MAPA 7 - instal.com.hrinstal.com.hr/wp-content/uploads/2017/02/Mapa-7-VIK.pdf · HRN U.J6.201/89 - Akustika u graĊevinarstvu. Tehniĉki uvjeti za projektiranje i graĊenje zgrada

Viškovo 44, 51216 Viškovo Mob: +385 91 528 2662, E-mail: [email protected], MB 4043634 , OIB: 22026894076

INVESTITOR: INSTAL d.o.o. Karla Huguesa 26b 52440 Poreĉ OIB: 31812833872 GRAĐEVINA: GRAÐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE, POSLOVNE DJELATNOSTI – PROIZVODNE, SKLADIŠNE I TRGOVAĈKE NAMJENE „HALA INSTAL“ LOKACIJA: k.ĉ. 4813/1, k.o. Poreĉ RAZINA RAZRADE: GLAVNI PROJEKT

MAPA 7

GLAVNI PROJEKT INSTALACIJE VODE I KANALIZACIJE Broj projekta: 2016/34 ZOP: HI 040/16 Projektant: Goran Cuculić, mag.ing.aedif. Glavni projektant: Marko Liović, mag.ing.arch. Direktor: Goran Cuculić, mag.ing.aedif.

Rijeka, listopad 2016.

GRAÐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE, POSLOVNE DJELATNOSTI – PROIZVODNE, SKLADIŠNE I TRGOVAĈKE NAMJENE „HALA INSTAL“ Mapa 7 / Glavni projekt instalacije vode i kanalizacije / Br. projekta: 2016/34 / Rijeka, listopad 2016.

Viškovo 44, 51216 Viškovo str. 2

SADRŢAJ 1. OPĆI DIO ................................................................................................................. 3

1.1. POPIS MAPA I STRUKOVNIH DIJELOVA GLAVNOG PROJEKTA S PROJEKTIMA I SURADNICIMA ..................................................................................... 4

1.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA .................................................................... 5

1.3. RJEŠENJE O IMENOVANJU OVLAŠTENOG INŢENJERA................................. 7

1.4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA I SURADNIKA ............................ 9

1.5. IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAĐENOSTI PROJEKTA S ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA .................................................................. 10

1.6. UVJETI JAVNOPRAVNIH TIJELA ...................................................................... 12

2. TEHNIĈKI DIO ....................................................................................................... 24

2.1. TEKSTUALNI DIO .............................................................................................. 25

2.1.1. TEHNIĈKI OPIS .............................................................................................. 25

2.1.2. POSTOJEĆE STANJE JAVNE VODOOPSKRBE I ODVODNJE ................... 25

2.1.3. TEHNIĈKO RJEŠENJE VODOOPSKRBE I ODVODNJE .............................. 26

2.1.3.1. VODOOPSKRBA .......................................................................................... 26

2.1.3.2. ODVODNJA .................................................................................................. 30

2.1.4. HIDRAULIĈKI PRORAĈUN ............................................................................ 33

2.1.4.1. VODOOPSKRBA .......................................................................................... 33

2.1.4.2. ODVODNJA .................................................................................................. 41

2.1.5. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE .................................. 50

2.1.6. TEHNIĈKI UVJETI GRADNJE ........................................................................ 60

2.1.7. NAĈIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA .................................... 67

2.1.8. MJERE ZAŠTITE ............................................................................................ 69

2.1.9. ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRADNJE ......................................... 71

2.2. GRAFIĈKI DIO ................................................................................................... 72



1. OPĆI DIO Investitor: INSTAL d.o.o., Karla Huguesa 26b, 52440 Poreĉ

OIB: 31812833872 GraĊevina: GRAÐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE, POSLOVNE

DJELATNOSTI – SKLADIŠNE I TRGOVAĈKE NAMJENE „HALA INSTAL“

Projekt: GLAVNI PROJEKT GLAVNI PROJEKT INSTALACIJE VODE I KANALIZACIJE Broj projekta: 2016/34 ZOP: HI 040/16



1.1. POPIS MAPA I STRUKOVNIH DIJELOVA GLAVNOG PROJEKTA S PROJEKTIMA I SURADNICIMA

MAPA I GLAVNI ARHITEKTONSKI PROJEKT

GD 040/16 URED ARHITEKTURE d.o.o., Marohnićeva 16, Rijeka

MAPA II GLAVNI GRAÐEVINSKI PROJEKT KONSTRUKCIJE

23/16 RIJEKA STRUCTURA d.o.o., Frana Supila 6, Rijeka

MAPA III GLAVNI PROJEKT ELEKTROTEHNIĈKIH INSTALACIJA

244/16-EI ZAŠTITA INŢENJERING KOZALTING d.o.o., Fra Pavla Pellizzera 24a, Rovinj

MAPA IV GLAVNI PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA


MAPA V ELABORAT ZAŠTITE NA RADU


MAPA VI ELABORAT ZAŠTITE OD POŢARA


MAPA VII GLAVNI PROJEKT INSTALACIJE VODE I KANALIZACIJE

2016/34 MIG ENGINEERING j.d.o.o., Viškovo 44, Viškovo

MAPA VIII GEODETSKI PROJEKT

192/2016 GEOPLAN d.o.o., Partizanska 4/I, Porec



1.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA





1.3. RJEŠENJE O IMENOVANJU OVLAŠTENOG INŢENJERA





1.4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA I SURADNIKA

RJEŠENJE br. 2016/34

O IMENOVANJU PROJEKTANTA I SURADNIKA

Investitor: INSTAL d.o.o., Karla Huguesa 26b, 52440 Poreĉ OIB: 31812833872

GraĊevina: GRAÐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE, POSLOVNE DJELATNOSTI – SKLADIŠNE I TRGOVAĈKE NAMJENE „HALA INSTAL“

Projekt: GLAVNI PROJEKT BROJ HI 040/16 – MAPA 7 GLAVNI PROJEKT INSTALACIJE VODE I KANALIZACIJE Broj projekta: 2016/34 ZOP: HI 040/16 Temeljem Zakona o gradnji (NN 153/13), Zakona o prostornom ureĊenju (NN 153/13), Zakona o graĊevinskoj inspekciji (NN 153/13), temeljem ugovora o radu i temeljem ugovora o poslovnotehniĉkoj suradnji za projektanta i suradnike na izradi projektne dokumentacije odreĊuju se: Projektant: GORAN CUCULIĆ, mag.ing.aedif. Suradnik: MARIJANA CUCULIĆ, dipl.ing.graĊ. Suradnik: VEDRANA KUNAC MARKOVIĆ, bacc.ing.aedif. Rijeka, listopad 2016.

Direktor:

Goran Cuculić, mag.ing.aedif.



1.5. IZJAVA PROJEKTANTA O USKLAĐENOSTI PROJEKTA S ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

IZJAVA br. 2016/34 O USKLAĐENOSTI PROJEKTA S ODREDBAMA

POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA

Investitor: INSTAL d.o.o., Karla Huguesa 26b, 52440 Poreĉ OIB: 31812833872

GraĊevina: GRAÐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE, POSLOVNE DJELATNOSTI – SKLADIŠNE I TRGOVAĈKE NAMJENE „HALA INSTAL“

Projekt: GLAVNI PROJEKT BROJ HI 040/16 – MAPA 7 GLAVNI PROJEKT INSTALACIJE VODE I KANALIZACIJE Broj projekta: 2016/34 ZOP: HI 040/16

Temeljem Zakona o gradnji (NN 153/13) i Pravilnika o sadrţaju izjave projektanata o usklaĊenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN 98/99), projektant Goran Cuculić, mag.ing.aedif. izjavljuje da je Glavni projekt u naslovu izjave usklaĊen sa slijedećim zakonima i propisima:

Prostorni plan ureĊenja Grada Poreĉa (Sluţbeni glasnik Grada Poreĉa br. 14/02, 08/06, 07/10 i 08/10 - proĉišćeni tekst)

Generalni urbanistiĉki plan Grada Poreĉa (Sluţbeni glasnik Grada Poreĉa br. 11/01, 09/07, 07/10 i 09/10 - proĉišćeni tekst)

Detaljni plan ureĊenja Poslovne zone Ţatika (Sluţbeni glasnik Grada Poreĉa br. 08/16)

Opći i tehniĉki uvjeti isporuke vodnih usluga broj 91-37/6-2013 (Istarski vodovod d.o.o. Buzet; prosinac 2013.)

Odluka o odvodnji otpadnih voda i Izmjene i dopune Odluke o odvodnji otpadnih voda (Sluţbeni glasnik Grada Poreĉa br. 3/1999 i br. 10/2002)

Odluka o prikljuĉenju na komunalne vode graĊevine (Sluţbeni glasnik Grada Poreĉa br. 14/2011)



Studija „Kanalizacijski sustav odvodnje oborinskih voda na podruĉju Grada Poreĉa (izraĊenoj od Fluming d.o.o. Rijeka, oţujak 2003. godine, elaborat RN 44603)

Zakon o gradnji (NN 153/13),

Zakon o prostornom ureĊenju (NN 153/13),

Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14),

Zakon o zaštiti od poţara (NN 92/10),

Pravilniku o otpornosti na poţar i drugim zahtjevima koje graĊevine moraju zadovoljiti u sluĉaju poţara (NN 29/13),

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16),

Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08, 88/10),

Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14),

Zakon o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 25/13, 41/14),

Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti graĊevina za odvodnju i proĉišćavanje otpadnih voda (NN 01/11),

Pravilnik o graniĉnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 03/16),

Pravilnik o tehniĉkim zahtjevima za graĊevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti graĊevina odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda (NN 03/11),

Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 09/14),

Pravilnik o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04),

Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

HRN U.J6.201/89 - Akustika u graĊevinarstvu. Tehniĉki uvjeti za projektiranje i graĊenje zgrada.

Rijeka, listopad 2016.

Ovlašteni inţenjer:




1.6. UVJETI JAVNOPRAVNIH TIJELA

Grad Poreĉ - Parenzo, Upravni odjel za komunalni sustav, Odsjek za operativu: GraĊenje graĊevine „Hala Instal“ na k.ĉ. 4813/1, k.o. Poreĉ - mišljenje

Istarski vodovod d.o.o. za proizvodnju i distribuciju vode, Buzet: Posebni uvjeti graĊenja

Odvodnja Poreĉ d.o.o za djelatnost javne odvodnje, Poreĉ: Tehniĉko – tehnološki uvjeti javne odvodnje

Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka: Vodopravni uvjeti

























2. TEHNIĈKI DIO Investitor: INSTAL d.o.o., Karla Huguesa 26b, 52440 Poreĉ

OIB: 31812833872 GraĊevina: GRAÐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE, POSLOVNE

DJELATNOSTI – SKLADIŠNE I TRGOVAĈKE NAMJENE „HALA INSTAL“

Projekt: GLAVNI PROJEKT GLAVNI PROJEKT INSTALACIJE VODE I KANALIZACIJE Broj projekta: 2016/34 ZOP: HI 040/16



2.1. TEKSTUALNI DIO

2.1.1. TEHNIĈKI OPIS GraĊevina koja je predmet ovog projekta izvoditi će se na lokaciji poslovne zone Ţatika, na k.c. 4813/1 k.o. Poreĉ. GraĊevina će biti namijenjena skladištenju, trgovini i sastavljanju elektriĉne instalacije. NovoizgraĊena hala biti će pravilnog oblika dimenzija cca 30m × 20m i visine krovne ploĉe od cca 8 m.

2.1.2. POSTOJEĆE STANJE JAVNE VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Vodoopskrba Na predmetnom podruĉju izveden je postojeći vodoopskrbni cjevovod DN 250 mm na javnoj prometnici, uz sjeverozapadni rub parcele. Najbliţi vanjski hidrant NH-12 takoĊer je smješten na istoj prometnici (Karla Huguesa, naselje Ţatika – Prodajni centar u Poreĉu, br. hidranta 12). Hidrant zadovoljava protupoţarne uvjete, što je dokazano ispravom u prilogu. U neposrednoj blizini planirane graĊevine uz jugozapadn dio parcele prolazi još jedan vodoopskrbni cjevovod. Predmetni cjevovod nije u funkciji vodoopskrbe predmetne graĊevine i na udaljenosti je većoj od 3 m.

Odvodnja sanitarne kanalizacije Na predmetnom podruĉju, u blizini zone obuhvata radova, izgraĊen je sustav javne odovodnje fekalnih otpadnih voda - glavni kanalizacijski kolektor Košambra – CS Vinarski podrum. Prikljuĉak planiranog objekta izvesti će se preko postojećeg kontrolnog okna na navedenom kolektoru. Kota dna okna , knc=31,85mnm , dok je kota terena knt = 36,77. Predmetno okno oznaĉeno je toĉkom B u nacrtnoj dokumentaciji.



2.1.3. TEHNIĈKO RJEŠENJE VODOOPSKRBE I ODVODNJE

2.1.3.1. VODOOPSKRBA (SANITARNA I HIDRANTSKA VODOVODNA MREŢA)

Vodoopskrba će se riješiti prikljuĉenjem na postojeći vodoopskrbni cjevovod DN250 mm koji prolazi uz sjeveroistoĉni dio parcele u toĉki A (prikazano u nacrtnoj dokumentaciji). Svi projektirani objekti vodovoda i kanalizacije smješteni su na minimalnoj udaljenosti od 11,74 m od postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi uz jugozapadni dio parcele, odnosno više od 3 m, prema Posebim uvjetima graĊenja Istarskog vodovoda d.o.o. ishoĊenim za predmetnu graĊevinu (prikazano u situacijskom nacrtu). Prikljuĉni vod od postojećeg cjevovoda do vodomjernog okna (u nacrtnoj dokumentaciji oznaĉeno kao VO) izvesti će se duktil lijevano-ţeljeznim cijevima DN100 mm (ili prema zahtjevima nadleţnog komunalnog društva), ukupne duljine 8,50 m. Za potrebe vodoopskrbe biti će izvedeno prikljuĉno vodomjerno okno VO smješteno na predmetnoj parceli, uz slobodan pristup s javne površine, a sve prema uvjetima i uz suglasnost nadleţnog komunalnog društva. Unutar vodomjernog okna izvesti će se razdjelni sustav vodoopskrbe zasebno za sanitarno-potrošnu vodu svake poslovne jedinice (3 kom.), te za hidrantsku mreţu. Svaka mreţa imati će zaseban vodomjer, odnosno:

vodomjerni kućni prikljuĉaci sanitarne vode poslovnih jedinica (VKPS1, VKPS2 i VKPS3) i

vodomjerni kućni prikljuĉak hidrantske mreţe (VKPh).

Vodomjerno okno (VO) unutarnjih je dimenzija 160×210 cm dubine 186 cm. Dno vodomjernog okna je vodopropusno ( šljunak). Zidovi su debljine 20cm, dok je ploĉa debljine 15 cm. Na oknu su smješteni dva poklopca 60x60 nosivosti 150 kN. Jedan poklopac je smješten iznad satova zbog lakšeg oĉitanja stanja potrošnje, dok je drugi u funkciji ulaza i izlaza iz okna.

