MANIFEST Suprematizma

5/22/2018 MANIFEST Suprematizma

1/9

MANIFEST: SUPREMATIZAM*

Pod suprematizmom podrazumijevam prevIast istog senzibiliteta u figurativnim umjetnostima.

Pojave objektivne prirode, same po sebi, sa stajalita suprematista, Liene su znaenja; senzibilitet

kao takav, u stvari, posve je neovisan o ambijentu u kojem se pojavio.

Takozvana konkretizaija! senzibiliteta u svijesti u stvari znai konkretizaiju odraza senzibiIiteta

posredstvom prirodnog prikazivanja. Takvo prikazivanje je bez vrijednosti u umjetnosti suprematizma. I ne

sarno u umjetnosti suprematizma, ve" u urnjetnosti uop"e, jer je postojana, autentina vrijednost umjetnikog

djeIa #ma kojoj koli! pripadaIo$ iskIjuivo u izra%enorn senzibiIitetu.

&kademski naturalizarn, naturalizam irnpresionista, ezannizam, kubizam, itd., u stanovitoj mjeri nisu

nita drugo doli dijaIektike metode koje, same po sebi, ne odre'uju speifinu vrijednost umjetnikog djeIa.

Predmetno prikazivanje, samo po sebi #predrnetno u smisIu jedinog iIja prikazivanja$ neto je to

nerna nikakve veze s umjetno"u; pa ipak koritenje predmetnog u urnjetnikorn djeIu ne iskljuuje da to djeIomo%e biti vrIo velike umjetnike vrijednosti.

(a suprematista, me'utirn, uvijek "e vrijediti ono izra%ajno sredstvo koje omogu"uje izraz po

mogu"nosti pun senzibiliteta kao takvog i koje je strano uobiajenoj predmetnosti.

)bjektivno sarno po sebi bez znaenja je za suprematista, a prikazbe svijesti za nj nemaju vrijednosti.

*asuprot tome odIuan je senzibilitet, i umjetnost u suprematizmu dosti%e prikazbu bez predmeta njegovim

posredstvorn.

+opire do pustinje u kojoj nita nije prepoznatljivo, osim senzibiliteta.

mjetnik je odbaio sve sto je odre'ivaIo objektivno-ideaInu strukturu %ivota i umjetnosti! odbaio je

ideje, pojrnove i predod%be, da bi osIu/nuo samo isti senzibilitet.mjetnost prolosti, podvrgnuta #barem izvana$ slu%enju vjere i dr%ave, mora uskrsnuti u nov %ivot u

istoj #ne-primijenjenoj$ umjetnosti suprematizma i mora izgraditi nov svijet, svijet senzibiIiteta.

0ad sam se, 1213, oajniki nastoje"i osloboditi umjetnost balasta predmetnosti, utekao obIiku

kvadrata i izlo%io sliku koja je prikazivala sarno rni kvadrat na bijeloj pozadini, kritiari i pubIika su %aIiIi

Izgubilo se sve to smo voljeli. *ali smo se u pustinji. Pred nama je samo rni kvadrat na bijeloj pozadini4! I

tragaIi su za tekim! rijeima da bi odagnali simbol pustinje i da bi na mrtvom kvadratu! ponovo naIi sIiku

zbilje!, zbiljske predmetnosti! i moralnog senzibiIiteta!, koju su vie voljeIi.

0ritika i pubIika smatraIi su taj kvadrat nerazumljivim i pogibeljnim ... *o to se moglo i oekivati.

spon do visina ne-predmetne umjetnosti te%ak je i pun patnja, pa ipak donosi osje"aj sre"e. )bod

predmetnosti na svakom koraku sve se vie sunovra"uje i na konu svijet objektivni/ pojmova sve to smo

voljeli i od ega smo %ivjeli! - postaje nevidljivo.

5ie nema slika zbilje!, vie nema idealni/ prikazbi, nema nieg doli pustinje4

*o ta je pustinja puna du/a ne-predmetnog senzibiliteta i sva je pro%eta njime.

I ja sam osjetio tjeskobu koja je poprimila dimenzije strave kad sam morao napustiti svijet volje i

prikazivanja! u kojem sam %ivio i stvarao i u stvarnost kojega sam vjerovao.

(anos ne-predmetne slobode gurnuo me je, me'utim, u pustinju! gdje je jedina stvarnost

senzibilitet, i tako je senzibilitet postao jedini sadr%aj moga %ivota.To to sam izlo%io nije bio prazan kvadrat!, ve" perepija nepredmetnosti.


2/9

6/vatio sam da su stvar! i prikazba! bile pojmljene kao slika senzibiliteta i s/vatio sam la%nost

svijeta volje i prikazivanja.

Je li boca mlijeka simbol mlijeka?

