 10.21 3.34 1.61 2 1
45 8.88 68.69 39.06 33.67 svetlolj. prisutne 10.84 4.58 1.44 2 1
46 12.69 100.65 40.98 35.87 svetlolj. prisutne 12.48 6.92 1.61 2 1
47 8.39 73.2 35.24 32.49 svetlolj. prisutne 12.54 4.94 1.54 3 1
48 7.73 62.55 33.32 31.76 svetlolj. prisutne 11.32 2.82 1.58 2 1
49 11.34 79.09 36.6 33.02 svetlolj. prisutne 12.72 3.54 5.48 2 1
50 7.52 48.68 33.13 28.72 svetlolj. prisutne 11.88 3.71 1.37 2 1
21
Slika 15. Reprezent populacije Muntele Mic
Slika 16. Popreĉni presek lista C. heuffelianus – lokalitet Muntele Mic (x5)
Slika 17. Kolateralni provodni snopić C. heuffelianus (x20)
Najveća širina gomolja zabeleţena je u populaciji iz Velike Ivanĉe (10,517±2,453 mm), dok
je najmanja širina gomolja karakteristiĉna za jedinke sa lokaliteta Markovac (8,301±0,799 mm).
Jedinke iz Markovca imaju najveću duţinu cevi perigona (77,147±11,982mm), dok je najmanja
duţina prisutna u populaciji iz Košarne (58,537±12,073mm) (Grafikon 1., Tabela 7.).
22
Grafikon 1. Osnovni statistiĉki parametri širine gomolja i duţine cevi perigona analiziranih
populacija vrste C. heuffelianus
TakoĊe, duţina spoljašnjih segmenata perigona najmanja je kod jedinki iz Košarne
(29,209±2,944 mm), a najveća u populaciji iz Velike Ivanĉe, 37,706±5,117 mm (Grafikon 2.,
Tabela 7.). Najmanja duţina unutrašnjih segmenata perigona javlja se kod jedinki iz Košarne
(23,632±3,096 mm), a najveća u populaciji iz Rumunije, 33,846±5,909 mm (Grafikon 2., Tabela
7.).
Grafikon 2. Osnovni statistiĉki parametri duţine spoljašnjih i duţine unutrašnjih segmenata
perigona analiziranih populacija vrste C. heuffelianus
Zlatib
or
Velika
Ivan
ča
Mar
kova
c
Koš
arna
Mun
tele M
ic
Populacija
5
10
15
20
Šir
ina
go
mo
lja
(m
m)
Zlatib
or
Velika
Ivan
ča
Mar
kova
c
Koš
arna
Mun
tele M
ic
Populacija
0
50
100
150
Du
žin
a c
ev
i p
eri
go
na
(m
m)
Zlatib
or
Velika
Ivan
ča
Mar
kova
c
Koš
arna
Mun
tele M
ic
Populacija
20
30
40
50
60
Du
žin
a s
po
ljašn
jih
seg
men
ata
peri
go
na (
mm
)
Zlatib
or
Velika
Ivan
ča
Mar
kova
c
Koš
arna
Mun
tele M
ic
Populacija
10
20
30
40
50
Du
žin
a u
nu
trašn
jih
seg
me
nata
p
eri
go
na
(mm
)
23
Grafikon 3. Osnovni statistiĉki parametri duţine antera i duţine reţnjeva ţiga analiziranih
populacija vrste C. heuffelianus
U populaciji iz Rumunije susreće se najveća duţina antera (12,548±1,547 mm), dok
minimalna vrednost duţine antera predstavlja karakteristiku populacije iz Košarne (11,221±1,652
mm). Maksimalna duţina reţnjeva ţiga javlja se kod jedinki sa lokaliteta Markovac (5,327±1,164
mm), a najmanja u populaciji sa Zlatibora, 3,055±0,869 mm, (Grafikon 3., Tabela 7.).
Grafikon 4. Osnovni statistiĉki parametri širine listova analiziranih populacija
Vrste C. heuffelianus
Jedinke iz Velike Ivanĉe okarakterisane su i maksimalnom vrednošću širine listova
(4,807±1,100 mm), a one sa lokaliteta Zlatibor najmanjom (2,187±0,495 mm).