Sanitarna vodovodna mreža

Vodomjerni kućni prikljuĉci za sanitarne potrebe poslovnih jedinica (VKPS1, VKPS2 i VKPS3) smještenij su unutar vodomjernog okna (VO). Za sanitarne potrebe predviĊeni su vodomjeri DN 13 mm. Vanjska vodovodna mreţa izvest će se PEHD cijevima 3 × DN 25 mm za tlak od NP 12 bara, u ukupnoj duţini od 14,00 m. Voditi će se podzemno na dubini od 0,90 m.



Vodovodna mreţa unutar objekta izvest će se od plastiĉnih PPR cijevi DN 20 mm za tlak od NP 10 bara, u ukupnoj duţini od cca 40 m. Cijevi će se postavljati podţbukno, a na djelovima ispod podova u sloju cementnog estriha. Kod pojedinaĉnih potrošaĉa izvesti će se redukcija sa DN 20 mm na DN 15 mm. Unutrašnji cjevovod za hladnu i toplu vodu vodi se paralelno, podţbukno u zareznoj toplinskoj izolaciji minimalne debljine 10 mm radi spreĉavanja hlaĊenja tople vode, odnosno zagrijavanja hladne vode. Priprema tople vode za potrebe sanitarnih ĉvorova predviĊa se pomoću tri pojedinaĉna elektriĉna bojlera, posebno u svakom sanitarnom ĉvoru. Radi sprijeĉavanja širenja vatre i dima unutar graĊevine na mjestima prolaza instalacija iz jednog poţarnog sektora u drugi poţarni sektor sve prodore cijevovoda poţarno se brtve materijalom za brtvljenje (ekspandirajućim vrećicama i specijalnim premazima ili jednakovrijednima) koji je iste otpornosti na poţar kao i konstrukcije na granici poţarnog sektora (za zidove i meĊukatne konstrukcije prema elaboratu zaštite od poţara R90) , tj. odgovarajućom metodom kako je navedeno u Pravilniku o otpornosti na poţar i drugim zahtjevima koje graĊevine moraju zadovoljiti u sluĉaju poţara (NN 29/13).

Hidrantska mreža

Vodomjerni kućni prikljuĉak za hidrantsku mreţu (VKPh) smješten je unutar vodomjernog okna (VO). Za hidrantsku mreţu predviĊen je vodomjer DN 50 mm. Zbog potrebnog pritiska vode u hidrantskoj mreţi od 2,50 bara, na hidrantsku mreţu ugraditi će se ureĊaj za povišenje tlaka (hidrostanica). UreĊaj za povišenje tlaka smjestit će se u okno za povišenje tlaka (OPT) koje će se izgraditi uz vodomjerno okno (VO), a sve izvan izvan objekta kako nebi bilo potrebe za izgradnjom zasebnog poţarnog sektora. Okno za povišenje tlaka (OPT) unutarnjih je dimenzija 330×210 cm dubine 186 cm. Dno vodomjernog okna je vodopropusno (šljunak), osim na poziciji pumpi gdje se zbog nosivosti izvodi ab ploĉa edbljine 20 cm. Zidovi su debljine 20 cm, dok je ploĉa debljine 15 cm. Na oknu su smješten poklopac 60x120 nosivosti 150 kN .Poklopac je definiranih dimenzija zbog mogućnosti unosa opreme u okno. Hidrostanica je predviĊena kao tip WILO instalacija s više pumpi CO-2 MHI 1602/ER ili jednakovrijedna karakteristika protok 11,42 l/s, visina dobave 13,04 m, Snaga na osovini P2 2,65 kW, s dvije pumpe, maks. Radni tlak 1000 kPa, tlak dotoka maks. 6 bara, s membranskom tlaĉnom posudom, mreţni prikljuĉak 3~ 400 V / 50 Hz, faktor snage 0,84. Sadrţi dvije crpke, od kojih je jedna priĉuvna. UreĊaj za povišenje tlaka ima obilazni cjevovod (bypass). Iz razloga jer se pumpa ureĊaja pogoni elektromotorom, elektriĉna instalacija je izvedena na naĉin da se



opskrba energijom moţe iskljuĉiti samo preko posebne sklopke u glavnom razvodu niskog napona. Pri odabiru pumpe potrebno je uzeti u obzir omjer potrebnog povećanja pritiska i potrebne koliĉine protoka – dotoka vode. Preporuĉa se prije nabave pumpe izmjeriti stvaran protok i pritisak na umjestu ugradnje hidrostanice, kako bi se, prema potrebi napravila korekcija hidrauliĉkog proraĉuna, te odabrala povoljnija stanica za povećanje pritiska. U skladu s vaţećim propisima protupoţarne zaštite i sukladno Elaboratu zaštite od poţara na potrebnim lokacijama, postavljaju se unutarnji hidranti i izvodi se unutarnja hidrantska mreţa .Raspored i broj hidranata u ovom projektu usklaĊen je s protupoţarnim elaboratom. U prizemlju je predviĊeno 3 zidna hidranta (ZH-1, ZH-2, ZH-3), dok su na katu takoĊer predviĊena 3 zidna hidranta (ZH-4, ZH-5, ZH-6). Mjesto postavljanja vatrogasnog aparata u prostorijama cija je površina veca od 50m2 oznacava se naljepnicom sukladno vaţecoj hrvatskoj normi HRN ISO 6309. Vanjski dio hidrantske mreţe izvest će se od PEHD cijevi DN 65 mm za tlak od 16 bara, u ukupnoj duţini od 21,00 m. Spojevi cijevi izvesti će elektro zavarivanjem. Voditi će se podzemno na dubini od 0,90 m. Hidrantska mreţa unutar objekta izvesti će se od ĈC cijevi DN 65 mm za tlak od 16 bara. Spajanje izvesti na navoj, brtvljenje kudeljnim vlaknima natopljenim u lanenom ulje i omotanima oko lozice navoja. Voditi će se u podnim i zidnim usjecima i spuštenom stropu kroz hodnike i prostorije graĊevina. Cijevi voĊene u podnim i zidnim usjecima izolirati će se filc trakom u dva sloja, dok će se cijevi koje se vode kroz spušteni strop i slobodne u prostoru izolirati kamenom vunom debljine 30 mm, ojaĉane alu folijom. Na unutarnjoj hidrantskoj mreţi ugraditi će se šest hidrantskih ormarića, na svakoj etaţi po tri. Hidranti moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno rukovanje i uporabu, odnosno moraju biti izvedeni sukladno normi HRN EN 671-1 ili HRN EN 671-2 zajedno s pripadajućom opremom ( kutni /ravni propusni ventil 2“, tlaĉna trevira crijevo duljine 15 m i mlaznica dn 15 mm ). Radi sprijeĉavanja širenja vatre i dima unutar graĊevine na mjestima prolaza instalacija iz jednog poţarnog sektora u drugi poţarni sektor sve prodore cijevovoda poţarno se brtve materijalom za brtvljenje (ekspandirajućim vrećicama i specijalnim premazima ili jednakovrijednima) koji je iste otpornosti na poţar kao i konstrukcije na granici poţarnog sektora (za zidove i meĊukatne konstrukcije prema elaboratu zaštite od poţara R90) , tj. odgovarajućom metodom kako je navedeno u Pravilniku o otpornosti na poţar i drugim zahtjevima koje graĊevine moraju zadovoljiti u sluĉaju poţara (NN 29/13).



Poprečni presjek rova

Cijevi za sanitarnu vodoopskrbu i za hidrantsku mreţu polaţu se u zajedniĉki rov. Prosjeĉna dubina rova za cjevovod iznosi oko 1,00 m a širina idealnog popreĉnog presjeka rova iznosi 0,70 m. U sluĉaju iskopa u lošijem materijalu rov je potrebno podgraĊivati. Cjevovod se polaţe na pješĉanu posteljicu debljine 10 cm. Posteljica je izraĊena od pijeska granulacije 0-8 mm (veliĉina zrna max. 8,0 mm). Zatrpavanje cijevi min 30 cm iznad tjemena cijevi DN 65 mm izvesti pijeskom granulacije 0-8 mm. Potreban modul stišljivosti Ms=60 MN/m2. Nakon zatrpavanja pijeskom, slijedeći sloj je zatrpavanje probranim materijalom iz iskopa u sloju u od 25cm (max. promjer zrna iznosi 5 cm) s modulom stišljivosti MS=70 MN/m2. Prije završnog sloja, izvesti sloj od 25 cm ĉistog drobljenog kamenog materijala granulacije 16-32 mm (bez prisustva zemljanih ĉestica), s modulom stišljivosti od Ms= 80 MN/m2 .

Materijal cjevovoda, fazonskih komada i armatura

- vanjski sanitarni vodovod → PEHD DN 25 mm za tlak od NP 12 bara - unutarnji sanitarni vodovod → PPR DN 20mm za tlak od NP 10 bara - vanjska hidrantska mreţa → PEHD DN 65 mm za tlak od NP 16 bara - unutarnja hidrantska mreţa → ĈC DN 65mm za tlak od NP 16 bara

Napomena – navedeni promjeri cijevi odnose se na untarnji promjer.



2.1.3.2. ODVODNJA (SANITARNA KANALIZACIJA I OBORINSKA KANALIZACIJA)

Sanitarna kanalizacija

Sanitarna kanalizacija iz unutarnjih prostora objekta prihaćat će se sanitarnim ureĊajima s ugraĊenim sifonima. Za odvod sanitarnih otpadnih voda unutar graĊevine predviĊene su tvrde PVC kanalizacijske cijevi koje se spajaju preko gumenih brtvi profila DN 50/100 mm, u minimalnom padu od 2 do 3 %. Razvod odvodnje sanitarne vode po objektu provesti će se cijevima od tvrde plastike sa odgovarajućim fazonskim komadima, s pripadajućim brtvama. Kanalizacija je izvedena kao vodonepropusna, debljina stjenke unutarnje odvodnje je SN2. Unutarnja kanalizacija razvodi se unutar slojeva podne konstrukcije, iznad zaštitnog sloja (hidroizolacije) na AB ploĉi. Radi sprijeĉavanja širenja vatre i dima unutar graĊevine na mjestima prolaza instalacija iz jednog poţarnog sektora u drugi poţarni sektor sve prodore cijevovoda poţarno se brtve materijalom za brtvljenje (ekspandirajućim vrećicama i specijalnim premazima ili jednakovrijednima) koji je iste otpornosti na poţar kao i konstrukcije na granici poţarnog sektora (za zidove i meĊukatne konstrukcije prema elaboratu zaštite od poţara R90) , tj. odgovarajućom metodom kako je navedeno u Pravilniku o otpornosti na poţar i drugim zahtjevima koje graĊevine moraju zadovoljiti u sluĉaju poţara (NN 29/13). Vanjska sanitarna kanalizacija ukupne je duţine cca 18 m od PVC DN160 SN3 u padu od 3%. Vanjska kanalizacija vodi se podzemno na dubini od 110 cm tj. min. 30 cm ispod nivoa vodovda zbog kriţanja i higijenskih uvjeta. U sluĉaju paralelnog voĊenja s vodovodom, horizontalna udaljenost izmeĊu cijevi iznosi mimimalno 100 cm. Prosjeĉna dubina rova za cjevovod iznosi oko 1,00 m a širina idealnog popreĉnog presjeka rova iznosi 0,70 m. Vanjska gravitavijska kanalizacija polaţe se na pješĉanu posteljicu (granulacija 0-8 mm) debljine 10 cm. Zatrpavanje oko i do min 10 cm iznad tjemena cijevi izvesti pijeskom iste granulacije. Ostatak rova zatrpati probranim materijalom iz iskopa, u slojevima od 25 cm (max. promjer zrna iznosi 25mm) s modulom stišljivosti MS=70 MN/m2. Prije završnog sloja, izvesti sloj od 25 cm ĉistog drobljenog kamenog materijala granulacije 16-32 mm (bez prisustva zemljanih ĉestica), s modulom stišljivosti od Ms= 80 MN/m2. Na lomovima izvan objekta izvesti će se dva betonska reviziona okna dimenzija 40×40cm (oznake RO1 i RO2). Reviziona okna su betonska - kvadratna, unutarnjih dimenzija 40×40 cm od vodonepropusnog betona. Na dnu okna izvodi se hidrauliĉki oblikovana kineta. Zidovi i donja ploĉa okna su debljine 10 cm. Okno je prekriveno



vodotjesnim poklopcem minimalne nosivosti 150 kN dimenzija 40×40 cm. Poklopac ne dozvoljava širenje neugodnih mirisa. Prikljuĉak na javnu sanitarnu kanalizaciju izvesti će se u toĉki B, preko postojećeg kontrolnog okna na postojećem glavnom kanalizacijskom kolektoru (kolektor Košambra – CS Vinarski podrum), a sve prema uvjetima nadleţnog komunalnog društva.

Odvodnja oborinske vode sa krova

Krovne plohe izvedene su kao kose, pod blagim nagibom. Oborinske vode se sa krova, preko horizontalnih i vertikalnih odvoda, odvode u oborinska okna, a zatim u oborinski upojni bunar, kako se ne bi izazvalo plavljenje i/ili erozija okolnog terena. Oborinske vode s krova prikupljaju se betonskim krovnim kanalicama, a zatim spuštaju oborinskim vertikalama (oznake OV1 do OV6) do pripadajućih oborinskih okana (oznake OO1 do OO6). Vertikale su od ĉeliĉnog lima debljine 0,5 mm, DN 160 mm, duljine 8,00 m. Oborinska kanalizacija se dalje vodi podzemno na dubini od prosjeĉno 100 cm, oborinskim kolektorima. Oborinski kolektori ukupne duljine 82 m izvode se cijevima profila DN 200 mm, u padu od 2%. Oborinsko okno OO4 smješteno uz sjevernu toĉku objekta zadnje je prije upuštanja oborinske vode u upojni bunar (oznaka UB u nacrtnoj dokumentaciji), Cijevi vanjske oborinske kanalizacije poloţene su na pješĉanu posteljicu debljine 10 cm. Zatrpavaju se istim materijalom do visine 10 cm iznad tjemena. Ostatak rova se zatrpava probranim materijalom iz iskopa. Zbijanje se vrši u slojevima i u minimalnoj debljini od 30 cm. Kanalizacija se izvodi od tvrdih kanalizacijskih PVC cijevi DN 200 mm, sa spajanjem na naglavak s gumenom brtvom, ĉime se treba osigurati vodonepropusnost sustava. Oborinska okna (oznaka OO1 do OO6) su kvadratna, unutarnjih dimenzija 40×40 cm od vodonepropusnog betona. Na dnu okna izraĊena je kineta hidrauliĉki oblikovana. Zidovi i donja ploĉa okna debljine su 10cm. Postavljaju se na pješaĉke površine uz objekt. Okno je prekriveno vodotjesnim poklopcem dimenzija 40×40 cm, minimalne nosivosti 150 kN. Vode se nakon prikupljanja upuštaju u teren putem upojne graĊevine - bunara (UB u nacrtnoj dokumentaciji). Dimenzioniran je i projektiran na naĉin da prihvati predviĊenu koliĉinu vode i da voda ne moţe izazvati proces erozije i/ili plavljenja okolnog terena. Smješten je na sjevernom dijelu parcele. Upojni bunar je izveden kao betonski cilindar debljine stijenke 20 cm, unutarnjeg promjera 1,5m i dubine 2 m ispod kote dotoka kako



bi se zadovoljio odabrani koeficijent filtracije. Na plaštu upojnog bunara izvedeni su otvori u stijenci promjera 15 mm, gustoće koja omogućava da cijeli plašt ima funkciju upojne površine. Iskop će se vršiti do dubine stijene vapnenca, a oko cilindra upojnog bunara zatrpat će se prostor kamenim nasipom minimalnog promjera 64 mm. Upojni bunar obavezno produbiti do stijene vapnenca.

