1

O MAPAMA GRAĐANSKOG I OSOBNOG

RAZVOJA ...

2

Dodatak Mapi - uložna mapa (registrator) Tijekom školske godine u Mapi građanskog i osobnog razvoja učenici će voditi bilješke o aktivnostima iz GOO-a (donose pravila razreda, biraju razredne predstavnike, organiziraju ili sudjeluju u ekološkim i humanitarnim akcijama, volontiraju, itd.) u razrednoj, školskoj ili široj zajednici. Bilješke će sadržavati učenikove kritičke osvrte o navedenim aktivnostima; o odnosu među vršnjacima u razredu ili ozračju u grupi u kojoj je učenik radio tijekom međupredmetnih istraživanja; o procjeni kritičkog prijatelja; samoprocjenu vlastitog rada, itd. Bilješke s osobnim pečatom o spomenutim aktivnostima, na kreativan način iskazanim - izradom tzv. jumbo-plakata (s izborom fotografija, crteža, karikatura, novinskih isječaka; prikazom provedenih anketa i intervjua, itd.) - pretvorit će Mapu u svojevrsni SPOMENAR koji će na jedinstven način čuvati učeniku uspomenu na prve, svjesno učinjene korake na putu njegova odrastanja. Ujedno, takvi zapisi o razredu, školi i široj zajednici, dat će Mapi obilježja svojevrsne kronike o životu zajednica kojima učenik pripada. To su razlozi koji će, vjerujem, potaknuti želju kod starijih učenika i roditelja mlađih, da Mapu/e sačuvaju. Kako bi olakšali čuvanje Mape i ostale dokumentacije koju učenik stiče tijekom osnovnoškolskog obrazovanja – svih potvrda, diploma, svjedodžbi, pohvalnica, zahvalnica, priznanja, itd. - uz Mapu je moguće naručiti prikladno dizajniran registrator (za 4 Mape, tj. 4 razreda) s dodatnim prostorom za ulaganje.

3

ŠTO JE MAPA GRAĐANSKOG I OSOBNOG RAZVOJA? Mapa građanskog i osobnog razvoja prvo je nastavno sredstvo namijenjeno učenicima osnovnih škola u provedbi kurikuluma međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj. Kroz Mape se spiralno-razvojno razvijaju i odgojno-obrazovna očekivanja ostala četiri kurikuluma međupredmetnih tema. To su: Učiti kako učiti, Uporaba informacijke i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj i Poduzetništvo. Mape predstavljaju inovativan didaktički model koji učenicima pomaže uočiti kompetencije koje, prije svega kroz Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj otrebaju razvijati i poučava ih o tome kako će stečene kompetencije primijeniti u životu. Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) odobrila je Mape kao pomoćno nastavno sredstvo.

4

ZAŠTO I KAKO MAPU KORISTITI?

U tekstu ćete pronaći odgovore na sljedeća pitanja:

1. Što je Mapa građanskog i osobnog razvoja ?

2. Kome su Mape namijenjene?

3. Kako je koristiti?

4. Koji su razlozi nastanka Mapa?

5. Kako Mapa građanskog i osobnog razvoja može pomoći u ispunjavanju ciljeva GOO-a ?

6. Koje ciljeve Mapa želi postići?

7. Na čemu se temelji koncepcija Mape građanskog i osobnog razvoja?

8. Što su najistaknutija obilježja koncepta Mape?

9. Kako Mapa može biti korisna u međupredmetnoj provedbi programa GOO-a ?

10. Zašto se Mapa sustavno obraća roditeljima?

11. Kako Mapa uključuje roditelje u provedbu GOO-a? Kako su odabrane teme GOO-a koje Mapa obrađuje?

12. Koja sredstava Mapa koristi u motivaciji učenika?

13. Kako Mapa pomaže učeniku u usvajanju sadržaja GOO-a?

14. Što će učenik naučiti, spoznati i razumjeti uz pomoć Mape građanskog i osobnog razvoja?

15. Što je novo i drugačije u Mapama građanskog i osobnog razvoja?

16. Metodička sredstva i postupci koje Mapa promiče? Na čemu se temelji izbor tema iz GOO-a koji se u Mapi obrađuju?

5

(Imenice učenik i učitelj podrazumijevaju osobe ženskog i muškog roda)

1. Kome su Mape namijenjene?

Mape građanskog i osobnog razvoja namijenjene su učenicima 1. do 8. razreda osnovne škole i koncipirane su tako da ih koriste svi učenici u razredu. (Ne samo oni učenici koji su Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) birali kao izborni predmet ili izvannastavnu aktivnost!)

2. Kako Mapa građanskog i osobnog razvoja može pomoći u ispunjavanju ciljeva GOO-a i Osobnog i socijalnog razvoja?

Mapa građanskog i osobnog razvoja nudi izbor najvažnijih tema iz spomenutih kurikuluma. Ciljevi koje Mapa želi postići? Ideja vodilja i cilj ovoga pionirskog rada jest olakšati učenicima usvajanje planiranih ishoda međupredmetnih tema, pomoći im da razumiju i shvate koje kompetencije i zašto trebaju razvijati te kako to mogu činiti. Jedan od ciljeva Mape jest - roditeljima predočiti (predstaviti) širi kontekst planiranih odgojno-obrazovnih ishoda, prije svih GOO-a i omogućiti im jasniju predodžbu o tome kako provedba GOO-a i primjena GOO-u pri mjerenih, tzv. „aktivnih metoda“ izgleda u praksi.

3. Na čemu se temelji koncepcija Mape građanskog i osobnog razvoja?

Međupredmetnim kurikulumima Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj, Mapa pristupa kao interdisciplinarnim područjima. Slijedi suvremene strategije i metode poučavanja u svim koracima (razredima) i metodičkim pristupom naglašava njihovo najvažnije obilježje – međupredmetnu provedbu. Mapa učenicima pomaže razumjeti i povezati uzroke i posljedice različitih društvenih događaja i životnih pojava u njihovoj zajednici (razrednoj, školskoj i široj) i izravno ih potaknuti da se, od najranije dobi, uključuju u njihovo rješavanje. Sadržajem, izborom tema i pristupom njihovoj obradi, Mapa građanskog i osobnog razvoja temelji se na iskustvenom i doživljenom učenju. Takvo učenje na najbolji mogući način potiče osobni rast (sposobnost samoprocjene) učenika, jača i razvija učenikovu socijalizaciju (donošenje pravila razreda, problem socijalne isključenosti, itd.) i stjecanje vještina, kao što su, npr. komunikacijske sposobnosti.

4. Kako je Mapa prilagođena međupremetnoj provedbi kurikuluma GOO-a ?

Mapa nudi metodičke obrasce koji ispunjavaju kriterije i zahtjeve koje ističe opća kurikularna reforma - ostavljajući prostor kreativnosti i metodičkim kompetencijama učitelja. Mapa će biti od velike pomoći svim učiteljima razredne i učiteljima predmetne nastave koji žele realizirati kurikulume međupredmetnih tema u skladu s načelima suvremene pedagogije.

6

5. Zašto se Mapa sustavno obraća roditeljima?

Kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja ističe važnost podrške lokalne zajednice i društva u cjelini kao jedan od najvažnijih preduvjeta kvalitetnoj provedbi i ostvarenju ciljeva GOO-a. Ostvarenje odgojno-obrazovnih očekivanja u GOO-u, u mnogome ovisi o stavu roditelja prema tom učenju. Ako je njihov stav pozitivan i rezultati poučavanja bit će vidljivi. Da bi učitelji dobili istinsku i potpunu roditeljsku podršku u provedbi GOO-a, potrebno je roditeljima razvidno i jasno predstaviti takvo učenje. Objava kurikuluma GOO-a ne ostvaruje željeni cilj u potpunosti – ne daje očekivani rezultat. Naime, roditelju treba omogućiti da prepozna dobrobiti takvog učenja za svoje dijete i da sam uvidi kako takvo učenje može doprinositi boljitku cijele zajednice.

6. Zašto Mapa uključuje roditelje u provedbu GOO-a?

Uključivanjem roditelja, Mapa ispunjava važnu pretpostavku GOO-a - potrebu da Građanski odgoj i obrazovanje izađu izvan zidova učionice i škole. Podrška roditelja, njihova uključenost u provedbu kurikuluma GOO-a, poticat će interes učenika za GOO i iz njega proizašle aktivnosti. Jačat će samopouzdanje učenika - oni će biti hrabriji u izboru razrednog projektnog zadatka (uočenog problema u zajednici kojeg će zajednički rješavati) i ustrajniji u nastojanjima da ih prevladaju. Mapa može biti poticaj razvoju kvalitetnije komunikacije i suradnje između učitelja i škole s jedne strane i roditelja i zajednice s druge strane - i tako „pripremati tlo“ na kojemu će nicati drugačiji i kvalitetniji obrazovni sustav kakvog želimo i tražimo.

7. Koje teme iz GOO-a i Osobnog i socijalnog razvoja Mapa obrađuje?

Teme koje Mapa obrađuje proizašle su iz odgojno-obrazovnih očekivanja navedenih kurikuluma i dobno su (po razredima) prilagođene. Metodički su obrađene tako da zainteresiraju i potaknu učenika na promatranje svoje zajednice - iz potpuno novog kuta i na drugačiji način, ne kao u npr, nastavnom Programu prirode i društva. Mapa poziva učenika iznijeti (ovisno o učenikovoj dobi - crtežom, kolažem ili pisanim očitovanjem) opažanja o zajednici kojoj pripada, istaknuti svoje želje i prijedloge za poboljšanja u njoj. Usmjerava i potiče učenika na razmatranje mogućnosti osobnog doprinosa u rješavanju (kroz različite oblike društvenih akcija!) uočenih problema. Mapa daje učeniku prostor na kojemu će (crtežom ili zabilješkom) istaknuti uočene (ili vlastitim doprinosom ostvarene) promjene nastale tijekom školske godine i o njima osobno donijeti vrijednosne prosudbe. Jednom riječju, Mapa oblikuje i primjenjuje tzv. „metode aktivnog učenja“ .

7

8. Koja sredstava Mapa koristi u motivaciji učenika?

Kurikularne sadržaje međupredmetnih tema Mapa smješta u stvarni, svakom učeniku dobro poznati kontekst, npr., izbor razrednih predstavnika, rad Vijeća učenika i njegove nadležnosti, ekološke i humanitarne aktivnosti, volontiranje te ostale aktivnosti u zajednici i sa zajednicom. Koncept metodičke obrade ponuđenih tema (u svim Mapama, od 1. do 8. koraka) temelji se na vođenim pitanjima kojima potiče učenika da promatra zajednice kojima pripada, da promatra svijet oko sebe. Pokazuje učeniku kako odgovorno i pozitivno reagirati, tj. kako tražiti i osmišljavati načine na koje se i sam može uključiti u njihov život i dati svoj doprinos zajedničkom boljitku. Mapa na primjeren način potiče i motivira učenika da - u Mapi - bilježiti uočeno. (Obrazovna praksa potvrđuje da metodički postupak u kojemu učenici bilježe, u konkretnom - vode određenu evidenciju o aktivnostima u kojima sudjeluju, rezultira snažnijim odgojno-obrazovnim učinkom.)