Zlatib
or
Velika
Ivan
ča
Mar
kova
c
Koš
arna
Mun
tele M
ic
Populacija
5
10
15
20
Du
žin
a a
nte
ra (
mm
)
Zlatib
or
Velika
Ivan
ča
Mar
kova
c
Koš
arna
Mun
tele M
ic
Populacija
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Du
žin
a r
ežn
jev
a ž
iga
(m
m)
Zlatib
or
Velika
Ivan
ča
Mar
kova
c
Koš
arna
Mun
tele M
ic
Populacija
0.0
2.5
5.0
7.5
10.0
Šir
ina
lis
tov
a (
mm
)
24
Rezultati univarijacione analize varijansi (ANOVA) pokazuju da svi istraţivani
karakteri imaju statistiĉki znaĉaj u formiranju razlika, izuzev širine listova (Tabela 7.)
Tabela 7. Univarijaciona analiza varijansi na nivou pojedinaĉnih karaktera analiziranih populacija
vrste C. heuffelianus
Karakter Zlatibor Velika
Ivanča
Markovac Košarna Muntele Mic f p
Širina gomolja
(mm)
10,003±1,5
27
10,517±2,453 8,301±0,799 9,066±0,014
9,036±2,107
6,146 0,000
Duţina cevi perigona
(mm)
61,284±8,2
05
71,635±11,98
4
77,147±11,982 58,537±12,0
73
60,037±15,072 11.599 0.000
Duţina spoljašnjih
segmenata perigona
(mm)
31,667±3,3
98
37,706±5,117 36,808±3,361 29,209±2,94
4
37,015±5,046 21.395 0.000
Duţina unutrašnjih
segmenata perigona
(mm)
29,034±3,6
19
32,169±4,034 30,962±3,502 23,632±3,09
6
33,846±5,909 20.590 0.000
Duţina antera (mm) 11,688±1,2
05
12,490±2,276 12,039±1,116 11,221±1,65
2
12,548±1,547 3.575 0.008
Duţina reţnjeva ţiga
(mm)
3,055±0,86
9
5,104±1,683 5,327±1,164 3,311±0,531 3,869±0,931 24.421 0.000
Širina listova (mm) 2,187±0,49
5
4,807±1,100 3,372±1,016 4,218±1,006 2,586±1,203 1.979 0.100
Broj listova 2,027±0,16
4
2,621±0,494 2,454±0,509 2,500±0,513 2,0833±0,404 13.435 0.000
Broj cvetova 1,027±0,16
4
1,483±0,508 1,091±0,294 1,100±0,308 1,125±0,334 8.643 0.000
Boja ţdrela
bela bela bela-
bledoljubiĉasta-
ljubiĉasta
bela svetloljubiĉasta / /
Prisustvo šara na
perigonu
prisutne Prisutne,
odsutne
prisutne Prisutne,
odsutne
prisutne / /
Testovi multivarijacione analize varijansi koji su prikazani Tabeli 8. pokazuju postojanje
statistiĉki znaĉajnih razlika na nivou grupnih karaktera analiziranih populacija vrste C. heuffelianus
Tabela 8. Multivarijaciona analiza varijansi na nivou grupnih karaktera
Analiziranih populacija vrste C. heuffelianus
Efekat Test Vrednost F df p
Ukupno Wilks 0.145 10.088 36, 54 0,000
Pillai's 1.381 8.558 36, 58 0,000
Hotellng 2.921 11.480 36, 57 0,000
25
Analiza glavnih komponenti (PCA) dobijenih morfo-anatomskih podataka istraţivanih
populacija C. heuffelianus pokazuje da 73,64 % ukupne varijabilnosti objašnjavaju prve ĉetri glavne
komponete (Tabela 9, Grafikon 1.). Najveći doprinos u formiranju varijabilnosti ima prva glavna
komponenta sa 33,29%, i to sledeće osobine: duţina spoljašnjih segmenata perigona, duţina
unutrašnjih segmenata perigon, duţina reţnjeva ţiga, širina gomolja, broj cvetova i duţina antere.