Odvodnja oborinske vode s parkirnih površina

Oborinska kanalizacija s parkirnih površina će se, preko rigola (oznaka R1 i R2) uz sjeveroistoĉni, odnosno sjeverozapadni rub parcele, prikupljati u pripadajućim slivnicima (oznaka S1 i S2), dimenzija 60 × 60 cm. Rigol R1 duljine je 19,00 m, a rigol R2 32,00 m. Oborinskim kolektorom PVC DN 200 duljine 10 m oborinska voda odvodi se od slivnika S2 do slivnika S1, koji je dalje spojen na separator ulja i lakih tekućina (oznaka SLT). Iz separtora (SLT) proĉišćena voda se gravitacijski ispušta kanalizacijskim kolektorom u upojnu graĊevinu (UB). Separator lakih tekućina izveden je kao trokomorni. Unutar trokomornog septiĉkog taloţnika vrši se predtretman i mehaniĉko proĉišćavanje voda. - Pjeskolov: Prva komora u tehnološkom procesu proĉišćavanja. Vode se sakupljaju unutar komore i preljevaju se u mastolov, dok se na dnu komore taloţe krutine. - Mastolov Druga komora u tehnološkom procesu proĉišćavanja. Vode se iz pjeskolova preljevaju u mastolov te se iz mastolova ispod pregrade diţu u izljevnu komoru. U mastolovu masti ostaju na pregradi ne ne prolaze ispod pregrade u izljevnu komoru. - Izljevna komora Treća komora u tehnološkom procesu proĉišćavanja, dimenzija. Proĉišćene vode se iz mastolova diţu u izljevnu komoru te se preljevaju u cjevovod. Za proĉišćavanje otpadnih voda odabran je separator ulja i lakih tekućina tip OLT/T-K, proizvoĊaĉa Proton (odvajaĉ lakih tekućina i mineralnih ulja), veliĉine 10 l/s, iz konstruktivnog ĉelika, s prostorom za odvajanje mulja (taloga), s otvorom za uzimanje uzorka, dotok i otok DN 200 mm, sukladno DIN 19522 ili jednakovrijedan. UgraĊuje se pod zemlju, na betonsku posteljicu C12/15 dimenzija 330×170 cm, debljine 10 cm, a sve prema uputama proizvoĊaĉa. Separator ulja i lakih tekućina (oznaka SLT) odabran je na osnovu hidrauliĉkog proraĉuna.



2.1.4. HIDRAULIĈKI PRORAĈUN Podloge: - Elaborat zaštite od poţara broj 247/16-EI, izraĊen od projektanstskog ureda

ZAŠTITA INŢENJERING KOZALTING d.o.o., Rovinj - Geotehniĉki elaborat broj 662/2016, izraĊen od projektanstskog ureda GEO-5

d.o.o., Rovinj - Studija „Kanalizacijski sustav odvodnje oborinskih voda na podruĉju Grada

Poreĉa (izraĊena od Fluming d.o.o. Rijeka, oţujak 2003. godine, elaborat RN 44603)

2.1.4.1. VODOOPSKRBA (SANITARNA I HIDRANTSKA VODOVODNA MREŢA)

Sanitarna vodovodna mreža

HLADNA VODA

ZASEBNE UPORABNE

JEDINICA

CJELINE OPTEREĆENJA

A1 A2 A3 JO JO A1 JO A2 JO A3

KADA 0 0 0 2 0 0 0

TUŠ-KADA 1 1 1 1 1 1 1

UMIVAONIK 1 1 1 1 1 1 1

WC 1 1 1 0.25 0.25 0.25 0.25

SUDOPER 0 0 0 1 0 0 0

PERILICA ZA SUĐE 0 0 0 1 0 0 0

PERILICA ZA RUBLJE 0 0 0 1 0 0 0

SUM JOHV 2.25 2.25 2.25

protok Q [l/s] 0.38 0.38 0.38

protok Q [m3/s] 0.00038 0.00038 0.00038

dijametar (mm) IZRAĈUNATI 15.5 15.5 15.5

dijametar (m) IZRAĈUNATI 0.015 0.015 0.015

Površina cijevi (m2) 0.00019 0.00019 0.00019

brzina u cijevima (m/S) 2.00000 2.00000 2.00000

dijametar (mm) PREPORUĈENI 20.0 20.0 20.0

dijametar (m) PREPORUĈENI 0.020 0.020 0.020



dijametar (mm) USVOJENI 20 20 20



TOPLA VODA

ZASEBNE UPORABNE

JEDINICA

CJELINE OPTEREĆENJA

A1 A2 A3 JO JO A1 JO A2 JO A3

KADA 0 0 0 2 0 0 0

TUŠ-KADA 1 1 1 1 1 1 1

UMIVAONIK 1 1 1 1 1 1 1

WC 0 0 0 0.25 0 0 0

SUDOPER 0 0 0 1 0 0 0

PERILICA ZA SUĐE 0 0 0 1 0 0 0

PERILICA ZA RUBLJE 0 0 0 1 0 0 0

SUM JOHV 2 2 2

protok Q [l/s] 0.35 0.35 0.35

protok Q [m3/s] 0.00035 0.00035 0.00035

dijametar (mm) IZRAĈUNATI 15.0 15.0 15.0

dijametar (m) IZRAĈUNATI 0.015 0.015 0.015



dijametar (mm) PREPORUĈENI 20.0 20.0 20.0

dijametar (m) PREPORUĈENI 0.020 0.020 0.020



dijametar (mm) USVOJENI 20 20 20



ODABIR VODOMJERA SANITARNE POTROŠNE VODE Mjerodavna protoka:0,59l/s = 2,91 m3/h Odabrani vodomjer: Ikom tip VMA 1,5/3,0 (dn15 mm), horizontalni. Gubitak tlaka pri mjerodavnoj protoci: 0,5 bara



Hidrantska mreža

Ulazni podaci:

Postojeća izgraĊena uliĉna vodovodna mreţa – DN 250 mm

Postojeći vanjski hidrant VH-1 (NH12) o Smješten je na prometnici Karla Huguesa naselje Ţatika – Prodajni centar u

Poreĉu, br hidranta 12 o Ststiĉki tlak Pst= 2,8bara o Dinamiĉki tlak Pdin=2,5bara o Protok Q=601l/min

Mjerodavne koliĉine (iz elaborata zaštie od poţara) Vanjska hidrantska mreţa NEMA Unutarnja hidrantska mreţa Mjerodavna koliĉina: V =max poţarni sektor 60 min Hst < 1,2 Mpa (12.00 bara) P ≥ 0,25Mpa ( 2,50 bara) Spec. Poţ.opt .= 800 MJ/m2 Q = 100 l/min (poţar) Sanitarna potrošnja Mjerodavna koliĉina: Qmaxdan =max dnevna potreba pitke vode 9x100/1000=0,9m3/dan Qsred.sat = pros dnevna potrošnja pitke vode = 0,01 l/s qmax.dan = qsred.sat x kd = 0,01x 2,0 = 0,02 l/s qmax.sat = qmax.dan x ks = 0,02x 2,4 = 0,05 l/s Q = 0,1 l/s (vodoopskrba)

toĉka 1= postojeći vanjski nadzemni hidrant VH1 (hidrant br.12) toĉka 2= spoj na vodovd redukcija dn250/100 toĉka 3= vodomjer i redukcija dn 100/50 toĉka 4=lom n90 toĉka 5 =ZH2 - najudaljeniji zidni hidrant u prizemlju toĉka 5' =ZH5 - najudaljeniji zidni hidrant na najvišljoj poziciji



Dionice i toĉke

Toĉka 1- postojeći vanjski nadzemni hidrant VH1 (hidrant br.12) kota terena 36,03 m.n.m statiĉki tlak h0=2,8 bara Dionica 1 (dionica od toĉke 1 do toĉke 2) Duţina dionice: 40m Materijal/Profil cijevi: ĉc/dn250 mm

Toĉka 2 - spoj na vodovd - redukcija dn250/100

kota terena 36,74 m.n.m Dionica 2 (dionica od toĉke 2 do toĉke 3) Duţina dionice: 8,5m Materijal/Profil cijevi: ĉc/dn100 mm

Toĉka 3 - vodomjer i redukcija dn 100/65

kota terena 36,75 m.n.m Dionica 3 (dionica od toĉke 3 do toĉke 4) Duţina dionice: 12,5m Materijal/Profil cijevi: pehd/dn65 mm Toĉka 4 – lom(n90) kota terena 36,75 m.n.m Dionica 4 (dionica od toĉke 4 do toĉke 5) Duţina dionice: 54m Materijal/Profil cijevi: ĉc/dn65 mm Toĉka 5 – ZH2 - najudaljeniji zidni hidrant u prizemlju kota terena 37,50 m.n.m Dionica 5 (dionica od toĉke 5 do toĉke 5') Duţina dionice: 5,5m Materijal/Profil cijevi: ĉc/dn65 mm Toĉka 5' – ZH3 - najudaljeniji zidni hidrant na katu kota terena 43,50 m.n.m Dionica 5' (dionica od toĉke 5 'do toĉke 6) Duţina dionice: 15m

Materijal/Profil cijevi: trevira/dn50 mm Toĉka 6' – Malznica na najudaljenijem hidrantu ZH3 na katu kota terena 43,50 m.n.m



DIMENZIONIRANJE Mreža:

Toĉka 5 – ZH2 - najudaljeniji zidni hidrant u prizemlju - kota terena 36,75 m.n.m

- hidrostatiĉki tlak u toĉki ZH-2: 27,28 m.n.m. - dinamiĉki tlak u toĉki ZH-2: 26,64 m.n.m

Toĉka 5' – ZH3 - najudaljeniji zidni hidrant na katu - kota terena 42,25 m.n.m

- hidrostatiĉki tlak u toĉki ZH-2: 21,78 m.n.m. - dinamiĉki tlak u toĉki ZH-2: 21,09 m.n.m.

Toĉka ML – Mlaznica na ZH3 - najudaljeniji zidni hidrant na katu - kota terena 42,25 m.n.m

- hidrostatiĉki tlak u toĉki ML: 21,78 m.n.m. - dinamiĉki tlak u toĉki ML: 20,73 m.n.m

Zakljuĉak 1: U toĉki 5' (toĉka najkritiĉnijeg hidranta) i toĉki mlaznice hidrostatski pritisak iznosi 2,178 bara, a dinamiĉki pritisak iznosi 2,073 bara što je manje od 2,5 bara. Pritisak u toĉki NE zadovoljava zahtjeve protupoţarne zaštite.

1L1

2L2

3L3

4L4

5H

15'

cr.

ml

izla

zba

rm

28

prot

okQ

L/s

1010

1.66

1.66

1.66

1.66

brzi

nav

m/s

0.20

1.27

0.50

0.50

0.50

0.85

linijs

ki g

ubic

ii

m0.

008

0.15

7196

0.06

9084

0.24

8701

0.03

0397

0.30

7014

loka

lni g

ubic

i+br

zins

ka v

isin

ailo

k0.

003

0.09

8346

0.01

9663

0.03

7625

0.01

5795

0.06

7131

vode

ni s

tupa

cD

hm

0.01

10.

256

0.08

90.

286

0.04

60.

374

prom

jer

DN

mm

250

100

6565

6550

duži

naL

m40

8.5

12.5

455.

515

knm

nm36

.03

36.7

436

.75

36.7

536

.75

42.2

542

.25

hidr

osta

tski

tlak

mnm

64.0

327

.29

27.2

827

.28

27.2

821

.78

21.7

8

dina

mič

ki tl

akm

nm27

.28

27.0

126

.92

26.6

421

.09

20.7

3

Poţa

rin

t. U

n H

id.M

r.do

vod

vode

crije

vo



Mreža:

Toĉka 5 – ZH2 - najudaljeniji zidni hidrant u prizemlju - kota terena 36,75 m.n.m tlakovi prije hidro stanice

- hidrostatiĉki tlak u toĉki ZH-2: 27,28 m.n.m. - dinamiĉki tlak u toĉki ZH-2: 26,64 m.n.m

tlakovi poslije hidro stanice - hidrostatiĉki tlak u toĉki ZH-2: 37,28 m.n.m. - dinamiĉki tlak u toĉki ZH-2: 36,64 m.n.m

Toĉka 5' – ZH3 - najudaljeniji zidni hidrant na katu - kota terena 42,25 m.n.m

tlakovi prije hidro stanice - hidrostatiĉki tlak u toĉki ZH-2: 21,78 m.n.m. - dinamiĉki tlak u toĉki ZH-2: 21,09 m.n.m

tlakovi poslije hidro stanice - hidrostatiĉki tlak u toĉki ZH-2: 31,78 m.n.m. - dinamiĉki tlak u toĉki ZH-2: 31,09 m.n.m

Toĉka ML – Mlaznica na ZH3 - najudaljeniji zidni hidrant na katu - kota terena 42,25 m.n.m

tlakovi prije hidro stanice - hidrostatiĉki tlak u toĉki ML: 21,78 m.n.m. - dinamiĉki tlak u toĉki ML: 20,73 m.n.m

tlakovi poslije hidro stanice - hidrostatiĉki tlak u toĉki ML: 31,78 m.n.m. - dinamiĉki tlak u toĉki ML: 30,73 m.n.m

Zakljuĉak 2: U toĉki 5' (toĉka najkritiĉnijeg hidranta) i toĉki mlaznice nakon u gradnje stanice za poveĉanje pritiska hidrostatski pritisak iznosi 3,178 bara, a dinamiĉki pritisak iznosi 3,073 bara što je veće od 2,5 bara. Pritisak u toĉki ZADOVOLJAVA zahtjeve protupoţarne zaštite.