9. Kako Mapa pomaže u realizaciji kurikuluma GOO-a?

Sadržaj Mape predstavlja model koji učenicima omogućuje, već od 1. razreda, naučiti i iskusiti kako demokracija funkcionira u svakodnevnom životu, u njihovom razredu, u školi. Mapa pomaže učeniku razumjeti demokratske procese i postupke, vodeći ga kroz situacije u kojima će steći praktična iskustva u njihovoj provedbi, (npr., izboru razr. predstavnika) i spontano jačati interes za usvajanjem potrebnih znanja – kako bi u njima aktivno i odgovorno sudjelovao.

Kako Mapa učenicima pomaže usvojiti odgojno-obrazovna očekivanja GOO-a?

Mapa građanskog i osobnog razvoja potiče zanimanje za društvene aktivnosti u zajednici, potiče na sudjelovanje u, npr. humanitarnom i volonterskom radu i pomaže im da kroz osobno iskustvo shvate i razumiju što znači biti odgovoran i aktivan građanin. Mapa potiče razvoj empatije i razvoj osjećaja za zajedničko dobro. Sve aktivnosti na koje Mapa upućuje i kroz koje vodi učenike, pripremljene su tako da ih trajno zainteresiraju i potaknu na javni, društveni angažman. Kurikulum GOO-a stavlja naglasak na čvršće povezivanje škole i šire zajednice - upućuje na potrebu da se učenike upozna sa stvarnošću koja ih okružuj; da se upoznaju i povežu sa različitim organizacijama civilnog društva u svojoj zajednici i da aktivno razmatraju kako bi i sami (iako mali građani) mogli pomoći i doprinijeti razvoju svoje društvene sredine.

8

10. Što će učenik naučiti, spoznati i razumjeti uz pomoć Mape građanskog i osobnog razvoja?

Mapa će na zanimljiv i razumljiv način poučiti učenika, kao člana razredne, školske i šire društvene zajednice o pravima koja mu pripadaju i o tome, da ista prava pripadaju i svim drugim učenicima. Istovremeno, upozoriti će ga na odgovornosti koje iz njegovih prava proizlaze.

Mapa će učeniku pomoći: - razumjeti zašto prava koja ima pripadaju svakome, bez obzira na spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost ili na socijalni položaj njegove obitelji, - prepoznati situacije u kojima se njemu ili drugima ugrožavaju (dječja) prava i poučiti ga kako u takvim situacijama reagirati, - razumjeti što je demokracija i koja su njezina načela,

- razumjeti pojam ravnopravnosti i shvatiti što je to društvena isključenost. Učenik će naučiti: - koje su najvažnije institucije lokalne vlasti i koje su ovlasti tih institucija,

- o pravu građana na udruživanje i omogućiti mu da upozna neke lokalne nevladine organizacije, - kako suzbijati neprimjereno ponašanje u razredu i školi i kako reagirati na verbalno i fizičko nasilje.

Učenik će razumjeti: - što znači sloboda mišljenja i izražavanja,

- što povezuje zavičajnu kulturu i zavičajni identitet i u kakvom su odnosu prema domovinskom identitetu,

- koje su vrijednosti međukulturnog dijaloga i suradnje, - važnost zdravog okoliša i shvatiti kolika je odgovornost pojedinca u njegovoj zaštiti, - prava nacionalnih i vjerskih manjina i shvatiti što je to kulturni pluralizam.

Mapa će potaknuti učenika na aktivnosti kroz koje će razvijati socijalne i komunikacijske vještine, kreativnost i poduzetnički duh.

11. Što je novo i drugačije u Mapama građanskog i osobnog razvoja?

Nove obrazovne okolnosti (cjelovita kurikuralna reforma) mijenjaju ulogu učitelja - Mapa građanskog i osobnog razvoja tu činjenicu uvažava i metodički primjenjuje. Učitelji prestaju biti samo predavači, oni postaju mentori koji učenike upućuju na alate, a potragu za izvorima znanja prepuštaju znatiželji i intuiciji svojih učenika. Mapa (ponuđenim metodičkim obrascem) oživotvoruje međupredmetnu provedbu i timski rad. Mapa učenicima daje konkretne upute kako formirati grupu/tim, postavlja njenu organizacijsku strukturu i vodi (koracima met. obrasca) ostvarenju zadanog cilja. Osim jasnih uputa kako raditi u grupi, Mapa poučava učenike koje su dobrobiti takvog rada – za svakog pojedinca i za grupu u cjelini. Konkretno, uvodeći učenike (ponuđenim obrascem) u ovakve oblike rada, Mapa potiče članove grupe/tima da si međusobno - počevši od izbora projekta (metodom oluje ideja!) i tijekom rada na projektima - potiču maštovitost u traženju izvora informacija i mogućih rješenja problema.

9

Međusobna motivacija olakšava i čini zanimljivim, na taj način organizirano, zajedničko učenje. Učenje na vlastitim pogreškama na koje će vršnjaci ukazati, u situacijama u kojima će vršnjaci međusobno procjenjivati doprinos pojedinih članova grupe – poučavanju daju potpuno novu dimenziju. Zajedničko učenje (kroz projekte predložene u Mapi) višestruko obrazuje, ne samo činjenično, vezano uz temu istraživanja - ono najučinkovitije razvija komunikacijske sposobnosti, empatiju, omogućuje međusobno kvalitetno upoznavanje (kritički prijatelj!?), učvršćuje samopoštovanje, razvija međusobno razumijevanje i time neizostavno - pozitivno utječe na ponašanje pojedinca u zajednici.

Metodički postupci koje Mapa promiče

Mapa približava učiteljima „nove“ pedagoške tehnike i postupke – nudi metodički razrađem koncept organiziranja i vođenja međupredmetnih istraživanja; definira ulogu učitelja u provedbi i koordinaciji takvog učenja. Istim metodičkim obrascem učenike stavlja u ulogu istraživača – navikava ih na učenje koje suvremena metodika postavlja kao imperativ. Teme koje Mapa predlaže za međupredmetna istraživanja, oblikovane su vođenim pitanjima i primjeri su primjene tzv., „aktivnih metoda“ u provedbi GOO-a, a usmjerene su, prije svega, na poticanje zainteresiranosti učenika za učenje kroz kurikulum GOO-a. UPUTE UČITELJIMA Tematske cjeline Mape građanskog i osobnog razvoja moguće je podijeliti u četiri skupine. Cjeline koje: a) spiralno-razvojno povezuju sve Mape, od 1. do 8. koraka/razreda, b) povezuju Mape 1. do 4. koraka/razreda, c) povezuju Mape 5. do 8. koraka/razreda i d) koje se pojavljuju samo u nekom od 8 koraka Mape. U obrazloženju pojedinih tema ili cjelina u Mapama, krenut ću od onih koje se provlače kroz sve korake Mapa, dakle, nalaze se u svim razredima i spiralno-razvojno su obrađene.

10

SADRŽAJNE CJELINE MAPE GRAĐANSKOG I OSOBNOG RAZVOJA 1 . TEMA Demokracija u razredu 2 . TEMA Demokracija u školi / Vijeće učenika 3 . TEMA Građanski odgoj i obrazovanje i sat razrednika 4 . TEMA Ja u razredu i moj razred u široj društvenoj zajednici Međupredmetna istraživanja 5 . TEMA Projekt GRAĐANIN – Agencije za odgoj i obrazovanje 6. TEMA Razredni projekti 7. TEMA Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u Mapi? 8. TEMA Samovrednovanje i samoprocjena – osobni i socijalni razvoj 9. TEMA Kako Mapa razvija stav prema osobnom napredovanju? 10. TEMA Pohvale i priznanja – njihova uloga u Mapi

11

1 . TEMA Demokracija u razredu Kurikulum GOO-a ističe da građanski odgoj i obrazovanje treba pripremiti učenike za sudjelovanje u demokratskom životu i poučiti ti ih kako doprinositi razvoju građanske i političke kulture svoga mjesta, svoje lokalne zajednice, svoje domovine, Europe i svijeta. Zato se u Mapama građanskog i osobnog razvoja, od 1. do 8. koraka/razreda, ističe spiralno-razvojno postavljena tema - Demokracija u razredu. Zašto je ova tema polazna točka u svim Mapama? Već u najranijoj dobi učenike je važno poučiti da demokracija ovisi i može opstati samo na aktivnom i znalačkom sudjelovanju građana u demokratskim procesima, na svim razinama. Za učinkovito osobno sudjelovanje u tim procesima, nužno je usvojiti odgovarajuća znanja, ovladati određenim intelektualnim vještinama i alatima, usvojiti određene stavove. Već od 1. razreda osnovne škole nužno je upoznati učenike s njihovim demokratskim pravima i, načinom na koji će svoja demokratska prava koristiti; s posljedicama koje mogu proizaći zbog neispunjavanja tih prava i naravno, s odgovornostima pojedinca i zajednice za neželjene ishode. Mapa građanskog i osobnog razvoja potiče učenike (od 1. razreda) na aktivno i odgovorno sudjelovanje u izborima za razredne predstavnike, u donošenju pravila razreda, planiranju razrednih projekata, itd. Mapa postupno širi znanja o načelima djelovanja demokratske vlasti, od razredne i školske do lokalne, poučava učenike kako sudjelovati i kako doprinositi demokratskom razvoju zajednica kojima pripadaju, upozorava ih na mehanizme zaštite demokratskih (ljudskih) prav, itd. Demokratski izbori i kako ih provesti u razrednoj zajednici? Tema razrednih izbora odavna se nalazi u godišnjem planu sata razrednika, a Mapa građanskog i osobnog razvoja može biti od velike pomoći učitelju u pripremi i realizaciji ove važne nastavne teme. U predmetnoj nastavi detaljnije je razrađena tema provedbe demokratskih razrednih izbora kao i sam tijek izbornog procesa. (U ovom, prvom izdanju Mape, odlučila sam Mali vodič za provedbu razrednih izbora staviti u sva 4 razreda predmetne nastave, procjenjujući važnost i značenje ovog segmenta u ostvarenju ciljeva (Kurikuluma) GOO-a. Nadam se da će biti budućih izdanja Mape u kojima će ovaj, kao i neki drugi segmenti, biti drugačije, praktičnije riješeni. Op. a.)

12

Biramo miritelja/miriteljicu u razredu Demokracija u razredu „nameće“ još jednu „demokratsku obvezu“ svojim članovima – analizirati odnose među članovima razredne zajednice, uočavati probleme i o njima otvoreno razgovarati, prije svega na satu razrednika. Iz nesporazuma proizlaze situacije koje prerastaju u sukobe i sve ćešće, čak i u osnovnim školama, u nasilje. Već u osnovnim školama potreba poučavanja o nenasilnom rješavanja takvih pojava - sve je naglašenija. Kako izbjeći nesporazume ili ih svesti na najmanju moguću mjeru, kako reagirati kada se nesporazumi pojave? Kojim znanjima, vještinama i sposobnostima treba ovladati kako bi izbjegli moguće sukobe, prevenirali nasilje? Koja ponašanja smatramo neprimjerenima i kako odvratiti pojedince od takvih ponašanja? Kako djelovati miriteljski? Temu nesporazuma, sukoba i neprimjerenoga ponašanja Mapa obrađuje kao svojevrsnu potragu za načinima njihova izbjegavanja i načinima njihova rješavanja - potragu koja uključuje sve učenike u razredu. Zbog važnosti i aktualnosti u svim sredinama i čvrste povezanosti s kurikulom međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, ova tema je prisutna u svim koracima Mape, od 1.- 8. razreda.