Broj listova i broj cvetova daju daju najveći doprinos drugoj glavnoj komponenti, koja uĉestvuje sa
16,79% varijacije. U trećoj glavnoj komponenti (12,28%), karakteri koji su najznaĉajniji za
strukturu varijabilnosti su duţina cevi perigona i duţina reţnjeva ţiga. Širina listova je znaĉajna za
strukturnu varijabilnost u ĉetvrtoj glavnoj komponenti (11,28%), (Tabela 9.).
Grafikon 5. Pozicije karakteristiĉnih vrednosti pofaktorima
analiziranih populacija vrste C. heuffelianus
Tabela 9. PCA za pojedinaĉne karaktere analiziranih populacija vrste C. heuffelianus
Karakter Faktor1 Faktor 2 Faktor 3 Faktor 4
Širina gomolja 0.601 0.395 0.276 -0.093
Duţina cevi perigona 0.448 -0.371 -0.627 0.027
Duţina spoljašnjih segmenata
perigona
0.826 -0.410 0.148 0.072
Duţina unutrašnjih segmenata
perigona
0.723 -0.499 0.307 0.070
Duţina antera 0.534 -0.028 0.266 0.244
Duţina reţnjeva ţiga 0.649 0.049 -0.535 -0.124
Širina listova 0.011 0.271 -0.067 0.929
Broj listova 0.450 0.620 -0.331 0.019
Broj cvetova 0.565 0.582 0.220 -0.239
26
Rezultati diskriminantne analize osnovnih komponenti pokazuju da je izmeĊu analiziranih
populacija došlo do morfološke diferencijacije. Rezulati kanoniĉne diskriminantne analize
pokazuju da vrednost prve kanoniĉne varijabile iznosi 1,698, a druge 0,885 što ukazuje da ove
dve varijabile obuhvataju najveći broj razlika izmeĊu istraţivanih populacija vrste C.
heuffelianus. Najveća morfološka diferencijacija je izmeĊu populacije sa Zlatibora i populacije iz
Markovca i izmeĊu njih ne postoje preklapanja. Diskriminantna analiza osnovnih komponenti
pokazuje da je najveće preklapanje izmeĊu populacija iz Velike Ivanĉe i Markovca. IzmeĊu ostalih
populacija dolazi do delimiĉnog preklapanja, pri ĉemu se populacija iz Rumunije (Muntele Mic)
preklapa sa svim istraţivanim populacijama iz Srbije (Grafikon 2.).
Grafikon 6. Diskriminantna kanoniĉna analiza osnovnih komponenti (DCA)
analiziranih populacija vrste C. heuffelianus
Muntele MicKošarna
Markovac
Velika IvančaZlatibor
POPULACIJA
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4
SCORE(1)
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
SC
OR
E(2
)
27
5. ZAKLJUČAK
Analizom rezultata istraţivanja morfloških i anatomskih karakteristika pet populacija vrste
Crocus heuffelianus došli smo do sledećih zakljuĉaka:
uporedna morfo-anatomska analiza listova biljaka iz razliĉitih populacija ukazala je na to da
opšta morfološka, kao i anatomska plastiĉnost svake populacije ponaosob nije velika,
rezultati univarijacione analize varijansi (ANOVA) pokazuju da svi istraţivani karakteri
imaju statistiĉki znaĉaj u formiranju razlika, izuzev širine listova,
testovi multivarijacione analize varijansi pokazuju postojanje statistiĉki znaĉajnih razlika na
nivou grupnih karaktera analiziranih populacija vrste C. heuffelianus,
rezultati kanoniĉne diskriminantne analize osnovnih komponenti pokazuju da je izmeĊu
analiziranih populacija vrste C. heuffelianus došlo do morfološke diferencijacije,
ovaj master rad predstavlja samo poĉetak istraţivanja vrste C. heuffelianus. Daljim
istraţivanjima trebalo bi utvrditi preostale lokalitete vrste C. heuffelianus na podruĉju Srbije.
TakoĊe, neophodno je istraţiti kariotip ovih vrsta, ali i njihovu molekularnu diferencijaciju.
28
6. LITERATURA
Akan, H., Eker, I., and Satil, F. 2007: The morphological and anatomical properties of endemic
Crocus leichtlinii (D. Dewar) bowles (Iridaceae) in Turkey. Pak. J. Bot., 39(3): 711-718.