1L1

2L2

3L3

4L4

5H1

5'cr

.m

l

izlaz

bar

m28

prot

okQ

L/s

1010

1.66

1.66

1.66

1.66

brzin

av

m/s

0.20

1.27

0.50

0.50

0.50

0.85

linijs

ki gu

bici

im

0.00

80.

1571

960.

0690

840.

2487

010.

0303

970.

3070

14

lokaln

i gub

ici+b

rzins

ka vi

sina

ilok

0.00

30.

0983

460.

0196

630.

0376

250.

0157

950.

0671

31

vode

ni st

upac

Dhm

0.01

10.

256

0.08

90.

286

0.04

60.

374

prom

jer

DNm

m25

010

065

6565

50

dužin

aL

m40

8.5

10.0

012

.545

5.5

15

knm

nm36

.03

36.7

436

.75

36.7

536

.75

42.2

542

.25

hidro

stat

ski t

lakm

nm64

.03

27.2

937

.28

37.2

837

.28

31.7

831

.78

dinam

ički t

lakm

nm27

.28

37.0

136

.92

36.6

431

.09

30.7

3

Poţa

rdo

vod

vode

int.

Un H

id.M

r.cr

ijevo



Hidrostanica Usvojena mjerodavna koliĉina - potrošnja: do 100 l/min poţar.

Geodetska visina dizanja:

- kota mlaznice na najvišem dijelu: + 42,25 mnm - lokacija HS u toĉki 3: na koti osi cijevi : + 34,7,00 mnm - pijezom.linija: +64.03m.n.m - Geodetska visina dizanja: Hgeod = 21,78 m VS (statiĉki tlak).

Gubici tlaka na usisu i tlaku: - Lokalni gubici na internom opskrbnom cjevovodu 1. kod maksimalne protoke - DIONICA 3: -DN 65 mm L3= 12,5 m, Dh3= 0,36 m - DIONICA 4: -DN 65 mm L4= 45 m, Dh4= 0,64 m - DIONICA 5: -DN 65 mm L5= 5,5m, Dh5= 0,69 m - DIONICA 6: -DN 65 mm L6= 5,5m, Dh6= 1,06 m

ΔH usis+tlak: 1,06 m

Predtlak u hidrantima:

- minimalan potreban nadtlak : Hpmin = 25 mVS- 21,78mVS=3,22m - preporuĉen potreban nadtlak Hp= 10 m

Manometarska visina dizanja: Hman = Hman1+ Hp Hman1 = 64,03 +10,00 = 74,03 m

Potrebna količina vode –sigurnosni izvor:

- specifiĉno poţarno opterćenje = 800 MJ/m2→ Qmin=100l/min - minimalan pritisak 0,25 Mpa = 2,5bara - sig. izvor inutarnje hidrantske mreţe dimenzionira se za poţar u trajanju od 1 sata - voda se opskrbljuje cjevovodom dn250, izmjerena koliĉina Q=601l/min Koliĉina zadovoljava. Napomena: Pri odabiru pumpe potrebno je uzeti u obzir omjer potrebnog povećanja pritiska i potrebne koliĉine protoka - dotoka vode. Na vanjskoj hidrantskoj mreţi izmjerena je protoka od 601l/min. Preporuĉa se prije nabave pumpe izmjeriti toĉan protok i pritisak na mjestu ugradnje hidrostanice, kako bi se, ako je potrebno napravila korekcija hidraulike te odabrala povoljnija stanica za povećanje pritiska.



2.1.4.2. ODVODNJA (SANITARNA KANALIZACIJA I OBORINSKA KANALIZACIJA)

Sanitarna kanalizacija

CJEVOVOD

SANITARNA OTPADNA

VODA

STAMBENE JEDINICE

POSTOTAK

ISTOVREMENOG IZJEVA

IZLJEV OTPADNE

VODE

UKUPNA KOL.

OTPADNE VODE

SANITARNI PREDMET

A1 A2 A2 P [%] Q0[l/s] QFA2[l/s]

KADA 0 0 0 100 0.67 0

TUŠ-KADA 1 1 1 100 0.22 0.22

UMIVAONIK 1 1 1 100 0.17 0.17

WC NISKI KOTLIĆ 1 1 1 100 2 2

SUDOPER 0 0 0 100 0.67 0

PERILICA ZA SUĐE 0 0 0 50 0.22 0

PERILICA ZA RUBLJE 0 0 0 50 0.22 0

UKUPNA MAX KOL.OTPADNE VODE 2.39

usvojen DN min =100



Oborinska odvodnja

Ulazni podaci: Iz Studije „Kanalizacijski sustav odvodnje oborinskih voda na podruĉju Grada Poreĉa (izraĊena

od Fluming d.o.o. Rijeka, oţujak 2003. godine, elaborat RN 44603):

Funkcijska zavisnost veliĉina INTENZITET – TRAJANJE – POVRATNO RAZDOBLJE data je:

- za povratno razdoblje 2 godine, izrazom :

i = 5,28 x t –0.568 (mm/min) x 166,7 (l/s/ha)

Vrijednosti maksimalnih intenziteta oborina za vrijeme koncentracije tc = 5 – 30 min., za

povratno razdoblje P = 2 godine:

vrijeme koncentr. tc (min)

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

max. intenzitet oborine i (l/s/ha)

353

318

291

270

253

238

225

215

205

197

189

182

176

170

165

161

Iz ĉega slijedi :

i = 5,28 x t –0.568 (mm/min) x 166,7 (l/s/ha)

t=10 min → i=238 l/s/ha

(iz geotehniĉkog izvještaja je preuzeto da se objekt nalazi na podruĉju kompaktnog vapnenca, za kojeg je primjenjen odgovarajući koeficijent)

- koeficijent filtracije k=0,25 m/s



SEPARATOR ULJA I LAKIH TEKUĆINA Površine:

površine

manipulat. Pov 1 MP1 200 m2


koef. ot.asfalt novi C 0.9

koef. ot. krov kosi C 0.95

dvo. god. period i2god=1217,4*t-0,6345

vrijeme intenziteta t 10 min

intenzitet i 238 l/(s*ha)

Separator:



manip. pov. sum: AMP 400 m2

manip. pov. sum: AMP 400 m2


intenzitet i 238 l/(s*ha)

protok Q 8.568 l/sek

Separator ulja i lakih tekućina: Q=8,56l/s Izabran je separator sa maksimalnim protokom od 10 l/s tip OLT/T-K proizvoĊaĉa Proton ili jednakovrijedan.



UPOJNI BUNAR

površine

krovna. Pov 1 KP1 300 m2

krovna. Pov 2 KP2 300 m2




koef. ot. krov kosi C 0.95

dvo. god. period i2god=1217,4*t-0,6345

vrijeme intenziteta t 10 min

intenzitet i 282.4 l/(s*ha)

promjer cijevi DN 300 mm

koeficjent infiltracije k 0.0025 m/s

Upojni bunar:

površine: jed. koef. otj. i Q jed

krovna. Pov 1 KP1 300 m2 0.95 282.4 8.0484 l/sek

krovna. Pov 2 KP2 300 m2 0.95 282.4 8.0484 l/sek

manipulat. Pov 1 MP1 200 m2 0.9 282.4 5.0832 l/sek

manipulat. Pov 2 MP2 200 m2 0.9 282.4 5.0832 l/sek

mjerodavni protok Q dotoka Qdot. 26.2632 l/sek

Upojni bunar:

pretp. Promjer upoj. Bun. D 1.5 m

pretp. dubina upoj. Bun. h 2 m

Površina baze Abaze 1.76625 m2

Površina plašta Aplaš 9.42 m2

Površina infiltracije Ain 11.1863 m2

koeficjent infiltracije k 0.0025 m/s

Q infiltracije Qinf 0.02797 m3/sek

27.9656 l/sek

Q dotoka < Q infiltracije Upojni bunar promjera 1,5m i dubine 2 m ispod kote dotoka zadovoljava za odabrani koeficijent filtracije. Upojni bunar obavezno produbiti do stijene vapnenca.



Prilozi

Popis priloga:

1. Situacija vodovodnog ogranka i hidrantske mreţe 2. Generalni uzduţni profil vodovodnog ogranka i hidrantske mreţe 3. Generalni uzduţni profil vodovodnog ogranka i hidrantske mreţe + hidrostanica 4. Uvjerenje o ispravnosti vanjske hidrantske mreţe











2.1.5. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

2.1.5.1. OPĆENITO Zakon o gradnji definira tehniĉka svojstva bitna za graĊevinu, pa je prilikom isporuke proizvoĊaĉ duţan isto dokazati Ispravom. lzvodaĉ je duţan ugraĊivati materijal, ureĊaje, elemente ureĊaja i tehniĉku opremu koji iskljuĉivo odgovaraju vaţećim standardima i tehniĉkim propisima te će u tu svrhu priloţiti slijedeće dokaze:

Ispitne listove kao dokaz o kakvoći isporuĉenog materijala sa specifikacijom

sadrţaja,

Garantne listove isporuĉene opreme i ureĊaja sa specifikacijom sadrţaja,

Za opremu i materijale stranog porijekla mora se priloţiti Potvrda da je ista

izraĊena u skladu s vaţećim Hrvatskim normama, odnosno priloţiti Ispravu

stranog isporuĉitelja, odnosno certifikat sukladnosti.

Osim toga, nakon izgradnje graĊevine, a prije puštanja u pogon, potrebno je izvršiti

odreĊena ispitivanja i mjerenja te o njima izdati odgovarajuća lzvješća.

2.1.5.2. PE-HD CJEVOVOD ZA VODOVOD Cjevovodi su predviĊeni od PEHD cijevi prema odrednicama DIN 8074 i DIN 8075 u kvaliteti ISO 9001-9002 i fitinzi i armature prema DIN 35453, 3544. Za ispitivanje materijala potrebno je primjenjivati metode ispitivanja propisane vaţećim standardom.

Kontrola proizvodnje i garancija kvalitete

ProizvoĊaĉ treba stalno kontrolirati proizvodnju cijevi u vlastitom laboratoriju ili to mora povjeriti drugom laboratoriju.

Metode ispitivanja

Kvaliteta PEHD tlaĉnih cijevi provjerava se na epruvetama, oblika i dimenzija propisanih daljim odredbama standarda, a koje su izraĊene iz prosjeĉnog uzorka.

Izjava o kakvoći, odnosno izvješće o ispitivanju

Cijevi i spojne elemente prati izjava o kvaliteti, odnosno izvješće o ispitivanju koje sadrţava slijedeće podatke:

- tvrtku, odnosno naziv proizvoĊaĉa cijevi

- podatke o proizvodu (naziv proizvoda i mjere)



- datum proizvodnje

- datum i mjesto gdje su izvršena ispitivanja

- vrstu ispitivanja i oznake standarda po kojima su ispitivanja obavljena

- oznaku pojedinaĉnog standarda kojem proizvod odgovara

Osiguranje kvalitete

Osiguranje kvalitete osigurava se na slijedeći naĉin: - definiranje zahtjeva kvalitete

- propisivanje norme i kriterij prihvatljivosti

- propisivanje postupka zavarivanja

- propisivanje i izbor opreme za zavarivanje

- osposobljavanje i atestiranje zavarivaĉa-operatera

- odrţavanje i baţdarenje mjerne i ispitne opreme.

Radovi na ugradnji cijevi

POSTUPAK SPAJANJA CIJEVI a) Zavarivanje cijevi

Prije zavarivanja pripremiti opremu za zavarivanje i u sluĉaju loših vremenskih uvjeta pripremiti zaštite mjesta zavarivanja. Cijevi koje se vare umetnuti u ĉeljusti stroja i podesiti površine da budu paralelne. Oĉistiti vanjsku i u unutarnju površinu cijevi. Provjeriti posmak cijevi koji ne smije biti veći od 10 % debljine cijevi. Prije zavarivanja potrebno je kontrolirati temperaturu grijaĉe ploĉe i podesiti parametre zavarivanja. Nakon završenih priprema ulaţe se grijaĉa ploĉa u šasiju stroja za zavarivanje i primjenjuje potreban pritisak za zavarivanje. Ploĉa se vadi razmicanjem ĉeljusti i cijevi se meĊusobno pritišću do ţeljenog pritiska. Pritisak se odrţava dok se spoj prirodno ne ohladi. Nakon isteka vremena hlaĊenja ĉeljusti se otvaraju i cijev se oslobaĊa. Spoj se vizualno pregledava. b) Elektrofuzijske spojnice

Elektrofuzijska spojnica je tipski komad sa ugraĊenim grijaĉim elementom koji, nakon što se prikljuĉi na automatski ureĊaj za zavarivanje, apsorbira toplinu potrebnu za zavarivanje. Pritisak varenja ostvaruje se preko spojnice, koja se pod temperaturom steţe. Tijekom varenja vanjski i središnji dijelovi spojnice se ne tope, kako bi se izbjeglo da omekšavanje materijala ne izazove skupljanje cijevi. Stezanje je jednoliko raspodijeljeno po cijelom varu.



POLAGANJE CIJEVI U OBJEKTU Kod ubetoniravanja prodora nuţno je vanjsku plohu cijevi premazati ljepilom i nasipati kvarcni pjesak zrna do 1 mm te ostaviti tako pripremljenu cijev dok se ljepilo osuši. Tek tada se cijev smije poloţiti kroz oplatu prije betoniranja. POLAGANJE CIJEVI U ROV Dno rova u koji se polaţe cijev potrebno je prethodno isplanirati. Temeljni sloj pijeska na koji se polaţe cijev je visine 15 cm. Zatrpavanje cijevi vrši se nasipavanjem pijeska u slojevima do 10 cm uz paţljivo ruĉno nabijanje do visine cijevi. Zaštitni sloj izvodi se iz pijeska u slojevima do 10 cm uz ruĉno nabijanje do visine 30 cm od tjemena cijevi. Za završno zatrpavanje rova koristi se probrani materijal iz iskopa. Na visini od 40-50 cm od tjemena cijevi moţe se materijal nabijati strojevima za nabijanje (vibrator, vibracijski valjak). TLAĈNA PROBA, ISPIRANJE I DEZINFEKCIJA Ispitivanje se provodi vodom kvalitete pitke vode, uz istovremeno odzraĉivanje cjevovoda. Unutarnji tlak napunjenog cjevovoda postupno se povećava do vrijednosti ispitnog tlaka. Toĉni ispitni tlak odreĊuje se prema DVGW propisima i prema vaţećim internim propisima, a ni u kojem sluĉaju ne smije biti veći 1,5 nazivnog tlaka cjevovoda. Nakon što se postigne ispitni tlak, potrebno ga je drţati na tom nivou najmanje 12 sati. Nikakvi ogranci i armature se ne smiju ugraditi dok ispitivanje nije završeno. U sluĉaju da tlaĉna proba ne zadovolji, tj ako instalacija negdje propušta, izvodaĉ je duţan o svom trošku obaviti popravak, a nakon toga se cjevovod mora ponovno ispitati. ispitivanje treba provoditi tako dugo dok se ne zadovolje svi zahtjevi. Nakon završetka veće dionice cjevovoda koju ĉine više ispitnih sektora, treba obaviti skupnu tlaĉnu probu da bi se ispitali spojevi izmeĊu pojedinih sektora. Tlaĉna proba se provodi u prisutnosti predstavnika izvoĊaĉa i investitora, a o provedenoj tlaĉnoj probi se treba napraviti zapisnik koji potpisuju prisutni. Nakon uspješno provedene tlaĉne probe moţe se pristupiti zatrpavanju cjevovoda. Za ugraĊene materijale, montaţne radove i obavljena ispitivanja, izvodaĉ je duţan investitoru predati ateste izvješća sa rezultatima ispitivanja, vrsti, opsegu i mjestu ispitivanja. Nakon obavljene tlaĉne probe treba obaviti ispiranje cjevovoda i dezinfekciju cjevovoda. Za ispiranje se smije upotrijebiti samo kvalitetna voda za piće. Za ispiranje taloga u cjevovodu potrebno je postići najmanju brzinu vode od 1,5 m/s. Najmanja koliĉina vode za ispiranje mora biti dva puta veća od volumena cjevovoda koji se ispire.