2. TEMA

Demokracija u školi / Vijeće učenika

U osnovnim školama sustavno, već od 1. pa sve do 8. razreda, učenici biraju svoje predstavnike u Vijeće učenika. Mapa građanskog i osobnog razvoja postupno im proširuje informacije o tom tijelu, o njegovu radu i važnosti Vijeća učenika za odnose u školi; o mogućnostima i mehanizmima koji osiguravaju svakom učeniku da sudjeluje u demokratskom odlučivanju o važnim pitanjima za život školske zajednice. I ova je tema postavljena spiralno-razvojno, a zbog važnosti ovog tijela koje omogućuje svim učenicima sudjelovati u upravljanju školom - manjim dijelom, u nekim razredima, ponavlja se već rečeno o Vijeću učenika. Zašto usredotočenost na Vijeće učenika? Iako Vijeće učenika nije jedino tijelo koje sudjeluje, niti presudno odlučuje o demokratskom životu u školi, u ovom prvom „eksperimentalnom“ izdanju Mape, ocijenila sam Vijeće učenika najvažnijim tijelom - iz jednostavnog razloga - ono je učenicima najbliskije. Izuzev učenika prvoga razreda, svi već imaju iskustvo izbora rarednih predstavnika u Vijeće učenika i svi su za njega čuli – čak i kada nisu upoznati s njegovim radom. (Buduća izdanja Mape, nadam se, bit će prilika za posvetiti više pozornosti i drugim tijelima koja upravljaju školom. Op. a. )

13

3. TEMA

Građanski odgoj i obrazovanje ( i ostale međupredmetne teme) i sat razrednika Godišnjim planom i programom za osnovne škole, 35 nastavnih sati izdvojeno je za međupredmetnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja. Od tih 35 sati, u razrednoj nastavi 10 sati, u predmetnoj nastavi 5 sati, planirano je provesti na satu razrednika. Mapa građanskog i osobnog razvoja, predstavlja okvir (nudi obrazac) koji omogućuje učenicima da u 10, odnosno 5 sati Građanskog odgoja i obrazovanja, izdvoje i zabilježe teme koje su (metodom oluje ideja!) predložili za obradu na satu razrednika. Sat razrednika prilika je da učenici istaknu što ih posebno zanima. Mapa učenicima sugerira da „sami odluče“ (majeutička uloga učitelja!?) o načinu na koji žele o predloženim temama učiti, tj. pripremati vlastita istraživanja. Npr., slijedom ponuđenog obrasca, mogu izraziti želju, predložiti: gostovanje u razredu (npr., osobe koja im može dati zanimljive informacije o nekoj temi); posjetiti neku instituciju; organizirati kviz natjecanje u razredu, provesti anketu o nečemu; pripremiti skeč za roditeljski sastanak; izraditi razr. ili školski plakat i sl. Svrha ovakvog pristupa je potaknuti zainteresiranost učenika za GOO i ujedno, omogućiti učitelju da iz iskazanih interesa iščita moguće probleme s kojima se razredna zajednica susreće ili bori. Mape, od 5. do 8. koraka, na stranicama 12. do 15., potiču učenike da dogovaraju, planiraju i na kraju, zajedno sa svojim razrednikom, odlučuju o aktivnostima iz građanskog odgoja i obrazovanja za svako polugodište. Mapa nudi obrazac (podijeljen je po mjesecima) u koji će učenici bilježiti sve aktivnosti iz GOO-a, planirane i provedene u razredu kao i planirane i provedene u školi ili široj zajednici. Obrazac je osmišljen i strukturiran tako da istakne i naglasi te dvije razine na kojima učenici mogu djelovati. Uloga ponuđenog obrasca puno je važnija od poticanja učenika na planiranje aktivnosti i vođenja evidencije o njihovu tijeku. Uloga obrasca je, prije svega, usmjeravati učenike na predlaganje konkretnih aktivnosti u zajednici, poticati ih na permanentno aktivan odnos prema zbivanjima u svom okruženju. Upravo u ovom obrascu Mape, u kojemu će učenici planirati svoje aktivnosti iz GOO-a, zrcale se sve komponente i ciljevi programa GOO-a. Kolegijalni prijedlog, sugestija! Ponuđeni obrazac učenici mogu popunjavati na satu razrednika, ali i na bilo kojem drugom nastavnom satu na kojemu će se, u korelaciji, obraditi neka od tema povezanih s GOO-om. Dobro bi bilo omogućiti učenicima (na početku školske godine) da sudjeluju u izradi npr., godišnjeg plana obilježavanja važnih datuma za školu (kulturna i javna uloga škole u zajednici!) i širu zajednicu. Dobro bi bilo da učenici dobiju makar informaciju što će škola obilježavati tijekom školske godine jer će time biti potaknuti na aktivnije uključivanje i sudjelovanje u ispunjavanju godišnjeg plana rada njihove škole. Za očekivati je da će na taj način istaknute informacije o planiranim aktivnostima škole, posebice s onim koje se mogu povezati s programom GOO-a, učenici podijeliti s roditeljima i širom obitelji/zajednicom. To je prilika i mogućnost školi da kroz ispunjavanje obveze javnog kulturno-

14

obrazovnog djelovanja, očekivane odgojno-obrazovni ishode GOO-a, „prelije“ na roditelje i na širu zajednicu. Uz navedenu temu, Mapa učenicima nudi pano/plakat (str. 16., u Mapama 5.-8. ) koji poziva učenika da istakne (ostavlja mu mogućnost da sam odluči) što će na svom panou/plakatu prikazati, koje aktivnosti ili doživljaje iz GOO-a izdvojiti. Način na koji će to učiniti, prepušten je učenikovoj kreativnosti. Uloga osobnih plakata i jumbo-plakata u mapi Panoi/plakati u Mapama od 1. do 8. koraka, posebice jumbo–plakat u okviru Projekta GRAĐANIN, prostor je koji treba potaknuti i one manje aktivne i manje zainteresirane učenike da ostave svoju bilješku o uočenom, doživljenom, zanimljivom ili nezanimljivom u GOO-u. To je prostor koji će, zasigurno, sinergijski djelovati u grupi/razredu, zaintrigirati i zainteresirati i najmanje motivirane učenike da sami nešto naprave i pokažu.

4. TEMA

Ja u razredu i moj razred u široj društvenoj zajednici

Ja u razredu i moj razred u široj društvenoj zajednici, tematska je cjelina koja se provlači kroz sve korake Mapa, tj. u nalazi se u svim razredima. Ono što će u predmetnoj nastavi učenici kratko istaknuti u polugodišnjim planovima aktivnosti iz GOO-a, u ovoj rubrici dobivaju mogućnost detaljnije razraditi, više reći o temama koje ih zanimaju i pokazati aktivnosti koje su poduzimali. Sukladno ciljevima i zadacima GOO-a, ova strukturna cjelina Mape pokazuje jesu li i kako učenici „izašli iz škole“ u svoje zajednice. Svrha ove cjeline je potaknuti učenike na poduzimanje i organiziranje društvenih akcija u razredu, školi i široj zajednici; na udruživanje s drugim razredima u školi; na planiranje i sudjelovanje u akcijama udruga civilnog društva, itd. Ispunjavati navedeno - znači učiti i djelovati izvan prostora omeđenih zidovima učionice ili škole. Mapa, od 1. do 8. koraka, kroz obrasce pod navedenim naslovom, motivira učenika, priprema i vodi kroz takve aktivnosti. Ekološke i humanitarne aktivnosti razredne zajednice Cjeline pod ovim naslovom i ponuđeni metodički obrasci, strukturirani su tako da budu učenicima poticaj da u Mapi ostave vlastiti osvrt na ekološke i humanitarne aktivnosti u kojima je njihova razredna zajednica sudjelovala. Poziv je to učenicima da u Mapi istaknu probleme s kojima su se suočili tijekom pripreme i provedbe akcija, iznesu procjenu uspješnosti provedenih akcija, osobni doživljaj i pouku koju su stekli. Ovaj obrazac uključuje i elemente medijske kulture - potiče učenike da o navedenim akcijama izvješćuju javnost, svoju školsku i širu zavičajnu zajednicu.To je svrhovit način vježbe u pisanju (6., 7., i 8. razred) vijesti i izviješća. (Hrv. j., medijska kultura) Isti obrazac potiče učenike pratiti sve medijske objave (javni mediji) o provedenim akcijama, prikupljati, analizirati i kritički preispitivati.

15

Obrasci koji prate aktivnosti u društvenoj zajednici, pozivaju učenike na iznošenje ocjene o uspješnosti akcija, iskazivanje vlastitih ideja i prijedloga o mogućem unaprijeđenu sličnih, budućih razrednih akcija. Cjelina Ja u razredu i moj razred u široj društvenoj zajednici, sukladno odgojno-obrazovnim očekivanjima kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, naglašava važnost učeničkog djelovanja u zajednici i pokazuje učeniku koliko takvo djelovanje pomaže osobnom rastu i socijalnom razvojnu pojedinca, ostvarujući očekivane ishode međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. Volontiranje

U ljudskom duhu duboko je usađena sposobnost uočavanja potreba drugih i osjećaj potrebe, poriv da bližnjemu pomognemo - ne tražeći ništa zauzvrat. U toj potrebi i porivu zrcali se naša čovječnost, oživotvoruje humanost. Spremnost i sposobnost članova zajednice da si međusobno pomažu imala je kroz cijelu ljudsku povijest dalekosežne društvene učinke, a ima i danas. Upravo zato, od iznimne je važnosti već u osnovnoj školi upoznati učenike s volontiranjem. Volonterstvo je najjednostavniji oblik osobnog doprinosa razvoju zajednice i škola mora pokazati učenicima da i sami mogu planirati takve aktivnosti (u njih se, po mogućnosti i na različite načine, mogu uključivati i roditelji) i organizirati. Različiti oblici volonterskih aktivnosti osnažit će učenika kao osobu, jačati njegovo samopouzdanje i motivirati ga za djelovanje u zajednici. Volonterstvo je sastavni dio plana i programa svake škole i jedan je od najčešće korištenih modela uvođenja učenika u situacije u kojima će se uključivati u život zajednice i stjecati važna životna iskustva. Upravo stoga, Mape građanskog i osobnog razvoja, od 1. do 8. koraka, ističu volonterske aktivnosti učenika i omogućuju im da o njima vode svojevrsnu evidenciju. Mape temi volontiranja pristupaju kroz svojevrsni poziv učenicima (ponuđeni obrazac) na razmišljanje o društvenoj vrijednosti takvog rada i o mogućnostima vlastitog doprinosa konkretnoj volonterskoj aktivnosti. Metodički obrazac koji prati volontiranje strukturiran je tako da potakne učenike na razmišljanje o novim, sličnim aktivnostima. Usredotočenost na volonterske aktivnosti, njihovo sustavno evidentiranje i vrednovanje kroz osnovnoškolsko, najvažnije formativno razdoblje za svakog čovjeka, razvijat će učenikove socijalne kompetencije - kao što su: motiviranost za zajednički rad (u grupi), rad sa zajednicom i za zajednicu. Pomagat će razvoju komunikacijskih vještina potrebnih za takav rad i razvijati empatičnost. Praćenje volonterskog rada u Mapi, bilježenje najvažnijih činjenica o provedenim aktivnostima, doprinosi osvješćivanju najmlađih da takav rad pomaže rastu i donosi dobrobiti - kako zajednici tako i pojedincu. Ova cjelina isprepliće i podjednako ostvaruje odgojne ciljeve obje međupredmetne teme – Građanskog odgoja i obrazovanja i Osobnog i socijalnog razvoja. Poticanje učenika na razmišljanje o potrebama drugih; o mogućnostima pomaganja potrebitima; o mogućnostima volonterskog djelovanja i sudjelovanja u volonterskim akcijama, ima moć - ne samo izgrađivati osjećaj empatije i solidarnosti kod učenika – nego mijenjati dinamiku odnosa u razrednoj, školskoj i široj zajednici. Taj naboj može kohezivno povezivati učenike, roditelje, školu i udruge civilnog društva a zajednički cilj i okupljanje oko njega, pridonosi jačanju empatičnosti zajednice i time svakako - njenoj demokratizaciji.