6uprematizam je ponovo prona'ena 7ista umjetnost, ona umjetnost koja je s vremenom postala

nevidljiva, skrivena sve ve"om gusto"om stvari!.Izgleda mi da 8afaelova, 8ubensova, 8embrandtova umjetnost za kritiku i za publiku nije nita drugo

doli konkretizaija bezbrojni/ stvari! od koji/ se vie ne vidi prava vrijednost to se krije u inspirativnom

senzibilitetu. *a %ivotu je ostalo sarno divljenje virtuoznosti predmetnog prikazivanja.

+a je bilo mogu"e iz djela veIiki/ majstora slikarstva izdvojiti u tim djelima izra%en senzibilitet - dakle

nji/ovu stvarnu vrijednost - i sakriti ga, kritiari, publika i teoretiari umjetnosti ne bi to ni zamijetili.

Prema tome ne treba se uditi to je moj kvadrat izgledao lien sadr%aja.

9eli Ii se o nekom umjetnikom djelu suditi na temelju majstorstva predmetnog prikazivanja, to jest na

temelju uvjerljivosti iluzije, i vjeruje Ii se da se simbol inspirativnog senzibiIiteta otkriva u samoj pred- stvari

znai konprikazivanja. atizma. I ne , jer je postod koIi! pripoj prikazbi, nikad se ne"e mo"i dosegnuti

zadovoljstvo sjedinjenja s pravim sadr%ajem umjetnikog djela.

5e"ina ljudi jo uvijek %ivi u uvjerenju da odustajanje od imitiranja voljene zbilje! za umjetnost znai

propast; i stoga sa stra/om gleda kako omra%eni element istog senzibiliteta - apstrakija - sve vie

napreduje.

mjetnost vie ne %eli biti u slu%bi vjere i dr%ave, vie ne %eli ilustrirati povijest obiaja, vie ne %eli

znati za predmet kao takav i vjeruje da se mo%e potvrditi bez stvari! #dakle bez valjanog i provjerenog

izvora %ivota!$, ve" u sebi i za sebe.

:it i znaenje bilo koje umjetnike kreaije neprestano se pogreno vidi u neemu u emu nije, bakao i bit figurativnog rada uop"e; to je stoga to je izvorite svake kreaije oblika uvijek, posvuda iskljuivo u

senzibilitetu.

)sje"aji koji se javljaju u ljudskom bi"u sna%niji su od sama ovjeka, moraju silom izbiti, pod svaku

ijenu, moraju zadobiti neki oblik, moraju biti izra%eni i sistematizirani.

Pronalazak zrakoplova potjee od osje"aja brzine, leta, koji je osje"aj tra%io da se uoblii u neki lik

zrakoplov i nije bio konstruiran da bi prenosio trgovinska pisma iz :erlina u oskvu, ve" da se zadovolji

neodoljivi nagon perepije brzine.

*aravno, kad se radi o tome da se doka%e izvorite i svr/a neke vrijednosti, prazan %eluda! i

razum, koji je u njegovoj slu%bi, uvijek moraju imati posljednju rije. *o to je posve druga stvar.& to vrijedi i za figurativnu umjetnost, to jest za umjetnost slikarstva koju se priznaje kao takvu.

umjetniki naslikanoj slii gospodina iillera, to jest u genijalnoj prikazbi vje"arie s Pots darner Platza, vie

nema nieg od prave biti umjetnosti, od inspirativnog senzibiliteta. Tu je slikarstvo diktatura metode

prikazivanja kojoj je jedini ilj da prika%e gospodina iillera, okoli u kojem on %ivi i njegove konepte.

Crni kvadrat na bijeloj pozadini bio je prvi oblik izraza ne-predmetnog senzibiliteta: kvadrat =

senzibilitet, bijela pozadina = Nita, ono to je izvan senzibiliteta

Pa ipak velika ve"ina ljudi do%ivjela je odsutnost predmeta kao kraj umjetnosti i nije raspoznala

neposrednu injeniu senzibiliteta koji je postao oblik.


3/9

0vadrat suprematista i oblii koji su iz njega proizali mogu se usporediti sa znakovima! primitivnog

ovjeka koji u jelini nisu %eljeli ilustrirati ve" predstaviti senzibilitet ritma!.

6uprematizam nije stvorio novi svijet senzibiliteta, ve" novu neposrednu prikazbu svijeta senzibiliteta

op"enito.

0vadrat se mijenja da bi oblikovao nove forme, elementi koji se sla%u na ovaj ili onaj nain, u skladu sinspirativnim senzibilitetom.

(austavimo li se da promotrimo neki antiki stup kojega je konstrukija, u smislu gra'evinske

korisnosti, danas liena znaenja, u njemu mo%emo otkriti oblik jednog istog senzibiliteta. 5ie na nj ne

gledamo kao na gra'evinsku nu%nost ve" kao na umjetniko djelo.

Praktini %ivot!, poput kakve skitnie bez vlastita krova, prodire u sve umjetnike forme i vjeruje da je

nji/ov razlog i svr/a. 6kitnia me'utim ne boravi dugo na istom mjestu, a kad ode #to jest kad praktino

vrednovanje nekog umjetnieog djela vie nije prikladno$ umjetniko djelo ponovo dobiva svoju punu

vrijednost.

muzejima se ne smjetaju i ljubomorno se uvaju umjetnika djela stare umjetnosti ne radi toga da

bi se ouvala za praktinu upotrebu, ve" da bi se u%ivalo u nji/ovoj vjenoj umjetnikoj vrijednosti.

8azlika izme'u stare i nove umjetnosti bez predmeta i bez uporabne vrijednosti je u tome to se puna

vrijednost prve raspoznaje tek kad je %ivot, u potrazi za novim uporabnim vrijednostima, napusti, dok nepri-

mijenjeni umjetniki element potonje ide ispred %ivota i zatvara vrata praktinom vrednovanju!.

I eto nove ne-predmetne umjetnosti kao izraza 7istog senzibiliteta, koja ne te%i praktinim

vrijednostima, idejama, nikakvoj obe"anoj zemlji!.

Ljepota nekog antikog /rama ne proizlazi iz toga to je slu%io kao azil odre'enu sustavu %ivota ili

njemu odgovaraju"oj vjeri, ve" iz toga to je njegov oblik proizaao iz iste perepije plastiki/ odnosa. Taumjetnika perepija #koja je u gradnji /rama postala oblikom$ dragojena je i %iva za nas u svim vremenima,

a sustav %ivota u kojemu je /ram bio izgra'en vie nije %iv.

+o sada se na %ivot i njegove oblike oitovanja gledalo s dva stajalita sa materijalnog i s vjerskog.

oglo se misliti da stajalite umjetnosti mora postati tre"i kut gledanja %ivota, s pravima jednakim pravima

prvi/ dvaju stajalita; me'utim, u praksi, umjetnost #kao snaga drugog reda$ stavlja se u slu%bu oni/ koji na

svijet i %ivot gledaju s jednog od dvaju prvi/ stajalita. Takvo stanje stvari u neobinoj je oprei s injeniom da

umjetnost ima preiznu ulogu u %ivotu svi/ doba i u svim okolnostima i da su sarno umjetnika djela savrena i

vjeno %iva. mjetnik uz pomo" najprimitivniji/ sredstava #ugljenom, etkom, drvom, strunom od rijeva ili od

metala$ stvara ono to ni najistananija i najpraktinija me/anika nikad ne"e biti u stanju stvoriti.Pristalie praktinosti! vjeruju da umjetnost mogu smatrati apoteozom %ivota #praktinog %ivota,

naravno$. sreditu te apoteoze stoji gospodin iilIer! ili pak slika gospodina iillera #to jest slika slike!

%ivota$. aska %ivota skriva pravo lie umjetnosti. (a nas umjetnost nije ono to bi mogla biti.

e'utim, svijet, me/aniziran prema kriterijima utilitarnosti, mogao bi postati zaista korisnim kad bi

pokuao svakome od nas osigurati maksimum slobodna vremena!, kako bi ovjek mogao obavljati svoju

jedinu stvarnu du%nost, onu za koju je ro'en, to jest umjetniko stvaralatvo.

)ni koji za/tijevaju da se prave korisnije i praktinije stvari!, zele"i pobijediti umjetnost ili je uiniti

robinjom, morali bi uzeti u obzir da postoje praktine stvari! jednom zauvijek napravljene. (ar ne dostaje

iskustvo tisu"lje"a da praktinost stvari! malo traje


4/9

6ve to se mo%e vidjeti u muzejima posve jasno govori o tome da ni jedna stvar! nije uistinu

podobna svrsi, to jest da nije uistinu odgovaraju"a. +a jest, nikad ne bi poivala u muzeju4 & to je nekad

izgledala pogodna i praktina, to je bilo samo stoga to se jo nije poznavalo neto jo pogodnije.

Imamo li i najmanjeg razloga da pretpostavimo kako stvari! to nam se danas ine praktinima i

pogodnima sutra ne"e biti nadmaene< &, na kraju krajeva, zar injenia da i najstarija umjetnika djela danasne izgledaju manje lijepa ni manje uvjerljiva no prije tisu"u godina ne zaslu%uje da ju se uzme u obzirnketa

:r

+atum

BodinaIme

6tarost

&dresa

Cta prouava

Documents

MANIFEST Suprematizma