2.1.5.3. CJEVOVOD OD PVC I PP CIJEVI ZA KANALIZACIJU Za ispitivanje materijala potrebno je primjenjivati metode ispitivanja propisane vaţećim standardom.


Proizvodaĉ treba stalno kontrolirati proizvodnju cijevi u vlastitom laboratoriju ili to mora povjeriti u drugoj laboratoriji.

Metode ispitivanja

Kvaliteta cijevi za kanalizaciju provjerava se na epruvetama, oblika i dimenzija propisanih daijim odredbama standarda, a koje su izraĊene iz prosjeĉnog uzorka.


Cijevi i spojne elemente prati izjava o kakvoći, odnosno izvješće o ispitivanju koje sadrţava slijedeće podatke:



- datum proizvodnje



- oznaku pojedinaĉnog standarda kojem proizvod odgovara

CIJEVI SE NE MOGU PRIMJENITI:

- za odvod otpadnih voda koje sadrţe benzin ili benzol

- pri temperaturi otpadne vode > 60 °C

Pri isporuci cijevi isporuĉilac je duţan investitoru podnijeti ateste o izvršenim tvorniĉkim ispitivanjima i analizama.

Radovi na ugradnji cijevi SPAJANJE CIJEVI PVC i PP cijevi lako se skraćuju na gradilištu. Najprije se odmjeri potrebna duţina cijevi i oznaĉi rezna crta (rezni perimetar). Poţeljno je oznaĉavanje izvršiti pomoću šablone kako bi zarez bio okomit na uzduţnu os cijevi. Nakon toga cijev se odreţe pomoću uredaja za rezanje cijevi (npr. rezaĉ cijevi, prikladna rezna ploĉa) ili pomoću fino voĊene pile (šablonska pila).



Oblikovni (fasonski) komadi se ne smiju skraćivati. Nakon skraćivanja, rezne površine se ukose pod kutem od 15° - 30° prema osi cijevi. Po potrebi najprije oĉistiti cijevi i oblikovne komade, te potom provjeriti da li eventualno ima tvorniĉkih grešaka ili transportnih oštećenja. lz kolĉaka izvaditi brtveni prsten te oĉistiti ţlijeb kolĉaka i brtvilo. Tada se natrag montira brtveni prsten. Ukošeni ravni kraj cijevi potrebno je namazati odgovarajućim kliznim sredstvom, pri ĉemu nikako ne koristiti ulja i masnoĉe. Prilikom spajanja cijevi pri mrazu, snijegu iii kišovitom vremenu, potrebno je koristiti specijalno klizno sredstvo prema uputama proizvoĊaĉa. Tako pripremljeni ravni kraj cijevi se, uz lagano i naizmjeniĉno uzduţno zakretanje cijevi, ugura do graniĉnika u kolĉak odgovarajuće druge cijevi ili fasonskog komada. Preporuĉa se tako uguranu dubinu cijevi u kolĉaku oznaĉiti olovkom iii flomasterom, radi lakšeg oĉitanja potrebnog povlaĉenja uguranog ravnog kraja cijevi unatrag, za 10 do 15 [mm]. To je potrebno zato što je kolĉak tako izveden da se cijev pri temperaturnim promjenama moţe na svakom spoju odgovarajuće istegnuti, odnosno stisnuti. U naĉelu, pregibanje na spoju (u kolĉaku) nije dopušteno. Samo spajanje cijevi izvesti ruĉno iii s polugom. Pri korištenju poluge potrebno je, u cilju izbjegavanja oštećenja cijevi, popreĉno ispred cijevi poloţiti kladu (klocu). POLAGANJE CIJEVI Briţljivo polaganje cijevnog voda garantira dugi vijek trajanja mreţe, te na to treba obratiti paţnju i pridrţavati se datih uputstava:

- - širina rova (kanala) se odreĊuje prema promjeru cijevi

- - cijev mora leţati u rovu po cijeloj duţini i to na materijalu kao što je

pijesak, ilovaĉa ili sliĉan materijal koji nema primjesa krupnijeg kamenja.

Fiksiranje cjevovoda obujrnicom vrši se iza svake grupe spojnih dijelova neposredno iza naglavka; razmak izmedu obujmica iznosi kod prikijuĉnih vodova 10 x d, a kod vertikalnih vodova max. 2 metra. Kod ubetoniranja preporuĉa se omotati cijevi i spojne dijelove papirom. Zaštitni sloj ţbuke povrh cijevi mora biti najmanje 1,5 cm. ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI CJEVOVODA VODOM Ispitivanje vodonepropusnosti kanala u uvjetima teĉenja sa slobodnim vodnim licem obavija se ispitnim tlakom od 0.5 [bara] (50 [kPa]) na najdubljem dijelu dna kanala. Pri tome ispitni tlak niti na jednom mjestu dna kanala ne smije iznosti manje od 0.3 [bara] (30 [kPa]). Kad su cjevovod i okno ispunjeni vodom, a potrebni ispitni tlak dosegnut, potrebno je drţati se pripremnog vremena od jednog sata. Ispitivanje traje 30 minuta. Za to vrijeme potrebno je odrţavati ispitni tlak unutar 0.01 [bar] (1 [kPa]) dodavanjem vode.



Ukupno dodani volumen vode se zabiljeţi. Ispitivana dionica cjevovoda se smatra vodonepropusnom ako je za vrijeme ispitivanja dodana koliĉina vode manja od 0.05 [1/m2] omoĉene unutarnje površine (tablica prema proizvoĊaĉu). Granica pogreške je 4% ukupno dopuštenog dodavanja vode (vidi ÖNORM B2503). Za ispitivanje pojedinih okana, kontrolnih otvora i spremnika molimo pogledajte ÖNORM B2503.

2.1.5.4. PPR CJEVOVOD ZA VODOVOD Cjevovodi su izraĊeni od polypropilena PP-R80 prema DIN 8077 (dimenzije), DIN 8078 (zahtjevi za kakvoćom), DIN 16962f (spojevi cijevi i dijelova cjevovoda pod tlakom), DIN 1988T2 (pogonski uvjeti), DIN 1988 (tehniĉka pravila za instalacije pitke vode). Za ispitivanje materijala potrebno je primjenjivati metode ispitivanja propisane vaţećim standardom.


ProizvoĊaĉ treba stalno kontrolirati proizvodnju cijevi u vlastitom laboratoriju iii to mora povjeriti u drugoj laboratoriji.

Metode ispitivanja

Kvaliteta PP tlaĉnih cijevi provjerava se na epruvetama, obiika i dimenzija propisanih daljim odredbama standarda a koje su izraclene iz prosjeĉnog uzorka.


Cijevi i spojne elemente prati izjava o kakvoći, odnosno izvješĉe o ispitivanju koji sadrţava slijedeće podatke:


- podatke o proizvodu ( naziv proizvoda i mjere )

- datum proizvodnje



- oznaku pojedinaĉnog standarda kojem proizvod odgovara.

Osiguranje kvalitete

Osiguranje kvalitete osigurava se na slijedeći naĉin: - definiranje zahtjeva kvalitete, propisivanje norme i kriterij prihvatljivosti

- propisivanje postupka zavarivanja

- propisivanje i izbor opreme za zavarivanje



- osposobljavanje i atestiranje zavarivaĉa-operatera

- odrţvanje i baţdarenje mjerne i ispitne opreme.


Prije zavarivanja pripremiti opremu za zavarivanje i u sluĉaju loših vremenskih uvjeta pripremiti zaštite mjesta zavarivanja. Cijevi koje se zavaruju umetnutu u ĉeljusti stroja i podesiti površine da budu paralelne. Oĉistiti vanjsku i unutarnju površinu cijevi. Provjeriti posmak cijevi koji ne smije biti veći od 10 % debljine cijevi. Prije zavarivanja potrebno je kontrolirati temperaturu grijaĉe ploĉe i podesiti parametre zavarivanja. Nakon završenih priprema ulaţe se grijaĉa ploĉa u šasiju stroja za zavarivanje i primjenjuje potreban pritisak za zavarivanje. Ploĉa se vadi razmicanjem ĉeljusti i cijevi se meĊusobno pritišću do ţeljenog pritiska. Pritisak se odrţava dok se spoj prirodno ne ohladi. Nakon isteka vremena hlaĊenja ĉeljusti se otvaraju i cijev se oslobacla. Spoj se vizuelno pregledava. POLAGANJE CIJEVI U OBJEKTU Fiksiranje cjevovoda na betonsku konstrukciju vrši se obujmicama, na udaljenost 1 = 1 m do dimenzije cijevi d=63 mm, te na udaljenost l=15 × d do dimenzije cijevi d=160 mm, te na udaljenost l=10 × d za veće dimenzije. Kod ubetoniravanja prodora nuţno je vanjsku plohu cijevi premazati ljepilom i nasipati kvarcni pjesak zrna do 1 mm te ostaviti tako pripremljenu cijev da se ljepilo osuši. Tek tada se cijev smije poloţiti kroz oplatu prije betoniranja. POLAGANJE CIJEVI U ROV Dno rova u koji se polaţe cijev mora biti ravno bez kamenja širine min 60 cm. Temeljni sloj pjeska na koji se polaţe cijev je visine 10 cm. Zatrpavanje cijevi se vrši nasipavanjem pijeska u slojevima do 10 cm, uz paţljivo ruĉno nabijanje do visine cijevi. Zaštitni sloj izvodi se iz pijeska u slojevima do 10 cm, uz ruĉno nabijanje do visine 30 cm od vrha cijevi. Za završno zatrpavanje rova koristi se materijal iz iskopa bez krupnijeg kamenja. Na visini od 40- 50 cm od tjemena cijevi moţe se materijal nabijati mehaniĉkim strojevima (vibrator, vibracijski valjak). UV POSTOJANOST PP CIJEVI Cjevovodi od PP-R 80 za instalacije tople i hladne vode obiĉno neće biti izloţene djelovanju UV zraka, cijevi i spojni elementi standardno su opremljeni UV stabilizatorima nuţnim za transport i skladištenje, ali ne dovoljnim za stalne stalne radne uvjete pod djelovanjme UV zraka.



Za polaganje na otvorenom treba predvidjeti cijevi sa PE zaštitnim slojem protiv UV zraka. TLAĈNA PROBA I ISPIRANJE CJEVOVODA Tlaĉna proba se provodi u 3 faze:

- predkontrola

- glavna kontrola

- završna kontrola

Za predkontrolu je potreban ispitni tlak, koji odgovara 1,5 puta od najvećeg mogućeg pogonskog tlaka. Taj ispitni tlak se mora uspostaviti dva puta unutar 30 minuta, u razmaku od po 10 minuta. Nakon daljnih 30 minuta ispitivanja ispitni tlak ne smije pasti za više od 0,6 bara. Ne smije doći do nikakvih propusnosti. Neposredno nakon predkontrole mora se provesti glavna kontrola. Trajanje ispitivanja je 2 sata. Pritom ispitni tlak koji je oĉitan nakon predkontrole ne smije pasti za više od 0,2 bara. Nakon završetka predkontrole i glavne kontrole mora se provesti završna kontrola. Pri završnoj kontroie se u ritmu od najmanje 5 minuta postiţe ispitni tlak od naizmjence 10 i 1 bara. lzmeĊu svakog ispitnog ciklusa cjevovodna mreţa ne smije biti pod tlakom. Ne smije biti nikakve propusnosti ni na jednom mjestu. Tlaĉna proba se provodi u prisutnosti predstavnika izvoĊaĉa i investitora, a o provedenoj tlaĉnoj probi se treba napraviti zapisnik koji potpisuju prisutni. Nakon uspješno provedene tlaĉne probe moţe se pristupiti zatrpavanju cjevovoda. Za ugraĊene materijale, montaţne radove i obavljena ispitivanja, izvoĊaĉ je duţan investitoru predati ateste izvješća sa rezultatima ispitivanja, vrsti, opsegu i mjestu ispitivanja. Nakon obavljene tlaĉne probe treba obaviti ispiranje cjevovoda i dezinfekciju cjevovoda. Za ispiranje se smije upotrijebiti samo kvalitetna voda za piće. Za ispiranje taloga u cjevovodu potrebno je postići najmanju brzinu vode od 1,5 m/s. Najmanja koliĉina vode za ispiranje mora biti dva puta veća od volumena cjevovoda koji se ispire.



2.1.5.5. POCINĈANE ĈELIĈNE CIJEVI ZA UNUTARNJU HIDRANTSKU MREŢU

Hidrantsku mreţu potrebno je redovno kontrolirati i ispitivati sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (NN 08/06). Vizualni pregled opreme vršiti svakog dana. Prilaze hidrantima drţati slobodnima. Za ispitivanje materijala potrebno je primjenjivati metode ispitivanja propisane vaţećim standardom HRN C.J1.021.

Kontrola proizvodnie i garancija kakvoće

ProizvoĊaĉ treba stalno kontrolirati proizvodnju cijevi u vlastitom laboratoriju ili to mora povjeriti u drugoj laboratoriji.

Metode ispitivanja

Kakvoća pocinĉanih cijevi provjerava se na epruvetama, oblika i dimenzija propisanih daljim odredbama standarda, a koje su izradene iz prosjeĉnog uzorka. Metode ispitivanja:

- ispitivanje zatezanjem

- ispitivanje savijanjem

- ispitivanje tvrdoće

- ispitivanje hidrauliĉkim pritiskom

- ispitivanje progiba

- ispitivanje zaštitne prevlake.


Cijevi i spojne elemente prati izjava o kakvoći, odnosno izvješće o ispitivanju koje sadrţava slijedeće podatke:



- datum proizvodnje


- vrstu ispitivanja i oznake HRN po kojima su ispitivanja izvršena

- oznaku pojedinaĉnog HRN kojem proizvod odgovara.