16

Vidi: Uključivanje učenika osnovnih i srednjih škola u volontiranje http://www.volonterski-centar-ri.org/wp-content/uploads/Generacija-za-V-finalno-FINAL.pdf Je li tvoja škola eko-škola? Cjelina koja se nalazi u Mapama 1. do 4. koraka, s naslovom u formi pitanja, treba potaknuti zanimanje učenika već od 1. razreda, (naročito onih škola koje nisu u spomenutom Programu) za programe koje njihova škola ne provodi, potaknuti ih da krenu putem traženja i otkrivanja informacija o njima - neovisno o tome hoće li njihov interes voditi k certifikatu eko-škole i zelenoj zastavi. Učenici čija škola nije u programu eko-škola, ovom rubrikom bit će potaknuti na potragu za informacijama što zelena zastava koju su vidjeli ispred neke druge škole znači, što simbolizira. (Međunarodni program eko-škola uključuje vrtiće, osnovne i srednje škole. Učenici čije škole ne sudjeluju u Programu, možda su pohađali vrtiće koji su bili u Programu eko-škola.) U svakom slučaju, tema eko-škole u Mapama predstavlja sastavni dio cjeline kroz koju se realiziraju odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj. Spominjanjem međunarodnog programa eko-škola, Mapa nastoji potaknuti učenike na istraživanje o ovoj važnoj temi i njenoj sve istaknutijoj prisutnosti u svim područjima ljudskog života. Mapa nastoji među učenicima potaknuti raspravu o tome što o eko-školama znaju, kako su doznali i kako o njima mogu doznati više (internet; poznaju učenike koji pohađaju eko-školu; što mogu o tome doznati iz nekih drugih izvora i sl.). Jednom riječju, postavljeno pitanje o eko-školi ima funkciju poziva na akciju! Ova tematska cjelina usmjerava učenike, od najranije dobi, na razmišljanje o tome kako se mogu uključiti u aktivnosti, ne samo u učionici i školi, nego i u svojoj široj zajednici, kojima će poticati promjene u odnosu prema prirodi i njenoj zaštiti. Eko-škole, jedan je od rastućih globalnih fenomena Program eko-škola, pokrenut je u Danskoj, 1994. godine. Bio je to odgovor savjesnih pedagoga na zaključke Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, održanoj 1992. godine. Program nastao u Danskoj, vrlo brzo se širio u Njemačku, Veliku Britaniju i Grčku, da bi već 2001. godine zaklada koja provodi program, Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš, postala globalna organizacija u koju se uključuju i zemlje izvan EU i Europe. Europska komisija je Program eko-škola 2003. godine ocijenila najboljom inicijativom i modelom za odgoj i obrazovanje za održivi razvoj. Danas je u međunarodni program eko-škola uključeno 59 zemalja diljem svijeta, uključujući Rusiju, Indiju i Australiju, s desecima milijuna učenika koji u programu sudjeluju. Hrvatska se Programu i međunarodnoj asocijaciji eko-škola priključila 1998. godine, a Nacionalni koordinator i provoditelj programa je udruga Lijepa naša. Više: https://www.eko.lijepa-nasa.hr/ Školska zadruga i njena uloga u Mapi Danas u hrvatskom školskom sustavu djeluje tristotinjak školskih zadruga usprkos više od stotinu godina dugoj tradiciji školskog zadrugarstva. Iako stoljeće stare, metode poučavanja u školskom zadrugarstvu i danas se idealno uklapaju u suvremene metode i zahtjeve učenja, posebice u realizaciji kurikuluma međupredmetnih tema.

17

Školsko zadrugarstvo tako uključuje međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj, Poduzetništvo – ne izostavljajući ni međupredmetnu temu Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Učeničko zadrugarstvo nudi mogućnost uključivanja u proces poučavanja, ne samo učitelja i škole, nego roditelja i šire zajednice, predstavnika lokalnih uprava i samouprava, predstavnika poduzetnika, tvrtki partnera i sl. Metode poučavanja u školskoj zadruzi omogućuju svakom učeniku ravnopravno doprinositi ostvarenju postavljenih ciljeva, stjecati praktična znanja i primjenjivati već stečena, npr., iz prirode i društva, povijesti, likovne kulture, biologije i sl. Zašto se tema školske zadruge nalazi u Mapi? Iako 2/3 hrvatskih osnovnih škola nema školsku zadrugu, odlučila sam se već u prvom razredu, u 1. koraku Mape građanskog i osobnog razvoja, uvrstiti prostor posvećen školskoj zadruzi. Školske zadruge, tj. školsko zadrugarstvo može povezati nekoliko međupredmetnih tema i ispuniti njihova najvažnija odgojno-obrazovna očekivanja, povezati nastavni proces s proizvodnim i društveno korisnim (aktivnosti u zajednici) radom. Rad u školskoj ili razrednoj zadruzi, razvijat će : a) svijest o vrijednostima timskog rada i dobrobiti međusobnog pomaganja, b) pozitivan odnos prema proizvodnom radu (poduzetnički duh),

c) svijest o potrebi čuvanja prirode (ekološka odgovornost), d) svijest o važnosti čuvanja kulturne baštine (npr. proizvodnja predmeta uporabne vrijednosti kao što su izrada čipke, pletenje košara i slične aktivnosti povezane s pučkim stvaralaštvom) e) spoznaju o mogućnostima kreativnog ostvarivanja - kako pojedinca tako i zajednice/razreda.

Takvo, cjelovito iskustvo, u mnogobrojnim školama koje nemaju školsku zadrugu, učenici usvajaju izradom različitih predmeta (čestitke, prigodni ukrasi) namijenjenih prodaji na sajmovima i akcijama koje razred organizira, i sl. Rad u razrednoj (ili zamišljenoj zadruzi!) može doprinijeti odgoju radnih navika, razvijanju poštovanja prema radu, učvršćivanju spoznaje koliko je za postizanje postavljenog cilja važna međusobna suradnja. U Mapi prostor posvećen „zadruzi“ poziva učenike razredne nastave na udruživanje, na postavljanje zajedničkog cilja, iskazivanje inovativnosti, kreativnosti i ustrajnosti - osobina na kojima će, u budućnosti, izgrađivati vlastiti poduzetnički duh. U predmetnoj nastavi tema zadrugarstva pojavljuje se u 6. razredu (6. korak Mape) kao prijedlog teme za međupredmetno-istraživački rad. Vođenim pitanjima, Mapa upućuje učenike u potragu za informacijama o zadrugarstvu (istraživanje povijesti zadrugarstva u našoj tradiciji) ali i potiče ih na razmišljanje o zadrugarstvu danas i o mogućnostima zadrugarstva u budućnosti. U osnovi, obrada ove teme učenicima treba biti poticaj u razmatranju dobrobiti koje udruživanje samo po sebi može nositi; poticaj da se raspitaju - može li i kako zadrugarski duh utjecati na njihovu budućnost. I na kraju, ne treba smetnuti s uma mogućnosti (razr. nast.) koje ova tema ima na planu korelacija, npr. s lektirom i učenicima dobro poznatim i bliskim likovima.

18

MEĐUPREDMETNA ISTRAŽIVANJA

Mapa građanskog i osobnog razvoja vodič je učenicima kroz kurikulume đupredmetnih tema, pomaže učiteljima konkretizirajući njihovu provedbu. Svojim sadržajem, predloženim temama i organiziranim (metodički obrasci!) vođenjem međupredmetnih istraživanja, Mapa približava učiteljima nove pedagoške metode i tehnike (formiranje i koordinacija aktivnosti u grupi ) a učenike potiče na timski rad i suradnju dajući im (sukladno dobi i mogućnostima) ulogu istraživača. Mapa ih time stavlja u situacije koje se danas smatraju imperativom suvremenog učenja. (Učiti kako učiti) Ponuđeni prijedlog tema za međupredmetna istraživanja (dogovorom Razrednog vijeća može biti promijenjen) u metodički je razrađen kroz niz pitanja koja će učenicima pomoći u istraživanju i pripremi rasprave, a ta ista pitanja, učitelju mogu biti osnova na kojoj će „tkati finije tkanje“, osmisliti scenarij razgovora kojim će pomoći učenicima da sami dođu do traženih odgovora. Pitanja koja učenike uvode u temu istraživanja, ujedno ih potiču na traženje novih rješenja, ohrabruju na iznošenje vlastitih ideja, stajališta i teorija. Sve navedeno stvarat će situacije u kojima učenici mogu dolaziti do novih spoznaja i vlastitih zaključaka i istovremeno - omogućiti im provjeru razumijevanja već stečenih znanja iz pojedinih predmeta prethodnih razreda. Učitelj i njegova uloga u međupredmetnim istaživanjima i projektnom radu Uloga učitelja je stvarati atmosferu otvorenosti u kojoj će se voditi rasprave/debate ( kako Mapa sugerira) i poticati učenike na propitkivanja i samostalna zaključivanja. Pomoći učenicima u sagledavanju određene teme iz, što je više moguće, različitih kutova gledanja. Osigurati u razredu slobodno i objektivno razmatranje određenog problema, njegove evolucije - i svakako, nastojati izbjeći donošenje zaključaka koji ističu postojanje „jedne, jedino moguće istine“. Zadaća učitelja je osigurati pozitivnu radnu atmosferu u razredu koja će poticati učenike na slobodno iznošenje vlastitih iskustava, stavova i pogleda na svijet. Takav pristup razvijat će kod učenika sposobnost uočavanja i razumijevanja problema - i što je još važnije, sposobnost praktične primjene već stečenih znanja - bez koje nije moguće snalaženje u suvremenom svijetu. Izbor tema međupredmetnih istraživanja koje Mapa nudi kao i način njihove obrade – ne samo što uvažavaju preporučene metodičko-didaktičke obrasce u provedbi međupredmetnih tema, one dugoročno, na široko postavljenom planu, pridonose izgradnji međusobnog uvažavanja i poštovanja među učenicima. Rad i učenje organizirano u grupi, s međupredmetno postavljenim zadacima, kod učenika će razvijati sposobnosti nošenja sa konfliktom (stavljat će ih u situacije u kojima će razmjenjivati mišljenja i stavove) i učiti ih kulturi inkluzije. Kroz takav rad učenici će na na najbolji način naučiti uvažavati i poštovati pravo na različito mišljenje i različitost u najširem smislu. Dobro pripremljene i vođene rasprave, kako ih Mapa strukturira, omogućit će učiteljima (i školi!) da čuju ne samo ono što djeca imaju i žele reći, nego i ono o čemu ne govore, (razlozi?!) što izražavaju neverbalno – gestom, pokretom, bilo kakvom emocionalnom reakcijom. Mapa osmišljeno učenicima otvara mogućnosti da svoje autentične stavove i razmišljanja iskažu crtežom (karikaturom), izradom razrednog plakata, bilo čim sličnim. Rasprave u razredu, kako ih Mapa predlaže, uspostavljat će otvorenost i povjerenje između učenika i učitelja te učenika (kritički prijatelj!) međusobno.