Candan, F., Sik, L., and Kesercioglu, T. 2009: Cytotaxonomical studies on some Crocus L. taxa in
Turkey. African Journal of Biotechnology Vol. 8 (18): 4374-4377
Del Guacchio, E. and Caputo, P. 2008: Crocus imperati and Crocus suaveolens (Iridaceae) two
controversial endemic Crocuses from Central and Southern Italy – morphometrics,
lectotypification and chorology. Botanical Journal of the Linnean Society 158: 194-214.
Gomez-Garcia, D., Azorin, J., and Aguirre, J. 2009: Effects of small-scale disturbances and
elevation on the morphology, phenology and reproduction of a successful geophyte. Journal
of Plant Ecology 2(1): 13-20.
Kandemir, N. 2009: Morphology, anatomy and ecology of critically endangered endemic Crocus
pestalozzae Boiss. (Iridaceae) in north-west Turkey. Bangladesh J. Bot. 38(2): 127-132.
Kandemir, N. 2010: A morphological and anatomical investigation about two rare and endemic
Crocus taxa (Iridaceae) from southern Anatolia. EurAsia J BioSci 4: 54-62.
Kandemir, N. 2011: Comparative leaf anatomy of some endemic Crocus L. Taxa from Turkey.
Bangladesh J. Bot. 40(2): 155-162.
Kandemir, K. 2011: Comparative leaf anatomy of some endemic Crocus L. Taxa from Turkey.
Bangladesh J. Bot. 40(2): 155-162.
Kandemir, N. 2012: A morphological and anatomical investigation about two rare and endemic
Crocus taxa (Iridaceae) from Southern Anatolia. EurAsia J BioSci 4: 54-62.
Kandemir, N., Celik, A., and Yayla, F. 2012: Comparative anatomic and ecologic investigation on
some endemic Crocus taxa (Iridaceae) in Turkey. Pak. J. Bot., 44(3): 1065-1074.
Mihaly, A. and Kricsfalusy, V. 1997: Population biology and ecology Crocus heuffelianus Herb.
(Iridaceae) in Ukraine. Linzer biol. Beitr.
RanĊelović, N., Hill, D., and RanĊelović V. 1990: The genus Crocus L. In Serbia. SANU. Beograd.
29
RanĊelović, N., Sekovski, Ţ., and Dimeska, G. 2007: Systematic horological and genetic research
into the genus Crocus L. In Macedonia. Collection of Papers Devoted to Academician Kiril
Micevski. 97-131.
RanĊelović, N., RanĊelović, V., and Hristovski, N. 2012: Crocus jablanicensis (Iridaceae), a new
species from the Republic of Macedonia, Balkan Peninsula. Ann. Bot. Fennici 49: 99-102.
Satil, F. and Selvi, S. 2007: An anatomical and ecological study of some Crocus L. taxa (Iridaceae)
from the west part of Turkey. Acta Bot. Croat. 66 (1): 25–33.
Sik, L. and Candan, F. 2009: Ecological properties of some Crocus taxa in Turkey. African Journal
of Biotechnology Vol. 8 (9): 1895-1899.
Spasova, K. and Todorova, M. 2012: Pollen morphology of Crocus L. (Iridaceae) in Bulgaria.
Journal of Central European Agriculture 13 (2): 361-368.
Stjepanović i sar., 1976: Flora SR Srbije VIII. SANU. Beograd.