Ugradnja poc. ĉel. cijevi obavlja se spajanjem spojnicama na navoj i brtve kudeljnim vlaknima natopljenim u laneno ulje i omotanim oko lozice navoja.



Cijevi se montiraju ispod stropova, slobodno su voĊene uz konstrukciju te u zidnim usjecima (pod ţbuku). Cijevi voĊene u slobodnom prostoru izoliraju se kamenom vunom debljine 4,0 cm i aluminijskim plaštem debljine d=0,5 mm. Cijevi poloţene u negrijanim prostorima omataju se elektriĉnim grijaĉim kablovima i oblaţu umjetnim izolacijskim materijalom (armaflex i sl.) Sve vrste cjevovoda se uĉvršćuju obujmicama ili postavljaju na konzole, a obvezno je uĉvršćenje kod svake promjene pravca i prikljuĉenja sanitarnih ureĊaja. U instalaciju se predviĊa postaviti ravne propusne ventile HRN.M.C5.260 za zatvaranje pojedinih krakova instalacije. Sve armature na cjevovodu su od mesinga, sa spojem na navoj obostrano, odnosno samo s jedne strane i holenderom s druge strane, ako se prikljuĉuju sanitarni uredaji. TLAĈNA PROBA, ISPIRANJE I DEZINFEKCIJA Tlaĉnu probu treba provesti prema tehniĉkim propisima, propisima proizvoĊaĉa za pojedine vrste cijevi i priloţenim uputama, a izvodi se na tlak 1,5 puta veći od radnog tlaka u cjevovodu u trajanju od 12 sati. Prilikom provodenja tlaĉne probe ispitne dionice potrebno je izvesti propisno razupiranje i sidrenje. Nikakvi ogranci i armature se ne smiju ugraditi dok ispitivanje nije završeno. U sluĉaju da tlaĉna proba ne zadovolji, tj. ako instalacija negdje propušta, izvoĊaĉ je duţan o svom trošku obaviti popravak, a nakon toga se cjevovod mora ponovno ispitati. Ispitivanje treba provoditi tako dugo dok se ne zadovolje svi zahtjevi. Nakon završetka veće dionice cjevovoda koju ĉine više ispitnih sektora, treba obaviti skupnu tlaĉnu probu da bi se ispitali spojevi izmedu pojedinih sektora. Tlaĉna proba se provodi u prisutnosti predstavnika izvoĊaĉa i investitora, a o provedenoj tiaĉnoj probi se treba napraviti zapisnik koji potpisuju prisutni. Nakon uspješno provedene tlaĉne probe moţe se pristupiti zatrpavanju cjevovoda. Za ugraĊene materijale, montaţne radove i obavijena ispitivanja, izvoĊaĉ je duţan investitoru predati ateste izvješća sa rezultatima ispitivanja, vrsti, opsegu i mjestu ispitivanja. Nakon obavljene tlaĉne probe treba obaviti ispiranje cjevovoda i dezinfekciju cjevovoda. Za ispiranje se smije upotrijebiti samo kvalitetna voda za piće. Za ispiranje taloga u cjevovodu potrebno je postići najmanju brzinu vode od 1,5 m/s. Najmanja koliĉina vode za ispiranje mora biti dva puta veća od volumena cjevovoda koji se ispire.



2.1.6. TEHNIĈKI UVJETI GRADNJE Obveze investitora:

- osigurati plan izvoĊenja radova,

- osigurati elaborat iskolĉenja.

Obveze izvoĊaĉa:

- -napraviti plan ureĊenja gradilišta,

- -napraviti dinamiĉki plan izvoĊenja radova.

Pripremni radovi i sanacija gradilišta

Prije poĉetka izvoĊenja glavnih radova na objektu potrebno je pored izrade raznih privremenih radova i objekata koje izvoditelj izvodi o svom trošku, izvesti i odreĊene pripremne radove koji su potrebni radi nesmetanog i normalnog izvoĊenja glavnih radova. U tijeku i nakon izvoĊenja radova treba posebnu pozornost obratiti na sanaciju okolišta gradilišta.

Sanacija okolišta gradilišta

Radovi na graĊevini izvode se na otvorenom terenu i djelomiĉno u postojećoj graĊevini, a jednostavnost objekata, kao i sama lokacija izvoĊenja radova, zahtijevati će jednostavnu organizaciju gradilišta. Za vrijeme izvoĊenja radova, kao i nakon završetka izgradnje, Izvoditelj je duţan izvršiti sanaciju okoliša gradilišta u skladu s projektom, i prema sljedećem:

1. Za potrebe izvoĊenja radova i skladištenja raznih graĊevinskih materijala i opreme izvoĊaĉ radova mora formirati odgovarajuće deponije i zatvorena skladišta.

2. Višak zemljanog i kamenitog materijala iz svih iskopa mora se odvesti na odgovarajuću deponiju i rasplanirati na njoj prema zahtjevima vlasnika deponije. Stalnu deponiju za višak materijala osigurava IzvoĊaĉ u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.

3. IzvoĊaĉ je prilikom odvoza materijala duţan posvetiti posebnu paţnju na spreĉavanje nanošenja blata i zemlje na javnu prometnu površinu sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

4. Zabranjeno je odlagati materijal izvan utvrĊenih privremenih i stalnih deponija. 5. Potrebno je ukoloniti sve privremeno izgraĊene nastambe koje su sluţile za

skladištenje materijala, alata i opreme, kao i sve privremene objekte koji su



izgraĊeni i korišteni za smještaj i boravak ljudi, za potrebe voĊenja gradilišta, ishrane radnika, garderobe i sl.

6. Sve površine koje su se koristile kao privremeni deponij materijala, alata, opreme i strojeva, kao i površine koje su oštećene radi privremenog deponiranja materijala iz iskopa, potrebno je u potpunosti oĉistiti i sanirati sva oštećenja nastala na tim površinama.

7. Svu privremenu prometnu signalizaciju montiranu radi potreba funkcioniranja gradilišta i reguliranja prometa po prometnicama u naselju, potrebno je u potpunosti ukloniti nakon završenih radova te vratiti u funkciju prijašnji reţim reguliranja prometa.

8. Nakon završenih radova i pojedinih faza izvoĊenja radova gradilište je potrebno potpuno oĉistiti od sveg otpadnog graĊevinskog materijala, drvene graĊe, armature, oplate i ostalih otpadaka. Isto tako, potrebno je ukloniti sve privremene skele, prepreke i zaštitne ograde te preostale graĊevinske alate, opremu i strojeve.

9. Svi navedeni radovi, kao i ostali eventualno potrebni radovi na sanaciji okoliša, ne obraĉunavaju se kao posebne stavke troškovnika, već se smatraju troškovima koje IzvoĊaĉ treba uraĉunati u jediniĉne cijene radova.

Zemljani radovi

Iskop

Općenito

Za izvoĊenje iskopa Izvoditelj je duţan izvršiti sve potrebne pripremne radove u svemu prema projektu organizacije graĊenja koji je prethodno odboren od nadzornog inţenjera. Geodetske kontrole i izmjere potrebne za izvoĊenje iskopnih radova moraju biti izvedene toĉno i u svemu suglasno s izvedbenim nacrtima.

Način iskopa

Iskop u širokom otkopu odnosi se na odstranjivanje materijala sa širih površina za temelje graĊevina koji su uţi od 2m. Ovaj će se iskop vršiti strojno, a po potrebi ruĉno. Izvoditelj je duţan ove iskope izvoditi prema projektu. Izvoditelj je duţan izvesti razupiranje za osiguranje bokova rova. Promjena tehnologije izvedbe koju predloţi Izvoditelj u odnosu na projektiranu ne dozvoljava promjenu cijene. Izvoditelj će predloţiti naĉin razupiranja koji će se primijeniti, ali ga nadzorni inţenjer treba prethodno odobriti. Izvoditelj sam snosi odgovornost za siguran rad i ispravnost tehniĉkog rješenja i onda kada je razupiranje izvršeno po nalogu ili odobrenju nadzornog inţenjera ili bez tog naloga.



Metode rada

Bez obzira na zahtjev ovih tehniĉkih uvjeta prema kojima je Izvoditelj duţan zatraţiti i dobiti odobrenje projekta organizacije i metode rada, za sve poslove iskljuĉivo je odgovoran Izvoditelj, ukljuĉivo i odgovornost za sigurnosne i zaštitne mjere koje treba poduzeti za vrijeme izvoĊenja radova. Prilikom izvoĊenja radova iskopa pokraj postojećih objekata potrebno je osigurati stabilnost postojećeg objekta (njegovih temelja, zidova itd.) te ga zaštititi od bilo kakvog oštećenja. Zbog eventualnih oštećenja objekata poţeljno je prije poĉetka izvoĊenja radova da Izvoditelj vizualno dokumentira (fotografira) postojeće objekte neposredno uz trasu.

Tolerancije kod iskopa

Izvoditelj mora iskop izvršiti prema projektnoj i tender dokumentaciji te uz usuglašavanje samog rada na terenu s nadzornim inţenjerom, uz slijedeće tolerancije dimenzija: - za iskop u suhom

široki iskop + 20 cm/-5 cm iskop rova + 10 cm/-3 cm za širinu + 3 cm/-2 cm za niveletu

Transport

Materijal se u naĉelu transportira najkraćom trasom izmeĊu teţišta iskopa i nasipa ili deponije. Transport će se vršiti samo po javnim putevima.

Obračun

Obraĉun iskopa rova vrši se po idealnom profilu rova bez obzira na kategoriju. IzvoĊaĉ je prije ponude pregledao lokaciju graĊenja i jediniĉnu cjenu formirao s obzirom na kategoriju terena na lokaciji gradnje. Transport materijala i osiguranje privremene i trajne deponije ukljuĉeni su u jediniĉnu cijenu. Uz transport je ukljuĉen i utovar, istovar i razastiranje materijala na odreĊeno mjesto ugradnje ili na deponij te troškovi deponiranja. Svi ostali troškovi koji nastanu iskopom izvan granice predviĊenih Projektom ili transportnom trasom, a bez dozvole nadzornog inţenjera, padaju na teret Izvoditelja, ukljuĉujući i odštetu za uništeno zemljište i kulture, kao i sve ostale štete koje bi uslijed toga nastale.

Nasipavanje-zatrpavanje

Općenito

Zatrpavanje rovova i temelja objekata na trasi cjevovoda treba izvršiti nakon što je izgraĊen objekt. Prije samog nasipavanja, a po završenom iskopu rova i temelja, treba



izvršiti planiranje dna prema mjerama uzduţnog profila danog u Projektu. Materijal za zatrpavanje mora biti propisan i ovisan od mjesta gdje se zatrpavanje izvodi. Nasipavanje će se vršiti po sljedećim pozicijama:

- nasipavanje i razastiranje ispod prve betonske ploĉe - nasipavanje i razastiranje ispod pješaĉkog puta

Obračun

Obraĉun i plaćanje vršiti će se za 1m3 zatrpanog temelja (tzv. "sraslo" stanje) od ugraĊenog materijala (pijeska i šljunka) i iskopanog materijala odgovarajuće zbijenosti. Jediniĉnom cijenom obuhvaćeni su svi radovi i troškovi koji su vezani za ovakvu vrstu radova, a nisu posebno navedeni u troškovnicima radova. Osiguranje privremene deponije osigurava izvoditelj radova.

Utovar i odvoz na deponiju

Općenito

Sav višak iskopanog materijala koji je preostao nakon zatrpavanja treba utovariti u vozila i transportirati na jednu od deponija koju odreĊuje jedinica lokalne samouprave u suradnji s izvoditeljem (posebni uvjeti). Izvoditelj mora ukalkulirati troškove deponiranja kao i osigurati deponiju za materijal.

Obračun

Obraĉun i plaćanje vršiti će se za 1m3 utovarenog, prevezenog, deponiranog i razastrtog viška iskopa bez obzira kojoj grupi, odnosno vrsti zemljišta pripada. Koliĉina viška iskopa se utvrĊuje razlikom koliĉina iskopanog i ugraĊenog materijala mjerenog u sraslom stanju.

Armirano-betonski radovi

Opći uvjeti

Kod izvedbe betonskih i armirano-betonskih radova moraju se u svemu primjenjivati postojeći propisi i norme, a naroĉito TEHNIĈKI PROPISI ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE (NN RH br. 139/09, 14/10, 125/10). Beton mora odgovarati normi za beton HRN EN 206-1:2006. U jediniĉnu cijenu betonskih radova ukljuĉeni su troškovi ispitivanja kavalitete betona.

Cement

Za sve betonske i armirano-betonske radove upotrijebiti će se cement koji ispunjava kvalitete utvrĊene propisima i normama. Tehniĉka svojstva i drugi zahtjevi te potvrĊivanje sukladosti odreĊuju se odnosno provode ovisno o vrsti cementa prema Tehniĉkom propisu za cement za betonske konstrukcije (NN br. 64/05) i odredbama Tehniĉkih propisa za betonske konstrukcije (NN RH br. 139/09,14/10, 125710). U pogledu kvalitete, cement mora odgovarati normama: HRN EN 206-1.



Kameni agregat

Agregat mora biti dovoljno ĉvrst i postojan, ne smije sadrţavati zemljane i organske sastojke niti druge primjese štetne za beton i armaturu. Kameni agregat u pogledu kvalitete mora odgovarati normama: HRN EN 12620:2003, EN 12620:2002 i HRN EN 13055-1-2003. U pravilu se koristi prirodni agregat s gustoćom zrna većom od 2000 kg/m3.

Voda

Ispravnost vode dokazuje se atestom. Voda koja se koristi prilikom pripreme betona mora odgovarati normi HRN EN 1008:2002.

Dodaci betonu

Za spravljanje betona upotrebljavaju se dodaci koji udovoljavaju uvjetima kvalitete prema normama HRN EN 934-2/A1:2004.

Konstruktivne pojedinosti

Sve betonske i armirano-betonske konstrukcije moraju u svemu zadovoljiti Tehniĉke propise za betonske konstrukcije (NN RH br. 139/09, 14/10, 125/10).

Armatura

Zahtjevi za armaturu definirani su prema Prilogu B Pravilnika Tehniĉkog propisa za betonske konstrukcije (NN RH br. 139/09, 14/10, 125/10). Tehniĉka svojstva armature trebaju biti prema nizovima HRN EN 10080. Ugradnja armature treba biti prema normi HRN EN 13670-1. Pri ugradnji pocinĉanih ĉeliĉnih elemenata ne smije doći do kontakta tih elemenata s armaturom. Prije poĉetka betoniranja mora se zapisniĉki utvrditi da li montirana armatura zadovoljava u pogledu: - promjera i broja šipki i geometrije ugraĊene armature predviĊene projektnom

dokumentacijom, - uĉvršćenja armature u oplati, - mehaniĉkih karakteristika - granice razvlaĉenja i granice kidanja. Armaturu koja je uprljana betonom, cementnim mortom i sl. potrebno je prije betoniranja oĉistiti.