19

Međupredmetno istraživanje, atmosfera u kojoj se ono provodi i priprema njegova prezentacija, treba učenicima omogućiti da slobodno i kritički promatraju svijet oko sebe, da dožive slobodu i osobno iskuse nesputanost u iznošenju vlastitih stavova. Takvo ozračje naučit će ih iskazivanju međuisobnog poštovanja i uvažavanja, učvrstiti im samopouzdanje. Mapa učitelju pomaže u kreiranju ambijenta u kojemu će učenici iskusiti da u svijetu koji ih okružuje mogu djelovati, da taj svijet mogu mijenjati - da mogu biti aktivni građani. Iz tih spoznaja rast će kod učenika želja da budu vidljivi u svojoj demokratskoj zajednici; usmjeravati njihov interes za usvajanje intelektualnih alata potrebnih za samostvarenje u demokratskom okruženju. Ponuđeni metodički obrazac pomaže učitelju ili Učiteljskom vijeću, organizirati međupredmetna istraživanja i projektni rad. Metodički obrazac - metodička struktura međupredmetnih istraživanja

Ponuđeni metodički obrazac strukturira pristup međupredmetnom istraživanju, organizira ga i vodi jasno postavljenim koracima.

1. korak Uvodi učenike u međupredmetno istraživanje zahtjevom da imenuju, definiraju područje svoga istraživanja, npr. društveno-humanističko, prirodoznanstveno, medijsko, itd. Obrazac traži od učenika da navede najmanje 2 voditelja, tj. 2 predmetna učitelja, voditelja međupredmetnog istraživanja.

2. korak Strukturira istraživačku grupu/tim (najviše 5 članova) i definira zadatke svakog člana grupe.

3. korak Obrazac strukturira međupredmetno istraživanje zahtjevom da učenici sami odrede cilj svoga istraživanja. Grupe mogu postaviti različite ciljeve - usmjeriti svoje istraživanje u specifične segmente cjeline ili - svi u razredu (sve grupe) mogu imati isti istraživački cilj.

4. korak Nakon što postave cilj istraživanja, metodički obrazac vodi učenike u razradu plana istraživanja iz kojega trebaju proizaći konkretno postavljeni zadaci pojedine grupe ili tima. Iz zadataka koje grupa prihvati, proizlaze pojedinačni zadaci člana grupe/tima, ovisno o ulozi u grupi koju učenik dobije.

5. korak Pitanja o izvorima dobivenih informacija u službi su upućivanja učenika na mjesto gdje bi mogli ili trebali tražiti informacije i podatke, na osobe kojima bi se mogli obratiti za pomoć u istraživanju. Obrazac naglašeno usmjerava učenike da se u istraživanju obraćaju široj zajednici, da izađu iz škole. Obrazac ih upućuje na predstavnike lokalnih institucija, na udruge civilnog društva, na roditelje koji mogu imati dvostruku ulogu, biti roditelji i istovremeno stručnjaci za određena područja. Ovaj obrazac (jedinstven za sve razrede predmetne nastave) upućuje učenike na posjet određenoj instituciji (ako je nositelj aktivnosti vezanih uz temu istraživanja) i pomaže (poseban obrazac -

20

Alati, str. 69.) učenicima pripremiti takav posjet, organizirati, eventualno, intervju s osobom koja može doprinijeti njihovom istraživanju.

6. korak Metodički obrazac u kojemu učenici dokumentiraju svoj istraživački rad - daje zadatak i traži objavu istraživanja. Obveza predstavljanja istraživanja školskoj ili široj zajednici (obrazac sugerira načine na koje to učiniti), na praktičan način potiče razvoj medijske pismenosti. Materijal kojega su učenici sami pripremili i objavili (mrežne str. škole, mjesta, ili druga javna glasila) podliježe kritičkoj analizi u razredu što doprinosi razvoju medijske kulture učenika.

7. korak Zaključno, po završetku rada na projektu, metodički obrazac poziva učenike ocijeniti rezultate svoga rada, tj. ukratko iznijeti što su kroz svoje istraživanje naučili ili postigli; iznijeti osobne doživljaje i spoznaje do kojih su istraživanjem došli. Stavove i spoznaje učenici mogu iznijeti u formi izlaganja, kroz igrokaz/skeč kojeg su sami pripremili, izradom razrednog panoa, i sl.

8. korak Nakon što ispune planirane aktivnosti na projektu, učenike očekuje važan (osobni razvoj!) trenutak - poziv i zadaća da kritički promotre atmosferu koju su stvorili tijekom rada na projektu, proanaliziraju međusobne odnose u grupi i samostalno procijene (kuverta u kojoj mogu pohraniti svoj pisani stav i zadržati ga u tajnosti) od kolike i kakve pomoći im je bio ili mogao biti - kritički prijatelj.

9. korak Projektni rad se zaključuje predstavljanjem postignutog, izlaganjem izvjestitelja pojedine grupe (u trajanju od 1-2 minute) i prezentacije popratnog materijala (plakata kojeg su izradili članovi grupe/tima) ili predstavljanjem osobnih plakata u Mapi. Razredna zajednica treba izabrati 3 najuspješnije grupe. Izbor najuspješnijih grupa važno je argumentirati temeljem prethodno postavljenih zadataka (tijekom formiranja grupa/timova) i dogovorenih kriterija. Mapa osigurava svakom učeniku vlastiti pano/plakat, prostor na kojemu može predstaviti svoj rad, istaknuti najzanimljivija otkrića i doživljaje vezane uz istraživanje. Na panou/plakatu učenik će se izraziti na način koji će sam izabrati i koji mu najbolje odgovara - crtežom, karikaturom, lijepljenjem isječaka iz novina (fotografija, članak, ulaznica u muzej, izložbu) i sl. Vlastiti plakat u Mapi poziva učenika istaknuti najvažnije doživljaje tijekom istraživanja, osobne spoznaje o grupi u kojoj je radio (druženja, slaganja ili neslaganja) i slobodno ih, na kreativan način izreći. Sažetak o metodičkom obrascu u provedbi međupredmetno-istraživačke teme Ponuđeni metodički obrazac u Mapi ispunjava temeljna načela provedbe kurikuluma međupredmetnih tema – integraciju, korelaciju, racionalizaciju i osigurava ostvarivanje željenih odgojno-obrazovnih očekivanja. Obrazac normativno stvara pretpostavke za osuvremenjivanje odgojno-obrazovnog procesa, izlazi iz pristupa poučavanju temeljenog na zapamćivanju i reprodukciji sadržaja.

21

Obrazac afirmira interaktivne nastavne metode – usmjeren je na timsko/grupno, suradničko učenje povezano sa istraživanjem, analiziranjem, rješavanjem problema, zaključivanjem - jednom riječju, na rad kojim se, osim usvajanja znanja, razvijaju vještine. Ponuđeni metodički obrazac, počevši od rasprave o problemu, osigurava prostor za samostalno propitivanje i zaključivanje o predmetu učenja, za analiziranje i traženje mogućnosti primjene stečenog znanja. Mapa, ovim obrascem, osigurava učeniku uvjete u kojima će propitkivati svoje snage i otkrivati svoje sposobnosti, iznositi osobne spoznaje o radu i suradnji s drugim učenicima - razvijati svoje emocionalne kompetencije i samopouzdanje.

22

PRIJEDLOG TEMA ZA MEĐUPREDMETNA ISTRAŽIVANJA

5. KORAK (razred)

1. TEMA Konvencija o pravima djeteta Što znaš o instituciji Pravobraniteljice za djecu?

2. TEMA Demokracija – što je to? Kako se demokracija razvijala kroz povijest? Obilježja suvremene demokracije

3. TEMA Ekologija – što je to?

4. TEMA Folklor moga zavičaja i zavičajni identitet Folklorne manifestacije u mojoj općini/gradu – kako, kada i zašto su nastale?

6. KORAK (razred)

1. TEMA Deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima Dostojanstvo

2. TEMA Diskriminacija Kako razr. zajednica može doprinijeti sprječavanju pojave diskriminacije?

3. TEMA Školska zadruga u našoj školi Zadrugarstvo u našem narodu – prošlost i budućnost

4. TEMA Velikani kojima se moj zavičaj ponosi

7. KORAK (razred)

1. TEMA Što moramo znati o Ustavu Republike Hrvatske? Što je civilno društvo?

2. TEMA Prava i odgovornosti građana u demokraciji

3. TEMA Deklaracija o ljudskim pravima Političke stranke i njihova uloga u razvoju zajedničkog dobra

4. TEMA Što je diskriminacija?

5. TEMA Mediji i medijska pismenost

8. KORAK (razred)

1. TEMA Što je to društvena solidarnost? Na koje načine građani mogu štititi svoja prava?

2. TEMA Što je javno dobro? Što je korupcija?

3. TEMA Što je poduzetništvo?

4. TEMA Što znači biti odgovoran potrošač?

5. TEMA Uloga medija u razvoju demokracije

23

10. TEMA Projekt GRAĐANIN – Agencije za odgoj i obrazovanje

U sadržaju Mapa građanskog i osobnog razvoja istaknuto mjesto zauzima Projekt GRAĐANIN, projekt koji Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) provodi od 1997. godine i ističe kao važnu sastavnicu u provedbi GOO-a. Projekt GRAĐANIN temelji se na konceptu koji oživotvoruje sve ciljeve GOO-a i omogućuje učeniku razvijati građanske kompetencije u svim dimenzijama. Projekt GRAĐANIN (iako njegova provedba u školi nije obvezna) potiče učitelja i školu da stvarne, životne situacije iz škole i zajednice, koriste kao poticaj učenicima za aktivno i slobodno djelovanje u zajednici, kao priliku koja im može pokazati što svojim djelovanjem mogu postići i kako mogu mijenjati ono čime nisu zadovoljni. Od početka provedbe Projekta, interes učitelja i škola za sudjelovanjemu njemu, svake godine raste. To potvrđuje i Državna smotra projekata GRAĐANIN održana u lipnju 2018. god., na kojoj je predstavljeno više od 80 projekata.

U Mapama 1. do 4. koraka, cjelina pod naslovom Želimo doprinositi boljitku naše razredne, školske i šire zajednice srukturirana je kao poticaj učenicima na uključivanje u Projekt GRAĐANIN. Projekt GRAĐANIN AZOO, definira i detaljno opisuje korake u provedbi.

Vidi: Projekt građanin, AZOO, Priručnik za nastavnike, 1. razina http://www.azoo.hr/images/izdanja/Projekt_Gradjanin.pdf

Projekt Građanin, sukladno Priručniku, metodički je razrađen u četiri koraka:

a) uočavanje problema u zajednici - učionica, škola, šira zajednica (ovisno o dobi učenika) b) istraživanje o problemu ili jednom segmentu uočenog problema,

c) razmatranje mogućnosti za rješavanje problema, d) izrada plana akcije.