http://media-cache-ak0.pinimg.com/236x/20/2b/34/202b3450333c97fd5cc578515d4c0b3a.jpg
http://images.kurir-info.rs/slika-900x608/ubistvo-tomasa-beketa-foto-wikipedia-1406041053-
539073.jpg
30
Прилог 5/1
ПРИРОДНО-МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
Редни броj, РБР:
Идентификациони брoj, ИБР:
Тип документације, TД: монографска Тип записа, ТЗ: текстуални / графички Врста рада, ВР: Мастер рад Аутор, AУ: Ирена Раца Ментор, МН: Марина Јушковић Наслов рада, НР:
МОРФО-АНАТОМСКА ДИФЕРЕНЦИЈАЦИЈА
ПОПУЛАЦИЈА ВРСТЕ C. heuffelianus Herb. (Iridaceae)
Језик публикације, ЈП: српски Jезик извода, ЈИ: енглески Земља публиковања, ЗП: Р. Србија Уже географско подручје, УГП: Р. Србија Година, ГO: 2014. Издавач, ИЗ: Ауторски репринт Mесто и адреса, МА: Ниш, Вишеградска 33. Физички опис рада, ФО: (поглавља/страна/цитата/табела/слика/графика/прилога)
29 стр.; 17 слика, 9 табела, 6 графикона
Научна област, НО: биологија Научна дисциплина, НД: биологија Предметна одредница/Кључне речи, ПO: C. heuffelianus, морфометрија, анатомија листа
УДК 581.4:582.2/.3
Чува се, ЧУ: библиотека
Важна напомена, ВН: Извод, ИЗ: У овом раду анализиране се морфолошке разлике популација врсте Crocus
heuffelianus Herb. са подручја Србије (Златибор, Велика Иванча, Maрковац и Kошарне) и
Румуније (Mунтеле Mиц). Урађена je морфометријска aнализа квантитативних (ширина
гомоља, дужина цеви перигона, дужина спољашњих сегмената перигона, дужина
унутрашњих сегмената перигона, дужина антера, oднос антера/жиг, дужина режњева жига,
ширина листова, број листова и број цветова) и квалитативних карактера (боја ждрела
перигона и присуство / одсуство шара на спољашњим и унутрашњим сегментима перигона).
Помоћу светлосне микроскопије анализирани су анатомски пресеци листова, као и
површинске структуре листова. Добијени подаци су статистички обрађени. На основу
добијених резултата уочава се да је између анализираних популација дошло до морфолошке
диференцијације. Врста C. heuffelianus до сада није била детаљније анализирана на простору
Србије.
Датум прихватања теме, ДП: 03. 09.2014.
Датум одбране, ДO:
Чланови комисије, КО: Председник:
Члан: Члан, ментор:
Образац Q4.09.13 - Издање 1
31
Prilog 5/2
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
NIŠ
KEY WORDS DOCUMENTATION Accession number, ANO:
Identification number, INO:
Document type, DT: monograph Type of record, TR: textual / graphic Contents code, CC: master thesis Author, AU: Irena Raca Mentor, MN: Marina Jušković Title, TI:
MORPHO-ANATOMICAL DIFFERENTIATION
POPULATIONS of Crocus heuffelianus Herb. (Iridaceae)
Language of text, LT: Serbian Language of abstract, LA: English Country of publication, CP: Republic of Serbia Locality of publication, LP: Serbia Publication year, PY: 2014. Publisher, PB: author’s reprint Publication place, PP: Niš, Višegradska 33. Physical description, PD: (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/appendixes)
29 str.; 17 slika, 9 tabela, 6 grafikona
Scientific field, SF: biology Scientific discipline, SD: biology Subject/Key words, S/KW: C. heuffelianus, morphometry, leaf anatomy
UC 581.4:582.2/.3
Holding data, HD: library
Note, N: Abstract, AB: Morphometric differences between different Crocus heuffelianus Herb. populations in
Serbia (Zlatibor, Velika Ivanĉa, Markovac i Košarne) and Romania (Muntele Mic) are analysed in
this paper. We used to do morphometric analysis of quantitative (bulb width, perigon barrel length,
length of external segments perigon, length of internal segments perigon, anther length, anther
relationship and trademark pistil, pistil length lobes trademark, leaf width, number of leaves and
number of flowers) and qualitative characters (color pharynx perigon, presence / absence patterns in
the outer and inner segments perigon). Anatomical leaf cuts and surface structures of leaf are studied
by using light microscopy. Obtained datas are processed statistically. Based on obtained results, it
was seen that there is some morphology differentitation between analysed populations. C.
heuffelianus species has not been analysed in details in Serbia until now.
Accepted by the Scientific Board on, ASB: 03. 09.2014.
Defended on, DE:
Defended Board, DB: President::
Member: Memb.
menthor:menthor_
Mentor:Mentor:
Obrazac Q4.09.13 - Izdanje 1