Ugradnja betona

Izvoditelj je druţan izraditi projekt betona. Beton se ugraĊuje prema projektu betona. Ako se ugradnja betona prekida zbog nepredviĊenih prilika, moraju se poduzeti mjere da takav prekid ne utjeĉe štetno na nosivost i ostala svojstva konstrukcije. Ako prekid ugradnje nije izveden na naĉin predviĊen u projektu, izvoĊaĉ radova mora oĉistiti površinu betona na mjestu prekida i prema potrebi ukloniti beton da bi se dobila površina prikladna za daljnju ugradnju betona.



Poĉetna temperatura svjeţeg betona u fazi ugradnje ne smije biti niţa od +5 oC. Najviša temperatura svjeţeg betona koji se ne ugraĊuje posebnim postupcima predviĊenim za temperirane betone ne smije biti viša od + 30 oC. Ako je srednja dnevna temperatura zraka niţa od +5 oC ili viša od +30 oC, za normalno uĉvršćivanje betona potrebno je poduzeti posebne mjere. Beton mora biti transportiran i ugraĊivan u oplatu na naĉin koji onemogućuje segregaciju betona te promjene u sastavu i svojstvima betona. U konstrukciju se mora ugraĊivati beton takve konzistencije da se moţe kvalitetno ugraĊivati i zbijati predviĊenim mehaniĉkim sredstvima za ugradnju. Svjeţem betonu ne smije se naknadno dodavati voda. Visina slobodnog pada betona ne smije biti veća od 1,5m ako nisu poduzete potrebne mjere za sprjeĉavanje segregacije. Beton se ugraĊuje mehaniĉki, osim ako je tekuće konzistencije. Razastiranje betona vibratorom u oplati nije dopušteno. Najveća udaljenost mjesta ugradnje ne smije biti veća od 1,5m. Beton se ugraĊuje u slojevima ne više od 70cm. Idući sloj mora se ugraditi za vrijeme koje osigurava spajanje betona s prethodnim slojem. Beton se u više slojeva ugraĊuje tako što se gornji sloj vibrira, a donji revibrira.

Njega ugrađenog betona

Neposredno nakon betoniranja, beton mora biti zaštićen: - od prebrzog isušivanja, - od brze izmjene topline izmeĊu betona i zraka, - od oborina i tekuće vode, - od visokih i niskih temperatura, - od vibracija i prionljivosti betona i armature te drugih mehaniĉkih oštećenja u

vrijeme vezivanja i poĉetnog oĉvršćavanja. Beton se nakon ugraĊivanja mora zaštititi da bi se osigurala zadovoljavajuća hidratacija na njegovoj površini i izbjegla oštećenja zbog ranog i brzog skupljanja. Ako projektom betona nije drugaĉije odreĊeno, njegovanje betona mora trajati najmanje sedam dana ili ne manje od vremena koje je potrebno da beton postigne 80% predviĊenog razreda tlaĉne ĉvrstoće.

Opis rada

Pregled oplate od strane izvoĊaĉa i nadzornog inţenjera prije poĉetka betoniranja. Priprema betonske mase na radilištu s horizontalnim transportom do mjesta pripreme te horizontalnim i vertikalnim transportom do mjesta ugradbe betonske mase. Priprema betonske mase u centralnoj betonari s transportom do gradilišta te horizontalnim i vertikalnim transportom do mjesta ugradbe. Eventualno ĉišćenje ostataka drveta i sl. unutar oplate te moĉenja oplate vodom prije poĉetka betoniranja. Ubacivanje betonske mase u oplatu te njezino zbijanje mehaniĉkim putem. Manji popravci oplate za vrijeme betoniranja.



Dobava i ugradnja materijala

Dobava i ugradnja materijala obuhvaćaju dobavu i montaţu cijevi, fazona, armatura, okana i ljevano-ţeljeznih poklopaca za/na vodovod i kanalizaciju. Dobava: IzvoĊaĉ radova duţan je uz ponudu za dobavu priloţiti za cijevi, okna i ljevano-ţeljezne poklopce naziv proizvoĊaĉa, tip proizvoda, zemlju porijekla i orginalni katalog proizvoĊaĉa iz kojeg su vidljivi traţeni podaci. Ugradnja: Rukovanje i montaţa kanalizacijskih cijevi, pripadnih fazonskih komada i okana treba se u cijelosti provoditi prema uputama proizvoĊaĉa odnosno isporuĉitelja istih te treba biti u skladu s hrvatskom normom HRN EN 1610:2002 "Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala". Rijeka, listopad, 2016. Ovlašteni inţenjer:

Goran Cuculić mag.ing.aedif.



2.1.7. NAĈIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA U tijeku izgradnje graĊevine izvoĊaĉ je duţan osigurati gradilište od pristupa gradilištu nezaposlenim osobama. Duţan je sprijeĉiti oneĉišćenje okoliša izvan zone gradnje. Nakon završetka radova na gradilištu izvoĊaĉ je duţan oĉistiti gradilište od ostatka graĊevinskog materijala, šute i ostalog graĊevinskog materijala. Nakon završetka graĊenja treba ukloniti sve pomoćne graĊevine privremenog karaktera koje su sluţile u tijeku izgradnje. Okoliš gradilišta treba se urediti prema postojećem stanju prije izgradnje, ako posebnim projektom nije drugaĉije definirano.

Tehnički uvjeti

Radovi na graĊevini izvode se u potpunosti na otvorenom terenu. Nakon završetka izvoĊenja radova, potrebno je izvršiti sanaciju i urediti okoliš gradilišta u skladu s projektom i prema sljedećem: - Ukloniti sve privremeno izgraĊene nastambe koje su sluţile za skladištenje

materijala, alata i opreme, kao i svih privremenih objekata koji su izgraĊeni i korišteni za smještaj i boravak ljudi te za potrebe voĊenja gradilišta.

- Ukloniti sve privremene prikljuĉke gradilišta za komunalne objekte, kao i privremene elektroenergetske prikljuĉke, te mjesta radova urediti, oĉistiti i dovesti u stanje ispravnosti kakvo je bilo prije poĉetka izvoĊenja radova rušenja.

- Sve površine koje su se koristile kao privremeni deponiji materijala, alata, opreme i strojeva, kao i površine koje su oštećene radi privremenog deponiranja materijala iz iskopa, potrebno je u potpunosti oĉistiti i sanirati sva oštećenja nastala na tim površinama.

- Svu privremenu prometnu signalizaciju montiranu radi potreba funkcioniranja gradilišta i reguliranja prometa, potrebno je u potpunosti ukloniti nakon završenih radova te vratiti u funkciju prijašnji reţim reguliranja prometa.

- Asfaltne cestovne površine prekopane i oštećene prilikom izvoĊenja radova potrebno je u skladu s projektom obnoviti novom asfaltnom masom i slojevima, uz pravilno strojno zasjecanje postojećeg asfalta na spojevima s novim asfaltom.

- Nakon izvršenih radova i pojedinih faza izvoĊenja radova potrebno je potpuno oĉistiti gradilište od sveg otpadnog graĊevinskog materijala, drvene graĊe, armature, oplate i ostalih otpadaka.

- Potrebno je ukloniti sve privremene skele, prepreke i zaštitne ograde i preostale graĊevinske alate, opremu i strojeve.

- Svi navedeni radovi, kao i ostali eventualno potrebni radovi na sanaciji okoliša, ne obraĉunavaju se kao posebne stavke troškovnika, već se smatraju troškovima koje izvoĊaĉ treba uraĉunati u jediniĉne cijene radova.

Gospodarenje otpadom

GraĊevinski otpad će se usitniti na mjestu uklanjanja i utovariti u kamione. Osnovni sastojci graĊevinskog otpada su graĊevinski materijali: beton, opeka i šuta koji se



mogu odvesti na gradske deponije uz prethodni ugovor s komunalnim društvom ili komunalnim redarima te graĊevinski otpad betonskog ţeljeza i ĉeliĉnih elemenata koji se odvozi poduzećima koja se bave prikupljanjem metalnog otpada.

Rijeka, listopad, 2016. Ovlašteni inţenjer:




2.1.8. MJERE ZAŠTITE

Tehničke mjere zaštite na radu

Temeljem odredbi Zakona o zaštiti na radu (N.N. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08,116/08 i 75/09, 143/12) daje se prikaz tehniĉkih mjera i rješenja za primjenu pravila zaštite na radu.

Za vrijeme izvoĊenja radova

Ove mjere sadrţe svu opremu i zahvate koji se temeljem i u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu trebaju provesti za ovu vrstu radova. Oprema gradilišta, osiguranje pojedinih ureĊaja i strojeva na njemu te radnika za vrijeme graĊenja mora u cijelosti odgovarati odgovarajućim zakonima i propisima. Za provedbu ovih zaštitnih mjera nadleţna je i odgovorna uprava gradilišta. Materijal, ureĊaji i oprema trebaju biti pravilno uskladišteni i zaštićeni prije ugradnje. Za vrijeme graĊenja predmetne graĊevine potrebno je provesti sve propisane i vaţećom zakonskom regulativom predviĊene mjere zaštite na radu, a koje se posebice odnose na: - organizaciju i ureĊenje samog gradilišta, - organizaciju skladišnog prostora, - organizaciju i lokaciju objekata namijenjenih boravku ljudi, - organizaciju transporta materijala, alata, strojeva, opreme i ljudi, - organizaciju pruţanja prve pomoći u sluĉaju povrede radnika na radu i sliĉno, - ispravnost sredstava za rad, kao što su: alati, strojevi i ostala prateća oprema, - ispravnost i pravilan naĉin uporabe osobnih zaštitnih sredstava radnika

(primjerice: zaštitni šljem, radno odijelo, zaštitne rukavice, radne cipele, opasaĉ za radove na visinama i sliĉno),

- sanaciju okoliša graĊevine i gradilišta te dovoĊenje u stanje prije same izgradnje. Gradilište mora biti ureĊeno tako da je omogućeno nesmetano i sigurno izvoĊenje radova na gradilištu. O ureĊenju gradilišta i izvoĊenju radova Investitor je obvezan prije izvoĊenja radova osigurati plan izvoĊenja radova. Plan se tijekom izvoĊenja radova dopunjuje i mijenja, a to sve ĉini odgovorna osoba -koordinator II.



Tehničke mjere zaštite od požara i eksplozije

Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od poţara (NN 92/10 ) daje se prikaz tehniĉkih mjera i rješenja za primjenu pravila zaštite na radu.

Za vrijeme izvoĊenja radova

Za vrijeme izvedbe objekta potrebno je provesti sve potrebne mjere s lako zapaljivim materijalima koji mogu izazvati poţar (daske, grede, letve i sl.). Takve materijale potrebno je drţati udaljene od toplinskih izvora. Elektriĉne instalacije, ureĊaji i oprema moraju svojom izradom i izvoĊenjem odgovarati vaţećim tehniĉkim propisima. Na svim mjestima na gradilištu gdje postoji opasnost od poţara potrebno je provesti zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od poţara. Zapaljive tekućine (benzin, nafta, razna ulja) treba ĉuvati u posebnim skladištima osiguranim od poţara, prema vaţećim propisima. Za provedbu ovih mjera nadleţna je i odgovorna uprava gradilišta. Kontrolu provedbe ovih mjera provodi rukovoditelj gradilišta, nadzorni inţenjer i ovlašteni predstavnici nadleţnih drţavnih tijela. Nakon završetka izgradnje predmetne graĊevine potrebno je urediti gradilište i odstraniti sve ostatke i zapaljive materijale te dovesti okoliš u prvobitno stanje.

Rijeka, lipanj, 2016. Ovlašteni inţenjer:




2.1.9. ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRADNJE

Redni broj

Radovi Cijena bez PDV

1. ZEMLJANI RADOVI I BETONSKI RADOVI

60 000 kn

2. MATERIJAL I UGRADNJA

45 000 kn

3. OPREMA

32 000 kn

4. ATESTI I MONTAŢA

15 000 kn

UKUPNO:

152 000 kn

Rijeka, listopad 2016. Ovlašteni inţenjer:




2.2. GRAFIĈKI DIO

1. PREGLEDNA SITUACIJA M 1: 500

2. SIT. VODOVODA I KANALIZACIJE NA GEODETSKOJ PODLOZI M 1:100

3. TLOCRT PRIZEMLJA I KATA VODOVODA I KANALIZACIJE M 1:50

4. VOD.I KUĆNI PRIKLJUĈAK SA STANICOM ZA POVIŠENJE TLAKA M 1:50

5. KARAKTERISTIĈNI PRESJEK ROVA VODOVODNE MREŢE M 1:20

6. DETALJ HIDRANTSKOG ORMARA M 1:50

7. DETALJ REVIZIONOG OKNA M 1:20

8. KARAKTERISTIĈNI PRESJEK ROVA SANITARNE KANALIZACIJE M 1:20

9. OBORINSKA KAN., TLOCRT KROVNIH PLOHA I PRESJECI M 1:100

10. SEPARATOR MASTI I ULJA M 1:50

11. UPOJNI BUNAR M 1:50

12. SLIVNIK S TALOŢNIKOM (LIST 1-2) M 1:50

13. DETALJ RIGOLA M 1:10 Rijeka, listopad 2016. Ovlašteni inţenjer:


C

D

A

37.2

37.5

37.5

37.5

37.5

37.3

37.4

36.7

36.7

1

1

,

7

4

Nacrt:

Suradnik:Koordinator 1

Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,

Karla Huguesa 26 b,52440 Poreč

OIB: 31812833872

listopad, 2016.

MiG Engineering j.d.o.o.

HI 040/16 2016/34

G. CUCULIĆ mag.ing.aedif.VEDRANA KUNAC MARKOVIĆ

Viškovo 44, 51216 Viškovo

GLAVNI PROJEKT

INSTALACIJE VODE I KANALIZACIJE

Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

1

1:500

POSTOJEĆE STANJE

PREGLEDNA SITUACIJA

PREGLEDNA SITUACIJA

M 1:500

NH-1

P

O

S

T

O

J

E

Ć

I

V

O

D

O

O

P

S

K

R

B

N

I

C

J

E

V

O

V

O

D

P

O

S

T

O

J

E

Ć

I

V

O

D

O

O

P

S

K

R

B

N

I

C

J

E

V

O

V

O

D

D

N

2

5

0

S

U

S

T

A

V

,

J

A

V

N

E

O

D

V

O

D

N

J

E

F

E

K

A

L

N

I

H

O

T

P

A

D

N

I

H

V

O

D

A

KONTROLNO OKNO

kt=36,75

knc=31,85m

DO=4,89m

A

priključak na javnu

vodovodnu mrežu

B

priključak na javnu

kanalizacijsku mrežu

VO

C

37.5

37.5

37.5

37.5

37.3

37.4

36.7

36.7

1

1

7

4

I

Ø

1

5

0

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

2

1:100

POSTOJEĆE STANJE

SITUACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE

NA GEODETSKOJ PODLOZI

SITUACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE

NA GEODETSKOJ PODLOZI

1:100

RO1

K.T. 37,50

K.N.C. 37,35

D.O. 0,45

K.T. 37,50

K.N.C. 37,35

D.O. 0,45

K.T. 37,50

K.N.C. 36,78

D.O. 0,72

K.T. 37,50

K.N.C. 36,47

D.O. 1,03

K.T. 37,50

K.N.C. 36,07

D.O. 1,43

K.T. 37,50

K.N.C. 37,09

D.O. 0,41

PEHD DN 65 L= 21 m

3 X PEHD DN 25 L= 14 m

A

VO

K.T. 37,30

K.N.C. 36,75

D.O. 0,55

K.T. 36,70

K.N.C. 35,93

D.O. 0,77

B

PVC DN 160= 11,0 m

PVC DN 160= 6,5 m

OPT

LEGENDA :

priključak na javnu vodovodnu mrežu

vodomjerno okno

okno za podizanje tlaka u hidrantskoj mreži

sanitarna vodovodna mreža

hidrantska vodovodna mreža

priključak na javnu kanalizacijsku mrežu

revizijsko kanalizacijsko okno

separator lakih tekućina

sanitarna odvodnja

oborinska vertikala

upojni bunar

rigol

slivnik

oborinsko okno

oborinska odvodnja

OPT

K.T. 36,70

K,N.C. 36,80

D.O. 0,75

K.T. 37,30

K.N.C. 36,60

D.O. 1,1O

K.T. 37,50

K.N.C. 36,70

D.O. 1,10

K.T. 37,50

K.N.C. 36,50

D.O. 1,10

K.T. 37,30

K.N.C. 36,70

D.O. 1,25

STUBIŠTE B-2

12,5 m²

23X18,25 cm

21X27,5 cm

23X18,25 cm

21X27,5 cm

TLOCRT PRIZEMLJA

VODOVODA I KANALIZACIJE

M 1:50

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

3

1:50

TLOCRT PRIZEMLJA I KATA


A A

A A

TLOCRT KATA


M 1:50

V1

V1

13

OT

VO

R

35

x3

5cm

OT

VO

R

35

x3

5cm

PRESJEK A-A

34,70

VKPh

UREĐAJ ZA POVIŠENJE

TLAKA

OKNO ZA POVIŠENJE TLAKA VODOMJERNO OKNO

16020

330

20

550

20

21

02

0

25

0

30

15

18

62

0

25

1

20 140 190 70 20

550

20

20 330 20 160 20

15 75

20

201602021012020

550

20

60

15

02

0

25

0

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

4

1:50

VODOVODNI KUĆNI PRIKLJUČAK SA

STANICOM ZA POVIŠENJE TLAKA

VODOVODNI KUĆNI PRIKLJUČAK SA

STANICOM ZA POVIŠENJE TLAKA

TLOCRT

M 1: 50

PRESJEK A-A

M 1: 50

11

2

20

poklopac 60x120

nosivosti 150kn

poklopac 60x60

nosivosti 150kn

BYPASS

VKPS 1

VKPS 2

VKPS 3

VKPS 1

JAVNI VODOVOD DN 250

3x

cijev za opskrbu pitkom vodom

Φ 25 mm

Cijev za opskrbu hidrantske

mreže

Φ 65 mm

Posteljica, frakcija 0- 8 mm

Zaštitni sloj, frakcija 0-8 mm

70

Pobrani materijal iz iskopa

d max 25 mm

Tamponski sloj

frakcija 16-32 mm

Asfalt

KARAKTERISTIČNI PRESJEK ROVA

VODOVODNE I HIDRANTSKE MREŽE

10

33

25

25

7

10

0

KT

KOC

KOC

OS CIJEVI OS CIJEVI

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

5

1:20

KARAKTERISTIČAN PRESJEK ROVA

VODOVODNE MREŽE


VODOVODNE MREŽE

M 1:20

H

50

50

11

0

POD

VERTIKALA UNUTARNJE

HIDRANTSKE

MREŽE- p.č. cijev DN 65

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

6

1:50

DETALJ HIDRANTSKOG ORMARIĆA

DETALJ HIDRANTSKOG ORMARIĆA M 1:50

I I

PRESJEK

I-I

KDO

KNC

C 25/30

vel.400x400, nosivosti 150 kNtipski ljev. želj. poklopac

KTC 25/30

40 10

60

spojnica

KDO

KNC

C 25/30

vel.400x400, nosivosti 150kNtipski ljev. želj. poklopac

KTC 25/30

OKNO KUĆNOG

PRIKLJUČKA

šljunčana podloga, d=10 cm

PRESJEK

II-II

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

7

1:20

DETALJ REVIZIONOG OKNA

OKNA

REVIZIONO OKNO

REVIZIONO OKNO

M 1:20


SANITARNE GRAVITACIJSKE

KANALIZACIJE

Posteljica, frakcija 0- 8 mm

Zaštitni sloj, frakcija 0-8 mm

70

Pobrani materijal iz iskopa

d max 25 mm

Tamponski sloj

frakcija 16-32 mm

Asfalt

10

30

78

25

7

15

0

KT

OS CIJEVI

KNC

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

8

1:20

SANITARNE KANALIZACIJE

KARAKTERISTIČAN PRESJEK ROVA


SANITARNE KANALIZACIJE

M 1:20

FIX FIX

FIX FIX FIX FIX

FIX FIX

FIX FIX FIXFIX

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

9

1:100

OBORINSKA KANALIZACIJA

TLOCRT KROVNIH PLOHA I PRESJECI

2 %

2 %

K.T. 37,50

V.N.C. 36,47

D.O. 1,03

K.T. 37,50

V.N.C. 36,07

D.O. 1,43

2 %

K.T. 37,50

V.N.C. 36,47

D.O. 1,03

K.T. 37,50

V.N.C. 37,35

D.O. 0,45

K.T. 37,50

V.N.C. 36,78

D.O. 0,72

TLOCRT KROVNIH PLOHA

OBORINSKA KANALIZACIJA

M 1:100

C 12/15

HVATAČ ULJA (

FILTER)

DOTOK

PROSTOR ZA ODVAJANJE

TALOGA

PRESJEK

TLOCRT

betonska posteljica, d=10 cm

C 12/15

125

96

20

27510 10

335

30 275 30

335

102

20

125

10 275 10

OTJECANJE

K.N.C. 36,6

K.N.C 36,5

K.T. 37,3

PROSTOR ZA

ODVAJANJE

ULJA I LAKIH

TEKUĆINA

POKLOPACPOKLOPACPOKLOPAC

K.D.R 35,57

40

30

40

110

48

173

PROSTOR ZA ODVAJANJE

TALOGA

PROSTOR ZA

ODVAJANJE

ULJA I LAKIH

TEKUĆINA

HVATAČ ULJA ( FILTER)

DOTOK OTJECANJE

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

10

1:50

SEPARATOR MASTI I ULJA

SEPARATOR MASTI I ULJA M 1:50

PRESJEK I-I

TLOCRT

UPOJNI BUNAR

ø60

LJ.Ž. POKLOPAC

ULAZ

DN300

20

KT

150

min

. 2

,0

85

20

I

I

Ø

1

5

0

Dotok oborinskih voda

kameni nasip min.promjer d=64

OTVORI U STIJENCI ø15

TLO - CRVENICA

RASPUCANI VAPNENAC

PRESJEK II

ø60

II

II

RASPUCANI VAPNENAC

50

20

150

20

OKOLNO TLO - CRVENICA

50

OKOLNO TLO

ZAMJENA MATERIJALA d 32-64

I

I

Ø

1

5

0

Ø

1

9

0

Ø

2

9

0

OTVORI U STIJENCI ø15

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

11

1:50

UPOJNI BUNAR

UPOJNI BUNAR M 1:50

20

60

20

10

0

20 60 20

100

PRESJEK

I-I

I I

spojnica

36,2

36,80C 25/30

vel.600x600tipska slivna rešetka

37,30C 25/30

36,8

C 25/30

KT = 37,3C 25/30

PRESJEK

II-II

TLOCRT


60

100

20 60 20


60

100

20 60 20

Ø

2

0


11

0

36,2

PVC DN 200

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

12/1

1:50

LIST 1-2

SLIVNIK S TALOŽNICOM

SLIVNIK S TALOŽNICOM M 1:50

20

60

20

10

0

20 60 20

100

PRESJEK

I-I

I I

spojnica

36,2

36,80C 25/30


37,30C 25/30

36,8

C 25/30

KT = 37,3C 25/30

PRESJEK

II-II

TLOCRT


60

100

20 60 20


60

100

20 60 20

Ø

2

0


11

0

36,2

PVC DN 200

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

12/2

1:50

LIST 2-2

SLIVNIK S TALOŽNICOM

SLIVNIK S TALOŽNICOM M 1:50

MJ 1:10

TIPSKI BETONSKI RIGOL 75x12x15

TIPSKI BETONSKI RIGOL 50x12x15

MJ 1:10

Nacrt:


Mjerilo:

Broj nacrta:

Projekt:

Građevina:

Investitor:

Datum:

INSTAL d.o.o.,


OIB: 31812833872

listopad, 2016.


HI 040/16 2016/34



GLAVNI PROJEKT


Z. O. P.:

Broj projekta:

bacc.ing.aedif.

13

1:10

DETALJ RIGOLA

RIGOL

DETALJ RIGOLA

M 1: 10

AB

CD

E

11

22

33

ED

CB

A

210

80

V3

210

80

V3

210

100

V1*

210

80

V3

210

90

V4

260

180

V2

100

250

P1

260

180

V2

100

250

P1

100

500

P2

100

500

P2

RADNI PULT (STANICA ZA IZRADU NOSAČA GROMOBRANSKE TRAKE)

RA

DN

I P

ULT

(S

TA

NIC

A Z

A

SA

ST

AV

LJA

NJE

R

AS

VJE

TE

)

RA

DN

I P

ULT

(S

TA

NIC

A Z

A S

AS

TA

VLJA

NJE

K

OM

UN

IK

AC

IJS

KIH

O

RM

AR

A)

RA

DN

I P

ULT

(S

TA

NIC

A Z

A S

AS

TA

VLJA

NJE

R

AZ

VO

DN

IH

O

RM

AR

A JA

KE

S

TR

UJE

)

AA

113,5 m²

ZA

GL.B

ET

ON

RA

DIO

NA

A

1

-

± 0,0

124,0 m²

ZA

GL.B

ET

ON

+E

PO

XY

TR

GO

VIN

A B

1

-

± 0,0

8,0 m²

KER.PLOČICE

PO

M.P

RO

ST

. A

2

- 10,0

± 0,0

4,5 m²

ZA

GL.B

ET

ON

SP

RE

M. A

3

- 10,0

± 0,0

2,5 m²

KER.PLOČICE

SA

NIT

. A

4

- 10,0

± 0,0

4,0 m²

KER.PLOČICE

STUBIŠTE A5

- 10,0

± 0,0

3,5 m²

KER.PLOČICE

STUBIŠTE B3

-

± 0,0

4,0 m²

KER.PLOČICE

SA

NIT

. C

3

- 10,0

± 0,0

4,0 m²

KER.PLOČICE

SA

NIT

. B

2

- 10,0

± 0,0

13,5 m²

KER.PLOČICE

PROST.SKLADIŠTARA C2

- 10,0

± 0,0

252,5 m²

ZA

GL.B

ET

ON

SKLADIŠTE C1

-

± 0,0

3,5 m²

KER.PLOČICE

STUBIŠTE C4

-

± 0,0

ZV

1Z

V1

ZV

1

ZV

1

ZU

2

ZU

2

ZU

1

ZU

2

ZU

1

ZU

1

ZU

1

ZU

3

ZU

3

ZH

2

ZH

1Z

H3

RO

1

RO

3

RO

5

RE

I90

RE

I90

RE

I90

RE

I90

RE

I90

RE

I90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

EI 6

0-C

IP

RIP

R

IP

R

IP

R

IP

R

IP

R

PO

1

253,5 m²

5

PO

3

270 m²

1

PO

2

128 m²

44

PO

4

32 m²

PO

5

17 m²

SIG

UR

NO

SN

O

STUBIŠTE

SIG

UR

NO

SN

O

STUBIŠTE

L=

13

m

22

o

so

be

L=

10

m

22

o

so

be

L=

14

m

5 o

so

ba

L=

15

m

1 o

so

ba

L=

15

m

1 o

so

ba

EI 30

EI 30

9

6

6

9

9

PRIKAZ HIDRANATA NA TLOCRTU PRIZEMLJA

-IZVADAK IZ ELABORATA ZAŠTITE OD POŽARA

ZH-3

ZH-1

ZH-2

AB

CD

E

11

22

33

ED

CB

A

210

100

V1*

210

100

V1*

210

100

V1*

100

500

P2*

100

500

P2*

100

250

P1*

100

250

P1*

100

180

P3*

100

180

P3*

125,0 m²

ZA

GL.B

ET

ON

AL

AT

NIC

A A

6

+ 410,0

+ 420,0

126,0 m²

ZA

GL.B

ET

ON

SKLADIŠTE B4

+ 410,0

+ 420,0

13,0 m²

KER.PLOČICE

STUBIŠTE A7

+ 410,0

+ 420,0

12,5 m²

KER.PLOČICE

STUBIŠTE B5

+ 410,0

+ 420,0

269,0 m²

ZA

GL.B

ET

ON

SKLADIŠTE C5

+ 410,0

+ 420,0

12,5 m²

KER.PLOČICE

STUBIŠTE C6

+ 410,0

+ 420,0

ZV

1Z

V1

ZV

1

ZV

1

ZU

2

ZU

2

ZU

1

ZU

2

ZU

1

ZU

1

ZH

5

ZH

4Z

H6

RO

2

RO

4

RO

6

RE

I90

RE

I90

RE

I90

RE

I90

RE

I90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

R 90

EI 6

0-C

EI 9

0-C

EI 9

0-C

PO

6

126 m²

5

PO

1

253,5 m²

5

PO

7

269 m²

1

PO

4

PO

5

SIG

UR

NO

SN

O

STUBIŠTE

SIG

UR

NO

SN

O

STUBIŠTE

32 m²

17 m²

L=

15

m

5 o

so

ba

L=

15

m

1 o

so

ba

L=

15

m

5 o

so

ba

9

9

96

6

PRIKAZ HIDRANATA NA TLOCRTU KATA

-IZVADAK IZ ELABORATA ZAŠTITE OD POŽARA

ZH-6

ZH-4

ZH-5

Documents

MAPA 7 - instal.com.hrinstal.com.hr/wp-content/uploads/2017/02/Mapa-7-VIK.pdf · HRN U.J6.201/89 - Akustika u graĊevinarstvu. Tehniĉki uvjeti za projektiranje i graĊenje zgrada