Važan segment u realizaciji Projekta predstavlja izrada portfelja projekta koji mora imati dvije komponente – oglednu i dokumentacijsku. Oglednu komponentu čine 4 panoa zadanih dimenzija, a dokumentacijsku - dokumentacijska mapa/registrator u kojemu se prosudbenom povjerenstvu predočavaju dokumenti (dopisi, ankete, intervjui, zakoni, fotografije, isječci iz tiska i sl.) kojima učenici dokazuju, dokumentiraju tijek istraživanja i rad na projektu. Sudjelovanje u Projektu GRAĐANIN, (op. a.) u ulozi suca procjenitelja, omogućilo mi je upoznati se s desecima takvih projekata iz svih županija. Svi predstavljeni projekti, postignutim rezultatima i kvalitetom prezentacije, nazočne promatrače i suce procjenitelje - ispunjavali su ponosom. Projekti predstavljeni na Državnoj smotri, dokumentirali su i način na koji su (to je ujedno i važna odrednica u ispunjavanju zadanih koraka projekta) predstavljeni svojim širim zajednicama.

24

Dokumentacijske mape koju su učenici obvezni predočiti sucima procjeniteljima, pokazivale su nam s koliko su zanosa i kako marljivo učenici radili na odabranim projektima. Dokumentacijske mape projekata, po njihovu završetku i zaključno, nakon predstavljanja na nekoj od smotri (gradskoj ili županijskoj), kako su sami učenici rekli, čuvale bi se u školskoj knjižnici ili nekom od školskih kabineta. Promatrala sam učenike, predstavljače projekata na Smotri, zaokupljene snimanjem mobilnim aparatima, u nastojanju i želji da svoj rad i doživljaj s njegova predstavljanja - ovjekovječe. Što bi im ostalo, pitala sam se, osim tih snimki, da ih podsjeća na njihovo postignuće? Kako omogućiti Projektu da trag o njemu i životno važnim porukama koje nosi, ostane trajno zabilježen?Kako omogućiti učenicima da s projektom i vlastitim angažmanom upoznaju svoje najbliže? Kako omogućiti projektu da i nakon prezentacije na nekoj od smotri, nastavi živjeti u sjećanju i srcima onih koji su sve od sebe dali da ga ostvare? Što će ostati učenicima koji su u razrednom projektu sudjelovali, dali svoj doprinos, a nisu bili njegovi predstavljači na smotri/ama? Obrazac (u svim koracima Mapa) uključuje u Projekt GRAĐANIN svakog učenika u razredu, vodi ga kroz Projekt, omogućuje mu pratiti korake Projekta, evidentirati osobni doprinos Projektu, istaknuti vlastite ideje i prijedloge u traženju rješenja, omogućuje mu pokazati kako njegovi roditelji podržavaju Projekt i na kraju, ostavlja mu prostor u kojemu će predstaviti postignuti cilj, rezultat projekta. Metodički brazac u Mapi koji prati Projekt GRAĐANIN, strukturiran tako da u osnovi slijedi zadane (AZOO) korake projekta, ali u formi koja omogućuje svakom učeniku razredne zajednice pratiti i bilježiti najvažnije o projektu kako bi oteo zaboravu nešto što nije i ne smije biti – tek jedan od mnogih koraka na putu njegova odrastanja. U Mapi će učenik sačuvati uspomenu na vlastiti doprinos u ostvarenju nekog projekta, a svojevrsna evidencija o tom radu učinit će Projekt GRAĐANIN vidljivijim u obiteljima, u zajednici - i pomoći projektu i ideji projekta - da se iz učionice i škole „prelije“ u zajednicu. Kako Mapa prati Projekt GRAĐANIN? Metodički obrazac u Mapi potiče učenike na razmišljanje o izabranom projektu, na ocjenu postignutog u njegovoj realizaciji i potiče ih da o projektu i svom radu obavijeste roditelje, zatraže njihovu podršku. Obrazac kojim učenici razredne nastave prate korake u realizaciji projekta, razlikuje se od istog obrasca u predmetnoj nastavi. Sve „zabilješke“ o projektu, od osobnih doživljaja i iskustava, do osvrta na predstavljanje projekta, učenici 1. i 2. razreda iznijet će crtežom ili kolažem. U 3. i 4. razredu, uz crtež učenici dobivaju mogućnost i u pisanoj formi iznijeti svoje dojmove i opažanja. Odgojno najvažniji dio ovoga metodičkog obrasca nalazi se u poticaju učeniku da iznese kako vidi budućnost projekta, da procijeni može li projekt na kojemu je radio i dalje živjeti, razvijati se? U kojem smjeru i kako? Može li i kako on (učenik) sam u tome sudjelovati? Učenici predmetne nastave, u okviru metodičkog obrasca koji prati Projekt GRAĐANIN, dobili su prostor (dvostranačje), tzv. JUMBO–plakat na kojemu mogu predstaviti aktivnosti u projektu, prikazati korake koje su prošli od istraživanja do ostvarenja zadanog cilja - crtežom, karikaturom, izradom kolaža, lijepljenjem novinske fotografije ili teksta, i sl.

25

JUMBO-plakat je prostor koji potiče učenike na pokazivanje kreativnosti, prostor koji će zaintrigirati i potaknuti na rad i one najmanje motivirane. Smatram da je od izuzetne odgojne važnosti omogućiti učenicima osnovnoškolske dobi da o svom radu i sudjelovanju u ovakvim projektima ostave zabilješke, zabilješke koje će im pomoći da svoje doživljaje, spoznaje (i osjećaje) stečene aktivnostima kroz građanski odgoj i obrazovanje - trajno sačuvaju. Zašto je važno da učenik ostavi (pisani ili nacrtani) trag o svom djelovanju kroz GOO? Mapa građanskog i osobnog razvoja usmjerava i navikava učenike da gotovo dnevničkom faktografijom prate svoje aktivnosti kroz GOO, posebnu pozornost usmjeravajući pritom na aktivnosti u zajednici - s ciljem da ih takvo bilježenje trajno, kao buduće građane, motivira na sudjelovanje i pokretanje sličnih aktivnosti. Svaka bilješka o konkretnoj akciji, o opipljivim i stvarnim rezultatima vlastitog djelovanja u zajednici - bit će podsjećanje na stečene spoznaje i vrijednosti koje će ponijeti u život. Mapa kao dnevnik, kronika o aktivnostima iz građanskog odgoja i obrazovanja, nastoji kod učenika učvrstiti spoznaje bez kojih ne može biti „aktivan i samosvjestan građanin“. U konkretnom, to je spoznaja da svaki pojedinac može doprinositi zajednici i spoznaja o vrijednosti postavljanja zajedničkog cilja. Osobno smatram da će učenici, vodeći bilješke o aktivnostima na Projektu GRAĐANIN, kao i svim ostalim projektima kroz koje ih Mapa vodi, razvijati osjećaj odgovornosti za vlastito djelovanje u zajednici, i još važnije, svijest o odgovornosti za nedjelovanje.(op. a.) Zaključno o Projektu GRAĐANIN Mapa građanskog i osobnog razvoja poantu Projekta GRAĐANIN vidi u zajedničkom radu - i s tim u skladu – želi posvijestiti potrebu da se taj projekt provodi u svim školama, da se u njega uključuju svi učenici u razredu, naravno, ovisno o njihovim mogućnostima. Nadalje, smisao Projekta GRAĐANIN je u nastojanju da se zajednički rad i nastojanja razredne zajednice (u razredu) „protegnu“ do učenikova doma, do njegove šire obitelji, na cijelu zajednicu.Učiniti projekt GRAĐANIN vidljivijim - znači potaknuti zajednicu da podrži nastojanja svojih najmlađih članova i spremnije prihvaća iskazane želje za promjenama. U tom nastojanju ogleda se šire postavljeni cilj Projekta GRAĐANIN i najvažnije postignuće Građanskog odgoja i obrazovanja kao i niza međupredmetnih tema i odgojno-obrazovnih očekivanja koja ističu.U svim koracima, od 1. do 8. razreda, Mape ističu upravo ujedinjene i šire postavljene ciljeve, neizmjerno važane za pojedinca ali i za zajednicu kojoj pripada.

26

11. TEMA

Razredni projekti

Kako Mapa potiče interes učenika za razredne projekte i kako pomaže u njihovoj provedbi?

Mapa građanskog i osobnog razvoja, u svim koracima, slijedi jasno postavljena načela za provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja i Osobnog i socijalnog razvoja. Zorno to pokazuje kontinuirano poticanje učenika na rad u projektima koje će sami odabirati i sami dogovarati načine na koje će se organizirati i pristupiti njihovu ostvarenju. Odgojne i obrazovne mogućnosti rada na projektima, ističu potrebu da se takvom odgojnom djelovanju pristupi osmišljeno (Razredno ili Učiteljsko vijeće) i organizirano. Načelo osmišljenog i organiziranog pristupa projektnom, tj. grupnom/timskom radu, Mapa ispunjava ponuđenim metodičko-didaktičkim obrascem koji pomaže učitelju u strukturiranju takvog učeničkog rada. Obrazac će pomoći učitelju (u predmetnoj nastavi učiteljima, voditeljima projekta) voditi učenike kroz projekt - od postavljanja cilja projekta i definiranja projektnog zadatka - do konkretnih uputa o načinu na koji će formirati učeničku grupu/tim, planirati i organizirati njihove aktivnosti. Isticanjem (kroz obrazac u Mapi) i prihvaćanjem konkretnih zadataka proizašlih iz učenikove uloge u grupi, (uloga je među vršnjacima dogovorena - a od učitelja potvrđena), Mapa omogućuje učeniku - shvatiti što je to osobna odgovornost i kako ju treba prihvatiti. Mapa prati korake projektnog rada, dajući učeniku prostor u kojemu će istaknuti dogovorene i osobno preuzete obveze, ali i kritički ocijeniti (kritički prijatelj!?) rad i ozbiljnost drugih učenika. Upravo učenikova osobna iskustva stečena kroz rad (kako Mapa predlaže) i djelovanje u vršnjačkoj zajednici - imaju neprocjenjive odgojne vrijednosti. I na kraju, ne manje važno, slijedom ponuđenog obrasca, moguće je oblikovati i voditi grupu/tim demokratično, stvoriti mikro (razred, učitelj/mentor) socijalno okruženje u kojemu će se učenik dobro osjećati, u kojemu će osjetiti da ga učitelj i vršnjaci razumiju, poštuju i podupiru. Mapa tako pomaže učitelju stvarati ozračje u kojemu će učenik otkrivati vlastite potencijale i „metodom vlastite kože“ učiti kako upravljati svojim emocijama; učiti kako će razvijati duhovne, mentalne i tjelesne potencijale. Istovremeno, ponuđeni metodički obrazac, sukladno kurikulumu međupredmetne teme OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ - kreira životne situacije koje učeniku pomažu otkrivati vlastite sposobnosti, i još važnije, otkrivati načine kojima te sposobnosti može staviti u službu zajednici.

27

MEĐUPREDMETNA TEMA OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ Osobni i socijalni razvoj podrazumijeva razvoj osobnih potencijala i predstavlja temelj na kojemu će se ostvarivati odgojno–obrazovna očekivanja svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema. Ova međupredmetna tema treba osposobiti učenika za samostalno postavljanje ciljeva vlastitog napretka i realno (s obzirom na dob i sposobnosti) samokritično uočavanje vlastitih pogrešaka i izvlačenje pouka iz njih. Mapa građanskog i osobnog razvoja didaktičko je pomagalo koncipirano da učeniku pomogme razvijati spomenute kompetencije i pojasni mu koliko je važno da te kompetencije ustrajno i uporno razvija..

12. TEMA

Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u Mapi?

I ova cjelina u Mapi građanskog i osobnog razvoja polazi od određene faktografije – učenik ističe i nabraja u kojim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima sudjeluje. Metodički obrazac Mape usmjerava učenika na određenu samorefleksiju, potiče ga na razmišljanje o razlozima vlastitih izbora, o rezultatima koje očekuje. Ukratko, potiče učenika na razmišljanje o motivaciji (rad u određenim grupama izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti), na razmišljanje o vlastitim sposobnostima – sposobnostima kojih je svjestan ili ih tek treba posvijestiti. Učenicima razredne nastave dana je mogućnost da se o navedenom izraze crtežom ili izrade kolaž, koji može, učitelji to dobro znaju, često reći više nego što dijete te dobi može verbalizirati. U predmetnoj nastavi, vođeni usmjerenim pitanjima metodičkog obrasca, učenici trebaju posvijestiti uzročno – posljedičnu vezu između uloženog rada i zalaganja (motivacije) i rezultata koje postižu i koje žele postizati. Takva bilježenja u kontinuitetu, od 5. do 8. razreda, učitelju će, roditelju, pa i samom učeniku - otkrivati puno. Govorit će o mijenama kroz koje prolazi tijekom najburnijeg životnog razdoblja (pubertet), o njegovim unutarnjim stanjima, o turbulencijama u vršnjačkom okruženju i načinima na koje ih proživljava. U svim koracima, razredima, Mapa traži od učenika odgovore na pitanja - koje izvannastavne aktivnosti bira, zašto ih bira i zašto (ako se to dogodi) od njih odustaje. Ova rubrika će otkrivati gdje je učenik pronašao motivaciju za uključivanje u neku od izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti - ima li uzore, tko su ti uzori i kako ih je pronašao? Kako sebe vidi u budućnosti i još puno toga. Mapa poziva učenika da bilježi svoje osvrte o članstvu i sudjelovanju u radu različitih društava, od kulturno-umjetničkih, sportskih do najrazličitijih udruga. Potiče ga da istakne interes za različite oblike aktivnosti izvan škole; samokritički analizira svoju ulogu i svoj doprinos (kao član/ica ) u udrugama i društvima (tj. zajednici) i samostalno procjenjuje dobrobiti koje mu rad u odabranim udrugama donosi. Vođenim pitanjima, ovaj metodički obrazac upućuje učenika na razmišljanje o tome što sve može naučiti u različitim izvanškolskim aktivnostima i traži od njega procjenu o dobrobitima koje mu stečeno znanje, u budućem životu, može donijeti.

28

Upitnik ove cjeline ostvaruje temeljna očekivanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj vodeći učenika spoznaji da može raditi na sebi i da se može poboljšati. Prvi uvjet da bi uspio u tom naumu je - jasno postaviti ciljeve i prema njima optimistično krenuti. Ovaj upitnik na razumljiv i učeniku pristupačan način - pokazuje kako se i malim koracima može krenuti i stići do „velikih“ ciljeva. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti trebaju širiti prostore učenikove kreativnosti i pomagati u njihovom ostvarenju. Takve aktivnosti (jer ih učenik bira) mogu i trebaju svakom učeniku omogućiti osjećaj osobnog napretka. Spoznaja o vlastitom napredovanju učvršćuje optimizam, jača samopouzdanje i potiče želju za novim uspjesima.

13. TEMA Samovrednovanje i samoprocjena

Kako Mapa uvodi učenike u samovrednovanje i samoprocjenu - važne elemente međupredmetne teme OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ ?

Mapa građanskog i osobnog razvoja (u našoj obrazovnoj praksi pionirski) nastoji biti nastavno sredstvo koje će učenicima pokazati što je to samoevaluacija; uputiti ih kako je sami mogu provesti i pokazati im vrijednosti i dobrobiti takvog postupka. U svim sadržajnim cjelinama (metodičkim obrascima) Mapa sustavno poziva učenike na kritičku refleksiju o onome što su uočili i što su naučili. Poziva ih da istaknu što bi „još“ željeli naučiti i učiniti; potiče ih na razmišljanje o tome što bi mogli drugačije i bolje napraviti u projektima u kojima su radili. Mapa ohrabruje učenike u otkrivanju i isticanju vlastitih talenata i sposobnosti; potiče na prikupljanje dokaza o područjima (ne samo obrazovnim) u kojima su jaki, koja im dobro idu, u kojima osjećaju da iskazuju najbolju verziju sebe – u kojima se samoispunjavaju. Podaci ovakvog karaktera, koje će učenik od 1. do 8. koraka/razreda o sebi ostaviti, pomoći će učitelju da svog učenika prati i vidi kao kompletnu osobu – jer, ne smijemo zaboraviti, učenik nije samo odličan u matematici ili talentiran u likovnom ili jezičnom izražavanju, spretan u pisanju (što primjećuje učitelj hrvatskoga jezika), talentiran za strane jezike, za sport - ne određuju ga samo osobine koje će predmetni učitelji relativno brzo i lako uočiti. Nažalost, kroz nastavu kako je ona danas programirana i planirana, učitelji nemaju vremena dubinski upoznati svakog učenika u razredu. Mapa građanskog odgoja i obrazovanja, sukladno proklamiranim ciljevima opće kurikuralne reforme, postavlja kao svoje najvažnijie ciljeve – pomoći učitelju, školi ( i roditelju) da upoznaju učenika i objektivno vrednuju njegova postignuća, pomoći učeniku da sam otkrije svoje sposobnosti i spozna svoje mogućnosti. Mapa građanskog i osobnog razvoja može učitelju poslužiti kao alat koji će mu pomoći da učeniku pristupi na drugačiji način, omogućiti mu da ga bolje upozna i objektivnije procijeni. Mapa omogućuje učitelju da u procjenu i ocjenjivanje učenika krene novim smjerom - da ne traži ono što učenik nezna, što ne može, što nije zapamtio i ne donosi olako prosudbe koje, u širem kontekstu gledano, mogu učenika negativno selekcionirati.

29

Mapa građanskog i osobnog razvoja, metodičkim obrascem pod naslovom Vrednovanje i samoprocjena, olakšat će učitelju uvid u interese i mogućnosti pojedinog učenika. Dio Mape posvećen osobnom razvoju, dat će učitelju jasniji uvid u učenikove jakosti i slabosti; u njegovu motivaciju i njene izvore. Tek temeljem tih, od samog učenika dobivenih informacija, moguće je objektivno donijeti procjenu o učeniku. Važno je pokazati učeniku da se njegove mogućnosti prepoznaju, da se njegova motivacija uočava i priznaje? Dati učeniku priliku da iskusi osjećaj uspjeha i uvjeriti ga da se može osloniti na vlastite snage – znači, usaditi mu želju za napredovanjem. Metodički upitnik ove cjeline učenici predmetne nastave mogu ispunjavati na satu razrednika, na nekom drugom nastavnom satu ili kod kuće. Važno je da razrednik svakako pogleda što je učenik napisao, pokaže zanimanje za učenikova očitovanja, i naravno, koristi ih prilikom donošenja ocjene i procjene o učeniku. Učenikovi odgovori (posebice na ovaj upitnik), kao i na upitnike u drugim cjelinama Mape, mogući su smjerokazi u (predstojećoj) učenikovoj profesionalnoj orijentaciji. Vrednovanje i samoprocjena, segment je Mape koji će pokazati koliko učitelj učeniku može biti oslonac u dosizanju željenih obrazovnih i odgojnih ishoda, ali i otkriti - je li postao nesvjestan pomagač u izgradnji učenikova megalomanskoga ega, čineći štetu ne samo učeniku i njegovim roditeljima, nego i čitavoj društvenoj zajednici. U ovom sadržajnom segmentu Mape, u načinu na koji će učitelj pristupiti učeniku i učenikovoj samoprocjeni i samoevaluaciji, stoji zamka za učitelja. Zamka koja će pokazati koliko je učitelj svjestan važnosti svoje odgajateljske uloge i ispunjava li tu ulogu na pravi način. Mapa ulazi u prostor u kojemu učitelj, bilo da je razrednik ili voditelj/član projektno-istraživačkog tima, ne smije odustati od svoje odgojne uloge ni pod koju cijenu. Prenatrpani obrazovni programi ne smiju biti učitelju izlika za površnost u izgradnji cjelovite učenikove osobnosti.

14. TEMA MOJI USPJESI, MOJA POSTIGNUĆA Kako Mapa razvija osobni stav prema napredovanju? Sadržajna cjelina pod naslovom Moji uspjesi, moja postignuća, nalazi se u svim koracima Mape, od 1. do 8. razreda. Najjednostavnije i najtočnije ju je opisati kao poziv učiteljima da ne propuste svojim učenicima pokazati, ne samo verbalnim porukama i izjavama (Ti to možeš! Potrudi se još malo, uspjet ćeš!) nego i svim drugim djelovanjem, koliko su im važni i vrijedni, koliko od njih očekuju. Mapa ovom cjelinom učeniku ističe - koliko su učiteljeve opaske i komentari važni, a prilika da ih u Mapi zabilježi - potiče ga da ih pamti. Iskazana, uvijek pozitivna učiteljeva očekivanja, u Mapi zapisana i zauvijek zapamćena, bit će učeniku potvrda da je voljen i sposoban - vjetar u jedra njegovu optimizmu.

30

Ako se potrudim mogu uspjeti!? To je misao koju učitelj treba usaditi u glavu učenika. Da bi u tome uspio - treba pomoći svakom učeniku da doživi priznanje, osjeti uspjeh. Kurikulum međupredmetne teme OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ u odgojno-obrazovnim očekivanjima ističe potrebu stvaranja atmosfere (u razredu i školi) koja će poticati razvoj učenikovih ambicija koje ne moraju isključivo, biti vezane uz usvajanje obrazovnih sadržaja. Učenikove ambicije mogu biti vezane uz želju da se istakne kroz aktivnosti u GOO-u, da se istakne doprinosom zajednici. Kroz kurikulum međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i kurikulum međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, škola može svakom učeniku omogućiti iskustvo i doživljaj uspjeha. Na svojim stranicama, Mapa daje učeniku mogućnost da pred učiteljem/ima, roditeljima i pred samim sobom iznese gdje je i kako doprinosio zajednici, pokaže koliko je predan želji da doprinosi zajedničkom dobru, koliko je bio uspješan u akcijama u kojima je njegov razred sudjelovao ili koje je organizirao. Mapa građanskog i osobnog razvoja jedinstveno je nastavno sredstvo koje učeniku pomaže istaknuti vlastiti doprinos zajednici, koje mu zorno pokazuje na koje načine to može ostvariti, npr., radom/ članstvom u udrugama civilnog društva (Crveni križ, CARITAS, vatrogasna, kulturno-umjetnička, sportska i sl. društva), sudjelovanjem u društvenim akcijama/aktivnostima kao što je npr. volontiranj, itd. Mapa građanskog i osobnog razvoja osim što daje učeniku priliku istaknuti svoja sudjelovanja u društveno poželjnim aktivnostima, ona ga, na suptilan način, i potiče da se u njih uključuje. Mapa, posebice ova sadržajna cjelina, omogućuje učitelju i školi vidjeti učenika u drugom svjetlu, pokazati učeniku da su sve njegove kvalitete uočene i prepoznate, njegova znanja i vještine da su vrednovane - da je prihvaćen i uvažavan.

15. TEMA

POHVALE I PRIZNANJA Pohvale i priznanja – njihova uloga u Mapi Mape građanskog i osobnog razvoja, od 1. do 4. koraka, na zadnjim stranicama, donose učeniku 1. razreda DIPLOMU, učenicima 2., 3. i 4. razreda PRIZNANJE. Svrha je, ove sadržajne cjeline Mape, razvijati samopouzdanje kod svakog učenika, ne samo kod onih koji će primiti priznanje u obliku pohvalnica na kraju školske godine, nego omogućiti baš svakom učeniku da doživi priznanje. Tekst obrazloženja uz DIPLOMU i PRIZNANJE ujedno je i prilika istaknuti učeniku (i roditelju) što je tijekom školske godine iz međupredmetnih tema naučio, ponajprije iz Građanskog odgoja i obrazovanja te Osobnog i socijalnog razvoja, ali ostalih međupredmetnih tema koje se kroz sadržaje Mape isprepliću i spiralno-razvojno razvijaju - Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj i Poduzetništvo – koje je kompetencije stekao.

31

Mapa poziva učenika da se prisjeti svih pohvala koje su mu učitelj/učitelji tijekom školske godine izrekli - promatrajući ga u aktivnostima kao što su ekološke i humanitarne; u volonterskom radu; u komunikaciji i interakciji s vršnjacima tijekom rada na projektima; u prikupljanju materijala za izradu razrednih plakata i panoa; u iskazivanju inicijativa u bilo kojoj aktivnosti u školi ili zajednici. Ova sadržajna cjelina Mape učitelju je pomoć u (naglašeno u razr. nastavi) vrednovanju učenikovih postignuća u odnosu na obrazovno-odgojna očekivanja kurikuluma međupredmetnih tema. Kurikulumi međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj između ostalog, upućuju učitelja na pozorno promatranje učenika, naglašavaju učitelju važnost i potrebu upoznavanja učenikove osobnosti, njegove kreativnosti - a Mapa građanskog i osobnog razvoja, u tom smislu, predstavlja alat koji učitelju pomaže ispuniti pedagoška očekivanja.

16. TEMA NOVI CILJEVI NA POČETKU NOVE ŠKOLSKE GODINE Kako Mapa učeniku predočuje važnost planiranja u učenju i bilo kojoj aktivnosti? Cjelina (smještena na početku) uvodi učenike u Mape 5. do 8. razreda, upućuje ih na potrebu i važnost vođenja svojevrsnog dnevnika o radu i zalaganju, dnevnika koji će, ujedno, učeniku dati konkretne upute (kroz upitnik) kako samostalno treba postavljati ciljeve svog učenja i napretka. Zadatak ove cjeline je razvijati kod učenika svijest o vlastitoj odgovornosti za rezultate u učenju. Ponuđeni upitnik olakšat će učeniku uočiti vlastite pogreške a usmjerenim pitanjima navesti ga da iz pogrešaka i propusta izvuče određene pouke. Novi ciljevi na početku nove školske godine, cjelina je koja treba pomoći učeniku da se na pravi način suoči s neuspjehom – tj. pronađe njegove uzroke. Mapa, na početku školske godine, upućuje učenika da svoje ciljeve postavlja samostalno i odgovorno, ne uspoređujući se s drugim učenicima nego samo sa samim sobom. Ova cjelina dio je općeg nastojanja da Mapa učeniku posluži kao alat kojim će otkrivati važne spoznaje o sebi samom.

32

KAKO ME DRUGI VIDE? Zašto je pedagoški važno poučiti učenike kako će doći do objektivne procjene vlastitih postignuća? Razvijati kod učenika sposobnost samovrednovanja i samoprocjene ističe se kao jedan od najvažnijih odgojnih ciljeva. Sposobnost samovrednovanja i samoprocjene - kompetencija je koju ističu kurikulumi gotovo svih međupredmetnih tema, koja treba postati sastavnim dijelom svakog učenja i koju treba uporno i sustavno razvijati od najranije dobi. Mape 1., 2., 3. i 4. koraka, nakon cjeline pod naslovom Ocijeni sam/a sebe i svoje zalaganje, ističu cjelinu pod naslovom Kako me drugi vide? - obje cjeline se stapaju vodeći k istom cilju - razvoju sposobnosti kvalitetne samoevaluacije vlastitih znanja. Sposobnost samoevaluacije predstavlja temelj na kojemu će učenik razvijati osjećaj odgovornosti za vlastito napredovanje i na „zdrav način“ učvršćivati svoje samopouzdanje. U Mapama 1. i 2. koraka (razreda), obrazac pod ovim naslovom, poziva roditelje, staratelje, skrbnike i ostale članove uže učenikove obitelji - da iznesu svoje viđenje o učeniku, njegovu zalaganju i istaknu mu svoje prijedloge, sugestije, savjete. U 3. i 4. koraku (razredu) suzuje se prostor za procjenu članovima obitelji, u skladu sa sazrijevanjem učenika, a proširuju za prijatelje - s naglaskom na kritičkog prijatelja! Pojam „kritički prijatelj“ pojavljuje se u Mapama 3. i 4. koraka nadajući se da je većina učenika imala priliku susresti se s tim pojmom. Oni učenici koji se s pojmom kritičkog prijatelja nisu susreli – pozvani su (kao i njihovi učitelji) istražiti njegov smisao i značenje. U svakom slučaju, nadam se da će učenici brzo i lako shvatiti i prihvatiti kritičko prijateljstvo. Nadam se da će, uz malu pomoć učitelja, uvidjeti da kroz kritičko prijateljstvo razvijaju sposobnost za suradnju s vršnjacima i na kraju, svjesnost o vlastitoj odgovornosti za ono kako ih drugi doživljavaju, za „sliku“ koju o sebi daju. Poruka kojom će najbolji kritički prijatelj izreći učeniku kako ga vidi i doživljava, poticaj je učeniku da o sebi, svojim vrlinama i manama, razgovara sa svojim najbližima. Takvi razgovori navikavat će ga na kritičnost najbliskijih i voditi do spoznaje da ljubav i naklonost bez kritičnosti nije izraz istinskog prijateljstva. Svaka samoprocjena, pa tako i ona na koju upućuje Mapa građanskog i osobnog razvoja, potiče učenika na razmišljanje o sebi i o svom radu, a kritičko-prijateljski razgovori postavljaju temelje učenikovoj samokritičnosti. Rad, zalaganje i rezultati koje učenik (u svim koracima Mape) treba procijeniti i vrednovati, u prvom redu polazi od aktivnosti vezanih uz GOO i ostale međupredmetne teme čije sadržaje Mapa, u većoj ili manjoj mjeri pokriva. Kako pedagoška očekivanja međupredmetnih tema nisu usmjerena samo na učenje i usvajanje novih činjenica, nego, prije svega, na aktivnosti koje potiču i izražavaju učenikovu motivaciju, tako će i učitelji u vrednovanju učenikova zalaganja polaziti od učenikova stava prema svijetu

33

koji ga okružuje ( razred, škola i šira zajednica) i njegova nastojanja da doprinosi boljitku tog svijeta, tih zajednica. Funkcija upitnika za samoprocjenu treba kod učenika razvijati povjerenje u vlastite snage i sposobnosti; učvršćivati spoznaju da svaki pojedinac može mijenjati sebe i poboljšati svoje okruženje.

34

ZAKLJUČNE MISLI O MAPI I NJENOJ SVRSI … Koncepcija i odabrani metodičko-didaktički alati, smještaju Mapu građanskog i osobnog razvoja u središte odgojno-obrazovnih očekivanja 6 od 7 kurikuluma međupredmetnih tema, što je čini potpuno specifičnim i jedinstvenim didaktičkim materijalom u učenikovim rukama. Kako joj i naslov ističe, Mapa građanskog i osobnog razvoja pomoći će učitelju u ostvarenju odgojno-obrazovnih očekivanja, u prvom redu međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj. U okviru ciljeva koje postavlja kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja, Mapa će najmlađe članove našeg društva, na njima razumljiv zanimljiv način, kroz životne, njima poznate i bliske situacije, pokazati što znači biti „aktivan i odgovoran građanin“. Metodički razrađenim sadržajima, Mapa će poticati učenike: - na razmišljanje o zajednicama kojima pripadaju, od razredne i školske do zavičajne i domovinske, - upozoriti ih na znanja i vještine koje trebaju usvojiti kako bi mogli sudjelovati u demokratskom životu zajednica kojima pripadaju, - pokazati im da sebe i svoju zajednicu mogu mijenjati i potaknuti u nima želju da i sami potiču i doprinose promjenama koje žele i očekuju. Sukladno odgojno-obrazovnim očekivanjima međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Mapa građanskog i osobnog razvoja nudi didaktički model koji učenika stavlja u situacije u kojima će otkrivati svoje intelektualne i duhovne potencijale i osnaživati ih osjećajem optimizma. Mapa je nastavno sredstvo koje će razvijati učenikov osjećaj za odgovornost, samokritičnost i podizati razinu učenikova samopouzdanja. Na društvenom planu promatrano, Mapa je strukturirana tako da potiče razvoj zdravih socijalnih odnosa u razredu, školi i široj zajednici te pridonosi razvoju osobnog, nacionalnog i kulturnog identiteta na temelju općepriznatih etičkih i moralnih vrijednosti. Specifičnost Mape! Mapa građanskog i osobnog razvoja, učiteljima i roditeljima može biti alat koji će im pomoći u otkrivanju učenikovih specifičnih sposobnosti: - donošenja odluka (u radu na projektima), - nošenja s (vršnjačkom) kritikom, - suočavanja s neuspjehom (reakcija na slabiju ocjenu, na poraz na sportskim terenima) itd.

35

O autorici ... Ružica Župan Šimunović, prof. hrvatskog jezika i književnosti s različitim iskustvima odgojno-obrazovnog rada, od nastavničkog , u razredu i Ministarstvu prosvjete i kulture (pom. ministrice, 1994./1996.) do rada u Hvatskoj radioteleviziji, donedavno najpopularnijem mediju i najznačajnijem mjestu neformalnog učenja. (Urednica Programa za djecu i mladež i urednica u obrazovnom programu, 1996./2005.) Od 2005. god., dolaskom u Hrvatski sabor na mjesto voditeljice Službe za odnose s javnošću, a naročito kao voditeljica Službe za građane (od osnutka Službe, 2012.god.), ne prestaje tražiti načine kojima bi proširila granice neformalnog učenja i potaknula, naročito u proteklih 6 god., demokratske institucije izvan odgoja i obrazovanja da pomognu odgojno-obrazovnom sustavu u implementaciji Građanskog odgoja i obrazovanja. Autorica je edukacijskih programa koje Služba provodi, među kojima se ističu online kviz natjecanje za učenike osnovnih škola, pod nazivom “Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“ i Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola. Cilj edukacijskih programa je potaknuti interes učenika za učenje o Saboru; njegovoj povijesti i ulozi u očuvanju nacionalne samobitnosti i - na zanimljiv i razumljiv način približiti im ulogu i značenje Hrvatskoga sabora danas; pojasniti im pojam „građanstva“ i poučiti ih o mogućnostima i važnosti sudjelovanja u demokratskom životu. Članstvo u Stručnom povjerenstvu za pripremu provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u školskoj godini 2014./2015., Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, omogućilo joj je sudjelovati u izradi stručnog okvira Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja.