GOSPODARSTVO

Poštovani profesori, studenti i svi koji nas uvijek rado čitate!

Pred Vama se nalazi novi broj „Managera“. Rođendanski 90. broj u rođendanskoj 18. godini. „Studenti su oduvijek bili pokretači i nositelji različitih ideja i inicijativa, usm-jerenih prije svega, promjeni postojećeg stanja i njegovog poboljšanja“, riječi su ovo prvog glavnog urednika, prvog broja „Man-agera“ koji je izašao u svibnju 1995. godine. Jedna od njih, bila je i ideja o pokretanju lista Ekonomskog fakulteta. Danas, 18 go-dina poslije, nastavljamo ideju početne novinarske postave „Managera“ s jednakim zanosom i ponosom.Brojka od 18 godina zapravo predstav-lja tradiciju koju su godinama gradile i usavršavale mnoge generacije studenata. Iako je svaka od njih djelovala u svojem vremenu koje je pred njih stavljalo svoje probleme i izazove, rad svih generacija ob-jedinjen je upornošću, marljivošću te preda-nosti radu. Upravo ove vrline predstavljaju misli vodilje koje danas pozicioniraju „Man-ager“ kao najstariji studentski poslovni list. Kvalitetu časopisa kao i neprestani trud stu-denata koji rade na časopisu, prepoznalo je i Sveučilište u Zagrebu dodijelivši „Manageru“ Posebnu rektorovu nagradu za akademsku godinu 2012./ 2013.

U ovom smo Vam rođendanskom izdanju pripremili pregršt zanimljivih tema. Ne bih htjela posebno izdvajati članke, ali ono što bih svakako htjela istaknuti jest činjenica da smo se veoma potrudili u izradi ovog broja. Pokušali smo obuhvatiti sve aktualne teme zanimljive današnjoj studentskoj populaciji, a uz nekoliko intervjua iz prve ruke Vam približiti iskustva i doživljaje koji, možda, jednog dana čekaju i Vas. Na kraju bih htjela zahvaliti svim sponzorima koji su nam pomagali pri izdavanju časopisa. Također, zahvaljujem se i Ekonomskom fakultetu koji nam omogućava da stvaramo i ostvarujemo svoje ideje, kao i svim vanjskim surad-nicima i prijateljima koji upotpunjuju naš rad. A najviše hvala Vama, našim vjernim čitateljima, koji nas uvijek iznova motivirate da stvaramo još bolje “Managere“.Do sljedećeg broja pozdravlja Vas

Maja HAS glavna urednica

GOSPODARSTVO

04 Vijesti iz Gospodarstva05 Ekofilija- zeleno je „in“06 Razvoj organiziranog posredovanja08 Vodič kroz fondove Europske unije10 Povijest hrvatskog novca11 Intervju: Saša Cvetojević12 Život u Vukovaru danas14 Uvod u automobilsku industriju16 Je li ‘good enough’ dovoljno dobro?17 Žene u businessu18 Pametni gradovi20 Barovi s karizmom21 Tokyo-grad s najviše milijunaša22 Zdravstveni turizam24 Global leadership summit25 Mladi i ambiciozni – odlučni u osvajanju tržišta26 Monetizacija autocesta28 Nova središta starog kontinenta

Sadržaj

FAKULTET

30 Vijesti sa Sveučilišta 31 Upoznajmo EFZG - Katedra za trgovinu32 Sretan rođendan Manager34 Intervju s prof.dr.sc. Tonćijem Lazibatom36 IW ZAGREB; Akademski kalendar37 Student investitor 2013.38 Pregled glavnih studentskih organizacija u EU40 ESN Zagreb41 Rotaract klub Zagreb Centar42 AIESEC, eSTUDENT43 Održivi razvoj-kako to rade u Poljskoj44 Moj boravak u Montpellieru

LOUNGE

46 LADO47 Večer Oscara48 Gradski suvenir u novom ruhu49 Pametna špica50 VERY RARE51 Igrifikacija52 Brzo hodanje53 Biciklizam u Hrvatskoj54 Pročitajmo…55 Antun Gustav Matoš56 Strah od javnog nastupa58 Iz svijeta filma59 Kolumna: Osobni razvoj

IMPRESSUMGlavna urednica Maja Has (glavni.manager@gmail.com)

Urednici rubrika Gospodarstvo – Lidija Markljušaj Fakultet – Nikolina Bujdo Lounge – Katarina Gučanin-Gazibarić

Novinari: Arežina Daria Batarelo Angela-Marina Bauer Lada Belić Katarina Dejanović Škvarić Helena Đilas Ivana Ercegović Hrvoje Golub Luka Hanzir Andrej Horvat Hrvoje Konjević Danijela Kovačić Iva Mosković Dejana Musulin Mia Reljić Robert Romić Hrvoje Rogina Darija Stjepić Ivan Šantek Silvija

Suradnici eSTUDENT AIESEC Financijski klub Udruga TIM HSA Rotaract klub Zagreb Centar ESN Zagreb Pametna špica

Marketing i prodaja oglasa marketing.manager.hsa@gmail.com

Grafički dizajn i prijelom Ivan Čiš

Naslovnica Sven Harambašić

Izdavač Hrvatska studentska asocijacija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb telefon: 01/2383-223 fax: 01/2335-633 (s naznakom “za Manager “)

Web stranica www.manager-magazine.com

Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su

njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

90/18 | 12/2013 3

GOSPODARSTVO

90/18 | 12/20134

Vijesti iz gospodarstvaUBRZANI RAST STOPE NEZAPOSLENOSTI

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u devetom mjesecu imala stopu nezaposlenosti među mladima od 52,4 posto. U rujnu je bez posla bilo 75 tisuća mladih osoba, jednako kao i u prethodna dva mjeseca. U eurozoni se sezonski, već uobičajeno, stopa neza-poslenosti blago spustila na mjesečnoj razini i iznosila je 12,1 posto. Broj neza-poslenih u usporedbi s godinom ranije uvećan je u polovini zemalja članica EU-a, a u isto toliko je zemalja i sman-jen. Najveći rast stope nezaposlenosti pritom je zabilježen na Cipru, u Grčkoj te u Španjolskoj, dok su najnižu stopu bilježile Njemačka, Austrija i Nizozem-ska. U Hrvatskoj je pak stopa nezapos-lenosti sa 17,2 posto u rujnu, uvećana na 17,6 posto. U listopadu je nezapos-leno bilo 286 tisuća građana, njih tisuću više u usporedbi s mjesecom ranije.

TURISTIČKI PROCVAT ZAGREBA

Zagreb je osvojio priznanje za najbolju kontinentalnu destinaciju, proglašen je trećim turističkim gradom u Hrvatskoj, VirtualTourist uvrstio ga je na šesto mjesto ljestvice „Top 10 europskih gradova“, prema anketi nizozemskog bloga „Stendentripper.com“ Zagreb je proglašen drugim najboljim europskim gradom po kvaliteti restorana, a na Turističkom sajmu TTF&OTM u Indiji je dobio nagradu „Award for Excellence“ kao najpoželjnija nova destinacija. U zadnje 4 godine, Zagreb je bilježio pola milijuna noćenja više, čemu je uvelike pridonio ulazak Hrvatske u Eu-ropsku uniju. U Turističkoj zajednici u nadolazećem periodu očekuju porast po ‘city break’ (vikend i dvodnevnim ili trodnevnim) programima te u kon-gresnom turizmu, tim više što je Za-greb na ovogodišnjoj međunarodnoj kongresnoj burzi Conventi u Ljubljani

dobio nagradu za najbolju destinaci-ju kongresnog turizma. Sve češće se ugostitelji odlučuju i za otvaranje malih obiteljskih hotela te privatnih hostela. Osim bogate turističke ponude u zim-skim mjesecima, u planu je i niz ljetnih projekata koji će povećati popularnost Zagreba ljeti na stranom tržištu.

POREZNO RASTEREĆENJEMALIH TVRTKI

“Manja i srednja poduzeća moraju doći u prvi plan kako bi se u Hrvatskoj povećao BDP”, te da bi ih se trebalo porezno rasteretiti, izjavio je nedavno ministar poduzetništva i obrta. Osvrćući se na plaćanje PDV-a, smatra da bi mali poduzetnici umjesto po ispostavljenoj fakturi, PDV morali plaćati po isplaćenoj fakturi. “To je trend koji prevladava u EU”, naglasio je ministar.

Lidija MARKLJUŠAJ

Dragi čitatelji,S velikim zadovoljstvom predstavljam Vam novo, rođendansko, izdanje ru-brike Gospodarstvo. Ovaj broj poseban je iz mnogo razloga, a jedan od njih je nekolicina novih članova u našem timu novinara čije uratke imate priliku pročitati na narednim stranicama. Nadam se da ćete kroz niz naslova iz područja in-

dustrije, trgovine, turizma, tehnologije, poduzetništva i ekologije, pronaći ono što vas zanima.

Nakon kratkih vijesti iz gospodarstva pročitajte o ekofiliji, trendu koji zahvaća sve više poduzeća i brandova, a tiče se i potrošača te dovodi u pitanje njihovu ekološku svijest. Slijedi kratak vreme-plov kroz povijest putničkih agencija i o Thomasu Cooku. Upoznajemo Vas s os-novnim informacijama o fondovima Eu-ropske unije te slijedi ponovno kratko putovanje, ovoga puta kroz povijest hr-vatskog novca. O razvoju poduzetništva i poduzetničkog duha te razlozima za ostajanje mladih u Hrvatskoj razgovarali smo sa Sašom Cvetojevićem. Otkrijte kako se razvija gospodarski duh Vuko-vara te sve o automobilskoj industriji. Bili smo na drugom po redu GLS – u gdje smo saznali više o liderstvu građenom na ispravnim vrijednostima. Financijski

klub donosi nam izvješće o monetizaciji autocesta - najvećem stranom ulaganju u povijesti Republike Hrvatske. Tko su poznate žene u bussinessu i kako se snalaze na «muškim poslovima»? Što su i kako funkciorniraju pametni gradovi i koliko u tom smislu pariramo europskim gradovima? Vinski barovi, kako potrošači percipiraju tradicionalna «okupljališta višega staleža»? Samo su neka od pitanja s kojima smo se suočili i istražili.

Nadam se da ćete i ovoga puta otkriti ono što tisuće veže uz Manager već osam-naestu godinu zaredom. Smatrate li da i sami možete pridonijeti stvaranju Manag-era javite se na našu Facebook stranicu ili na naše mail adrese. Svaka Vaša kritika ili pohvala također je dobrodošla.

Ugodno čitanje i lijep pozdrav!Lidija MARKLJUŠAJ

Urednica rubrike Gospodarstvo

GOSPODARSTVO

90/18 | 12/2013 5

EKOFILIJA - ZELENO JE IN

Od ekologije prema ekofilijiIndijska poslovica kaže: „Prirodu ni-smo naslijedili od pradjedova, već smo je posudili od unuka.“ Ali što se dogodi kad iz želje da se ponašamo ekološki, prijeđemo u ekofile?

Ljubav prema zemlji ili nešto drugoPitanje zagađenja jedno je od velikih prob-lema današnjice. Gradovi i sela, rijeke i mora, šume i tlo, sve to je dio sustava koji je neophodan, a kojeg se sve više uništava. Upravo su u tome neki vidjeli priliku, dodat-ni izvor zarade, ostvarivanje dobiti. Prema evidenciji Ministarstva graditeljstva i prostor-nog uređenja prošle se godine skupljanjem i odlaganjem neopasnog otpada bavilo 450 tvrtki, što je u usporedbi s 2007. godinom povećanje od 55 posto. Također, prema evidenciji je porastao i broj tvrtki koje se bave odlaganjem opasnog otpada pa ih je sada 101, što znači povećanje za 132 posto. Mnogi su tako priliku za ostvarivanje zarade uvidjeli - u smeću. Vodeća regionalna kom-panija za skupljanje i recikliranje željeznog otpada i ostalih otpadnih materijala metalne komponente je tvrtka C.I.O.S. koja godišnje obradi više od 850 tisuća tona otpada. No, osim poduzeća koja se bave zbrinjavanjem otpada, svoje mjesto na tržištu pronalaze i druge kompanije koje svoj asortiman proiz-voda prilagođavaju novim trendovima te stvaraju tržište za ekološke proizvode koji ne štete ili u manjoj mjeri štete okolišu. Tako je jedna od najpoznatijih talijanskih modnih marki, Gucci, pokrenuo novu eko verziju svo-

jih poznatih modela torbi koje sadrže infor-macije o podrijetlu. Torbe su napravljene od stoke uzgojene na brazilskim rančevima koji ne utječu na nestajanje amazonskih kišnih šuma pa su zbog toga obilježene markom Green Carpet Challenge. Generalno, modna industrija sve više zagovara prirodne materi-jale i ekologiju neovisno o tome što s drugog gledišta uvelike dovodi u pitanje ekološku bit. Činjenica je da se potrošači mijenjaju. Danas više nije dovoljan samo lijep i koristan proizvod. Žele informacije o sastavu proizvo-da, kako je nastao, koje je podrijetlo sirovina korištenih u izradi i slično.

Promjene u percepciji potrošačaŠto se dogodi kad iz želje da se ponašamo ekološki, prijeđemo u ekofile? Ljudi su svjes-ni uništavanja okoliša, svi bi htjeli nešto učiniti po tom pitanju i ponekad u svojem ekološkom djelovanju prijeđu na drugu stranu priče. Ekofili pri kupnji proizvoda koji su u skladu s ekološkim normama, ne gleda-ju iznos, smatrajući da kupnjom pomažu okolišu. Neki su kupci razmišljanja da kup-njom ekoloških proizvoda, dugoročno štede te se samim time i bolje osjećaju. Dva su ključna ekološka smjera: onaj energetski koji nudi nova tehnološka rješenja zdravija

za okoliš te tržište masovnih ekoloških proiz-voda koji se mogu prodati po većim cijenama od neekoloških proizvoda.

Zelena industrijaNajveća promjena u području energetike dogodila se 2012. godine kada su u EU zabranjene žarulje sa žarnom niti. Tom se zabranom otvorio prostor za kreiranje novog tržišta inovativnih LED rasvjeta i kompaktne fluorescentne žarulje CFLs. Dolazi do velikog pomaka u svijesti potrošača koji proizvode bijele tehnike kupuju s certifikatom – en-ergijski razred A. Također, trend je prelazak grijanja s loživih ulja na prirodni plin. Sman-jenje emisije ugljikova dioksida i snižavanje troškova, dovoljni su razlozi za promjenu. Uz to se javljaju i samoodržive kuće koje su, zasada, ipak još uvijek cjenovno nedostupne većini potrošača. Što se tiče proizvoda široke potrošnje, trend upućuje da će kupci sve više uzimati ekološke proizvode čak i po višoj cijeni od standardne. Primjerice, ljudi očekuju da će hotel koji posluje po ekološkim normama biti i skuplji. Američka tvrtka za proizvodnju higijenskih proizvoda je pred-stavila „papir od recikliranog papira“ koji su potrošači ubrzo okarakterizirali kao dobar proizvod i smatraju da bi trebao biti tržišni standard. Zaključno, neovisno što će nam kli-matske promjene donijeti, zeleno je trenutno poželjno bilo kao način razmišljanja ili kao niša za razvoj novog poduzeća.

Dejana MOSKOVIĆ

Ljudi su svjesni uništavanja okoliša, svi bi htjeli nešto učiniti po tom pitanju i ponekad u svojem ekološkom

djelovanju prijeđu na drugu stranu priče.

Prema evidenciji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja prošle se godine skupljanjem i

odlaganjem neopasnog otpada bavilo 450 tvrtki, što je u usporedbi s 2007. godinom povećanje od 55 posto.

GOSPODARSTVO

RAZVOJ ORGANIZIRANOG POSREDOVANJA

Thomas CookTurističke agencije već dugi niz godina omogućuju jeftinije i sigurnije putovan-je. Jeste li se ikad pitali kako su zapravo nastale?

Prva veća putovanja kojima je primarni cilj bio odmor i zabava pojavljuju se u En-gleskoj, otprilike u vrijeme industrijske rev-olucije. Nazivali su ih i „leisure travels“. Bila su rezervirana isključivo za klijentelu više platežne moći, poput vlasnika tvornica i plemića. Putovali su uglavnom na francusku rivijeru gdje su hoteli imali britanska ime-na, pa tako rivijera u Nici i danas nosi naziv „Promenade des Anglais“. Ipak, za najbro-jniju, siromašniju, radničku klasu, puto-vanja su i dalje bila nedostižan san. Bila su preskupa, komplicirana za organizirati, a ljudi nisu imali mnogo slobodnog vremena i financijskih sredstava. Sve do pojave jed-nog imena koji im je to omogućio - Thomas Cook.

Prvo paušalno putovanjeThomas Cook rodio se u malom mjestu Melbourne u Engleskoj. Većinu svog života bio je svećenik, a bavio se organiziranjem i vođenjem sastanka za alkoholičare. Bio je tajnik jednog anti-alkoholičarskog društva. Jednog dana pala mu je na pamet ideja o organiziranju izleta. Upravo u to vrijeme ot-vorila se željeznička pruga od Leicestera do Loughborougha. Petog srpnja 1841. go-dine Thomas Cook je dogovorio putovanje sa željezničkom kompanijom. Za cijenu od jednog šilinga, osobe su dobile povratnu kartu za vlak te čaj i hranu u vlaku. Uku-pno je putovalo 570 osoba. To se putovanje smatra prvim organiziranim turističkim pu-tovanjem. Cijena je bila paušalna, dakle, uključivala je dvije sinkronizirane usluge, a klijenti iz te cijene nisu mogli znati ko-liko košta pojedinačna usluga. Cijena je tako bila puno niža nego da su putnici sami organizirali takvo putovanje i platili pojedinačne usluge. Cook je zapravo ko-ristio ekonomiju razmjera (ako povećamo proizvodnju, smanjujemo fiksni trošak po jedinici proizvoda). Slično vrijedi i za broj ljudi, većim brojem ljudi dobivaju se niže

cijene, a lakše se pune kapaciteti. To je i danas jedno od osnovnih principa turopera-tora kao velikih organizatora putovanja.

Komercijalni uspjehSljedeće tri godine Cook je organizirao putovanja za članove društva, sugrađane i djecu. Bio je toliko uspješan u tome da mu je željeznička kompanija Midland Coun-ties Railway ponudila da im permanentno organizira putovanja. Od svake je prodane karte dobivao proviziju. Obujam njegovih putovanja počeo se povećavati. 1845. go-dine Thomas Cook osniva turističku agen-ciju. Jedan od najvećih uspjeha dogodio se 1851. kad je organizirao posjet Svjetskoj izložbi u Londonu za nevjerojatnih 165 000 turista! U ono vrijeme to je nevjerojatan broj, kada gledamo s gledišta promocije. Cook se oglašavao u tadašnjim vodećim časopisima, radio je intenzivne kampanje i postajao sve poznatiji. Zadovoljstvo kli-jenata bila je njegova najbolja promocija. Tijekom 1860-ih godina Thomas Cook se orijentira na inozemstvo. Od izložbe u Parizu, Švicarske i Italije, Cook je pažljivo

pratio interes ljudi i trudio se organizirati što kvalitetnija putovanja. Neka od mnogi povijesnih putovanja koje je organizirao bila su: putovanje u Sjedinjenje Američke Države, gdje su posjetitelji imali priliku pos-jetiti memorijalne destinacije građanskog rata. Putovanja u SAD bila su atraktivna i zbog lova na zlato. Također, značajno je otvaranje Sueskog kanala 1869. godine za 20 000 posjetitelja. Na koncu, 1872. or-ganiziran je put oko svijeta koji je trajalo 222 dana. Sve je to bilo ostvarivo pomoću Cookove turističke agencije.

Thomas Cook & Son i današnje poslovanjeU godini 1872. Cook je već bio svjetski poznat. Njegova putovanja privlačila su sve više klijenata. Zbog toga je odlučio proširiti

90/18 | 12/20136

Cijena je bila paušalna, dakle, uključivala je dvije sinkronizirane usluge, a klijenti iz te cijene nisu mogli

znati koliko košta pojedinačna usluga.

1845. godine Thomas Cook osniva prvu

turističku agenciju.

GOSPODARSTVO

kompaniju, odnosno, udružiti se sa svojim sinom. Na ulici Fleet Street u Londonu ot-vorili su novi ured, zajedno sa trgovinom gdje su se mogle kupiti stvari nužne za putovanje. Njegov sin je imao mnogo bolji „nos za biznis“ i više uspjeha, dok je Cook sa svojom ženom počeo voditi mali hotel ispod ureda.

Važan je izum i doprinos za turizam, od strane Thomasa Cooka, turistička uputnica ili vaučer. Naime, on je koristio sustav kupo-na i putničke čekove. Na taj način, turistu bi bili izdani kuponi koji su se mogli zamijeniti za smještaj u hotelima koji su bili na Cooko-voj listi ili za obroke u restoranima.

1879. Cook se vraća u svoj rodni grad gdje nastavlja mirno živjeti do svoje smrti. Nje-gov sin nastavlja poslovati sa svoja dva sina. Posebno se orijentira na putovanja na Bliski Istok i otvaranje ureda po cijelom svijetu, uključujući Australiju i Novi Zeland. Vlasnici su nerijetko i sami preuzimali ul-oge vodiča. Tako je John Mason Cook vodio izlete po Egiptu, gdje su ga nazivali „drugi najbolji čovjek u Egiptu“.

U 20. stoljeću Thomas Cook postaje tur-operator. Udruživanjem njemačkog turop-eratorskog koncerna C&N (Condor i Neck-ermann) te britanskog koncerna Thomas Cook nastaje Thomas Cook AG, dok 19. lipnja 2007. nastaje Thomas Cook Group spajanjem Thomas Cook AG-a i MyTravel Group. To je drugi po veličini turoperator

na svijetu koji posjeduje vlastite smještajne kapacitete i zrakoplovne kompanije. Trenut-no ima 23 milijuna klijenata. Thomas Cook se danas smatra brandom koji klijentima daje sigurnost i kvalitetu, ali njihov glavni cilj je postati najveći turoperator na tržištu.

Agencijsko poslovanjeNakon kratkog povijesnog pregleda i poslo-vanja, možemo se zapitati: „U redu, ali što je tu tako značajno za turističke agen-cije?“ Da bi odgovorili na to pitanje, prvo trebamo znati točnu definiciju turističke agencije. Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu, turistička agencija je trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili nji-hova organizacijska jedinica koji pruža usluge organiziranja putovanja ili posredo-vanja usluga vezanih uz putovanje i bora-vak turista. Termin „putnička agencija“ je na neki način zastarjeli, zbog toga što se obujam poslovanja turističkih agencija to-liko proširio i sada nude vrlo mnogo usluga uz one vezane uz putovanje.

Turističke agencije, s aspekta korisnika, nude jeftinije putovanje nego kada kli-jenti sami organiziraju putovanje i plaćaju put, smještaj, karte za posjete atrakcijama i slično. Osim što klijentima štede novac, štede im i vrijeme koje bi bilo potrebno za organizaciju putovanja. Isto tako, daju in-formacije i sigurnost da će na putovanju sve proći u najboljem mogućem redu.

Odgovor na postavljeno pitanje tiče se samog Thomasa Cooka. On je učinio rev-oluciju u turizmu. Njegova ideja postavila je temelj agencijskom poslovanju- agencija je trgovac na malo, koja uglavnom prodaje usluge u svoje ime, ali za tuđi račun, pla-sira na tržištu tuđe proizvode, iz čega proi-zlazi da je glavni izvor prihoda posrednička provizija.

Cook se trudio imati izravan kontakt s kli-jentima i pružati im sve važne informacije, što je nužno i danas. Isto tako, izravno je prodavao svoje usluge. Koristio je ekonom-iju razmjera, a njegov izum – vaučer – uve-like se koristi i danas.

Darija ROGINA

90/18 | 12/2013

Važan je izum i doprinos za turizam, od strane Thomasa Cooka, turistička uputnica ili vaučer.

Thomas Cook se danas smatra brandom koji klijentima daje sigurnost i kvalitetu.

7

GOSPODARSTVO

VODIČ KROZ FONDOVE EUROPSKE UNIJE

Prilike za financijsku potporu Vašeg projektaNa raspolaganju stoji više od 100 pro-grama i podprograma EU koji su ot-voreni hrvatskim organizacijama te više od 200 natječaja godišnje.

EU fondovi su mogućnost za korištenje financiranja projekata do nekog iznosa definiranog u sporazumima između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije. To su javna sredstva poreznih obveznika Eu-ropske unije i dio su zajedničkog proračuna svih država članica. EU nikada ne financira 100 posto od iznosa projekta, zato treba već pri izradi projekta razmišljati o tome kako osigurati ostatak do punog iznosa projekta. Financira se u visini od 10 pos-to do 100 posto financiranja i od 500 do više milijuna eura. Sredstva su predviđena isključivo za pokrivanje troškova projekta i ne smiju generirati dobit. Europska komisi-ja dodjeljuje novac u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i garancija. Ove fi-nancijske potpore mogu biti dodjeljene u područjima kao što su istraživanje, obrazo-vanje, zdravstvo, zaštita potrošača, zaštita okoliša, humanitarne pomoći, i slično.

Korisnici financiranjaPretpristupni fondovi su namijenjeni za države koje još nisu stupile u članstvo EU, odnosno državama kandidatkinjama te državama potencijalnim kandidatkinjama. Primarni cilj korištenja sredstava vanjskog proračuna EU putem pretpristupnih fondo-va jest priprema države za članstvo i pomoć u pregovorima i usklađivanju s pravnom stečevinom, ali i priprema za korištenje strukturnih instrumenata. Strukturni i kohezijski fondovi odnose se na države

članice EU koje imaju potrebe za dodatnim ulaganjima u ujednačen i održiv gospodar-ski i društveni razvoj. Programi Zajednice EU su posebni fondovi koji su otvoreni ne samo zemljama članicama i zemljama kandidatkinjama, već i trećim zemljama. U korištenju EU fondova razlikuje se cen-tralizirani i decentralizirani sustav. U cen-traliziranom sustavu je Delegacija Europske komisije (DEU) ugovorno tijelo. Hrvatska ima odgovornost u upravljanju sredstvima EU, ali svaki ključni korak u postupku odo-brava DEU, primjerice, natječajnu doku-mentaciju i ugovore. U decentraliziranom sustavu provedbe uključen je cijeli niz in-

stitucija. Europske institucije objavljuju natječaje u kojima pozivaju kandidate da predlože u određenom roku, prijedlog za akciju ili projekt koji odgovara određenim ciljevima i ispunjava potrebne uvjete.

Kandidati za prijavuMogu se prijaviti agencije, komore, cen-tri za edukaciju, centri za istraživanje, fi-nancijske institucije, javna administraci-ja, organizacije civilnog društva, škole, sveučilišta te mali i srednji poduzetnici. Prijedlog projekta treba sadržavati poslov-ni plan, financijski plan, analizu tržišta, marketinški plan, dokaze o usklađenosti s različitim nacionalnim i EU standardima, razne potvrde i mišljenja resornih ministar-stava, studiju utjecaja na okoliš, elaborat o utjecaju na okoliš i ostalu dokumentaciju propisanu određenim natječajem. Jedan od najkorisnijih alata kako bi se projektna ideja što kvalitetnije obrazložila je logička matrica koja je često obvezni dio prijave, a predstavlja sažeti tablični prikaz cijelog projekta. U njoj se definiraju rezultati, ak-tivnosti, mjerljivi indikatori učinka projekta, te pretpostavke i rizici. Do odluke o tome kakvi projekti će se financirati, ne dolazi se nasumičnim odabirom, nego se područja financiranja moraju uskladiti s ključnim strateškim dokumentima donesenima na lokalnoj ili županijskoj razini u kojima su također definirani strateški ciljevi.

Silvija ŠANTEK

Sredstva su predviđena isključivo

za pokrivanjetroškova projekta i

ne smiju generirati dobit.

90/18 | 12/20138

Europske institucije objavljuju natječaje u kojima pozivaju kandidate da predlože u određenom roku,

prijedlog za akciju ili projekt koji odgovara određenim ciljevima i ispunjava potrebne uvjete.

GOSPODARSTVO

90/18 | 12/2013

POVIJEST HRVATSKOG NOVCA

Na putu do euraNovac je svrha, mjerilo, smisao i sred-stvo funkcioniranja gospodarstva. Platežno sredstvo za razmjenu dobara, te povijesni i gospodarski dokument vremena, ali istodobno i važan datirani umjetnički i kulturni spomenik.

PovijestNajdulju tradiciju u izdavanju novca u Hr-vatskoj ima Dubrovnik. U njegovoj su ko-vnici tijekom pet stoljeća (1294.-1803.) iskovani brojni srebrni i bakreni novci (dinar, dinarić, poludinar, perper, polu-perper, škuda, špluškuda, dukat i talir). Novac kovan u Dubrovniku ima izuzetnu numizmatičku vrijednost u hrvatskim i svjetskim razmjerima. Svoj novac također su kovali i hrvatski primorski gradovi kao što su Zadar, Šibenik, Trogir, Split i Hvar. U prvoj polovici 16. stoljeća nastaje novac koji u numizmatičkim krugovima slovi za najljepši hrvatski novac: kovanice Nikole III. Zrinskog, osobito široki groševi i taliri. Narod je taj novac zvao „horvacki novac“. Početkom 18. stoljeća pojavljuje se prvi hrvatski papirni novac na otoku Pagu, ta-kozvani paški asignat. Izvornim hrvatskim

novcem smatraju se i kovanice te novčanice iz vremena bana Josipa Jelačića. Hrvatski se novac ponovno pojavljuje tek sredinom XX. stoljeća, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, pod nazivom kuna. Kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske uve-dena je na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine.

Kuna u euroHrvatska je postala članicom EU 1. srpnja 2013., ali se njezin ulazak u eurozonu ne može očekivati prije 2016. ili 2017. godine. Da bi se ušlo u eurozonu dva osnovna kri-terija moraju biti ostvarena. Prvo, fiskalni deficit ne smije biti veći od tri posto BDP-a, i drugo, javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a. Eurozona, kao najviši inte-gracijski oblik unutar EU, prolazi kroz oz-biljnu krizu jer ostali integracijski elementi, posebno fiskalna pravila i politike, nisu pre-thodno bili dovoljno usklađeni i respektirani da bi omogućili optimalno funkcioniranje monetarne unije. Ako Vlada uspije riješiti deficit i prilagoditi se traženim kriterijima, Hrvatska će ući u tzv. model RM-2, što znači da tek onda slijede dvije godine za pripremu zemlje za uvođenje eura. Nakon

financijske krize koja je uzdrmala Europu, imamo i dodatni kriterij poznat kao fiskalni pakt po kojemu fiskalni deficit ne smije biti iznad 0,5 posto BDP-a. U Ministarstvu van-jskih i europskih poslova tvrde da će Hrvat-ska imati koristi od uvođenja eura, odnosno od Ekonomske i monetarne unije.

S udjelom od 74% u valutnoj struk-turi devizne i 62 % u strukturi ukupne štednje, udjelomod 63 % u valutnoj struk-turi domaćih kredita, 78 % u strukturi in-ozemnog duga, te 56% u strukturi ukupnih likvidnih sredstava, euro je apsolutno domi-nantna valuta u financijskom sustavu Hr-vatske. Otuda se promjene međuvalutarnih odnosa između eura i ostalih vodećih val-uta u odgovarajućoj mjeri prenose i na ekonomske subjekte u Hrvatskoj, iz čega za njih proizlaze i određeni rizici u poslovanju s emitentima izvan eurozone. S obzirom na tako visok stupanj euriziranosti našeg fi-nancijskog sustava te činjenicu da se oko 60% vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske odvija sa zemljama Europske unije, za nas je od presudnog značaja tečaj kune prema euru.

Helena DEJANOVIĆ ŠKVARIĆ

U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova tvrde

da će Hrvatska imati koristi od uvođenja eura, odnosno od

Ekonomske i monetarne unije.

Najdulju tradiciju u izdavanju novca u Hrvatskoj ima Dubrovnik. U njegovoj su kovnici tijekom pet

stoljeća (1294.-1803.) iskovani brojni srebrni i bakreni novci (dinar, dinarić, poludinar, perper,

poluperper, škuda, špluškuda, dukat i talir).

9

GOSPODARSTVO

INTERVJU: SAŠA CVETOJEVIĆ

„Startup donosi budućnost zapošljavanja”Saša Cvetojević jedan je od onih od kojeg uvijek želite čuti više. Iako je zanimanje poduzetnika u Hrvatskoj poprilično stigmatizirano kao nešto negativno, Saša se svakodnevno bori kako bi dokazao pozitivnu i važnu ulogu poduzetništva za gospodarstvo. Lijepu našu u svom blogu redovito naziva Ap-surdistanom, no o Hrvatskoj razmišlja kao o zemlji velikog potencijala uz nadu kako će mladi i ambiciozni ostati boreći se za promjene koje će svima donijeti bolje sutra.

Saša Cvetojević uspješan je poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom u zdravstvenom sektoru, mobilnim telekomunikacijama te u distribuciji robe široke potrošnje. Vlasnik je i suvlasnik nekoliko poduzeća te zdravstvenih ustanova koje posluju na hrvatskom tržištu. Specijaliziran je za upravljanje ljudskim resursima, upravljanje projektima i zdravs-tvenim institucijama te poslovne pregovore. Sudjelovao u pregovorima za pristupanje EU kao član radne skupine u poglavlju „Zaštita potrošača i zdravlja“.

Završio je program Akademije za politički raz-voj i pohađao Summer University for Democ-

racy of the Council of Europe u Strassbourgu 2006. godine. 2012. godine sa još trojicom suosnivača pokreće ZIP - Zagrebački inkuba-tor poduzetništva.Formalno obrazovanje stekao je na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je poslije završenog studija ekonomije na Ekonomskom fakultetu završio poslijediplomski studij i stekao diplomu iz zdravstvenog menadžmenta na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Završio je i trening pro-gram iz upravljanja ljudskim resursima na Međunarodnom institutu za menadžment – Nicosia – Republika Cipar. Vrlo je aktivan član CRANE-a, hrvatske mreže poslovnih anđela, odnosno privatnih investitora zainteresiranih za ulaganja u proizvodne i inovativne tvrtke u vrlo ranom stadiju razvoja. Neki od pro-jekata u koje je investirao već posluju kao etablirane tvrtke na domaćem i stranim tržištima. Član je Hrvatske udruge posloda-vaca te Hrvatskog društva za farmakoekono-miku i ekonomiku zdravstva.

Sa Sašom smo razgovarali o važnosti razvoja poduzetništva i poduzetničkog duha, koliko je bitna ideja, a koliko osoba koja je ideju

predložila te koliko sati spava dnevno.Manager: U vašem CV-u moguće je pronaći širok spektar poslovnih aktivnosti. Što vam trenutačno okupira najviše vremena?„Još uvijek je to spavanje. Aktivnost koja uzima najviše vremena kroz dan koliko god se netko trudio smanjiti količinu i sate sna. U zadnjih godinu dana puno vremena uzme i ZIP (Zagrebački inkubator poduzetništva). Nekada možda i više nego što bih to htio, ali toga sam, zajedno s osnivačima, bio svjestan kada smo ulazili u taj pothvat. Kako vremena, ZIP uzima i određena financijska sredstva te zahtijeva neka osobna odricanja, ali obzirom da postoje rezultati, ta su odri-canja prihvatljiva. Drugi „potrošač“ vremena je CRANE (Croatian Business Angel Network) kojim se želi proširiti jedan drugačiji način investiranja, a treći su poduzeća koje vodim i u kojima imam većinske udjele, odnosno posao koji sam smanjio s 14 na 6 do 7 sati dnevno.“

Manager: Pomažete poduzećima od jako rane faze razvoja. Koliko je u cijelom tom procesu važan poslovni plan?

90/18 | 12/201310

„Ideja se može pretvoriti u nešto korisno samo

ukoliko se na njoj počne i nastavi raditi.“

„Prosječno poduzeće razvijeno iz startup-a teško će zapošljavati desetke tisuća ljudi, ali to ne

znači da neće biti dio sve većeg broja izvozno i tehnološki orijentiranih hrvatskih poduzeća.“

GOSPODARSTVO

„Na fakultetu se studente uči da je, nakon ideje, sljedeće najbitnije, poslovni plan. Možda ću ovim razočarati neke profesore, no meni poslovni plan ne znači više od toga da ste o svojoj ideji ozbiljnije razmislili i započeli određene planove, a iz iskustva mogu reći da se plan nikada ne ostvari jer rezultati ili pred-bace ili pobace. Planiranje je dakako važno jer daje smjernice kuda idemo, uzrečica kaže kada ne znamo kuda idemo, svaki put je dobar. Planirati je potrebno jer daje pregled razvoja ideje, odnosno što je napravljeno, a što tek treba napraviti. Ono što sam za-jedno sa ostalim mentorima zaključio jest da je ključni faktor tim. Sve se svodi na to tko je osoba koja predlaže neku ideju i kakvo iskustvo ima iza sebe. Naglasak stavljamo na TKO govori, radije nego na ŠTO se govori jer, kao što sam spomenuo, zacrtane točke se ne ostvaruju. Isto tako, i sami ciljevi se mijen-jaju kako vrijeme prolazi. Iz iskustva mogu reći kako se početna ideja, planovi i ciljevi promijene već u prva tri mjeseca predinku-bacije mladih startup-ova koji dolaze u ZIP, a nekada čak i članovi.“

Manager: Koliko je važna sama ideja za osnivanje startup-a i kasnije početak poslo-vanja?„Ideja sama po sebi ne znači puno. Zbog današnjeg ubrzanog tempa života i razmišljanja jako puno ljudi svaki dan ima po nekoliko dobrih ideja, znači, njih je nap-retek. Ideja se može pretvoriti u nešto ko-risno samo ukoliko se na njoj počne i nastavi raditi.“

Manager: Koliko ste zadovoljni ostvarenim rezultatima ZIP-a?„Šestomjesečni program je završilo šest od osam timova iz prve generacije i jako smo zadovoljni postignutim. Bio je to probni pe-riod i svi zajedno smo puno naučili. Druga generacija bilježi određene razlike u odno-su na prvu i novi napredak. Još na samom početku sam rekao kako ću biti zadovoljan završi li program jedan startup od 8 pri-javljenih koji će potom nastaviti poslovati i početi zapošljavati, a ostvaren je daleko veći uspjeh.“

Manager: Posljednjih godinu dana nemoguće je ne primijetiti razvoj startup scene u Hrvatskoj no veći startup-i još uvijek odlaze u inozemstvo. „Otići će ih još puno, a razlog je nedosta-tak infrastrukture. U svim većim gradovima Hrvatske (Rijeka, Split, Osijek pa i Varaždin) postoji jedna puno ozbiljnija infrastruk-tura koja pomaže startup-ima i bilo kojoj vrsti mladog poduzetništva dok Zagreb ima Tehnološki park koji je financiranjem i in-frastrukturom neadekvatan za grad veličine

Zagreba. ZIP je pokrenut kako bi barem manji dio tog nedostatka bio nadoknađen.Istina, o tome se piše, a razlog je što smo tu temu jednostavno nametnuli. Prosječno poduzeće razvijeno iz startup-a teško će zapošljavati desetke tisuća ljudi, ali to ne znači da neće biti dio sve većeg broja izvozno i tehnološki orijentiranih hrvatskih poduzeća osnovanih u gospodarstvo koje se temelji na znanju. To samo dalje dokazuje visoki poten-cijal i visoku konkurentnost hrvatskih stude-nata i mladih ljudi.“

Manager: Za kraj, kakve promjene možemo očekivati u svijetu startup-a?„Velika promjena koja je najviše utjecala na startup-ove jest ta da danas iz udobnosti svoga doma u Hrvatskoj možete raditi neg-dje drugdje u svijetu, razmjenjivati znanja i iskustva, kupovati i tako dalje. Startup je zasig-urno jedan od vodećih načina zapošljavanja i samozapošljavanja u budućnosti upravo zbog širokog spektra opcija razvoja koji nudi. Način na koji su Sjedinjene Američke Države, između ostalog, započele izlazak iz ove krize je razvoj malog i srednjeg poduzetništva gdje značajan udio zauzimaju upravo startup-i. U Hrvatskoj se još čeka na veću prepoznatost važnosti startup-a, puno se govori o tome, puno se piše, ali konkretnih koraka još ne-dostaje. Očekujem da će i Vlada prepoznati značaj te službeno poduprijeti takav razvoj udjelom u financiranju, za sada je sve još u obećanjima. Hrvatska je prekrasno mjesto za život, no nije uvijek prekrasno mjesto za rad. Biti poduzetnik u Sjevernoj Americi otprilike je jednako kao i biti nogometna zvijezda, dok je u Hrvatskoj potpuno suprotna situacija. Mladima želim poručiti da ostanu uporni i nastave mijenjati svoju okolinu kako bi jed-nog dana bili prekrasna zemlja za odmor, ali i za rad.“

Daria AREŽINA

90/18 | 12/2013 11

„Mladima želim poručiti da ostanu uporni i nastave mijenjati svoju okolinu kako bi jednog dana bili

prekrasna zemlja za odmor, ali i za rad.“

„Ono što sam zajedno sa ostalim mentorima zaključio jest da je ključni faktor tim.“

GOSPODARSTVO

ŽIVOT U VUKOVARU DANAS

Težak oporavak prijeratnog industrijskog divaPrije dvadesetak godina predivan grad pored Dunava preživio je strahote u ratu, a te se posljedice osjećaju i danas u gospodarstvu.

Vukovar nekad...Vukovar se smjestio u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, na granici povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Sri-jema. Prije Domovinskog rata Vukovar je bio jedno od najrazvijenijih područja Hrvatske te je imao 35.000 zaposlenih u industrijskom sektoru proizvodnje gume i obuće, tekstila i hrane do obrade metala. Industrija je teško stradala u ratu, ali mirnom reintegracijom pod hrvatsku vlast, počela je obnova grada, kao i industrije. Od velikih prijeratnih gosp-odarskih subjekata, nekadašnji gospodarski div Borovo koji je zapošljavao oko 18 000 radnika danas zapošljava oko 700, Vuteks je sa stečajem otišao u likvidaciju, dok VUPIK zapošljava oko 900 radnika. Borovo je na-jpoznatiji hrvatski proizvođač kožne, gumene i gumeno-platnene obuće, kao i različite gumeno-tehničke robe. Glavna djelatnost VUPIKA je poljoprivreda na vlastitim orani-cama i pašnjacima. Ostala veća poduzeća u gradu su: Luka Vukovar, Velepromet, Vuković Company. Iako se gospodarstvo teško opo-ravlja, bilježe se zadnjih godina pozitivni trendovi. Ukupni prihodi u prvih šest mjeseci 2008. godine, prema podacima gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo, u odnosu na isto razdoblje u 2007. godine, porasli su za 11,9 posto, neto plaće za 7,2, a broj za-poslenih za 6,5 posto.

Vukovarci danasVukovar danas ima 5 239 zaposlenih. Najveće prihode u ukupnim prihodima (2 303 959 155 kuna) u Vukovaru ostvaruju sektori trgovina na veliko i malo, te prerađivačke industrije. Prosječna plaća je 3 327 kuna što je za oko 17 posto niže od prosječne plaće. Zbog toga se javlja nezadovoljstvo mnogih Vukovaraca, ali i zbog toga što se i dalje smatra jednim od najskupljih gradova iako je pod posebnom državnom skrbi (nema PDV-a). Najveći prob-lem grada je vrlo malo radnih mjesta, veliki broj umirovljenika i nezaposlenost mladih. Mladi nemaju mogućnost studiranja, a zbog

niskih plaća nemaju mogućnosti školovati se izvan grada.

Oživljavanje gradaTurizam je jedna od važnih djelatnosti grada. Nakon uklanjanja porušenih mostova na Du-navu kod Novog Sada krenula su krstarenja Dunavom, pa su počeli pristajati putnički brodovi i u Vukovaru. Tim brodovima se samo u 2005. godini u Vukovaru iskrcalo oko 18 500 turista, pretežito američkih. Na-kon ponovne izgradnje hotela Lav, počeo se razvijati i kongresni turizam. U zadnjih par

godina otvoreno je nekoliko memorijalnih centara koji upotpunjuju kulturu i čine pov-ijest grada. Memorijalni centar u atomskom skloništu bolnice Vukovar turistima vjerno prikazuje način na koji su vukovarski paci-jenti, ranjenici, civili i osoblje proživljavali dane za vrijeme tromjesečne opsade grada. Memorijalni centar Ovčara pokazuje fo-tografije zarobljenika - ranjenika i njihove osobne stvari (kao što su osobna, vozačka, diploma, krunica…) koje su pronađene kod njih tijekom iskopavanja masovne grobnice Ovčara. Groblje tenkova je još jedan memo-rijalni centar podignut u svrhu zahvale svim poginulim vojnicima koji su za vrijeme rata zaustavili velik broj tenkova JNA na području Trpinske ceste.

Budućnost VukovaraVukovar je doživio strahote, ali svejedno cvate i pruža mnoge mogućnosti koje se tek trebaju iskoristiti. Ostatak Hrvatske mora dati svoju potporu. Iako se industrija sporo oporavlja, grad ima budućnost u turizmu, a po svojim memorijalnim centrima poznat je diljem svijeta. Život u Vukovaru je težak, no Vukovarci svejedno ne napuštaju svoj grad. Uz njih taj grad ima budućnost.

Danijela KONJEVIĆ

Prije Domovinskog rata Vukovar je bio jedan od najrazvijenijih područja Hrvatske te je imao 35.000

zaposlenih u industrijskom sektoru proizvodnje gume i obuće, tekstila i hrane do obrade metala.

90/18 | 12/201312

Život u Vukovaru je težak, no Vukovarci

svejedno ne napuštaju svoj grad.

GOSPODARSTVO

UVOD U AUTOMOBILSKU INDUSTRIJU

Sumrak ili nova zoraDanašnji bi život možda bio puno drugačiji da se netko prije 127 godina nije sjetio inovirati tadašnji način prije-voza i transporta. Hodamo ulicom i nala-zimo ih na svakom koraku, parkirani su ispred kuća, garaža i stanova. Mnogi ih štuju, obožavaju, posvećuju im maksi-malnu pažnju, drugima su samo nam-jena, sredstvo prijevoza, dok ih s druge strane, treći ne vole vidjeti niti na slika-ma. Radi se, dakako, o automobilima.

Kako je krenulo?Industrija koja svoju popularnost zah-valjuje najviše industrijskim revolucijama u 19. stoljeću. Prikladno pitanje koje bi se moglo postaviti je: „Quo vadis?“ Koja joj je budućnost i koje su perspektive? Treba krenu-ti od ranih početaka. Naime, trebalo je puno vremena proći od prve, a potom i druge, industrijske revolucije, Karla Benza, pokretne trake i pronalaska nafte, sve do sadašnjeg vremena koji obiluje električnim, hibridnim, super brzim i super štedljivim automobilima. Što se u međuvremenu dogodilo i kako je sve to krenulo? Devetnaesto je stoljeće. Dok se Europa, zahvaljujući napretku ostvarenom unatrag nekoliko godina, populacijski znatno proširila, njeni su gradovi grcali od previše kočija i konja koji su svakodnevno jurili kroz uže i šire naseljene dijelove. Širom uporabom električne energije, ali i pronalaskom nafte, najveći industrijalci i inženjeri su, koristeći tada dostupne tehnologije, počeli sklapati strojeve i motore koji su bili pogonjeni na različite načine. Najuspješniji je u tome bio Nijemac Karl Benz. On je 1886. godine pat-entirao svoj prvi automobil koji je imao ben-zinski motor s unutarnjim izgaranjem. Misao vodilja za kojom se povodio spomenuti pi-onir bila je jednostavna: on je htio proizvesti kočiju koja nema konja. Eksperimentirajući s kombinacijama benzinskog motora, trokoli-cama te kotačima sličnim kao na biciklu,

postigao je svoj cilj. Automobil je imao jedan cilindar, 0.8 konjskih snaga i obujam motora 954 kubičnih centimetara, a mogao je postići čak 16 kilometara na sat.

Industrijalci postaju inovatoriMnogi tadašnji iskusni industrijalci od kojih je većina djelovala na području Njemačkog Carstva, ugledali su se na Benza te u skladu sa začetkom nove industrije, započeli kon-strukcije „kočija bez konja“. Henry Ford, Adam Opel, Gottlieb Daimler, Wilhelm May-bach, André-Gustave Citroën, Vincenzo Lancia – sve su to samo neka od poznatih prezimena čije automobilske kompanije da-nas nose nazive. Osim benzinskog pogona, važno je spomenuti i Rudolfa Diesela koji je danas zaslužan za široku paletu dizelskih agregata koji se mogu naći na tržištu. Iako su već i tada mnogi eksperimentirali s alter-nativnim vrstama pogona, ipak je primat pri-

pao „benzincima“ i „dizelašima“. Kasnije će se pokazati kako se svaka nestabilnost u au-tomobilskoj industriji manifestirala kroz veliki broj alternativnih pogonskih vrsta. Međutim, radilo se o prvotnom malom broju automo-bila, prvenstveno rezerviranim za tadašnju europsku elitu koja se sastojala ponajviše od kraljevskih obitelji i drugih bogatih slojeva.

Razdoblje pokretne trakePrvi korak u približavanju širokim masama bio je izum i upotreba pokretne (montažne) trake 1913. godine koju je primjenio Henry Ford napravivši model T. Simpatična aneg-dota je ostala uz ime njegova izumitelja koji je tvrdio da se automobil može napraviti u bilo kojoj boji dokle god je to crna. Iako nije isključeno da ju je Henry doista volio, razlog se krio i u ekonomskoj računici jer je ona bila i najjeftinija. Cijena modela T je kroz 6 godina pala s početnih 850 na 260 dolara dok je proizvodnja dosegla čak pola milijuna primjeraka. Iako u povojima, može se reći kako je konkurencija u ovom sektoru počela dosta jačati. Mnogi su proizvođači već tada godišnje proizvodili preko 100.000 prim-jeraka. Paralelno s njima, dodatan probitak imaju i kompanije koje su poslužile kao prvi dobavljači, odnosno, proizvođači autodijelo-va. Tu i danas stoji Bosch koji je svojevrsni lider u proizvodnji istih. U predratnom peri-odu su na tadašnje automobile implementi-rani prvi automatski mijenjači te popularna safety glass, odnosno, sigurnosna stakla koja u slučaju nesreće neće ozljediti putnike nego se raspasti u veliki broj komadića. Prvi svjetski rat i kriza uzrokovana tim sukobom smanjila je mirnodopsku proizvodnju auto-mobila te ju usmjerila u ratne svrhe. Zan-imljivo je spomenuti kako su upravo mnoge od vojnih tehnologija korištenih u ratovima, pronašle svoje mjesto upravo u automobili-

Širom uporabom električne energije, ali i pronalaskom nafte, najveći industrijalci i inženjeri

su, koristeći tada dostupne tehnologije, počeli sklapati strojeve i motore koji su bili pogonjeni

na različite načine.

90/18 | 12/201314

Paralelno s njima, dodatan probitak imaju i kompanije koje su poslužile kao prvi dobavljači, odnosno

proizvođači autodijelova.

GOSPODARSTVO

ma. Savršeni primjer danas bi to bio Global Positioning System, odnosno, GPS koji je up-ravo razvijen za potrebe vojnih djelovanja.

Klasično razdobljeU periodu između dva svjetska rata proizvođači se, koristeći nove kanale i dosege u tehničkim znanostima, pokušavaju nametnuti na tržištu. Karakterističnost za automobile tih godina su bila vrata koja su

se otvarala u suprotnom smjeru. Popularno nazvana „leptir vrata“, iako funkcionalna, nisu zaživjela iz razloga što su se zbog man-jkave sigurnosti znala otvoriti, a putnici bi ispadali iz vozila. Tako ih je povijest upamtila kao „suicide doors“ odnosno samoubilačka.

Na njihovu ponovnu primjenu smo morali čekati više od 70 godina. S porastom proiz-vodnje rastu i prohtjevi tržišta. Automo-bili postaju brži, kvalitetniji, ali i sigurniji. Počinje se misliti više na sigurnost putnika kao i performanse automobila. Ispitivanje aerodinamike s ciljem postizanja većih br-zina, ali i niže potrošnje, postaje uobičajeno. Kako bi bili što izdržljiviji, počinju se koris-titi novi materijali u izradi, kao čelik. Upravo iz tog razdoblja dvadesetih i tridesetih go-dina, u širu upotrebu kreće kostur, odnosno, školjka autmobila izvedena iz jednog dijela. Tu nailazimo i na začetak marketinga u auto-industriji. Najbolji primjer tadašnjeg doba je Citroen, koji je od 1925. pa sve do 1934. go-dine iskoristio Eiffelov toranj u Parizu, te ci-jelom dužinom ispisao svoj naziv koji je noću svjetlio. Ovakav marketinški trik i smisao za oglašavanje pokazuje već tada važnost marketinga za uspjeh pojedinih kompanija.

Osim razvojem, mnogi su rast postigli i kroz spajanja u koncerne i akvizicijama. Jedno od uspješnijih povezivanja u koncerne tih godina je danas jedan od najvećih proizvođača Gen-eral Motors, sa sjedištem u Detroitu. To je pogotovo izraženo nakon Velike ekonomske krize iz 1930. godine kada broj proizvođača automobila strmoglavo pada, a industrija uz sitnije izmjene postaje oligopolska. Od većih novosti u klasičnom razdoblju treba izdvojiti izum prednjeg pogona, neovisan ovjes te or-

ganizacije prvih velikih autosajmova kao što su frankfurtski IAA ili onaj u Parizu. Već tada u brojnim državama postoje i djeluju organ-izirani autoklubovi poput onog njemačkog (ADAC) koji je osnovan čak 1903. godine. U istom se periodu razvijaju nove karoseri-jske izvedbe te popularni nazivi: kabrioleti i sedani. Međutim, politički i mnogi drugi razlozi prekidaju mirnodopsku proizvodnju početkom Drugog svjetskog rata. Proizvođači se po naredbi političkih vrhova orijentiraju na dijelove za vojsku i vojna vozila, a kraj rata dočekuju u totalnom infrastrukturnom, ali i financijskom kaosu. Kraj rata je posebice do-tukao njemačku industriju koja je po naredbi pobjedničkih sila, svoje pogone morala kao ratnu odštetu poslati pobjedničkoj strani. To označava kraj klasičnog razdoblja i uvodi automobilsku industriju u novo, suvremeno doba koje je u potpunosti donijelo novi stu-panj razvoja, globalizacije, ali i imidž svakoj pojedinoj kompaniji.

Ivan STJEPIĆ

Prvi svjetski rat i kriza uzrokovana tim sukobom smanjila je mirnodopsku proizvodnju automobila

te ju usmjerila u ratne svrhe.

Osim razvojem, mnogi su rast postigli i kroz spajanja u koncerne i akvizicijama.

90/18 | 12/2013 15

GOSPODARSTVO

KAKO GENERACIJA Y DANAS GLEDA NA SVIJET?

Je li ‘good enough’ dovoljno dobro?Nedavno je u Danskoj provedeno zanimljivo istraživanje na mlađim pripadnicima Gene-racije Y koje pokazuje da je toj generaciji idealna kvaliteta zvuka, za slušanje omiljene glazbe, ona u mp3 formatu.

Bez obzira na objektivnu kvalitetu, čistoću i gotovo savršenost zvuka originalnih izdanja, mlađe generacije na ‘blind testu’ kvalitetnijim ocjenjuju komprimirani zvuk na koji su na-vikli pojavom Interneta. Racionalizirajući sve prednosti i nedostatke dostupne i besplatne glazbe s Interneta te prihvaćajući je kao ‘do-voljno dobru’, Generacija Y je podsvjesno prihvatila tu kvalitetu kao najbolju moguću.

Priča o ‘dovoljno dobrim’ stvarima ne pre-staje s mp3 glazbom, štoviše, ogroman je broj mladih ljudi koji favoriziraju kameru na pametnom telefonu u odnosu na SLR fotoaparate, onih koji radije slušaju glazbu na mikro slušalicama, nego na surround su-stavima i tako u nedogled.

Broj onih koji kupuju namještaj od trajnog i kvalitetnog drva, koje će trajati desetljećima ili stoljećima, u odnosu na one koji radije bi-raju dovoljno dobar i trenutno moderan ive-rak ili plastiku, svodi se na svega par posto, itd.

Internet nas je razmazio i omogućio nam je dostupnost svega, od svuda, u nevjero-jatno kratkim rokovima. U takvom okruženju trendovi se brzo mijenjaju i ono što je bilo odlično danas, sutra više nije zanimljivo jer se već pojavilo nešto bolje. U takvoj situaciji je, čini se, teško i besmisleno proizvoditi kvalitetu kad se ona, naizgled, ne traži.Ali tu se skriva zamka. Ogromna zamka za sve koji krenu stvarati ili proizvoditi nešto po

principu ‘dovoljno dobrog’.

Treba biti svjestan jedne stvari: ne odabiru ljudi ‘dovoljno dobre’ stvari zato što ne žele bolje, nego zato što znaju da je to najbolji mogući izbor koji postoji. Drugim riječima, ono što starije generacije nazivaju ‘dovoljno dobrim’, mlađim je generacijama najbolje moguće. Plastično objašnjeno, nije kame-ra na pametnom telefonu napravljena s ciljem da bude lošije kvalitete od SLR apara-ta, nego je napravljena da bude najbolja moguća u zadanim okvirima. Nije glazba u mp3 formatu rađena s ciljem da bude lošija od audio zapisa na CD-u, nego s ciljem da bude najbolja moguća, a da pritom zadovolji ostale potrebne kriterije, poput veličine da-toteke i sl.

Znači, i oni koji proizvode i oni koji konzumiraju žele samo najbolje.

Može se reći da se radi o kompromisu, ali kompromis je najčešće najbolji mogući izbor. Treba razlikovati kompromis od kompromiti-ranja. Kompromitiranje bi bilo, npr., gledanje besplatnog sportskog prijenosa preko live stream-a u kojem slika kasni za zvukom pola minute, ali gledanje filma na tabletu u zrakoplovu je kompromis, i to uopće ne loš kompromis.

Znači, snižavanje kriterija je najopasnija te najgora stvar koja se može dogoditi pod izlikom da se ionako traži ‘good enough’ kvaliteta.To je, nažalost, baš ono što se zadnjih nekoliko godina događa u marketingu i oglašavanju. Niti jedno smanjivanje budžeta, koliko god ono drastično bilo, nije toliko negativno utjecalo na oglašavanje i marke-

ting kao spuštanje kriterija. Kad ti naručitelj spusti kriterij, jednostavno si nemoćan i do-veden si u bezizlaznu situaciju u kojoj su ti svi konkurencija. U reklamnoj agenciji u kojoj radim, nikad se nismo plašili boljih od sebe, nego uvijek onih lošijih.

U prirodi je kreativnih ljudi da uvijek nastoje dati najbolje od sebe i uvijek dati nešto novo. Sve te kvalitete padaju u vodu kad to nemaš kome dati.

Neosporna je činjenica da je kvaliteta marketinških kampanja danas znatno lošija nego prije desetak godina. Ne postoji niti jedan objektivan razlog za to, osim ‘good enough’ pristupa u njihovom naručivanju i stvaranju.

I zato vi Generacijo Y, budući marketing menadžeri i direktori, što god radili, nikad to nemojte raditi s ciljem da bude ‘dovoljno do-bro’. Uvijek radite s ciljem da bude najbolje. Takvi ste dobrodošli i u Imago, agenciju u kojoj ‘good enough’ nikad nije dovoljno do-bro.

Igor MLADINOVIĆGlavni kreativni direktor

Imago reklamna agencija

90/18 | 12/201316

I zato vi Generacijo Y, budući marketing menadžeri i direktori, što god radili, nikad to nemojte raditi s

ciljem da bude ‘dovoljno dobro’. Uvijek radite s ciljem da bude najbolje. Takvi ste dobrodošli i u Imago,

agenciju u kojoj ‘good enough’ nikad nije dovoljno dobro.

GOSPODARSTVO

90/18 | 12/2013

ŽENE U BUSINESSU

„Ženski“ poslovni svijet„Iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena“. Tko su to uspješne žene i stoje li one zaista iza muškaraca? Bilo da svoje uspjehe mogu zahvaliti poseb-nim talentima ili su pokrenule vlastiti biznis, vrlo je zanimljiv pregled žena koje su se istaknule i svojom zavidnom karijerom pokazale uspješno djelovanje u tzv. muškom svijetu.

Mali broj poduzetnicaProcjenjuje se da je broj žena poduzetnica u Hrvatskoj dvostruko manji nego poduzet-nika, ali to nimalo ne čudi jer ni statistika drugih zemalja nije nimalo bolja. Tako kor-poracijske predsjednice u SAD-u zauzimaju tek dva posto, a kao direktorice u europ-skim poduzećima, nevjerojatnih jedan posto. Međutim, postoje primjeri koji odskaču od ovakvih statistika, kako u povijesti tako i u današnjem svijetu.

Vremeplov ženskog uspjehaPogledamo li malo u prošlost, naići ćemo na primjere koji demantiraju ovakvu statistiku. Coco Chanel jedna je od prvih uspješnih poduzetnica. Svojim radom i idejama promi-jenila je žensku modu i ostala do danas jedna od najpoznatijih modnih dizajnerica. Treba spomenuti i spisateljice Jane Austen te Agathu Christie koje su svojim romanima očarale svijet i osvojile čitateljsku publiku. Margaret Thatcher istaknula se kao prva premijerka u povijesti Velike Britanije te se kao političarka bavila i ekonomskim prob-lemima zagovarajući slobodno tržište kapi-tala. Prateći tako povijesne zapise nailazimo na razne profile žena koje su se većinom istaknule u „ženskim“ područjima djelovanja. Tako su najpoznatije dame mahom uspijev-ale u zanimanjima kao što su modne dizaj-nerice, spisateljice i glumice. Vrlo malo žena u povijesti je zapamćeno kao menadžerice ili vlasnice poznatih svjetskih kompanija. Ali, vremena su se promijenila tako da u

današnje vrijeme sve češće čujemo kako su žene te koje spašavaju poslovni svijet. Pre-ma američkom popisu najuspješnijih žena u poslovnom svijetu nalazi se Ginny Rom-etty, predsjednica i glavna direktorica IBM-a koja svojim radom najnovije proizvode svoje tvrtke uspješno plasira na američka, europ-ska i afrička tržišta. Na popisu se nalazi i In-dira Nooyi, direktorica PepsiCo koja uprav-lja tvtkom čiji brandovi vrijede 22 milijarde dolara, Ellen Kullman koja upravlja kemi-jskom industrijom DuPont, Marilyn Henson iz Lockheed Martina te Sheryl Sandberg iz Facebooka. Hrvatske „superwomen“ Nisu samo Amerika i uspješne europske zemlje mjesta za uspješne žene i poduzet-nice. U Hrvatskoj se početkom prosinca održao treći po redu susret poslovnih žena iz regije pod nazivom „Žene u biznisu 2013“.

Među najutjecajnijim ženama u Hrvatskoj je Ljerka Puljić, članica uprave Agrokora koja je sedam godina nosila titulu najmoćnije žene u Hrvatskoj, te bila marketinška direktorica i direktorica Leda. Također, tu titulu nosila je i Gordana Sekulić, članica nadzornog odbora INE, koja je 2008. godine bila rukovoditeljica Janafova sektora za strateški razvoj i plan-iranje. Skupini uspješnih žena dodaje se još jedna članica nadzornog odbora INE, Maja Rilović te Piruška Canjuga, članica uprave Agrokora zadužena za razvoj i poslovanje.

Popis uspješnih žena u Hrvatskoj s vre-menom sve je duži, a žene se sve više odvažuju na poslovne pothvate i postaju „same svoje šefice“. Poduzetnički svijet time dobiva dodatnu snagu koja će, ako nastavi ovakvom putanjom, osnažiti ne samo hr-vatsko gospodarstvo nego i sliku o ženama poduzetnicama, menadžericama i direktori-cama u svijetu.

Ivana ĐILAS

Procjenjuje se da je broj žena poduzetnica u Hrvatskoj dvostruko manji nego poduzetnika, ali to nimalo

ne čudi jer ni statistika drugih zemalja ništa nije bolja.

Popis uspješnih žena u Hrvatskoj s vremenom sve je duži, a žene se sve više odvažuju na poslovne pothvate

i postaju „same svoje šefice“.

17

GOSPODARSTVO

PAMETNI GRADOVI

Pametan grad – tehnologija za bolji životU doba pametnih telefona, kada se tehnologija iz dana u dan sve više raz-vija, u svrhu olakšavanja života ljudi, postavlja se pitanje modernizacije gra-dova, stvaranje pametnih gradova. U nastavku pročitajte detalje o takvim gradovima i njihovoj prilagodbi u mod-ernom dobu tehnologije. Pametni grad kao rješenjePo prvi puta u povijesti, 2007. godine, više je stanovništva živjelo u gradovima nego iz-van njih. Obzirom na brojnost stanovništva u gradovima, ne iznenađuju nas podaci da se 60 posto ukupne energije troši u gradovima te da oni kreiraju više od 40 posto ukupnog svjetskog otpada i stvaraju više od 60 posto ukupnih svjetskih stakleničkih plinova, a troše oko 15 posto ukupne svjetske pitke vode. Do 2050. godine će prema predviđanjima, 70 posto ljudi živjeti u gradovima s naj-manje 27 megagradova i stanovništvom od 10 milijuna ljudi u njima. Neki od gradova, prepoznali su važnost tehnologije u svrhu poboljšanja života pa tako pomažu ljudima u pronalasku parkirnog mjesta i olakšavaju kretanje uz izvještaje o gužvi. Sve definicije pametnog grada podupiru činjenicu da se u pametnom gradu upotrebljavaju nove i napredne tehnologije kako bi se osigurala održivost i unaprijedila učinkovitost javnih usluga. Europska unija naglašava i tri prior-itetna područja: energija, transport i infor-macijsko-komunikacijska tehnologija (IKT). Deloitte u to uključuje segmente pametne mobilnosti (upravljanje prometom, javnim prijevozom, parkingom), pametne energije i okoliša (korištenje energije, upravljanje vodama, upravljanje otpadom), pametnih zgrada i infrastrukture (pametne mreže, grijanje, hlađenje), pametnog upravljanja uslugama (e-grad, e-zdravstvo, e-radna

knjižica, e-školovanje). Bitno je da se u svim navedenim područjima može iskoristiti mak-simalan potencijal napredne tehnologije i time stvoriti pametan grad. Pametni sustavi mogu skratiti vrijeme koje se troši na vožnju automobilom od kuće do posla, donijeti bolje podatke gradskim planerima, povećati produktivnost tvrtki i, generalno, povećati kvalitetu života samih građana. Gužve će se smanjiti, potrošnja goriva bit će manja, a i zagađenje će se svesti na razumnu mjeru.

Pametni gradovi Amerike «Siječanjska rijeka» ili Rio de Janeiro je jedan od gradova koji nastoji biti pametan grad. Projekt Rio Operations center pr-votno je kreiran kako bi se motrilo vrijeme

koje bi omogućilo brže reagiranje na pop-lave. Koristi se i kako bi se interveniralo u hitnim slučajevima, pa tako će ovaj centar primijetiti prometnu nesreću u Copacabani kao i hitan slučaj na nekom drugom mjestu u gradu. Planeri su zamislili kako bi centar mogao pomoći građanima u odlasku na željeno mjesto i tokom velikih događanja kao što su Svjetsko prvenstvo ili Olimpijske igre. Uz Rio de Janeiro, pametne projekte nudi i San Francisco koji stanovnike opskrbljuje postajama za punjenje električnih vozila. Radi se o besplatnom punjenju akumulatora električnih automobila na nekoj od lokacija: tri ispred Gradske vijećnice, 26 stanica u gradu te još na 23 mjesta kod zračne luke i na Treasure Islandu. Los Angeles koristi sen-zore koji su ugrađeni u parkirna mjesta koja ljudi nalaze putem aplikacija, dok se plaćanje vrši putem mobitela. Projektom Smart Cabs u New Yorku, vožnju u taksiju plaćate svo-jim smartphoneom. U budućnosti se planira i aplikacija koja će bonovima i popustima nagrađivati korisnike koji se često koriste taksi uslugama. Grad se koristi i analitikom podataka te bežičnim i videonadzorom za

Do 2050. godine će, prema predviđanjima, 70 posto ljudi živjeti u gradovima s najmanje 27 megagradova

i stanovništvom od 10 milijuna ljudi u njima.

U Amsterdamu je ekološka kupovina postignuta u ulici koju je grad opskrbio održivom uličnom

rasvjetom s više tramvajskih stanica i kantama za smeće koje usitnjavaju sadržaj, a funkcioniraju

pomoću solarne energije.

90/18 | 12/201318

GOSPODARSTVO

borbu protiv kriminala i koordinaciju jedinica hitne intervencije. Tehnologija ShotSpotter razvijena u Washingtonu je mreža koja uz pomoć senzora identificira pucanj i pokazuje gdje je točno do njega došlo. Sistem potom automatski alarmira policiju. Istu vrstu tehnologije su, nakon Washingtona, počele primjenjivati i druge zemlje.

Europski pametni gradoviHamburg je njemački grad poznat po luci gdje godišnje pristiže do 25 milijuna kon-tejnera i koji je upravo iz tog razloga imao veliki problem čekanja brodova na terminalu dok se oslobodi mjesto za istovar tereta. Sada se koristi aplikacijom na mobilnom uređaju koja ih upućuje na slobodno mjesto. Uz to im nudi i opciju mobilnog plaćanja čime su uvelike smanjili papirologiju. U Stockhol-mu je uspostavljen dinamički sustav naplate cestarine koji prati kretanje automobila koji ulaze i izlaze iz grada. Upravo je ovaj sus-tav omogućio smanjenje opsega prometa za 20 posto, vrijeme čekanja za 25 posto, a zagađenje zraka za 12 posto. U Kalun-dborgu u Danskoj aktualne su pametne električne mreže, vodoopskrba i odvoz smeća. Njemački energetski koncern, na-dahnut danskim projektom, takvom mrežom eksperimentira u njemačkom gradu Rekenu gdje je korisnicima ugrađeno inteligentno brojilo potrošnje koje im uvelike pomaže u financiranju troškova kućanstva. Amsterdam pak nudi pametnu kupovinu u pametnoj ulici. Upravo je to zadaća projekta Climate street koji je jednu od najzagušenijih ulica u gradu pretvorio u oazu za zelenu kupovinu, spojivši fokus rješenja u tri područja: poslov-ni prostor, javni prostor i logistički procesi. U Amsterdamu je ekološka kupovina postig-nuta u ulici koju je grad opskrbio održivom uličnom rasvjetom s više tramvajskih stanica i kantama za smeće koje usitnjavaju sadržaj, a funkcioniraju pomoću solarne energije. Trgovci sudjeluju opskrbljujući trgovinu

s manje osvjetljenja, recikliraju i koriste pametne utičnice. Amsterdam je u projekt pametnog grada uložio 1,1 milijardu eura. Primjer je to pametnog grada koji, osim bolje energetske efikasnosti, veće zaštite okoliša i ekonomskog razvoja, koristi tehnologiju kako bi unaprijedio društvo.

Situacija u HrvatskojIstraživanje o kvaliteti života koje je EU Directorate-General za regionalnu i urbanu politiku proveo na uzorku od 79 gradova, u kojem je sudjelovao i Zagreb, pokazalo je da kvaliteta života u Zagrebu nije baš na zavidnoj razini. Tri glavne stavke kojima ko-risnici nisu zadovoljni su zdravstvena zaštita, nezaposlenost i edukacija. Zagrepčani su osobito nezadovoljni s nezaposlenošću i mogućnostima pronalaska posla, naime svega 17 posto građana zadovoljno je na-vedenom stavkom. Zadovoljstvo građana kvalitetom gradskih usluga kao i gradskom administracijom također nam nije u okviru poželjnoga. To su samo neka od područja u kojima se nudi mogućnost razvoja pamet-nog grada. U Hrvatskoj na takvim projekti-

ma rade Zagreb, Varaždin i Rijeka. Hrvatski gradovi zasad izvdvajaju relativno mali dio budžeta za projekte kojima bi postali pamet-nim gradom. Zagreb je prije nekoliko godina osnovao tvrtku Digitalni grad koja povezuje sve gradske službe i uvodi pametan nadzor cestovnih prometnica i tramvaja. Planira se uz pomoć ICT tehnologije na pametniji i učinkovitiji način upravljati i nadzirati sektore energetike i energetske učinkovitosti, javne rasvjete, urbanizma, prometa i graditeljstva, vodoopskrbe i odvodnje te okoliša. U zad-njih nekoliko godina, Rijeka je postala pre-poznatljiva u projektima za održivi rast i razvoj, energetsku učinkovitost i primjenu suvremenih tehnologija. Neki od važnih pro-jekata su postavljanje solarnih panela na zgradu gradske uprave i više osnovnih škola i vrtića, uvođenje autobusa na plin u gradski javni prijevoz, e - usluge za građane i slično. Iz pametnih gradova, razvila se inicijativa Pametnog planeta u sklopu kojeg je IBM na Malti radio na integraciji opskrbljivanja vo-dom, strujom i energijom te prebacivanjem te distribucije na novu tehnološku razinu.

Dejana MOSKOVIĆ

90/18 | 12/2013 19

Zagreb je prije nekoliko godina osnovao tvrtku Digitalni grad koja povezuje sve gradske službe i

uvodi pametan nadzor cestovnih prometnica i tramvaja.

GOSPODARSTVO

OBOGAĆENA UGOSTITELJSKA PONUDA ZAGREBA

Barovi s karizmomTrudeći se ne zaostajati za svjetskim trendovima, Zagreb je od nedavno na široka vrata uveo, do sada potpuno novi, koncept kafića. Riječ je o vin-skim ili “wine” barovima koji su odlično prihvaćeni u svijetu.

Wine barovi – novitet u Zagrebu U moru šarolike ponude u „Gradu kafića“, kako turisti često nazivaju Zagreb, uspjeli su izniknuti i izdvojiti se wine barovi, kao novost u hrvatskoj metropoli, ali već dobro znana pojava „vani“. Iako nisu autentični hrvatski proizvod koji bismo mogli zaštititi i proglasiti brandom, mjesta su to koja se često prepoznaju kao prostori s „onim nečim“. To su barovi koji zrače posebnom karizmom, drukčijim ambijentom i kao glavnim čimbenikom – ponudom novih, do sada nepoznatih sadržaja, namijen-jenih populaciji koja nije striktno dobno ograničena. No, što su uopće wine barovi? Wine barovi ili bodege danas predstavljaju mjesta gdje se zaljubljenici u vina ili oni koji će to tek postati, susreću sa širokom po-nudom vina različitih sorti i podrijetla koja se prodaju, odnosno kušaju, u samome prostoru, na čaše, također uz mogućnost kupnje buteljiranoga vina. Ponuda vina nije strogo određena pa ovisi o preferencijama vlasnika, no svakako bolje kotiraju barovi koji u svome asortimanu nude više. Kako bi užitak i cjelokupan dojam koji se trude

ostaviti na posjetitelje bio potpun, ugos-titelji uz vina često nude i regionalne hr-vatske plate. Jedan od stereotipa s kojim se vinski barovi često susreću svakako je vezan uz percepciju cijena. Ugostitelji se, naime, često trude naglasiti da su cijene po kojima nude svoje proizvode pristupačne, pokušavajući pritom razbiti uobičajenu pre-drasudu o vinskim barovima kao „snobovs-kim“ i pomodnim mjestima, tradicionalim okupljalištima višega staleža, nešto starije dobne skupine i istančanijega ukusa. No, uspijevaju li zaista ovu novost na našem, stereotipima sklonom i, u ovom pogledu, zahtjevnom tržištu adekvatno predstaviti i okorjelim skepticima, pokazat će vrijeme.

Glavni problemNa vinsku industriju, nedvojbeni je trag os-tavila recesija. Ona je ujedno i glavni razlog promjene, ne samo konzumirane količine

vina, već i strukturnih promjena u samoj potrošnji. Naime, unatoč bogatoj pov-ijesnoj pozadini, tradiciji vezanoj uz uzgoj i proizvodnju različitih vrhunskih sorti vina i uživanju u njima, stručnjaci često ističu da je njihova ponuda znatno pala. Potrošači – vinoljupci sve se više okreću vinima niže i srednje kategorije pokušavajući u njima pronaći dostojnu alternativu, što je svaka-ko jedan od bitnijih problema s kojima se današnji vinski barovi susreću.

Dodatna ponudaKao dodanu vrijednost koju ovi barovi nude, svakako, osim zanimljivoga ambi-jenta, valja istaknuti i ponudu „cjelokup-noga doživljaja“. Nju su među prvima pre-poznali strani gosti, često mladi stranci, već ranije upoznati s ovim konceptom zabave. Uglavnom je riječ o prigodnim koncertima, promocijama, organiziranim tematskim večerima te brojnim manifestacijama kao što su urbana vinska okupljanja. Ovom se prilikom klasična ponuda poput degustacije vina, spaja s novim ciljim tržištem vinskih barova, poznatijim pod pojmom „clubbing“. Krajnji je rezultat novi, naoko nespojivi miks tradicije i urbane kulture. Unatoč nedaćama koje su dočekale ovaj novi koncept u Za-grebu, može se zaključiti da naš glavni grad odlično parira većima i razvijenijima te da je na najboljem putu da stane uz bok pozna-tim svjetskim metropolama, barem ako je u pitanju ovakav tip ponude. Usluga, ambi-jent i, prije svega ljudi, čine ih barovima s karizmom, a vinski barovi nude upravo sve to.

Angela – Marina BATARELO

90/18 | 12/201320

Kao dodanu vrijednost koju ovi barovi nude, osim zanimljivoga ambijenta, valja istaknuti i ponudu

«cjelokupnoga doživljaja»

GOSPODARSTVO

90/18 | 12/2013 21

TOKYO - GRAD S NAJVIŠE MILIJUNAŠA

Šaroliki biser JapanaOsim što je ova «Istočna prijestol-nica» jedna od najmnogoljudnijih na svijetu, ona je također i grad u kojem je koncentriran najveći broj bogatih ljudi. Američki bogataši raštrkani su u brojnim gradovima, dok je japanska populacija više koncentrirana u svom glavnom gradu.

Tokyo je glavni i najveći grad Japana te je također i bitna luka. Prema podacima iz 2010. godine, ima 13 010 280 stanovnika, što ga čini jednim od najmnogoljudnijih gradova na svijetu. Zajedno s Yokohamom, Kawasakijem, Chibom i Saitamom čini met-ropolitansko područje Veliki Tokyo s popu-lacijom od preko 35 milijuna stanovnika te je zato najveće metropolitansko područje na svijetu. Tokyo na japanskom znači “Istočna prijestolnica“. Postao je glavni grad Japana sredinom 19. stoljeća, kada mu je ime prom-ijenjeno iz “Edo“ u “Tokyo“. Postoji velik broj atraktivnih mjesta koje vrijedi posjetiti, od carske palače, muzeja Edo-Tokyo, hramova Meji i Nezu, vrtova Shinjuko, Rikugien i Dem-bo, parka Yoyogi, umjetnog otoka Rainbow Town (Odaiba), nebodera Tocho Twin Tow-ers u Shinjuku, Nacionalnog Muzeja Tokyja s izloženom japanskom umjetnošću kroz povijest, Nacionalnog Muzeja Zapadnjačke Umjetnosti, do Tokyo Metropolitan Muzeja s internacionalnom umjetnošću. U ovom jedin-stvenom gradu se nalazi i najveća tržnica ribe

na svijetu. To su samo neke od stanica na kojima se vrijedi zaustaviti prilikom boravka u Tokyju. Sastavljen je od više dijelova, koji bi se mogli smatrati posebnim gradovima. Čini ga 26 gradova, šest gradića i osam sela koji su tokom vijekova postali jedno. Pros-tire se na preko 2000 kvadratnih kilometara i obuhvaća dva lanca otoka koja se protežu do 185 kilometara od centra grada. Podijeljen je u 23 općine koje imaju svoje gradonačelnike i upravu. Širi Tokyo obuhvaća i četiri nacion-alna parka. Glavni grad Japana je grad ve-likih zgrada, koje sa visine izgledaju kao lego kocke, a poredane su na jednom prostoru. Iako je ovo grad u kojem živi mnogo ljudi, u samom gradu prevladava čistoća. Ljudi se ponašaju pristojno, ne pretrčavaju ulice izvan pješačkog prijelaza niti prelaze ulice na crveno svjetlo. Japanci čak i u hodu, dok

prolaze ulicom imaju mogućnost sortirati ot-pad jer na svakom koraku stoji više kanta za smeće, za različite vrste otpada. Glavni grad Japana će redom i čistoćom vjerojatno oduševiti svakoga tko je u njemu po prvi put.

Na vrhu ljestvice najbogatijih Osim što je Tokyo jedan od najmnogoljud-nijih gradova na svijetu, on je također i grad u kojem je koncentriran najveći broj bogatih ljudi. Studija londonske nezavisne istraživačke tvrtke WealthInsight pokazuje da je Tokyo prvi na listi gradova s najviše stanovnika čija imovina, ne računajući vrijed-nost kuća u kojima žive, premašuje milijun dolara. „Najveći razlog zbog kojeg se upravo Tokio našao na tronu jest gusta naseljenost“, rekao je Andrew Amoils, voditelj studije. Prema toj studiji, koju je objavila američka TV postaja CNBC, u Tokyju živi 461.000 milijunaša. Slijedi New York s 389.000 potom London (281.000), Pariz (219.000), Frankfurt (217.000) i Peking (213.000). Više od petine japanskih milijunaša živi u Tokyju, dok u New Yorku živi svega oko sedam posto svih američkih milijunaša. Prema procjeni WealthInsight – a u budućnosti bi najviše milijunaša trebalo biti u SAD-u, zatim u Japanu, s tim da bi se do 2020. godine to moglo promijeniti. Kina bi tada mogla imati 3,3 milijuna milijunaša, dok bi ih u Japanu bilo oko 2,2 milijuna. Na vrhu liste ostao bi SAD, koji bi tada mogao imati 7,7 milijuna milijunaša. Grad s najviše milijunaša tada bi umjesto Tokyja mogao postati Peking.

Silvija ŠANTEK

Osim toga što je Tokyo jedan od najmnogoljudnijih gradova na svijetu, on je također i grad u kojem je

koncentriran najveći broj bogatih ljudi.

GOSPODARSTVO

ZDRAVSTVENI TURIZAM

Važan potencijal hrvatskog turizmaPrema podacima iz 2010. godine, zdravstveni turizam je na globalnoj razini generirao prihode od 200 milijardi američkih dolara. Osim toga, oni rastu na godišnjoj razini od nevjerojatnih 15 do 20 posto, što ga čini stabilnim i lukra-tivnim oblikom turizma te izuzetno zan-imljivim za Hrvatsku.

Definicija i razvojZdravstveni turizam spada u jedne od na-jstarijih specifičnih oblika turizma. Pod poj-mom specifičan oblik smatraju se turistička kretanja koja nastaju zbog jednog dominant-nog motiva koji turiste pokreće na putovan-je. Dakle, zdravstveni turizam se javlja zbog motiva zdravlja. To je aktivnost u kojoj se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljeko-viti činitelji koji imaju najveću važnost; zatim fizikalna medicina i fizička aktivnost. Cilj je liječenje od bolesti, očuvanje zdravlja, a u novije vrijeme i preventiva.

PovijestPrvi put se spominje u antičkom dobu. U staroj Grčkoj bio je povezan s hodočasnicima koji su putovali u Saronski zaljev, u mjesto Epidauria, koje je ujedno bilo svetište boga Asklepiosa, inače grčkog boga medicine i zdravlja. Različita lječilišta i terme javljaju se

i u Rimskom carstvu. Nakon srednjeg vijeka, u kojemu općenito nema puno turističkih kretanja, zdravstveni turizam ponovno do-biva na važnosti u 18. stoljeću. Tada su ljudi vjerovali da termalne vode i spa tretmani liječe od bronhitisa, bolesti pluća i jetre. U Hrvatskoj se zdravstveni turizam javlja kra-jem 19. i početkom 20. stoljeća, u lječilištima poput Opatije, Lošinja i Daruvara. Lječilišta su posjećivali gosti s područja cijele Austro-Ugarske. Što se tiče najvažnijih elemenata zdravstvenog turizma, ističu se prirodni činitelji. Tu se mogu svrstati toplički činitelji (termalne vode), klimatski te morski, gdje posebnu ulogu ima talasoterapija, odnosno liječenje morem. Osim njih, važna je zdravs-tvena ustanova ili objekt gdje se terapija obavlja, kvalificirano osoblje, ugostiteljska ponuda, infrastruktura destinacije, pa i sadržaji za zabavu i rekreaciju. Svakoj zemlji koja pretendira na zdravstveni turizam, želja je povećati potrošnju, što je moguće jedino adekvatnom ponudom. Destinacija u koju tu-risti putuju trebala bi imati elemente ponude koji zadovoljavaju njihove potrebe.

Spas od sezonalnosti?Kao jedan od temeljnih problema u Hrvat-skoj, ali i ostalim turistički receptivnim zem-ljama, ističe se sezonalnost. Sezonalnost

znači da postoji određeni broj mjeseci u kojima postoji izražena turistička potražnja. Kod nas se ona događa u ljetnim mjeseci-ma. Formula 3S- odnosno sun, sea and sand (sunce, more i pijesak) privlači velik broj tu-rista i javlja se masovnost, ali kada gledamo dugoročno, dovodi do negativnih posljedica, primjerice, saturacije prostora, javljaju se gužve, buka i slično. Ono što je najvažnije, ne valoriziraju se sve mogućnosti zemlje i već navedeni prirodni činitelji. Učinci turizma samo na temelju broja dolazaka i noćenja ne daju željene relevantne rezultate.

Cilj je povećanje prosječne potrošnje jed-nog turista, što nosi veće prihode. Iako se smatra da u tzv. zdravstvene turiste spadaju osobe starije životne dobi, trend pokazuje da su zastupljene sve dobne skupine. S tim u vezi, poznat je trend starenja populacije, rastuća orijentacija prema zdravom životu i prevenciji bolesti. Zbog toga turističke agen-cije, ugostitelji, hotelijeri i ostali u sustavu turizma, neprekidno traže nove načine da obogate ponudu i privuku što veći broj ljudi i u zimskim mjesecima. Zdravstveni turizam može se odvijati tijekom cijele godine, a osim Primorske Hrvatske, pruža mogućnost razvoja kontinentalnog dijela. Dakle, važno je uočiti da se sezonalnost ne može nikada u potpunosti iskorijeniti niti bi to trebao biti cilj, ali se definitivno može smanjiti razvojem zdravstvenog i ostalih specifičnih oblika tu-rizma.

90/18 | 12/201322

Cilj je da se hrvatska lječilišta sadržajno profiliraju i tržišno

specijaliziraju.

U Hrvatskoj se zdravstveni turizam javlja krajem 19. i početkom 20. stoljeća, u lječilištima poput

Opatije, Lošinja i Daruvara.

GOSPODARSTVO

Tržište i vrsteVažno je odrediti što sve pripada zdravst-venom turizmu. Najprije, tu su bolnice gdje se odvija lječilišni turizam i rehabilitacija koja može biti plaćena od strane Hrvatskog za-voda za zdravstveno osiguranje ili privatno. Ovdje je naglasak na liječenju od svake vrste bolesti ili oporavku, odnosno, lječilišnom tu-rizmu. Znanstveno-turistički centri nude ter-malni ili spa turizam. Najpoznatiji termalni kompleksi u Hrvatskoj su Varaždinske, Daru-varske, Stubičke i Bizovačke toplice te Sveti Martin na Muri.

Wellness dolazi od spoja engleskih riječi «well being + fitness», što podrazumijeva dobru kondiciju i vježbanje. Jedan je od novih trendova u turizmu i spominje se prvi put tek šezdesetih godina prošlog stoljeća. Osim očuvanja zdravlja, wellness podra-zumijeva opuštanje i unapređenje kvalitete života. To se ostvaruje fizičkom aktivnošću, zdravom prehranom i nizom terapija koje mogu uključivati masaže, njegu lica i tijela, kupke u bazenima, aromaterapiju i slično. Ipak, glavni cilj dolaska nije kurativa, već uglavnom prevladavanje stresa. Wellness centri nalaze se u gotovo svim većim gra-dovima u Hrvatskoj i u sklopu brojnih hotela. Poslove u wellnessu treba voditi stručno oso-blje, tim liječnika i profesionalnih trenera. Od

terapija, treba istaknuti talasoterapiju (tera-pija na bazi tople vode i klime) i balneotera-piju (ljekovito blato).

Najpoznatija središta talasoterapije su Opati-ja i Crikvenica, dok se na Pagu nalazi centar za liječenje ljekovitim blatom. Svakako je bitno spomenuti i privatne poliklinike. Ondje je moguće dobiti različite vrste medicinskih usluga i zahvata i često su upravo one razlog dolaska turista, a njihov broj neprestano ras-te. Naime, stanovnicima zapadnoeuropskih zemalja gdje su takve usluge neusporedivo skuplje, znatno je jeftinije doći i platiti uslugu, put i smještaj manje nego što bi platili samu operaciju. Hrvatska je trenutno prepoznata i renomirana u tom smislu, što je dokazano na sajmu u Monacu održanom u ožujku 2013. Klaster medicinskog turizma predstavio je ponudu hrvatskog medicinskog turizma na jednom od vodećih svjetskih specijaliziranih sajmova za medicinski turizam IMTEC. Ve-liko zanimanje pokazano je za stomatološke usluge, rehabilitaciju, wellness i estetske zahvate u svim hrvatskim regijama.

Strategija budućeg razvojaU strategiji razvoja Ministarstva turizma do 2020. godine, zdravstveni turizam stoji kao jedan od specifičnih oblika turizma. Kao glavnu prednost, navodi se dostupnost zem-

lje, izvrsne medicinske usluge, konkurentne cijene i ugodan boravak. Ističe se da postojeću ponudu valja dodatno obogatiti sadržajima primjerenim potrebama poten-cijalnih korisnika medicinskih, zdravstvenih i wellness te rekreacijskih usluga. Osim osu-vremenjivanja i izgradnje dijagnostičkih i terapijskih centara, to se posebno odnosi na podizanje kvalitete smještajnih kapac-iteta kao i na uređenje/izgradnju određenog broja zabavnih sadržaja kao što su »water fun» parkovi, sportski sadržaji i sadržaji za provođenje slobodnog vremena.

Isto tako, cilj je da se hrvatska lječilišta sadržajno profiliraju i tržišno specijaliziraju kako bi se smanjila njihova poslovna ovis-nost o korisnicima HZZO sustava te priv-ukla platežno sposobna turistička potražnja. Zaključno, glavna budućnost hrvatskog zdravstvenog turizma trebala bi počivati na obrazovanoj radnoj snazi, pravilnom menadžmentu, visoko kvalitetnim objektima i adekvatnoj ponudi.

Darija ROGINA

Hrvatska je trenutno prepoznata i renomirana u tom smislu, što je dokazano na sajmu u Monacu

održanom u ožujku 2013.

90/18 | 12/2013 23

Zdravstveni turizam može se odvijati tijekom cijele godine, a osim primorske Hrvatske, pruža mogućnost

razvoja kontinentalnog dijela.

GOSPODARSTVO

Inspirativan događaj koji vraća nadu i želju za promjenama

„Vodi tu gdje jesi“Geslo je to „Global leadership summit-a“, konferencije koja se godišnje održava u 500 gradova i 90 zemalja svijeta, nudeći praktične savjete primjenjive u poslovnom svijetu, djelovanju crkava i neprofitnih or-ganizacija, poticaje za duhovni, društveni i socijalni angažman u svakodnevnom životu i radu. Kroz niz video projekcija nadahnjujućih i edukativnih predavanja svjetski poznati lideri razvijaju i obučavaju polaznike kon-ferencije iz akademskih krugova, crkava, neprofitnih organizacija, građanskih, volont-erskih i studentskih udruga te poduzetništva.

Što smo naučili?Fanatična dosljednost, kreativnost, disci-plina, produktivna paranoja. Sve su to izrazi kojima se u nabrajanju načela liderstva služi Jim Collins, ekonomski strateg i stručnjak

za menadžment, autor brojnih bestsellera s područja liderstva. Da bi uspješno balan-sirao tim osobinama, pravi lider mora us-postaviti organizaciju koja ima tri osobine, a to su: superiorna izvedba povezana s misijom, karakterističan utjecaj na okolinu

i trajna izdržljivost. Patrik Lencioni, jedan od najtraženijih američkih govornika o menadžmentu, u svome je predavanju go-vorio o temeljima zdrave organizacije koji leže na definiranoj kompetitivnoj prednos-ti, kohezivnom liderskom timu te jasnoći i njenom komuniciranju organizaciji. Od novih imena, prisutni su bili teolozi Dr. John Ort-berga i Tim Keller te Pranitha Timothy, borac za oslobađanje robova u „International jus-tice Mission“ (IJM) koja je govorila o snazi duhovnosti i hrabrosti koja je potrebna u njezinoj misiji. Carly Fiorina, bivša direk-torica „Hewlett-Packarda“, podijelila je vrlo osobnu priču o svom putu, od najmoćnije žene poslovnog svijeta preko otkaza te iza-zova s kojima se kao žena liderica suočavala. „Pravi lider treba imati strast i zaista vjerovati u to kamo vodi svoje ljude, no treba biti ob-jektivan. U komunikaciji u timu svi trebaju surađivati te biti transparentni i vrlo jasni u svojim odlukama“. Kao najteži dio svog po-sla istaknula je donošenje odluka koje nisu uvijek u skladu s okolinom, a često su i u sukobu sa osobnim načelima.

Poslovni sustav baziran na ispravnim vrijednostima

Moglo bi se reći da je „Global leadership summit“ događaj koji vrvi prijeko potrebnim aktualnim temama izgrađenim na ispravnim vrijednostima, što predstavlja njegovu glavnu posebnost. Mnogo je sadržaja koji potiču na razmišljanje te dragocjenih savje-ta koje svako poduzeće ili instituciju mogu učiniti izvrsnima. Konferencija je uspješno završila i svim sudionicima zasigurno dala motivaciju da se još više razviju i aktiviraju sebe i ljude u svom okruženju.

Lidija MARKLJUŠAJ

Da bi uspješno balansirao tim osobinama, pravi lider mora uspostaviti organizaciju koja ima tri osobine,

a to su: superiorna izvedba povezana s misijom, karakterističan utjecaj na okolinu i trajna izdržljivost.

90/18 | 12/201324

Kroz niz video projekcija nadahnjujućih i eduka-

tivnih predavanja, svjet-ski poznati lideri razvijaju

i obučavaju posjetitelje konferencije iz akadem-skih krugova, crkava, ne-

profitnih organizacija, građanskih, volonterskih i studentskih udruga te

poduzetništva.

GLOBAL LEADERSHIP SUMMIT 2013.

Događaj koji vraća nadu i želju za promjenama

GOSPODARSTVO

90/18 | 12/2013 25

INTERVJU S HRVOJEM VRHOVCEM, AGENCIJA ADVERTISING PULSE

Mladi i ambiciozni – odlučni u osvajanju tržištaU doba recesije, kada se većina stanovništva Republike Hrvatske žali na nezaposlenost i loše stanje u gosp-odarstvu, mladi tim poduzetnika se odlučio otvoriti tvrtku za internetski marketing Advertising pulse, koja dje-luje pod brandom Ad - pulse. Kako i zašto su došli na ideju, te što ih je moti-viralo, pročitajte u intervjuu s Hrvojem Vrhovcem, suosnivačem tvrtke.

Manager: Kako ste došli na ideju otvaranja vlastite tvrtke?„Dok sam radio za različite poduzetnike kao stručnjak za internetski marketing puno puta sam se susretao s nekompetentnim pokušajima provođenja marketinških ak-tivnosti. To su mahom bili menadžeri i direk-tori iz turističke grane i e-poslovanja čije su akcije zbog nedostatka marketinškog znanja i nepoznavanja tržišta često rezulturale promašajem. Godinama sam skupljao znanje i iskustvo kao zaposlenik takvih tvrtki, i na-posljetku se odlučio otvoriti vlastitu.“

Manager: Koje usluge nudite svojim kli-jentima?„Mi svojim klijentima pružamo cjelovita rješenja koja će na kraju rezultirati obostranim

zadovoljstvom. U ponudi imamo provođenje internetskih kampanja na tražilicama, prima-rno Google-u, te na društvenim mrežama poput Facebook-a, LinkedIn-a i Google +. Svojim klijentima omogućavamo da na što jednostavniji i povoljniji način dođu do ciljane publike. Jednom kada dosegnu određenu masu potencijalnih potrošača, predlažemo im community management na društevnim mrežama, odnosno social media marketing. Tvrtke danas mogu opstati jedino ako se u potpunosti posvete svojoj ciljanoj skupi-ni, a najuspješnije su one koje su otkrile tržišnu nišu koja im donosi najviše zarade. Nove tehnologije i društveni servisi uvelike olakšavaju komunikaciju kako na C2B tako i na B2B tržištu.“

Manager: Na koje ste prepreke naišli pri poslovanju?„Državni nameti obeshrabre mnoge male tvrtke da se odluče na zapošljavanje novih radnika. Kada bi država shvatila kako je cije-na rada previsoka, vjerujem da bi to mnogim malim tvrtkama otvorilo vrata, te bi postale pokretač gospodarstva. Kada pogledate da je postotak malih tvrtki u Hrvatskoj između 80 i

90 posto, olakšice za zapošljavanje u takvim tvrtkama bi imale veliki učinak na gosp-odarstvo. Tu je i kriza koja koči stanovništvo u ozbiljnijim ulaganjima u marketing, iako internetski marketing bilježi rast naspram ostalih marketinških kanala.“

Manager: Kakve prilike vidite u budućnosti?„Smatramo da će doba internetskog market-inga, ali i e-poslovanja tek procvasti u nar-ednih par godina, kada završi gospodarska kriza. Vlasnici poduzeća su još uvijek ne-dovoljno upoznati s novim mogućnostima i tehnologijama Interneta, ali i to će se promi-jeniti. Ulaskom u Europsku uniju, stvari se polako mijenjaju i oni koji prate trendove i prvi prihvaćaju inovacije su već odavno sh-vatili važnost ovakve promocije. Zato već krajem ove godine otvaramo novi brand Web – pulse, koji će se temeljiti na web dizajnu i web shopu. Cilj ovog branda je obuhvatiti publiku koja prati trendove, želi kvalitetan dizajn i profesionalni pristup. Sretni smo što tvrtka raste, i što i dalje ulažemo u razvoj svojih usluga. Trenutno imamo četiri zapos-lena, a u budućnosti očekujemo priključenje novih članova tima.“

Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ

„Ulaskom u Europsku uniju, stvari se polako mijenjaju i oni koji prate trendove i prvi prihvaćaju inovacije su već odavno shvatili važnost ovakve promocije. Zato već krajem ove godine otvaramo novi brand

Web – pulse, koji će se temeljiti na web dizajnu i web shopu.“

„Tvrtke danas mogu opstati jedino ako se u

potpunosti posvete svojoj ciljanoj skupini, a najuspješnije su one koje su otkrile tržišnu

nišu koja im donosi najviše zarade.“

GOSPODARSTVO

Prije gotovo pet mjeseci, točnije 4. srpnja 2013., Vlada je donijela odluku o ulasku u drugu fazu monetizacije javnog duga vezano za društva Hrvat-ske autoceste d.o.o. (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. (ARZ). Drugoj fazi je prethodila prva - izrada izvješća izabranog savjetničkog konzorcija o predloženom rješenju za monetizaciju i odobrenje istog od strane Vlade koju zastupa Ministarstvo pomorstva, pro-meta i infrastrukture (MPPI). Natječajni postupak je u tijeku, a najbitnije stavke iz dotičnog izvješća prema čijim će se smjernicama monetizacija provesti, ako je vjerovati procjeni, do listopada 2014., slijede u nastavku.

Ciljevi monetizacijeProjekcije pokazuju da će u 2014. hrvatski jav-ni dug prijeći 60% BDP-a, granicu definiranu «maastrichtskim» kriterijima. Kako bi se jav-ni dug donekle smanjio, donešena je odluka o monetizaciji - pretvaranju javnog duga u novac, na način da se davanjem autocesta u koncesiju zatvore nepovoljni državni krediti dani HAC-u i ARZ-u i smanji javni dug za 14 do 15 posto. HAC i ARZ imaju otprilike 4 mili-jarde eura neplaćenih obaveza, a u idućih pet godina na naplatu dospijeva 67,5% duga HAC-a, odnosno 45% duga ARZ-a. Većina duga bi se otplatila naknadom o koncesiji koja će iznositi između 2 i 3 milijarde eura,

ovisno o odlučenom trajanju koncesije i podrški Vlade u smislu davanja jamstava i preuzimanja rizika.

Osim otplate dijela duga, cilj je prebaciti troškove upravljanja i održavanja na investi-tore te trošarinu od 60 lipa po litri goriva koja se plaća HAC-u uložiti u druge infrastruk-turne projekte. U 2012. godini HAC je na trošarinama zaradio ukupno 1404 milijuna kuna. Tim se iznosom pokrilo 24,4% rashoda za 2012., a novac je iskorišten za otplatu kreditnih obaveza. Redovno održavanje je u potpunosti pokriveno prihodima od naplate cestarina, a osim za redovno održavanje, pri-hodima od cestarine se pokrilo i 17,7% uku-pne obveze po kreditima.

Razmatrane opcije monetizacijeMonetizacija se može provesti na više načina. Sporazumom o koncesiji ili zakupu, zakupnik dobiva naknadu od korisnika (u ovom slučaju prihod od cestarine i od popratnih cesto-vnih sadržaja) i plaća tijelu vlasti naknadu za koncesiju koja odgovara neto sadašnjoj vrijednosti buduće dobiti ostvarene pomoću infrastrukture u zakupu. Drugi način je iz-davanje obveznica osiguranih prihodom od cestarine. U tom slučaju HAC i ARZ ostaju odgovorni za naplatu cestarine te upravljanje i održavanje autocesta. Moguće je i zaključiti ugovor o upravljanju te prepustiti prikupljan-je prihoda operateru, a zauzvrat mu isplatiti ugovorenu naknadu za upravljanje. Privati-

zacija je odbačena kao opcija zbog Vladina uvjeta da infrastruktura autocesta ostane u državnom vlasništvu.

Koncesija kao izabrani način monetizacijeIspitivanjem tržišta došlo se do zaključka da se koncesija smatra najboljom opci-jom monetizacije. Ispitanici su potvrdili da bi pružanje mjera za smanjenje rizika od strane Vlade RH (minimalna razina prometa, ograničavanje deviznog rizika) igralo ključnu ulogu u privlačenju interesa investitora. U slučaju da ne budu dana nikakva jamstva, diskontna stopa na prihod od cestarina će najvjerojatnije premašiti 30%. Predloženo je da se u projekt uključe i međunarodne finan-cijske institucije kako bi se povećao rejting projekta.

ZaključakVlada RH je započela restrukturiranje HAC-a i ARZ-a izdvajajući održavanje i naplatu cesta-rina na novoosnovano društvo HAC ONC, od kojega bi investitor preuzeo većinu radnika, imovinu i ugovore. Za koncesiju nad 1024 km autocesta na 40 godina investitor bi isplatio iznos u rasponu od 2,4 do 2,9 milijardi eura, odnosno između 2,6 – 3,3 milijarde eura ako se radi o koncesiji na 50 godina. Točan iznos, kao i okvir za reguliranje cestarine od strane investitora, razdoblje zadržavanja djelatnika i stanje autocesta po povratu bit će definirano naknadno, u Ugovornoj dokumentaciji.

Tina GRUBIŠIĆVoditeljica tima Javne financije

Financijski klub

Osim otplate dijela duga, cilj je prebaciti troškove upravljanja i održavanja na investitore te trošarinu

od 60 lipa po litri goriva koja se plaća HAC-u uložiti u druge infrastrukturne projekte.

90/18 | 12/201326

HAC i ARZ imaju otprilike 4 milijarde eura

neplaćenih obaveza, a u idućih pet godina na naplatu dospijeva 67,5% duga HAC-a, odnosno 45% duga

ARZ-a.

MONETIZACIJA AUTOCESTA

Najveće strano ulaganje u povijesti Hrvatske

Index_A4_20.11.indd 1 11/20/13 9:40 AM

GOSPODARSTVO

NOVA SREDIŠTA STAROG KONTINENTA

Europske poslovne četvrtiNa spomen se poslovnih četvrti i mod-ernih gradova uglavnom kao asocijacija javljaju države poput SAD-a, Kine i Ja-pana te gradovi New York, Chicago, Tokyo ili Shanghai. Međutim, veliki eu-ropski gradovi također imaju svoje mod-erne poslovne četvrti. Iako se pretežno sastoje od niskih i starih zgrada, metro-pole Starog kontinenta posljednjih su desetljeća izgradile impozantna poslov-na središta.

Poslovna četvrtPoslovna četvrt može se definirati kao gospodarska i geografska cjelina unutar ili u blizini nekog grada. S demografskog je aspekta karakterizira relativno mali broj stalnih stanovnika, ali veliki broj zaposleni-ka koji svaki dan dolaze na posao. Što se tiče arhitekture, poslovne četvrti uglavnom objedinjavaju moderne i najviše zgrade u gradu. Zavisno od pojedine države, ter-

min poslovna četvrt različito se prevodi te sadržava neke manje razlike u samoj definiciji. Tako na engleskom jeziku postoji “Central business district”, na francuskom “Quartier d’affaires”, a na njemačkom “Innenstadt”. Najveće i gospodarski najznačajnije europske poslovne četvrti nalaze se u Parizu, Londonu, Frankfurtu na Majni, Istanbulu i Moskvi.

“La Défense”“La Défense” naziv je za parišku poslovnu četvrt, ujedno i najveću u Europi. Svoj razvoj započinje 1958. godine, kada se

poslovne i industrijske zgrade postupno premještaju iz središta grada na tadašnju periferiju. Smještena je u sjeveroistočnim prigradskim četvrtima “Curbevoire”, “Nan-terre” i “Puteaux”, a ukupne je površine 14 četvornih kilometara. U njoj je oko 20 tisuća stalno naseljenih stanovnika, ali sva-kodnevno dolazi još 180 tisuća zaposlenika. S arhitektonskog gledišta, danas se “La Défense” sastoji od moderno izgrađenih visokih nebodera, od kojih je njih 15-ak visine veće od 150 metara. Također, do 2020. godine u planu je izgradnja nekoliko nebodera viših od 300 metara. Trenutno najviši neboder je “Tour AXA”, otvoren 1974., a obnovljen 2010. Visine je 231 metar. Osim poslovnih zgrada, četvrt se može pohvaliti i dobro izvedenom urbani-zacijom, mnoštvom spomenika i skulptura, postajama podzemne željeznice te naravno

poslovnim prostorima nekih od najznačajnih svjetskih multinacionalnih kompanija.

“Canary Wharf”“Canary Wharf” londonska je poslovna četvrt i druga je po veličini u Europi. Svoj današnji oblik počinje poprimati 1988. godine, iako je i u prijašnjoj prošlosti gra-da igrala istaknutu gospodarsku ulogu. Smještena je istočno od središta Londona, nalazi se na rijeci Temzi po imenu “Otok pasa”. Stalno naseljenih stanovnika u ovoj četvrti je oko sedam tisuća, a svakodnevno u nju na posao dolazi 90 tisuća zaposlenika. Broj nebodera u četvrti manji je nego u “La Défenseu” te ih je oko 10-tak viših od 150 metara. Ipak, najviši je neboder nešto viši od francuskog konkurenta. Neboder “One Canada Square” otvoren je 1991. godine, a visine je 235 metara. Do 2020. planirana

90/18 | 12/201328

Istanbul, veličanstvena metropola i nezaobilazni ulaz na vrata Azije, specifičan je po tome što ima

više poslovnih četvrti, od kojih su najznačajnije “Levent” i “Maslak”.

“La Défense” naziv je za parišku poslovnu četvrt, ujedno i najveću u Europi. Svoj razvoj počinje 1958. godine,

kada se poslovne i industrijske zgrade postupno premještaju iz središta grada na tadašnju periferiju.

GOSPODARSTVO

je izgradnja nekoliko novih nebodera visine od 200 do 250 metara. U smislu prometne povezanosti, četvrt je s ostatkom grada spojena postajama podzemne željeznice i riječnim prometom na Temzi. “Barclays”, “Citigroup”, “Credit Suisse”, “J.P.Morgan”, “KPMG” i “Morgan Stanely” neke su od tvrtki koje ovdje imaju svoje poslovne pro-store.

“Bankenviertel”“Bankenviertel”, ili prevedeno sa njemačkog jezika: Bankarska četvrt, najveća je njemačka poslovna četvrt i treća po značaju u Europi, a nalazi se u Frankfurtu na Ma-jni. Specifična je po tome što se nalazi u samom gradskom središtu. Broj nebodera otprilike je jednak kao i u “Canary Whar-fu”, iako je manje onih jako visokih. Uku-pno je šest nebodera viših od 150 metara, među kojima sa svojih 259 metara visine dominira “Commerzbank Tower”, otvoren 1997. godine. Osim poslovnih nebodera, zanimljiv objekt ove četvrti je i zgrada stare Frankfurtske opere, otvorena 1880. godine. Što se tiče prometne povezanosti, “Bank-enviertel” je dobro povezan s ostatkom grada, u prvom redu postajama podzemne željeznice, ali i ostalim vrstama izvrsnog organiziranog gradskog prometa. Europska središnja banka, “Bank of America”, “UBS” i “Unicredit” samo su neka od značajnih im-ena koja imaju svoje urede u ovoj četvrti.

“Levent i Maslak”Istanbul, veličanstvena metropola i nezao-bilazni ulaz na vrata Azije, specifičan je po tome što ima više poslovnih četvrti, od kojih su najznačajnije “Levent” i “Maslak”. Obje četvrti zajedno imaju oko desetak nebodera viših do 150 metara te znatan broj nižih.

Poslovna četvrt po nazivu “Levent” teri-torijalno je dio gradske općine “Bešiktaš” i nalazi se na europskoj strani grada. Početkom 1980-ih počinje se transformirati u poslovnu četvrt, a danas se sastoji od nekoliko poslovnih nebodera, trgovačkog centra “Metro City” te sportskog parka. “Levent” udomljava i najviši turski neboder, “Safir Istanbula”. Zgrada je otvorena 2011. godine, visine je 261 metar te predstavlja moderno arhitektonsko izdanje. Što se pro-meta tiče, četvrt je postajama podzemne željeznice dobro povezana s ostatkom gra-da. Avenija po imenu “Büyükdere Caddesi” pruža se sjeverno kroz općinu “Bešiktaš” te spaja “Levent” sa susjednom poslovnom četvrti po imenu “Maslak” u gradskoj općini

“Sarıyer”, koja se također nalazi na europ-skoj strani Istanbula. “Maslak” prestavlja glavnog konkurenta “Leventu” u izgradnji poslovnih nebodera. Tako će ovdje uskoro niknuti novi najviši neboder u Turskoj, “Di-

jamant Istanbula”, visine 270 metara. Pro-jekt je od travnja 2012. stavljen u stanje mirovanja, no uskoro se očekuje dovršetak radova.

“Moskva Siti”Moskovski međunarodni poslovni centar, ili na ruskom jeziku “Moskva Siti”, najveća je i najznačajnija poslovna četvrt u Moskvi, te je trenutno u izgradnji. Po završetku bi trebala biti prvo područje u današnjoj Ruskoj Federaciji koje će objedinjavati prostor za život, zabavu i poslovne ak-tivnosti, slično poput četvrti “La Défense” u Parizu. Izgradnja je započela 1992. go-dine, a četvrt je smještena u gradskom distriktu “Presnesky”, zapadnom dijelu središnje Moskve te se naslanja na obalu rijeke Moskve. Ukupne je površine 0,6 četvornih kilometara. Do početka 2013. go-dine dovršeno je pet poslovnih nebodera, a još šest bilo je u izgradnji. Najviši, po imenu “City of Capitals”, otvoren je 2010. godine, visine je 306 metara te je najviši neboder u Europi. Zanimljivo je napomenuti i to da su mnogi neboderi koje se grade ili se plan-iraju graditi viši od 200 metara. Osim toga, u planu je i prostorno proširenje četvrti, a projekt nosi ime “Moskva Siti 2” ili “Novy Center”. Naime, planira se preuređenje sus-jedne inudstrijske četvrti i izgradnja novih nebodera. Prometna povezanost osigurana je podzemnom željeznicom, ali i Trećim moskovskim cestovnim prstenom, jednom od tri gradske kružne autoceste. Osim toga, ova poslovna četvrt bit će specifična po tome što će ovdje biti smješten i novi dom moskovske vlade. Ukupna količina uloženog novca u “Moskva Siti” procjenjena je na 12 milijardi dolara, ali bi mogla biti i višestruko premašena. Po završetku se procjenjuje da će se u ovom kompleksu tijekom dana u svakom trenutku nalaziti između 250 i 300 tisuća ljudi, bilo radi posla, stanovanja, rek-reacije ili zabave.

Luka GOLUB

90/18 | 12/2013 29

Ovim se člankom opraštamo od našeg dragog prijatelja i kolege koji nas je prerano napustio.

Dragi Luka, ostaješ nam u mislima kao uporna, draga, ali prije svega hrabra osoba koja se nije dala

pokolebati. Manager neće biti isti bez tvojih riječi i tvoje kreativnosti.

Počivaj u miru Božjem!

FAKULTET

Vijesti sa Sveučilišta

Održana Smotra Sveučilišta u ZagrebuSvečanom dodjelom priznanja najuspješnijim sudionicima ovogodišnje Smotre Sveučilišta u Zagrebu, održanom na pozornici u zgradi Boćarskog doma u subotu 16. studenoga,završen je programski dio ove manifestacije. Najuspješnijim sudionicima ovogodišnje Smotre Sveučilišta u Zagre-bu posebna priznanja dodijelili su rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš te prorektorica za studente i studije prof. dr. sc. Blaženka Divjak. Ovogodišnja 18. smotra Sveučilišta u Zagrebu održavala se u Boćarskom domu od 14. do 16. studenog pod motom Karijera bez granica.

Obilježen Tjedan Sveučilišta u ZagrebuU povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu, od 11. do 16. studenog održavala se mani-festacija Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu programa manifestacije održao se niz događanja, između ostaloga Smotra Sveučilišta u Zagrebu, Info dan za dok-torande, predstavljanje značajnih postignuća mladih istraživača sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i radionice na temu e-učenja.Sveučilište u Zagrebu utemeljeno u drugoj polovici 17. stoljeća, najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Ove godine Sveučilište obilježava 344. obljetnicu utemeljenja.

Dani otvorenih vrata HAZU

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala je 3. dane otvorenih vrata 19. i 20. studenoga. Za javnost je bila otvore-na palača Akademije i njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galeri-jskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru. Akademici i znanstvenici pojedinih jedinica približili su posjetiteljima bogatu znanstvenu, kulturnu i umjetničku djelatnost Akademije.

Dragi naši čitatelji,S veseljem Vas pozdravljam i pozivam na uživanje u našem rođendanskom, 90. broju časopisa. Iza nas je duga

tradicija, nekoliko tisuća stranica, stotine priča i uspomena. Iza nas je 18 godina rada i truda. Ovaj 90. broj zaokružuje još jednu uspomenu i priču. U ovom broju donosimo Vam razgovor s dekanom našeg fakulte-ta, prof. dr. sc. Tonćijem Lazibatom. Najdraže aktivnosti, ljubav prema glaz-bi, budućnost Ekonomskog fakulteta samo su neke od tema o kojima smo razgovarali. Predstavljamo Katedru za trgovinu kroz razgovor s doc. dr. sc. Blaženkom Knežević, koja nam je ot-krila poseban pristup nastavi te način na koji svojim angažmanom doprinose poboljšanju kvalitete studija. Pročitajte kako je započeo studentski poslovni časopis “Manager”, kako je izgledao prvi broj i gdje je „Manager“ danas nakon 18 godina djelovanja. I u ovom broju studentske udruge fakulteta su bile iznimno aktivne i upoznajte neke projekte svake od njih: AIESEC, TIM,

Financijski klub, eSTUDENT, HSA. Ulazak u Europsku uniju otvorio je nove mogućnosti za studente, a mi Vam donosimo pregled studentskih udruga iz Europe kojima se možete priključiti. Ljetna akademija za održivi razvoj, „Erasmus“ iskustvo u Montpel-lieru, tko se krije iza neprofitne udruge „Rotaract klub Zagreb“ samo se neke od priča koje vas čekaju na sljedećim stranicama. Na kraju bih se zahvalila, s ponosom mogu reći, najboljem timu, „Manager“ timu na izgradnji ovoga broja. Nastavljamo ono što su davne 1995. započeli studenti. Hvala i Vama što nas i dalje čitate nakon 18 godina, jer, u konačnici, mi smo ovdje zbog Vas i radi Vas. Želim vam ugodno čitanje, puno sreće i uspjeha! „Manager“, sre-tan ti rođendan!Lijepi pozdrav,

Nikolina BUJDOUrednica rubrike Fakultet

30 90/18 | 12/2013

FAKULTET

UPOZNAJMO EFZG

Katedra za trgovinuKoje su sve uobičajene aktivnosti članova Katedre, na koji način svojim angažmanom doprinose poboljšanju kvalitete studija te što poručuju studen-tima, saznali smo u razgovoru s doc. dr. sc. Blaženkom Knežević.

Manager: Možete li nam se za početak ukratko predstaviti i reći nešto o svojoj ka-rijeri na EFZG-u? „Docentica sam na Katedri za trgovinu, a moja su područja interesa šarolika, od in-formacijskih sustava i e-trgovine preko na-bave i odnosa s dobavljačima do trgovine i trgovinske politike. Početnih nekoliko godina svoje karijere provela sam na Katedri za informatiku. Otuda u mojem opusu infor-matika i e-trgovina, ali sve primijenjeno na trgovačke poslovne procese, unaprjeđenje nabave i prodaje te samog položaja trgo-vine kao gospodarskog sektora. S obzirom da nastojim podići međunarodnu suradnju našeg Fakulteta na višu razinu, s kolegama na Katedri, inicirala sam međunarodnu kon-ferenciju „Trade Perspectives“ koja iz godine u godinu privlači sve veći broj znanstvenika iz područja trgovine i šire.“ Manager: Katedra za trgovinu trenutno broji 15 članova. Možete li nam ukratko predstaviti Katedru? „S obzirom da je izvorište našeg fakulteta upravo u Visokoj poslovnoj školi za vanjsku trgovinu, Katedra se može pohvaliti dugom tradicijom. Iako je, dakle, jedna od najs-tarijih na fakultetu, stalnim je prilagodbama i unaprjeđenjima u znanstvenom smislu ti-jekom godina uspjela očuvati visoku razinu kvalitete rada. U posljednje su vrijeme

uloženi veliki napori u unaprjeđenje studi-jskih programa, što su studenti i prepoznali s obzirom da iz godine u godinu raste interes za našim smjerom na diplomskom studiju, na što smo jako ponosni.“ Manager: Sastavni dio seminarske nastave kolegija praktični su zadaci kao i terenska nastava za studente Stručnih studija. Često su tu i gostujući predavači. Što nastojite postići takvim pristupom nastavi? „Osobno smatram da je svrha nastave stu-dente osposobiti za funkcioniranje u praksi, a ne ih naučiti da podjele i definicije sipaju točnim redoslijedom kao iz rukava. Iskustva s uglednih inozemnih znanstveno-obrazovnih institucija pokazuju da cilj nastave nije samo prenijeti čista teorijska znanja, već pokazati da s jedne strane teorijska znanja u području poslovnog upravljanja i trgovine upravo proi-zlaze iz prakse, a s druge strane, primjena teorijskih znanja u praksi može dovesti do boljih poslovnih rezultata i unaprjeđenja poslovanja te boljitka za društvo u cjelini. U našim studijskim grupama nastojimo postići da studenti ne budu puki promatrači, već aktivni sudionici obrazovnog procesa. Teren-ska je nastava način na koji se studentima pokazuje da ono što uče na našim kolegijima ima stvarnu primjenu u praksi. Korist od ter-enske nastave je obostrana budući da našim domaćinima u poduzećima često ponudimo

svježe ideje i uvide u mogućnosti rješavanja konkretnih situacija.“Manager: Poznato je da volite raditi sa stu-dentima, ali i oni s Vama. Što biste istaknuli kao bitno tijekom obrazovanja? „Malo je poslova tako motivirajuće kao ovaj u kojem ste cijelo vrijeme okruženi mladim, inteligentnim ljudima. Dapače, iz iskustva gostujućih predavanja na institucijama u nekoliko država, mogu reći da su naši stu-denti jedni od rijetkih koji se znaju nositi s različitim situacijama i tu prvenstveno mislim na njihovu svestranost. Bitno je da student ima veći broj interesa kroz koje će realizirati svoje talente i steći dodatne kontakte, koje će poslije koristiti u poslovnom životu.“Manager: Katedra za trgovinu organizira diplomski studij Trgovine te specijalističke poslijediplomske studije Menadžment trgo-vine i Upravljanje kvalitetom. Zašto biste ih preporučili studentima? „Zato što će kroz njih dobiti dodatna znan-ja potrebna za upravljanje u samom sek-toru trgovine, ali i puno šire. Posvemašnja standardizacija, internacionalizacija te raz-voj maloprodajne mreže u Hrvatskoj i regi-ji dodatni su motivi za upis ovih studija i proširenje specijalističkih znanja.“

Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

„U posljednje su vrijeme uloženi veliki napori u unaprjeđenje studijskih programa, što su studenti i

prepoznali s obzirom da iz godine u godinu raste interes za našim smjerom na diplomskom studiju.”

90/18 | 12/2013 31

FAKULTET

POVIJEST STUDENTSKOG POSLOVNOG ČASOPISA

Sretan rođendan „Manager“!1995. godina. Početak. Osamnaest go-dina. 90 izdanih brojeva. Preko 5000 stranica. Tradicija. Prvi studentski poslovni list. „Manager“. Gdje je kraj? Nadamo se negdje u dalekoj budućnosti, jer, „Manager“ je počeo kao projekt, ali se pretvorio u jednu priču koja povezuje studente, fakultet i profesore na svojim stranicama.

Počeci 1995.godineStudentski poslovni list „Manager“ pokrenut je 1995. godine u sklopu Hrvatske studentske asocijacije (HSA) kao jedan od najvažnijih projekata udruge. Skupina studenata koja je pokrenula izdavanje ovog prvog studentskog poslovnog lista vjerojatno nije ni sanjala da će se njihov projekt održati toliko godina i da će postati jedan od najstarijih student-skih projekata Ekonomskog fakulteta. Brojke od osamnaest godina i 90 izdanih brojeva zapravo predstavljaju tradiciju koju su godi-nama gradile i usavršavale mnoge generacije studenata. Iako je svaka od njih djelovala u svojem vremenu koje je pred njih stavljalo svoje probleme i izazove, rad svih generacija objedinjen je upornošću, marljivošću te pre-

danosti radu. Kroz brojne stranice našeg časopisa prolazili su profesori, rektori, deka-ni, prolazili su studenti koji su bili ta nit vodil-ja, ali i nit povezivanja fakulteta i studenata. Studenti su oduvijek bili pokretači i nositelji različitih ideja i inicijativa, usmjerenih prije svega promjeni postojećeg stanja i novog poboljšanja. Prvi broj ,, Manager-a“ izašao je u svibnju 1995. godine. Tiskan je na 23 stranice, formata A3, u crno-bijeloj boji s ljubičastim detaljima koji su označavali boju Ekonomskog fakulteta. Iako tada još uvijek nije bio strukturno podijeljen, tematski je popratio mnoge sadržaje zanimljive studen-tima tog razdoblja.

Osamnaest godina nakon2013. godina, priča se i dalje nastavlja. Došli smo do jubilarnog 90. broja, novih članaka, novih priča, ali istog sna kao na početku. Biti najbolji, biti prvi. Iz generacije u generaciju tim studenata koji je vodio i uređivao „Man-ager“ se mijenjao. Mijenjala se i okolina, ali u cijeloj toj silnoj želji da se postane bolji i jači, „Manager“ nije izgorio. Štoviše, posljednja generacija je vratila časopisu onaj prvotni

duh koji je započeo s prvom generacijom.Koliko je „Manager“ važan, pokazuje i činjenica da potražnja za svakim novim bro-jem raste, raste tim novinara, raste potpora koju dobivamo što od profesora što od kole-ga s drugih fakulteta. „Manager“ je započeo kao jedan san: drago nam je da taj san još uvijek živi i kroz svoje tri rubrike donosi na studentske klupe vijesti iz gospodarstva, s fakulteta i iz svakodnevnog studentskog života. Dragi „Manager“, sretan rođendan! Želimo da i u budućnosti na tvojim strani-cama mladi studenti ostavljaju svoj pisani trag; da kroz tvoje stranice ostali upoznaju profesore, ali i Tebe.

„Take up one idea. Make that one idea your life - think of it, dream of it, live on that idea. Let the brain, muscles, nerves, every part of your body, be full of that idea, and just leave every other idea alone. This is the way to success“. A „Manager“ je u početku bio ideja i san.

Nikolina BUJDOMaja HAS

90/18 | 12/201332

Skupina studenata koja je pokrenula izdavanje ovog prvog studentskog poslovnog lista vjerojatno nije ni

sanjala da će se njihov projekt održati toliko godina i da će postati jedan od najstarijih studentskih projekata.

2013. godina, priča se i dalje nastavlja. Došli smo do jubilarnog 90. broja,

novih članaka, novih priča, ali istog sna kao na

početku.Biti najbolji, biti prvi.

Studenti su oduvijek bili pokretači i nositelji različitih ideja i inicijativa, usmjerenih prije svega promjeni

postojećeg stanja i novog poboljšanja.

FAKULTET

SRETAN ROĐENDAN MANAGER

Kako smo započeli 1995. godineOd početne ideje do danas prošlo je 18 godina. 18 godina obilježenih radošću, trudom i upornošću. Kako smo zapravo započeli, što nas je najviše veselilo na samim počecima, a što nas je sputavalo, otkrili smo u razgovoru s našom „Man-agericom“ Rozalijom Trošelj koja je bila novinarka prve, pokretačke redakcije.

Manager: Kako je uopće došlo do ideje o pokretanju studentskog poslovnog lista, te koliko je bilo u samim počecima teško real-izirati tu ideju i pokrenuti ljude? „Ne znam tko je inicijator te ideje, je li iz-davanje lista bilo u opisu djelatnosti Hrvat-ske studentske asocijacije koju su osmislili njeni osnivač ili je naknadno došlo do nje. Ono čega se sjećam jest da smo na jednoj od Glavnih skupština koje su se održavale obično u prosincu, svi jednoglasno podržali točku dnevnog reda koja je govorila o pokre-tanju studentskog poslovnog lista „Manager“ i nakon toga krenuli u akciju. Sigurno da nije bilo ni malo lako ni jednostavno, no to je pitanje za tadašnjeg glavnog urednika. Koliko se sjećam Dražen Kocijan i Dalibor Šokćević bili su okosnica uredničkog i organizacijskog dijela i najveći dio posla nosili su njih dvojica te su bili spremni u svakom trenutku uskočiti i pomoći gdje god je pomoć bila potrebna.“Manager: Otkuda naziv „Manager“?„Moram priznati da se ne sjećam razgovora o nazivu lista, no kad se okrenem i sjetim tog doba čini mi se da ništa drugo ne bi bilo primjereno. To je bila sredina 90–tih godina prošlog stoljeća, vrijeme kad su se u našoj poslovnoj literaturi pojmovi poput menadžmenta i menadžera tek probijali. I svi imalo ambiciozniji studenti vidjeli su sebe u nekoj poziciji menadžera u samopro-jekciji svoje karijere. Kroz pojam menadžera prezentirane su poslovne osobine, vještine, znanja koja smo svi više – manje željeli u svom poslovnom profilu i nekako se poistovjećivali s njima.“

Manager: Koje su Vam najdraže uspomene iz tih početaka?„Puno je lijepih uspomena i lijepih trenuta-ka, no ako moram birati to bi svakako bilo ono nešto upečatljivo što se pojavi svaki put kad se sretnem s kolegama iz tog doba pa

se sjetimo rada na listu i na drugim projek-tima. To je osjećaj entuzijazma, ispunjenosti i zadovoljstva. I 18 godina nakon pokretanja lista, čini mi se da još uvijek negdje u nama tinja ta iskra, žar, strast s kojom smo radili. Pred nama je bio izazov pokrenuti poslovni list i samo je jedno pitanja koje se namet-nulo svakome od nas, a to je: „Hoćeš li pri-hvatiti izazov ili ne?“ Naravno da da i igra je započela, jednostavno ideš, trudiš se, daš najbolje što imaš, učiniš najbolje što znaš i u konačnici se pokazalo da je to dovoljno bez obzira što nitko od nas nije imao ozbiljnog novinarskog iskustva. Svi smo se uključili i dali ono što smo mogli dati.“

Manager: Koji su bili najveći izazovi s ko-jim ste se tada susretali?„Izazovi su bili brojni, neću pogriješiti ako kažem da je sve bio izazov. Cijeli proces nastanka prvog broja Managera, od struk-ture i koncepta lista, odabira tema, samog pisanja teksta, pristupa temi svakog novinara pojedinačno, načina obrade teme. A da ne govorim o financiranju lista, tisku, pripremi za tisak. Željeli smo pokrenuti poslovni list koji će prvenstveno biti kvalitetan i aktualan. List koji će imati karakter poslovnog sa svim temama koje su otvarane u gospodarstvu, ali i studentski što je značilo da prati život na fakultetu. Sama po sebi odluka da se krene u takav projekt je odgovorna, a bili smo studenti koji su uz studij i svakodnevne ob-veze ulazili u projekte, svojevrsne poslovne poduhvate u kojima smo imali priliku prim-jenjivati barem nešto od svega što smo učili i to pred očima cijelog fakulteta što je bio dodatni motiv da ulažemo više truda u sve što smo radili.“

Manager: „Manager“ je ove godine pro-slavio 18.rođendan. Jeste li očekivali ovako dugu tradiciju?„To je uspjeh i to govori puno, prvenstveno da je odluka da se pokrene list bila dobra, da smo mi prvi dobro odradili svoj posao i uspjeli u nakani da stvorimo list koji će imati kvalitetu i kontinuitet. List koji smo stvorili potaknuo je i izazvao neke „nove klince“ da se uključe i nastave našim stopama, ali svojim čizmama. Svaka redakcija koja je list vodila i uređivala nakon naše pokretačke

redakcije jednako zaslužuje čestitke za dobro obavljen posao. Ja osobno, a usuđujem se reći, i ispred svih članova prve – pokretačke redakcije čestitam svim redakcijama, nji-hovim urednicima, novinarima i svima os-talima koji su bili i još uvijek jesu dio ove priče o uspjehu. U ovom kontinuitetu vidim jednu predivnu kompoziciju različitih gener-acija koja obavlja isti posao, ali svaka na svoj način, svaka daje neke nove vrijednosti, po-glede, stavove, pristupe što nanovo oblikuje list i čini da drugačije diše i zrači. Sjećam se u nekoliko navrata dobila sam različite prim-jerke lista uređivanih od različitih redakcija i moram priznati da je prva reakcija bila: „Što su nam učinili od Managera?!“ No, u prelistavanju do posljednje stranice shvatila sam da svaki zrači nekom svojom energi-jom, bitno drugačijom od one naše početne i da je to upravo ta vibracija, kretanje novih generacija. I tu vidim tu posebnu vrijednost, autentičnost i vjerodostojnost. Ta vrijednost me jako veseli jer govori da se list i dalje radi s ljubavlju, strašću i s onom iskrom, koju sam već spominjala. Veseli me što se taj život osjeti kroz sve ove godine i još jednom čestitam svim članovima svih redakcija koji su ulagali sebe u Manager, a ulagali su na-jbolje o čemu svjedoči i Rektorova nagrada i ovaj 90. Broj.“

Maja HAS

90/18 | 12/2013 33

FAKULTET

INTERVJU S PROF. DR. SC. TONĆIJEM LAZIBATOM

Dekan Ekonomskog fakulteta u ZagrebuProf. dr. sc. Tonći Lazibat prvi je put izabran za dekana 2010. godine, a 2012. godine potvrđuje svoju funkciju za man-datno razdoblje 2012.-2014. godine. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Katedri za trgovinu i vrhunski stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom. S nama je podijelio uspomene iz svojih studentskih dana, najdraže aktivnosti vezane uz funkciju dekana, kao i svoja razmišljanja o budućnosti Ekonomskog fakulteta.

Manager: Kako pamtite svoje studentske dane? Kakav ste bili student te kojim ste se aktivnostima bavili za vrijeme studija?„Danas definitivno mogu potvrditi, ono što su nam profesori i stariji govorili dok smo bili studenti, da je biti student najljepše raz-doblje u našim životima. Rado se sjećam druženja s kolegama i profesorima, kao i za-dovoljstva nakon položenog ispita. Bio sam dobar student i među prvima sam diplomirao

u generaciji.“Manager: Koje su za Vas pozitivne, a koje negativne strane profesorskog posla na fakultetu? „Teško mi je govoriti o negativnim stranama profesorskog posla jer mislim da ih zapravo nema. Biti sveučilišni profesor i baviti se znanošću, raditi s mladima i prenositi znanja je jedno od najljepših zanimanja.“Manager: Koja su Vaša iskustva sa studen-tima Ekonomskog fakulteta?„Imam jako dobra iskustva sa studentima na svim fakultetima na kojima sam predavao. Mnogima sam bio mentor, pomagao im i pomažem u njihovom daljnjem usavršavanju i karijeri. Veseli me kada me prepoznaju i pozdrave.“Manager: Funkciju dekana uspješno obnašate gotovo tri godine. Možete li nam reći koje su Vam najdraže aktivnosti vezane uz Vašu funkciju?„Biti dekan je svakako časna funkcija, ali i funkcija koja zahtijeva izniman angažman i predanost poslu. Kao u svakom poslu raduje vas kada vidite rezultate vaših napora i kada to drugi prepoznaju. Smatram da sam u protekle tri godine doprinio homogenizaciji Fakulteta na svim razinama, a posebice kad su u pitanju zajednički strateški ciljevi. Ekonomski fakultet u Zagrebu ostao je i dalje vodeća znanstvena i obrazovna ekonomska institucija na ovim prostorima. Teško mi je izdvojiti najdražu aktivnost, ali recimo da

su to promocije završenih studenata, kao i sportska i druga natjecanja.“Manager: Postoje li neke dogodovštine koje su obilježile Vaš dekanat? Imate li najdražu?„Od početka mandata je bilo puno komplek-snih situacija i komentara u javnosti koje su sada iza nas. Smatram da je izrazito važno što smo uspjeli dislocirati stručni studij u našu novu zgradu na Borongaju. U postup-ku smo dobivanja dopusnice za diplomski specijalistički stručni studij, kao i integrirani

Autor je i koautor devet knjiga i više od

osamdeset znanstvenih i stručnih radova te sudionik brojnih

međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih

skupova. Za svoj znanstveni rad dobio je

nagradu „Mijo Mirković“.

90/18 | 12/201334

Nositelj je kolegija „Integrirani sustavi

upravljanja“ na pred-diplomskom studiju,

„Robne burze“ i „Upravljanje kvalitetom“ na diplomskom studiju, a na poslijediplomskom studiju kolegija „Teorija

kvalitete“, „Sustavi upravljanja kvalitetom i

interni audit“, „Terminsko trgovanje“ i

„Međunarodno poslovanje“.

Rođen je u Dubrovniku 1965. godine, gdje je

završio osnovnu i sred-nju školu. Diplomirao je na Sveučilištu u Splitu, Fakultetu za turizam i

vanjsku trgovinu u Dubrovniku, redovni studij

smjer Međunarodna razmjena s temom “Milton Friedman i monetaristička

teorija” 1990. godine.

FAKULTET

sveučilišni studij po modelu 0+5. Time ćemo, a što se od nas i očekuje, dati svoj doprinos u distinkciji i prepoznatljivosti binarnog sus-tava visokog obrazovanja u RH.“ Manager: Iz godine u godinu raste interes studenata za diplomski studij Trgovine. Koje je Vaše mišljenje što je uzrok istome i jeste li zadovoljni angažmanom članova svoje kat-edre za poboljšanjem kvalitete studija?„Svake godine se mijenja interes studenata za smjerovima, a zadnjih godina raste zani-manje za smjerom Trgovina. Moguće je da dogodine bude iskazan veći interes za nekim drugim smjerom. Kao dekanu zadaća mi je osigurati okvir koji će svim profesorima i nastavnicima dati mogućnost da unaprijede kvalitetu nastave i programa.“Manager: Kako ispunjavate i provodite slobodno vrijeme?„Trudim se što više vremena provoditi sa svojom obitelji, posebice s mojim curama, Karlom i Larom te obići roditelje u Dubrovni-

ku. Nekad sam se u slobodno vrijeme bavio sportom (plivanjem i košarkom), a danas s velikim zadovoljstvom sviram trubu.“Manager: Kada ste otkrili ljubav prema glazbi?„Mislim da svaki čovjek voli glazbu i osjeća je na svoj način. Glazba oplemenjuje život i čini ga ljepšim, ugodnijim i sretnim. Još u os-novnoj školi sam svirao u tamburaškoj sekciji berdu i od tada mi je bila želja svirati trubu. Tu želju sam ostvario pod starije dane.“Manager: Kako vidite budućnost EFZG-a? „Ekonomski fakultet u Zagrebu najzaslužnija je institucija na ovim prostorima za nastanak i afirmaciju ekonomske znanosti. Teško je pronaći neko ekonomsko visoko učilište u RH kojemu Ekonomski fakultet u Zagrebu nije na neki način pomogao. Neka smo sami osnivali, neka zajedno s lokalnim samoup-ravama. Na mnogima i danas naši profesori pomažu u realizaciji nastave, a većini su naši profesori recenzirali njihove programe.“

Manager: Manager Magazine“ ove godine slavi 18. rođendan. Kako percipirate „Man-ager“?„Čestitam Vašu 18. obljetnicu što je potvrda prepoznatljivosti i kvalitete projekta. Sma-tram da je i Vaš časopis jedan od dionika koji je puno pridonio i dalje će pridonositi u razvoju i afirmaciji ekonomske znanosti i ekonomista.“Manager: Vaša poruka studentima?„Smatram da su izabrali prekrasnu struku koja im otvara niz mogućnosti zapošljavanja od banaka, hotela, tvornica, fakulteta, državne službe… ne smijete zaboraviti da mi naše studente obrazujemo da oni sutra budu i poduzetnici odnosno poslodavci i zapošljavaju druge te omoguće razvoj na-cionalnog gospodarstva. Rijetko koja druga struka ima tu širinu. Zemlje u kojima nema potražnje za akademski obrazovanim ekono-mistima osuđene su na stagnaciju.“

Maja HAS Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

90/18 | 12/2013 35

Ovlašteni je menadžer kvalitete i ovlašteni predavač za sustave kvalitete prema EOQ

(Europska organizacija za kvalitetu) shemi

obrazovanja. Također je lead auditor prema IRCA - Međunarodni registar certificiranih auditora.

Član je Hrvatskog društva menadžera kvalitete.

Za svoj rad na području kvalitete dobio je

nagradu Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Član je udruženja „EAIR – The

European Higher Education Society“.

FAKULTET

90/18 | 12/201336

INTERNATIONAL WEEK ZAGREB 2013 - TREASURE YOUR EXPERIENCE

Tjedan edukacije, ludovanja, smijeha i suza

STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO NA EKONOMSKOM FAKULTETU

Akademski kalendar – potpuno studentski!

Dragi naši čitatelji, i ovoga srpnja u Zagrebu je održan, već sedamnaestu godinu za redom, International week Zagreb s ovogodišnjom tematikom “Treasure your experience”.

Radi se o projektu u organizaciji Hrvatske studentske asocijacije, pod pokroviteljstvom mnogih partnera projekata (od ove godine Privredne banke Zagreb, TZG Jastrebarsko i mnogih dr.), kojem je cilj ugostiti dvadesetak stranih studenata i upoznati ih s gospodarst-vom, kulturom i načinom života u Zagrebu i Hrvatskoj. Neke od sastavnica svakog IW-a su: Country presentation, International din-ner, posjet nekoliko reprezentativnih hr-vatskih tvrtki koje predstavljaju ekonomiju i gospodarstvo države domaćina. Tu su i Treasure hunt te Pub crawl – mnogima na-jzabavniji dio IW-a. Da bi svaki IW prošao po pravilima brine se IWCO - “alfa-omega” organizacija koja ujedinjuje sve gradove koji održavaju IW i iz čijih država i sveučilišta studenti mogu ići na IW-eve drugih država. Studenti koji su sudjelovali na ovogodišnjem

projektu u Zagrebu su većinom iz europskih zemalja (Belgija, Švedska, Finska, Nizozem-ska, Poljska, Švicarska i dr.), ali i iz Japana, Kine te Izraela. Sam projekt je trajao 7 dana. Subota, ujedno i posljednji dan projekta, bila je rezervirana za roštilj na Jarunu na kojem se nažalost dogodila velika tragedija u ko-joj je preminuo naš dragi kolega i prijatelj Igor Nikić. Osoba koja je dala svu svoju en-ergiju i vrijeme za prijatelje, projekte, HSA,

koja je sve nove članove dočekivala osmi-jehom sa ciljem uključivanja u našu malu obitelj. Igore, hvala ti na svim lijepim tre-nucima, zajedničkim projektima, tulumima i druženjima. Zauvijek ćeš nam ostati u sr-cima. Počivaj u miru.

Marko MRAOVIĆAna KOSTENJAK

Kreativnost mladih ljudi sve više dolazi do izražaja preko zanimljivih i korisnih projekata. Jedan od najnovijih primjera je praktičan proizvod koji su njegovi kreatori namijenili svojim kolegama.

Sredinom listopada 2013. godine, student-ska udruga TIM je na Facebooku (a vrlo brzo zatim i uživo ispred Ekonomskog fakulteta) predstavila Akademski kalendar – organizaci-jsko pomagalo u obliku stolnog kalendara koje, umjesto kalendarske, prati akadem-sku godinu. Ideja vodilja je bila studentima ponuditi praktično i prijenosno rješenje za praćenje akademske godine koje će pritom imati i dovoljno mjesta da si studenti mogu zabilježiti najvažnije obveze svakog dana.

Pritom treba posebno istaknuti da su ovaj proizvod od svog idejnog začetka do konačnog izlaska na tržište doveli – isključivo studenti. Projekt je osmislila i vodila Tea Puh, studentica četvrte godine, a kompletan grafički dizajn kalendara potpisuje također studentica četvrte godine Irina Rinkovec. Značajan doprinos nastanku i uspjehu kalen-dara dale su i Martina Hudek (treća godina) te Ramona Vopel (peta godina). Ovaj projekt jedan je od prvih koraka koje je TIM poduzeo u nastojanju da unutar udruge svojim članovima omogući stjecanje konkret-nih te praktičnih znanja i vještina vezanih uz različita područja ekonomije i menadžmenta. Za sve koji su na njemu radili bilo je ovo vri-jedno iskustvo i prilika da u praksi primjene

na fakultetu stečeno znanje. A s obzirom na preko stotinu već prodanih primjera kalen-dara – i uspješno izveden projekt.

Udruga TIM

FAKULTET

90/18 | 12/2013 37

RASTE INTERES STUDENATA ZA PODRUČJE INVESTIRANJA

Student investitor 2013: Nova eraU svibnju 2013. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji udru-ge Financijski klub održana je student-ska investitorska konferencija Student investitor. Riječ je o četvrtoj po redu in-vestitorskoj konferenciji u organizaciji Financijskog kluba. Naime, konferencija se dosadašnjih godina održavala pod nazivom Primarno tržište, no ove godine je organizator odlučio promijeniti naziv u Student investitor i na taj način je još više usmjeriti ciljnoj skupini - studen-tima s afinitetom za financijama i inve-stiranjem. Tema ovogodišnjeg izdanja bila je „Nova era domaćeg financijskog tržišta“ usmjerena na ulazak Hrvatske u Europsku uniju i utjecaj na domaće fi-nancijsko tržište.

Konferenciju je otvorila prof. dr. sc. Lidija Dedi s Katedre za ekonomiku poduzeća koja je kratkim predavanjem prikazala razvoj domaćeg tržišta kapitala kroz povijest kao i razvoj kolegija koji pokrivaju to područje na našem fakultetu. Na predavanje se na-dovezala panel rasprava koja je razmatrala

utjecaj ulaska Hrvatske u Europsku uniju na domaće tržište kapitala - Zagrebačku bur-zu. U panel raspravi su uz profesoricu sud-jelovali: Ivan Kurtović, predstavnik brokerske kuće InterCapital, Stjepko Čičak, predstavnik Središnjeg klirinškog depozitarnog društva i Iva Galić, predstavnica Zagrebačke burze. Stručnjaci su zaključili kako će se ulaskom Hr-vatske u Europsku uniju pojačati konkuren-cija na domaćem tržištu kapitala uvjetovana ulaskom stranih investicijskih društava. Na-dalje, samim činom ulaska Hrvatske u Eu-ropsku uniju, prestaju ograničenja ulaganja u hrvatsko tržište kapitala koja su vrijedila za dio stranih investicijskih fondova koji zbog zakonskih odredbi nisu mogli držati hrvatske dionice u svome portfelju. Kao glavni prob-lemi domaćeg tržišta kapitala nameću se i dalje: slaba likvidnost, nedovoljna transpar-entnost i niska razina edukacije investitora.

Iva Galić, direktorica odjela tržišta Zagrebačke burze navela je i neke pozi-tivne stvari napravljene na Zagrebačkoj burzi, poput uvođenja certifikata, uvođenja sektorskih i over-all indeksa, te pokretanja Akademije Zagrebačke burze. Konferencija je nastavljena predavanjem najpoznatijeg domaćeg aktivnog investitora Nenada Bakića koji je studentima približio svoj pristup inve-stiranju temeljen na ulaganju u fundamen-talno podcijenjena poduzeća. Na konferenciji je sudjelovala i Lidija Gamulin iz brokerske kuće InterCapital koja je opširno prikazala studentima mogućnosti novog internetskog portal ICapital. Zanimljiv dio portala je Stock Detective, mehanizam identificiranja znanja skupine korisnika. Cilj Stock Detective-a je identifikacija “najboljih” i “najlošijih” dioni-ca u smislu prinosa u odnosu na prinos ci-jelog tržišta (referentnog indeksa), a u cilju informiranja svih korisnika i sudionika na tržištu. Nakon Lidije Gamulin predavanje je održao Danijel Delač, također iz InterCapi-tala, prikazavši tri slučaja tehničke analize u praksi rađene na primjerima njemačkog dioničkog indeksa DAX, te domaćih poduzeća INA d.d. i Adris Grupa d.d. Konferencija je završena predavanjem Svena Sambunjaka, urednika portala srebrozlato.com i jednog od najboljih domaćih poznavatelja tržišta srebra i zlata. Sambunjak, koji sebe voli nazivati alternativcem, iznio je svoja viđenja o iza-zovima globalnog gospodarstva, uzrocima fi-nancijske krize i kretanju zlata u budućnosti. Brojne pozitivne reakcije pristigle na adresu Financijskog kluba nakon same konferencije zasigurno su izvrstan poticaj za organiziran-jem sličnih novih druženja ovakvog tipa.

Petar ŠIMUNIĆFinancijski klub

U panel raspravi su uz profesoricu sudjelovali: Ivan Kurtović, predstavnik brokerske kuće InterCapital, Stjep-ko Čičak, predstavnik Središnjeg klirinškog depozitarnog

društva i Iva Galić, predstavnica Zagrebačke burze.

Brojne pozitivne reakcije pristigle na adresu Financijskog kluba nakon same konferencije zasigurno su izvrstan

poticaj za organiziranjem sličnih novih druženja ovakvog tipa.

FAKULTET

STUDENTSKE UDRUGE

Pregled glavnih studentskih organizacija u Europskoj unijiNa području Europske unije djeluje ve-liki broj studentskih organizacija koje djeluju u različitim područjima, a glavni im je cilj unaprijediti studentski život te ponuditi studentima nešto više od studiranja.

Studentske organizacije u Europskoj uniji se mogu podijeliti na dvije osnovne skupine: velike internacionalne organizacije koje im-aju ogranke i djeluju u mnogim zemljama te male specijalizirane organizacije koje svoje djelovanje usmjeravaju na samo određenu zemlju ili grad. Velike studentske organizaci-je predstavljaju veoma bitan glas studenata u Europskoj uniji, ali su i jedan od bitnih fak-tora u kvaliteti studentskog života. Europska unija mnogim sredstvima i mjerama podupire rad ovih organizacija u nadi unaprjeđenja studentskog života i studentske participacije u oblikovanju budućnosti Europe te pro-micanju kulture i jednakosti svih studenata unutar Europske unije. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, hrvatskim studentima su se otvorile mnoge prilike i mogućnosti vezane uz široku paletu studentskih organizacija unutar Europske unije. Također, veoma je bitno da se što veći broj hrvatskih studenata uključi u rad velikih studentskih organizacija na području Europske unije te da doprinose svojim znanjem i iskustvom u radu tih organ-izacija. Sudjelovanje u radu internacionalnih studentskih organizacija donosi neprocjen-jivo iskustvo, ali i brojne internacionalne pri-jatelje.

Najveće studentske organizacije u EUAEGEEAEGEE (Association des Etats Généraux des Etudiants de l’Europe / European Students’ Forum) je sa preko 13.000 članova jedna od najvećih studentskih organizacija koja djeluje na području čitave Europe, a glavna funkcija joj je okupljanje mladih ljudi širom Europe i poticanje suradnje između njih. Neprofitna je i politički neovisna te djeluje na različitim fakultetima u preko 40 država među kojima se nalazi i Hrvatska. AEGEE predstavlja veoma bitnu kariku u integriranoj i stabilnoj Europi te potiče razumijevanje i

toleranciju između mladih ljudi iz različitih europskih država. Jedan od najvažnijih projekata AEGEE-a je Summer Universities program koji nudi studentima mogućnost sudjelovanja u ljetnim školama u različitim europskim državama i gradovima. Na ljetnim školama sudjeluju studenti iz različitih zemal-ja, a obrađuju se različite teme poput kulture, tradicije i povijesti u određenoj zemlji te se promiče tolerancija i zajedništvo među stu-dentima. Na određenoj ljetnoj školi najčešće može sudjelovati 30 – 40 studenata, a par-ticipacija s uključenim smještajem, hranom i dodatnim aktivnostima često iznosi manje od 200 eura što predstavlja veoma pristupačan iznos za studente te ih se tako dodatno mo-tivira na prijavu. Popis ljetnih škola i detaljne informacije uz opis svake ljetne škole mogu se naći na: http://www.projects.aegee.org/suct/su2013/. ESNRazvojem Erasmus programa akademske mobilnosti razvila se i udruga pod nazivom Erasmus Student Network. Primarni cilj udruge je organiziranje pomoći i aktivnosti Erasmus studentima na razmjeni. ESN dje-luje u Hrvatskoj i ostalim europskim zeml-jama, a vjerojatno nema studenta koji je bio na razmjeni, a nije čuo za ESN. ESN pruža brojne pogodnosti studentima na razmjeni poput ESN kartice kojom se ostvaruju brojni popusti na različitim mjestima, organiziran-

ja izleta, upoznavanja s kulturom zemlje u kojoj je student na razmjeni, organiziranja druženja studenata, učenja jezika te ostalih zanimljivih događaja kojima se unaprjeđuje studentski život studenata na razmjeni. Sud-jelovanje u radu ESN-a studentima donosi brojne pogodnosti od kojih je svakako na-jvrjednije upoznavanje mnogih studenata iz različitih dijelova svijeta. Više informacija o ESN-u se može naći na: http://www.esn.org/.

AIESECU popis najvećih i najpoznatijih student-skih organizacija svakako treba uvrstiti i AIESEC organizaciju koja ne djeluje samo na području Europe nego i u cijelom svijetu. Organizacija broji preko 86 tisuća članova diljem svijeta, a europski ogranak ove udru-ge predstavlja veoma bitnu komponentu u kvaliteti studentskog života europskih stu-denata. AIESEC studentima nudi brojne mogućnosti poput volontiranja i stažiranja u stranim zemljama, organiziranja različitih projekata, sudjelovanja na brojnim internac-ionalnim seminarima i radionicama, sudjelo-vanja na internacionalnim konferencijama, vođenja i sudjelovanja u različitim edukaci-jskim programima. AIESEC organizira veliki broj projekata u različitim zemljama. Na-jpoznatiji projekt u Hrvatskoj je svakako Cro-atia Youth to Business Forum kojemu je cilj

90/18 | 12/201338

Sudjelovanje u radu internacionalnih

studentskih organizacija donosi neprocjenjivo iskustvo, ali i brojne

internacionalne prijatelje.

Sudjelovanje u radu ESN-a studentima donosi

brojne pogodnosti od kojih je svakako najvrjednije

upoznavanje mnogih studenata iz različitih

dijelova svijeta.

FAKULTET

spajanje tvrtke i poduzetnika sa studentskim svijetom u cilju stvaranja novih ideja i inova-tivnih rješenja u poslovnom svijetu. AIESEC je jedna od rijetkih studentskih organizacija u kojima svaki student može pronaći nešto za sebe radi velikog opsega djelovanja same organizacije. Više o mnogim projektima ove velike organizacije kao i postupku regrutaci-je, dostupnim stažiranjima u stranim zemlja-ma možete pronaći na: http://www2.aiesec.org/croatia/.

ESUEuropean Students Union (ESU) je krovna organizacija koja okuplja 47 nacionalnih studentskih unija iz 39 zemalja. ESU pred-stavlja glas studenata i promovira interese studenata među ostalim velikim svjetskim organizacijama. ESU surađuje i prenosi sta-vove studenata Europskoj uniji, Vijeću Eu-

rope i UNESCO-u. ESU također surađuje s Europskom komisijom od koje dobiva sred-stava za projekte te organizira zajedničke projekte, posebice u području financiranja studenata i zapošljavanja studenata na-kon završetka fakulteta. Neki od projekata ESU-a su: QUEST – projekt kojemu je cilj uključiti studente u proces odlučivanja o reformama u visokom obrazovanju, Equity in Higher Education – projekt kojemu je cilj bio kroz e-učenje doprinijeti jednakosti i efi-kasnosti svih studenata, FINST - Financing the Students Future, projekt kojim se nas-tojalo informirati studente o financiranjima dostupnim studentima. Ostale projekte ESU-a i detaljnije informacije o djelovanju organi-zacije možete pronaći na: http://www.esu-online.org/.

ESTEuropean Student Think Tank (EST) je rela-tivno mlada studentska organizacija osno-vana 2010. godine. Nakon osnivanja organi-zacija postaje veoma brzo popularna među studentima te danas predstavlja veoma bit-nu organizaciju za europske studente. Ideja organizacije je promovirati aktivnu partici-paciju mladih europskih građana i povezati mlade s Europskom unijom. Mnogim stu-dentima veoma je teško uključiti se u obliko-vanje europske politike te predstaviti njihove ideje za razvoj i napredak Europske unije. EST omogućava studentima prezentiranje i dijeljenje njihovih ideja koje bi trebale doni-jeti bolju budućnost svim građanima Europ-ske unije. Na stranici EST–a studenti mogu međusobno komunicirati, komentirati i čitati nove zakone i političke ideje te ostale vijesti i novosti iz Europe. Najbolje studentske ideje i članci se objavljuju na stranici. Također, EST organizira okupljanja studenata, političara i ostalih eksperata na kojima se raspravlja o aktualnim pitanjima u Europi. Organizacija okuplja studente iz različitih područja te su studenti svih europskih sveučilišta poz-vani da sudjeluju, komentiraju i aktivno se uključe u oblikovanje europske budućnosti. Studenti su također pozvani da koriste sve oblike novih medija te da koriste filmove, slike i skice za prikaz svojih ideja. Ako ste spremni preuzeti odgovornost u oblikovanju europske budućnosti uključite se u rad ove organizacije na: http://studentthinktank.eu/.

Andrej HANZIR

90/18 | 12/2013 39

AEGEE predstavlja veoma bitnu kariku u integriranoj i sta-bilnoj Europi te potiče razumijevanje i toleranciju između

mladih ljudi iz različitih europskih država.

EST omogućava studentima prezentiranje i dijeljenje nji-hovih ideja koje bi trebale donijeti bolju budućnost svim

građanima Europske unije.

FAKULTET

ESN ZAGREB

Prva pomoć za Erasmus studente u ZagrebuErasmus Student Network (ESN) jedna je od najvećih udruga u Europi. Reg-istrirana je 1990. godine, a hrvatski odvojak aktivan je na šest Sveučilišta. Intervjuirali smo predsjednicu Morenu Šimatoc i saznali neke nove informacije za vas.

Manager: Možeš li nam pojasniti koji su glavni ciljevi udruge?„Naš glavni cilj je poticati i podržavati mo-bilnost studenata i međunarodnu suradnju. ESN teži kreiranju mobilnog i fleksibilnog okruženja u visokom školstvu koje će stu-dentima omogućiti odlazak na razmjenu te dobivanje neprocjenjivog međunarodnog iskustva te isto tako stvoriti međunarodno okruženje u Zagrebu za sve međunarodne studente i lokalne studente koji nisu uspjeli otići na razmjenu.“

Manager: Kako i koliko pomažete stranim studentima?„Međunarodnim studentima uglavnom pomažemo neposredno prije i tijekom nji-hove razmjene u gradu Zagrebu. Jednom kada student sazna da će svoju razmjenu provesti u Zagrebu, javimo mu se i ponudimo mu sljedeće usluge: pronalazak buddy stu-denta (domaći student koji će ga dočekati, pokazati mu gdje je dom i pružiti mu sve os-novne informacije ), pomoć pri pronalasku

smještaja te pomoć pri rješavanju adminis-trativnih stvari. Također, organiziramo brojne aktivnosti kako bi međunarodnim studen-tima olakšali međusobno upoznavanje i inte-graciju u društvo.“ Manager: Koliko Erasmusovaca godišnje dođe u Hrvatsku studirati, što im je najza-nimljivije?„Taj broj se kreće oko 500 do 600 studenata u cijeloj Hrvatskoj, a najviše ih ipak ode u Zagreb (njih 350).“Manager: Koji su vam daljnji planovi i pro-jekti? Gdje se zainteresirani studenti mogu

javiti za volontiranje?„U sljedećoj godini aktivno krećemo raditi na projektu ESNcard, karticu koju imaju svi Erasmus studenti u Europi koja istima pruža pogodnosti diljem Europe. Ujedno ćemo or-ganizirati South Eastern European Platform u studenom 2013.g. To je velika konferencija koja okuplja sve ESN sekcije u regiji i na ko-joj će oko 150 sudionika 4 dana predstavljati svoje projekte i zajednički osmišljavati nove kroz predavanja i radionice.“

Iva KOVAČIĆ

„Taj broj se kreće oko 500 do 600 studenata u cijeloj Hrvatskoj, a najviše ih ipak ode u Zagreb (njih 350).“

„Naš glavni cilj je poticati i podržavati mobilnost studenata i međunarodnu suradnju.“

90/18 | 12/201340

FAKULTET

ROTARACT KLUB ZAGREB CENTAR

Neprofitna udruga - Rotaract klub Zagreb CentarROTARACT KLUB ZAGREB CENTAR ne-profitna je udruga mladih od 18 do 30 godina koja je dio programa svjetske organizacije Rotary International. Mi smo mladi humanitarci koji kroz pri-jateljstvo i druženje žele promicati os-novne ljudske vrijednosti u zajednici u kojoj živimo.

Tko smo zapravo mi i što to radimo? Mi smo skupina ljudi, dovoljno odraslih, a opet do-voljno mladih, da vjerujemo kako možemo stvari u zajednici u kojoj živimo promijeniti na bolje. Dio smo međunarodnog progra-ma, a Rotaract klub je neprofitna organi-zacija koja mladima omogućuje da unapri-jede svoje znanje i sposobnosti koje će im pomoći u daljnjem osobnom razvoju. S tim se ciljem organiziraju razne konferencije, seminari i radionice.

Osim toga, ukazuje se na životne potrebe svoje okoline, kroz različite projekte nastoji se pomoći onima kojima je pomoć potrebna te se promovira bolji odnos među ljudima širom svijeta. Upravo se taj odnos dodat-no razvija i putem mnoštva kratkoročnih i dugoročnih razmjena i kampova koji se organiziraju svake godine pa su tako naši članovi imali priliku posjetiti gotovo sve zemlje Europe, Kanadu, Ameriku, Brazil, Meksiko i mnoge druge.Rotaract klub Zagreb Centar trenutno ima dvadesetak članova i još više uspješnih pro-jekata iza sebe. Donacija knjiga i igračaka u Lekeniku, pomoć domu za starije i nemoćne Sv. Ana, humanitarni koncert Tedija Spala-ta, druženje s djecom iz doma za nezbri-nutu djecu Sv. Terezije od malog Isusa, posjećivanje medvjedića u Kuterevu i pri-

kupljanje igračaka „Toys in Action“ samo su neki od njih. Jedan od projekata našeg kluba, koji radi-mo svake godine, svakako je „Uskršnja košarica“ kojom se trudimo uljepšati uskrsne blagdane obiteljima slabijeg materijalnog i imovinskog stanja te ih razveseliti hranom i osnovnim higijenskim potrepštinama.

Stoga se nemojte iznenaditi kad, tamo negdje oko Uskrsa, vidite mlade veseljake na ulazima u prodavaonice koji vam dijele letke i mole da prilikom svoje kupnje kupite i neki proizvod za socijalno najugroženije obitelji našeg grada te ga pri izlasku iz dućana ostavite u našoj košarici. Sve što nam vi velikodušno ostavite u košarici mi ćemo pomno spakirati i pakete osobno dostaviti u domove obitelji. Ipak, jedan od najvećih projekata, a ujedno i jedan od

onih koji nas čini iznimno ponosnima, jest humanitarna revija „Fashion Aid“, čiji je cilj omogućiti izražavanje i predstavljanje ide-ja i radova mladih hrvatskih dizajnera koji se na ovaj način mogu etablirati i javnosti pokazati svoj talent i rad. Osim toga, ova revija naravno ima i humanitarni karakter pa svake godine prikupljamo sredstva za nekoga kome je potrebna pomoć.

Prošlih godina to su bili udruga Krijesnica, Udruga invalida cerebralne paralize „Sna-ga“ te Udruga za terapijsko jahanje „Krila“. Svi modeli mogu se kupiti na licu mjesta, a uz odjeću se prodaje i nakit kako bi svi naši posjetioci našli nešto za sebe te kako se kući ne bi vratili praznih ruku. Uz to, posje-tioci mogu igrati i tombolu te osvojiti super nagrade naših divnih sponzora, a u pau-zama im jamčimo dobru zabavu uz razne kulturno-umjetničke sadržaje. Prošle nas je godine u kinu Europa podržalo preko 500 ljudi, a tražilo se i mjesto više. Nadamo se da će ih na našoj sljedećoj reviji, koja će se održati u proljeće, biti još i više. Pronađite nas na facebook-u, stisnite like i informirajte se o svim našim akcijama za koje nam je potrebna vaša pomoć i podrška!

Rotaract klub Zagreb Centar

90/18 | 12/2013 41

Ipak, jedan od najvećih projekata, a ujedno i jedan od onih koji nas čini iznimno ponosnima, jest humanitarna revija „Fashion Aid“, čiji je cilj omogućiti izražavanje i

predstavljanje ideja i radova mladih hrvatskih dizajnera koji se na ovaj način mogu etablirati i javnosti pokazati

svoj talent i rad.

Rotaract klub Zagreb Centar trenutno ima dvadesetak članova i još više uspješnih projekata iza sebe.

FAKULTET

90/18 | 12/201342

‘’Businessman Talk’’

Odlična prilika za studente zainteresirane za PR

AKTIVNOSTI I PROJEKTI STUDENTSKE UDRUGE eSTUDENT

I ove godine nastavljamo s NeOPISIVIM iskustvom!

Novo u ponudi studentske organi-zacije AIESEC - studentske prakse na području marketinga i odnosa s javnošću!

Najveća međunarodna studentska organi-zacija AIESEC prisutna je u 114 zemalja svi-jeta. Nastala poslije Drugog svjetskog rata kao odgovor na unaprijeđenje tolerancije među stanovništvom različitih zemalja i da-nas broji 86 000 članova koji vjeruju u or-ganizacijsku viziju mira u svijetu i ispunjenja ljudskih potencijala. Osnovni fokus organi-zacije je osiguravanje platforme za razvijanje liderskih potencijala kod mladih ljudi, što se postiže bilo kroz članstvo u nekom od timova organizacije, vodstvom tima ili projekta te međunarodnom volonterskom ili stručnom praksom.Businessman Talk novi je program AIESEC-a

Hrvatske u sklopu kojeg se pruža mogućnost svim studentima hrvatskih sveučilišta odla-zak na međunarodnu volontersku praksu na području marketinga i odnosa s javnošću u bilo kojoj zemlji u kojoj AIESEC djeluje. Na ovoj praksi studente očekuje rad na promo-tivnim kampanjama u projektnim timovima sa studentima diljem svijeta te rad na organ-izaciji raznih događanja. Odlaskom na neku od ponuđenih AIESEC-ovih volonterskih praksi, volonter dobiva iskustvo rada i života u internacionalnom okruženju, mogućnost ostvarivanja pozi-tivnog utjecaja na društvo, osobni kao i profesionalni razvoj, usavršavanje svojih vještina te globalnu mrežu kontakata.Ojačavanjem procesa globalizacije te raz-vojem tehnologije povećala se komunikaci-ja, razmjena znanja i mobilnost ljudi. Želja mladih za upoznavanjem drugih i drugačijih

krajeva i ljudi te potreba za stalnim učenjem glavni je pokretač odlaska u strane zemlje i nova okruženja. Studentska AIESEC praksa jedinstven je spoj ugodnog s korisnim te je iskustvo koje će zasigurno promijeniti Vaš život.

Iva BOBINAC

O udruzi eSTUDENTeSTUDENT je studentska udruga s 400 aktivnih članova koja djeluje na Ekonom-skom fakultetu, Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Pravnom fakultetu i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu. U aktivnostima i projektima udruge sudjeluje više od 5000 studenata te se ost-varuju partnerstva s više od 50 renomiranih produzeća. O kvaliteti rada udruge svjedoči 5 Posebnih rektorovih nagrada uz službenu potporu predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića za pet projekata.Naša vizija:Sve aktivnosti udruge slijede viziju: Postati prepoznatljiv brand koji okuplja najbolje studente iz područja društvenih i prirodnih znanosti. Naši projekti:Od brojnih projekata udruge eSTUDENT, važno je istaknuti sljedeće: CaseStudyCom-

petiton – natjecanje u rješavanju stvarnih poslovnih slučajeva za koje se prošle go-dine prijavilo više od 2500 studenata sa 60 fakulteta. O značajnoj suradnji s poduzećima svjedoči dodjela nagrada Zlatni indeks. Također, eSTUDENT pomaže svim brucošima i apsolventima izdavanjem Vodiča za brucoše i Priručnika za apsolvente te promiče borbu protiv korupcije putem projekta Bez ’veze’ nije bezveze. Studentima zainteresiranima za izradu ap-likacija i elektrotehniku namijenjena su natjecanja App Start Contest i Elektroboj. Studentima Pravnog fakulteta posebno je namijenjeno natjecanje u obliku simuliranog

suđenja Moot Court Croatia. Uz to, eSTU-DENT organizira TEDx konferenciju čiji je primarni cilj stvaranje pozitivnih promjena u lokalnoj zajednici.Iz navedenih projekata i aktivnosti može se zaključiti kako je udruga eSTUDENT usmjer-ena na edukaciju i promicanje opće dobrobiti svih studenata i šire društvene zajednice.Sudjelujte:Prijavite se i sudjelujte u projektima i natje-canjima te doživite NeOPISIVO iskustvo udruge eSTUDENT!

Tim za marketing - Ogranak FEReSTUDENT

FAKULTET

90/18 | 12/2013 43

LJETNA AKADEMIJA „CHALLENGES OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT“

Održivi razvoj – kako to rade u PoljskojTri tjedna svakodnevnih predavanja i radionica na temu održivog razvoja, dva velika i važna projekta, nova poznan-stva, druženja, zabava, izlet u Gdansk, priroda, rekreacija... Sve je to dio 16. Ljetne akademije o održivom razvoju čiji sam bila prvi sudionik iz Hrvatske i koja je ovo ljeto u srpnju održana u poljskom gradu Toruńu u organizaciji Zaklade Sendzimir.

Tražeći prikladnu ljetnu školu, koja bi odgo-varala mojim osobnim i obrazovnim inter-esima, preko internetske stranice www.eastchance.com naišla sam na ljetnu školu o izazovima održivog razvoja u Poljskoj koju organizira poljska zaklada Sendzimir. Za nju su se mogli prijaviti studenti i ljudi iz svih zemalja čiji je osobni i profesionalni interes vezan uz održivi razvoj. S obzirom da u Hr-vatskoj ne postoji kolegij ili fakultet koji bi podučavao o teoriji i praksi održivog razvo-ja, ova ljetna škola učinila mi se idealnom prilikom za dobivanje više znanja. Put do odlaska na akademiju u Poljskoj nije se činio nimalo jednostavnim, no zbog mogućnosti dobivanja pune stipendije koja je pokrivala troškove smještaja, prehrane i školovanja

tijekom cijela tri tjedna, bio je izazovan i vri-jedan napora.Dva mjeseca e-learning kolegijaUvjet za odlazak na akademiju u Toruń bio je e-learning kolegij na engleskom jeziku koji je započeo u ožujku; sastojao se od dva dijela i odvijao se preko internetske platforme zak-lade. Prvi dio je bio dvotjedni tečaj „Intro-duction to Sustainable Development“ u ko-jem su stečena teorijska znanja o osnovama održivog razvoja. Sudionici tečaja morali su samostalno proučiti danu literaturu i pomoću nje položiti online ispit te napisati esej na jednu od tri ponuđene teme. Određeno je da će njih 72 proći dalje, ovisno o ispitnom rezultatu te bodovanju eseja. Drugi dio ko-legija započeo je u travnju pod nazivom „Ap-plications of Sustainable Developmet“ i bio je intenzivniji i naporniji od prvog dijela. Su-dionici koji su prošli, podijeljeni su u 6 gru-pa unutar kojih su radili idućih mjesec i pol dana. Ponovno je dana obvezna i dodatna literatura, a uvjet za prolaz ovog dijela ko-legija bila je intenzivna priprema tri grupna i dva individualna zadatka, sudjelovanje na tri webinara, sudjelovanje u Green&Great on-line igri te aktivan angažman u svojoj grupi i na zajedničkom forumu platforme gdje je

s ostalim sudionicima trebalo aktivno komu-nicirati i dijeliti iskustva i ideje. Samo njih 25 koji su bili najaktivniji i ispunili sve uvjete svojim angažmanom, ostvarili su pravo na dobivanje stipendije i na sudjelovanje na akademiji.Zasluženi odlazak u ToruńLjetna akademija trajala je puna tri tjedna, od 07. do 27. srpnja. Kako je već rečeno, sudjelovanje je pokrivala stipendija, a jedini troškovi koje su sudionici morali sami snositi su bili troškovi puta. Sudionici iz 8 europskih zemalja podijeljeni su u pet grupa. Svakod-nevno su se održavala predavanja i radion-ice, započevši u 9 sati ujutro do 13 sati, kada je bila pauza za ručak, te popodnevni nasta-vak od 14 do 18 sati, kada je bila večera. Teme koje su se obrađivale na predavanjima i povezanim radionicama bile su vezane uz održivi razvoj i ekosustave, a određena pre-davanja održali su i gosti predavači. Glavno težište akademije bilo je na dva projekta, lokalnom i poslovnom projektu. Lokalni pro-jekt se odnosio na revitalizaciju zapuštenog dijela gradskog parka Martówke u Toruńu i proveden je u suradnji s gradskim vlastima, dok je poslovni projekt provela svaka grupa zasebno rješavajući poslovne slučajeve pet poljskih poduzeća. Grupa čiji sam bila član je rješavala slučaj nedovoljne promocije CSR-a među malim i srednjim poduzećima. Uz rad bilo je i zabave pa smo tako imali organ-izirane roštilje, radionicu poljskih plesova, jutarnju jogu, filmske večeri, tulume, raz-gledavanje Toruńa, na raspolaganju su bili bicikli za vožnju okolicom, a jedini slobodan dan iskoristili smo za posjet gradu Gdansku.Korisno iskustvoOvime sam stekla željeno znanje te vrijedno iskustvo i poznanstva s kojima ću ostati u kontaktu i ubuduće surađivati. Svima koje zanima održivi razvoj i njegovo provođenje te su voljni potruditi se oko dobivanja sti-pendije, toplo preporučam ovu akademiju, ali i pohađanje samo e-learning kolegija. Ukoliko vas više toga zanima, slobodno me kontaktirajte na e-mail lada.bauer@gmail.com.

Lada BAUER

S obzirom da u Hrvatskoj ne postoji kolegij ili fakultet koji bi podučavao o teoriji i praksi održivog razvoja,

ova ljetna škola učinila mi se idealnom prilikom za dobivanje više znanja.

FAKULTET

ERASMUS STUDENTSKA RAZMJENA

Moj boravak u MontpellieruZimski i ljetni semestar akademske go-dine 2012./2013. proveo sam na stu-dentskoj razmjeni Erasmus na jugu Francuske, u Montpellieru. Motivirali su me isti razlozi kao i druge studente koji se prijavljuju za razmjenu. To su nova poznanstva, iskustva, napredak u vidu poznavanja stranih jezika i slično. Nara-vno, dobio sam i puno više od toga, a u to ću vas pokušati uvjeriti u nastavku.

MontpellierZašto Montpellier? Slučajno. Neki polaze od odabira sveučilišta, a neki grada. Meni su oba kriterija bila podjednako značajna. Iako postoje znatne razlike u kvaliteti različitih sveučilišta, o čemu svjedoče i brojne međunarodne rang-liste i sustavi ocjenjivan-ja, istraživanjem svakog sveučilišta dobijete pozitivan dojam. Međunarodno su priznati, postižu značajne uspjehe, infrastruktura i oprema na fotografijama izgledaju suvre-meno, u knjižnici se nalazi sva literatura. In-formacije koje vas zadovolje, no ne olakšaju odluku. Zahvaljujući bilateralnim ugovorima s brojnim sveučilištima diljem Europe, izbor je bio doista velik. No istovremeno, kako među desecima gradova odabrati najbolji, ako u dobrom dijelu niste ni bili, a za neke od njih nemate apsolutno nikakve informaci-je? Postoje preferencije, no krivog odabira nema. Definirajte ključne kriterije, a među svim gradovima koji ih zadovoljavaju birajte po osjećaju. Moje nastojanje je bilo preseliti u neki atraktivni zapadnoeuropski grad u ko-jem ću zagrebačku zimu zamijeniti ugodnim vremenom i mediteranskom klimom. Što sam

učinio? Upisao u Google tražilicu Montpellier, pogledao nekoliko slika i odlučio da je to do-voljno. Samostalni boravak u drugoj državi je avantura. Jezik te države nisam poznavao. Odabir grada na temelju dvominutne pre-trage bio je najmanji problem. No, vrijeme je pokazalo da sam dobro odlučio. Montpellier je premijerno osvojio Ligue 1 i plasirao se u Ligu Prvaka, a Petar Metličić je potpisao ugo-vor s rukometnim klubom Montpellier.

FakultetNastava se odvijala na engleskom jeziku. Imali smo mnogo manje opsežnih kolegija u odnosu na Hrvatsku. Svaki od kolegija je bio sastavljen od pet trosatnih predavanja nakon čega bi uslijedio ispit. Metode koje profesori koriste su nešto povoljnije i zanimljivije za studente. Naime, nastava je interaktivnija. Studenti uvijek sudjeluju te su svi primorani sudjelovati u pojedinačnim i timskim projek-tima, prezentacijama i debatama. Nadalje, u Montpellieru sam prvi put imao priliku sudjelovati u simulaciji poslovne igre koja je bila ukomponirana u kolegij Business Game. Dio predmeta je bio usmjeren ka razvija-nju naših međunarodnih i međukulturalnih znanja, kompetencija, vještina i tolerancije. Primjerice, Intercultural Management ili In-ternational Negotiation. Mišljenja sam da su takvi kolegiji itekako potrebni u okviru pro-grama u kojem sudjeluju pripadnici različitih

kultura i naroda jer u njima studenti jedni drugima samostalno prezentiraju poseb-nosti svoje kulture, čime se približavaju jedni drugima i probijaju eventualne barijere. Uz navedene kolegije pohađao sam i nastavu nastavljačkog njemačkog te početničkog španjolskog jezika. U okviru sveučilišta nam je bila omogućena i besplatna nastava fran-cuskog jezika. U trenutku polaska iz Hrvat-ske, francuski jezik bio mi je potpuno stran. Profesorica francuskog nam je odmah dala do znanja da neće izgovoriti nijednu riječ koja nije na francuskom, što je prvotno bio šok, no ne zadugo. Na posljetku su svi rezul-tati ispita bili zadovoljavajući. Nadodao bih i kako iz većine kolegija nije održan usmeni ispit. To ne smatram nedostatkom zato što smo tijekom semestra svi morali održati ve-liki broj prezentacija, te aktivno sudjelovati u nastavi.

LoungeUoči odlaska u Montpellier sam naišao na podatak kako je riječ o izrazito studentskom gradu. Veličinom, brojem stanovnika, klimom i arhitekturom bih ga usporedio sa Splitom. Dolaskom na lice mjesta sam se uvjerio u sve ranije pročitano. U prvom semestru sam živio u sobičku studentskog doma. Iako mi isprva nije bilo komforno, kasnije sam shvatio da soba zadovoljava moje studentske potrebe. Još važnije, omogućuje mi da uvijek budem u središtu događanja, jer većina studenata je u domu. Tako da sam kroz druženja, izlaske i sport upoznao doista velik broj studenata iz cijelog svijeta. Drugi semestar donio je pre-seljenje u stan u samom središtu grada. Do-

Upisao sam u Google tražilicu Montpellier, pogledao nekoliko slika i odlučio da je to dovoljno.

U travnju sam s dvojicom Iraca bio tjedan dana u

Maroku. Smjestili smo se u Marakešu, a dva smo dana proveli na izletu u pustinji.

90/18 | 12/201344

FAKULTET

bitna kombinacija! Početak u domu, s velikim brojem studenata, upoznavanja i prilagodba, a nakon toga preseljenje u stan s dvije cimer-ice u središtu grada, barovi, dućani, restorani i svi sadržaji nadomak ruke, kućni tulumi i ostale mogućnosti koje vam samostalni život u stanu pruža. Francuski studenti koji kroz volontiranje u studentskim udrugama vode brigu o nama, stranim studentima, organ-iziraju veliki broj susreta, tuluma, druženja. Studenti su doista otvoreni i prijateljstva se sklapaju nevjerojatnom lakoćom, no iznenadila me činjenica da mnogi od njih uz svoj materinji, govore samo francuski, ne i engleski jezik. Često sam imao priliku pos-jetiti jednu alternativnu knjižnicu u središtu grada. Svrha njezinog postojanja jest da se okupljaju osobe koje žele govoriti neki jezik, najčešće engleski ili francuski. Dijelili smo se sami u manje grupe. Nadalje, u gradu se nal-

azi veliki broj pubova koji redovito prenose sportske događaje, organiziraju kvizove, ka-raoke večeri. Klubova ima puno, raznoliki su i imaju bogat program sve dane u tjednu. Bio sam poprilično iznenađen činjenicom kako je ponedjeljak gotovo glavni dan za noćni provod, no uspio sam se priviknuti na to. U gradu postoji i velik broj kazališta i kina koja sam također posjećivao. Čak se prikazivao i film „Parada“. U sklopu jednog shopping centra imao sam priliku i posjetiti najveći ak-varij u tom dijelu Europe, koji uz morske pse, pingvine i raže, posjetiteljima nudi i simula-ciju brodske kabine koja se trese, a dok gle-date u ekran na kojem vas zapljuskuju trodi-menzionalni valovi, na vas špricaju kapljice vode i sve je popraćeno itekako uvjerljivim zvučnim efektima. Tamo sam i prvi put imao priliku isprobati laser tagging te ići na kug-lanje, klizanje i ostalo.

TravellingOrganizirana putovanja za Erasmus grupu me nisu privukla zbog destinacija koje sam već posjećivao, poput Barcelone i Pariza. Naposljetku sam ipak išao u Pariz u vlasti-tom aranžmanu. U zimskom semestru sam

bio u Bruxellesu, Lilleu i Parizu. U Lilleu sam posjetio prijatelje iz Zagreba, potom smo se u Parizu našli s još nekolicinom Hrvata i proveli par nezaboravnih dana. U ožujku sam putovao u Belgiju. Proputovao sam ju s dva prijatelja iz srednje škole 2010. Sličnu smo rutu ponovili i sada, no ovog puta smo posjećivali prijatelje koji su s nama studirali u zimskom semestru, te sam uz njihovu prat-nju skroz drugačije doživio iste gradove koje sam posjetio i prvi put. U travnju sam s dvo-jicom Iraca bio tjedan dana u Maroku. Sm-jestili smo se u Marakešu, a dva smo dana proveli na izletu u pustinji. To je putovanje ispunilo apsolutno svako očekivanje, jer smo lutajući ulicama Marakeša doživjeli doista prave avanture, a probijajući se kroz Atlas i posjećujući lokacije na kojima su snimani Gladijator i brojni filmovi o Isusu te jašući na devama kroz pustinju nismo propustili ono što nudi standardna turistička ponuda Maroka. U svibnju sam u društvu prijatelja iz Belgije autom putovao u Baskiju. Obojica smo ranije posjećivali Madrid i Barcelonu, stoga smo se odlučili za ovaj, nama ne tako poznati dio Španjolske. Plan je bio obići više gradova u nekoliko dana, no vrijeme nas baš i nije poslužilo, pa smo većinu vremena prov-eli u San Sebastianu, primorskom turističkom gradiću koji me oduševio. Na povratku smo posjetili još tri mjesta: gradove Bayonne i Toulouse, te slavno marijansko svetište Lourdes.

Robert RELJIĆ

90/18 | 12/2013 45

Nadalje, u Montpellieru sam prvi put imao priliku sudjelovati u simulaciji

poslovne igre koja je bila ukomponirana u kolegij

Business Game.

LOUNGE

Dragi čitatelji,došli smo i do najopuštenijeg dijela „Managera“. U nešto drugačijem ruhu, predstavljamo Vam rubriku „Lounge“. Iza nas su sati rada i tru-da, a sve kako bismo Vam, povodom rođendanskog broja, poklonili zanim-ljivu priču.

Donosimo vijesti iz kulture. Što to čini LADO jednim od najboljih folklornih ansambla u svijetu? Ukoliko niste znali na koji se način jednom šetnjom crvenim tepihom ostvaruju milijun-ske zarade, saznat ćete. Dizajner ima ideju, a obrtnik praksu, iskustvo i tehniku. Da je to odlična kombinacija pokazala nam je mlada dizajnerica Ana Rimac. Informirat ćemo Vas i da subot-nja špica nije nužno ispijanje kave u omiljenom kafiću u centru grada. Malo drugačija subotnja špica je „Pametna špica“! Majice s natpisom „VERY RARE“ i brojem 13 proizašle su iz kreativne direkcije kolege Svena Harambašića. Jača li moć igara?Sastavni su dio rubrike i neizbježne sportske teme. Zašto je brzo hodanje nedovoljno poznata disciplina duge olimpijske tradicije? Postaje li Zagreb

grad biciklista saznali smo od Mislava Kirca, člana zagrebačkog Sindikata biciklista. Da čitanje potiče analitičko razmišljanje i proširuje vokabular odavno je poznato, stoga smo Vam priredili sažetke dva zanimljiva djela. Povodom 100.-te obljetnice smrti, up-oznajemo Vas sa čarobnjakom hrvat-ske književnosti, A. G. Matošem. U suradnji s Odjelom za psihologiju HKS, iz struke Vam donosimo savjete na koji način obuzdati strah od javnog nastupa. Filmske lokacije kao turistička atrakcija priča je iz svijeta filma. U ovom je broju uvedena i nova kolumna, naziva „Osobni razvoj“. Teme su zaista raznovrsne, stoga bi svatko trebao pronaći ponešto.Nadam se da ćete uživati, kao što smo mi uživali radeći ovaj broj za Vas.

Srdačan pozdrav,Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

90/18 | 12/201346

IZ KULTURE

LadoLjubitelji folklora i kulturne baštine sa velikim zanimanjem iščekuju Godišnji koncert Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Ove je godine održan u čak četiri navrata, u HNK Zagreb 17. studenoga, tradicionalno u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 18. i 19. studenoga te u Kinu SC-a Zagreb 21. studenoga 2013.. S obzirom na vrijed-nost i značaj, predstaviti hrvatsku nemateri-jalnu kulturnu baštinu s popisa UNESCO-a i liste zaštićenih nematerijalnih dobara Ministarstva kulture RH, kao i educirati širu javnost, a osobito djecu i mlade, bio je cilj ovogodišnjeg programa. Od svih europskih zemalja, Hrvatska ima najveći broj dobara uvrštenih na UNESCO reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine. U svijetu pak, nakon NR Kine, Japana i Južne Kore-je, zauzima četvrto mjesto. LADO je u svoj repertoar uvrstio: godišnji proljetni ophod „Slavonskih kraljica – Ljelja iz Gorjana“,

dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, glazbeni izričaj Ojkanje, godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastva, procesiju „Za križen“ na otoku Hvaru, nijemo kolo Dalmatinske Zagore, „Bećarac“ te klap-sko pjevanje. Do kraja godine na UNESCO popis bit će uvrštena i korčulanska viteška igra „Moreška“, čijom je izvedbom koncert priveden kraju. Doživljaj neprocjenjiv.Ako ćemo govoriti o porijeklu riječi, LADO je arhaična slavenska riječ, često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama sje-verozapadne Hrvatske, a sinonim je za do-bar, drag ili mio. Iako osnovan davne 1949. godine, LADO je konstantnim naporima i rep-ertoarom u skladu s pojedinim razdobljem i okruženjem, sudeći prema oduševljenju publike diljem svijeta i ocjeni stručne kritike, postao i ostao jedan od najboljih folklornih ansambla u svijetu. Danas ga čini 37 vrhun-skih umjetnika i 15 virtuoznih glazbenika. Ono što se može posebno istaknuti je da

Ansambl posjeduje zaista impresivnu kole-kciju izvornih narodnih nošnji, nešto više od 1200 kompleta, od kojih su neke starije od stotinu godina. I tako iz godine u godinu impresivan događaj i doživljaj, najviše umjetničko dostignuće, preciznost, gracioznost, energija, ljubav, kultura, tradicija – jer to je ono što se gradi, njeguje, voli i poštuje. Želimo im puno usp-jeha!

Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

LOUNGE

VEČER OSCARA

Šetnja crvenim tepihomGlamur. Crveni tepih. Kreatori. Sve to možemo pronaći u jednoj čarobnoj večeri koju čekaju svi dizajneri diljem svijeta – večeri Oscara. Gdje ima velikih filmova, ima i velikih zvijezda, a svakako i visoke mode. Postavlja se pitanje: ko-liko modna industrija zaradi na jednoj šetnji crvenim tepihom?

Čarobna večer i hodajući oglasiOscari nisu samo večer za pamćenje za glumce i glumice. Oni su ponekad i prekret-nica za kreatore i cjelokupnu modnu indus-triju. Oscari su prilika da se modna indus-trija još više istakne kao jedna od vodećih i brzorastućih industrija u svijetu. Pred očima oko 40 milijuna gledatelja koji su pratili dodjelu Oscara na malim ekranima, crven-im se tepihom prošetalo nekoliko milijuna dolara vrijednih haljina i nakita.

Samo prošle godine modna industrija zabilježila je godišnji prihod od 20 milijardi dolara. Veliku većinu prihoda ostvarili su upravo na jednom crvenom tepihu. Kada zbrojimo vrijednost haljina, nakita, obuće, kozmetike, dođemo do brojke koja pokazuje da glumice na crvenom tepihu nose vrijed-nost od milijun dolara. Haljine su većinom unajmljene, što mnogim modnim kućama predstavlja priliku odličnog oglašavanja za nadolazeće druge festivale, modne revije i slično.

Povijest modne industrijeRazvoj modne industrije temelji se na dvi-je prirodne ljudske želje — želji za nečim novim i želji za prilagođavanjem okolini. Početak dvadesetog stoljeća obilježen je visokom modom i couturierima, od kojih je najpoznatiji Englez Charles Frederick Worth, „otac mode“. Worth je prvi osno-vao modnu kuću i potpisivao svoje kreacije s ciljem da se izdvoji iz mase. Svako je desetljeće donosilo brojne promjene, moda je postala prvo konzervativna, pa slobodna, stroga, minimalistička, ženstvena. Svaki ovaj trend je imao svoje sljedbenike, ali i one koji su se borili protiv takve mode. Sva-ko je desetljeće donosilo i tehnološki razvi-tak koji su mnoge modne kuće iskoristile na najbolji mogući način i tako stvorile različite uzorke po kojima su postale poznate.Kako onda večer Oscara donosi profit modnim kućama? Svjesni gospodarske sit-uacije, modne kuće su se sve više okren-ule Oscarima i svake godine na crvenom tepihu vidimo nova modna imena. Najam haljine „Oscara de la Rente“, „Elie Saab“, „Versace“, „Dior“ stoji pravo malo bogatst-vo. No, upravo u tome leži najveća zarada. Zaraditi nekoliko desetaka tisuća dolara na šetnji koja traje sat vremena? Zašto ne?!Dodatna zarada dolazi nakon Oscara. Haljine viđene na crvenom tepihu do-bivaju na vrijednosti, kreatori koji su imali najljepše haljine dobivaju nove narudžbe,

nakit koji su glumice nosile prodaje se kao od šale.

Dodjela Oscara je najveći, ali i najskuplji modni defile na planeti. Samo jedna večer donosi višemilijunske prihode modnoj in-dustriji koja svake godine, bez obzira na gospodarske probleme, ostvaruje sve veću dobit. No, sa sigurnošću možemo reći: dok je Oscara i filmske industrije, bit će i visoke mode. Jer, film i moda, znali ili ne znali, idu zajedno. Trendovi se mijenjaju, prohtjevi glumica se mijenjaju i možda Oscari gube polako onaj glamur i sjaj koji su imali na početku, ali neosporivo je da mnoge žene Oscare prate isključivo zbog modnih kreaci-ja. Jer, Oscari i za nas, premda nismo na cr-venom tepihu, predstavljaju čarobnu večer kada na nekoliko sati uživamo u raskošnim haljinama. Marketing, to je Oscar.

Nikolina BUJDO

Pred očima oko 40 milijuna gledatelja koji su pratili dodjelu Oscara na malim ekranima, crvenim tepihom

se prošetalo nekoliko milijuna dolara vrijednih haljina i nakita.

90/18 | 12/2013 47

Samo prošle godine modna industrija

zabilježila je godišnji prihod od 20 milijardi

dolara.

LOUNGE

GRADSKI SUVENIR U NOVOM RUHU

Intervju – Ana RimacPovodom završetka natječaja Moj motiv 2.0. Zagrebačke banke, razgovarali smo s mladom produkt dizajnericom i ino-vatoricom Anom Rimac, čiji je projekt „Kaplja“, osim donacije od 65 tisuća kuna, dobio posebnu nagradu stručne komisije.

Manager: Čestitamo ti na osvojenim nagr-adama i priznanjima. Kako si došla na ideju za projekt?„Hvala! Ideja je nastala kroz promišljanje i analiziranje kako tradicionalni element grada postaviti u novi kontekst te ga reinterpreti-rati i osuvremeniti. Plašt kišobrana kroji se iz osam jednakokračnih trokuta pozicioniranih na platnu materijala tako da iskoristivost bude maksimalna. Taj ekonomični pristup krojenja bio je parametar koji je definirao i krajnji oblik kabanice. Tako se proces proiz-vodnje novog proizvoda približava obrtniku i njeguje specifičnost proizvodnje. Pro-totip kabanice izrađen je od tradicionalnog šestinskog platna, a funkcionira i kao suvenir. Međutim, u proizvodnji su predviđena i dru-ga platna te motivi koji će biti raspoloživi.“ Manager: Zbog čega si se počela baviti dizajnom?„Kao mala sam uvijek nešto crtala i crtkarala, a kako su se gimnazijskidani približavali kra-ju bila sam sve više uvjerena da ću odabrati

umjetnički fakultet. Dizajn je super, to je spoj kreativnosti, ali i savršene egzaktnosti. Da-nas da upisujem fakultet definitivno bih opet upisala produkt dizajn.“Manager: Osim „Kaplje“, radila si i na drugim projektima od kojih su neki bili vrlo popularni. Možeš li nam reći nešto više o njima?„Letileti, autorski rad kolegice Jelene Azinović i mene, projektiran za natječaj „Bor s nama“ Hrvatskog dizajnerskog društva. To je prijedlog čestitke koja pokušava vratiti toplinu čestitanja pisanjem vlastitom rukom ignorirajući slanje jedne te iste poruke na više adresa, kako se to u posljednje vrijeme radi e-mailom. Karakteristika razglednice je to što dragoj osobi šaljete čestitku koja se, nakon što obavi svoju prvotnu funkciju prenošenja poruke, pretvara u trajni predmet, odnosno božićni ukras koji u sebi zauvijek nosi frag-mente tople poruke. Odabrani motiv je ptica koja je simbol prenošenja poruka i kao takvu doslovno ju primjenjujemo kao nositelja i prenositelja poruke, suprotstavljajući se tako imaginarnim porukama koje “lete“ u virtual-nom svijetu. Postoji ideja i volja da se taj projekt nadograđuje i širi.“Manager: Koji projekt ti je najdraži?„Nemam najdraži projekt, svaki projekt nosi neke prednosti i iz njega se puno nauči. „Ka-plja“ je sad najsvježija, super je ispala surad-

nja s obrtnicima Cerovečki. Dizajner ima ide-ju, a obrtnik praksu, iskustvo, tehniku, a to je odlična kombinacija.“Manager: Kako se snalaziš kao freelancer?„Snalazim se, nije svaki put jednostavno, najteže je naplatiti posao. Često osim diza-jnera moraš biti i računovođa, menadžer… Ali, ima puno više prednosti, a najbolje je što si sam kreiraš radno vrijeme pa ne moraš rano ustajati.“Manager: Bi li radije voljela raditi u nekoj velikoj kompaniji?„Ne. U jednom trenutku sam razmišljala o tome, ali za sada definitivno ne. Kada si u kompaniji imaš neku financijsku konstantu, za razliku od freelancanja. Ovo mi više odgo-vara jer sam “sam svoj majstor”, odlučujem koje poslove ću raditi, zadajem si rokove i potpuno vodim projekt.“Manager: Postoji li u Hrvatskoj perspek-tiva za mlade dizajnere?„Postoji. Ne u mjeri kao u inozemstvu, ali definitivno je ima. Ljudi su sve više svjesni dizajna, njegove važnosti i uloge dizajnera.Kao da se stvorila neka vrsta povjerenja pre-ma dizajnerskoj struci. Za sada pokušavam živjeti samo od dizajna, a nadam se da ću to moći i u budućnosti.“Manager: Što bi poručila studentima diza-jna, ali i svim ostalim mladim ljudima?„Trudite se, radite, doprinosite, unaprjeđujte.“

Hrvoje HORVAT

„Ljudi su sve više svjesni dizajna, njegove važnosti i uloge dizajnera.“

90/18 | 12/201348

LOUNGE

MALO DRUGAČIJA SUBOTNJA ŠPICA

Pametna špicaJeste li znali da u Hrvatskoj postoje pro-fesori i stručnjaci zbog kojih je više sto-tina studenata spremno subotama u 13 sati doći na predavanjakoja im ne don-ose potpise niti ocjene, a onda i ostati po nekoliko sati da bi čuli informacije i usvojili znanje do kojeg ne mogu doći na svojim matičnim fakultetima i vi-sokim školama? Sve se to događa u ok-viru aktivnosti udruge koja ima snagu potaknuti mlade ljude da konkurentnost na tržištu traže prvenstveno u svojem znanju i znanju ljudi s kojima surađuju.

Hrvatsko društvo mladih „Pametna špica“ os-novano je s ciljem okupljanja studenata, mla-dih stručnjaka i poslovnih ljudi koji uz eduka-tivno druženje žele predstaviti sebe i svoje ideje te potaknuti i podržati mlade ljude u Hr-vatskoj da otvorenom komunikacijom, pozi-tivnom ambicijom i zajedničkim nastupom ponude i pokažu svoja znanja u poslovnom svijetu te pridonesu socijalnom razvoju Hr-vatske u EU. Misija društva je poticati mlade na izvannastavno i cjeloživotno obrazovanje, usavršavanje i (samo)zapošljavanje. Voditelj projekta, prof.dr.sc. Saša Petar, po-

taknuo je aktivnosti Društva u svibnju 2012. godine, okupivši na izvannastavnim preda-vanjima u proteklih godinu dana više od 500 studenata sa 10-tak zagrebačkih fakulte-ta (ekonomskog, pravnog, strojarskog, medicinskog itd.) te visokih škola („VERN“, „Libertas“, „ZŠEM“, „Zrinski“ itd.). Teme pop-ut start up, motivacija i samomotivacija, mul-tikulturalnost, pregovaranje na razgovoru za posao, poslovni trendovi, kultura suradnje i sl., privukle su brojne sudionike. U tom razdoblju održano je 9 „Pametnih špica“ (predavanja/panela). Osma održana „Pametna špica“ po prvi je puta organizirana izvan Zagreba. Grad Duga Resa, u suradnji sa udrugom „Pametna špica“, organizirao je cjelodnevno događanje koje je, osim samog događaja „Pametna špica“ sa temom „Kultu-ra suradnje“, uključivalo i popodnevna sport-ska druženja. Navedena tema privukla je

80-ak sudionika iz Zagreba, Karlovca, Duge Rese, Ogulina, Ozlja, kao i goste iz Sarajeva te Omladinskog centra BIT iz Črnomlja - SLO. Samim time „Pametna špica“ kao događaj prerasla je u međunarodni skup.

Konkurentnost dolazi iz znanja pojedinaca„Pametna špica“, kao i slične inicijative, potiče mlade ljude na dodatno učenje jer postoji sve veća potreba za izvannastavnim znan-jima. Danas su konkurentna znanja multidis-ciplinarna, a društveno i poslovno okruženje multikulturno. Radom udruge nastoje se pružiti znanja, iskustva i kontakti članovima udruge kako bi se ohrabrili na kvalitetnu ko-munikaciju s okolinom i cjeloživotno učenje, čime jedino mogu stvoriti efikasnu podlogu za donošenje dugoročno uspješnih osobnih i poslovnih odluka. U okviru globalnog tržišta mogli bismo reći da konkurentnost dolazi iz znanja pojedinaca, zajedničkog rada s ljudima s kojima se stručno povezuju te iz kontakata s potencijalnim kupcima njihovih ideja, usluga i proizvoda. Poticanjem mladih na cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje stvaramo svijest o važnosti unaprjeđenja osobnih komparativnih prednosti, koje će im omogućiti konkurentnost na globalnom tržištu radne snage, a istodobno pozitivno utjecati na konkurentnost Hrvatske.

Jačanje kompetencija„Pametna špica“ otvorena je za sve one koji žele znati više i steći kvalitetno iskustvo koje može biti vrlo korisno kada se zaposle, kao i za one koji za razvoj svojih ideja trebaju do-bre poslovne suradnike, a koje mogu pronaći družeći se sa ostalim sudionicima Špice.

Maja MARIĆ

90/18 | 12/2013 49

Radom udruge nastoje se pružiti znanja, iskustva i kontakti članovima udruge kako bi se ohrabrili na kvalitetnu komunikaciju s okolinom i cjeloživotno

učenje, čime jedino mogu stvoriti efikasnu podlogu za donošenje dugoročno uspješnih osobnih

i poslovnih odluka.

Misija društva je poticati mlade na izvannastavno i cjeloživotno obrazovanje,

usavršavanje i (samo)zapošljavanje.

LOUNGE

IZ KREATIVNE DIREKCIJE SVENA HARAMBAŠIĆA

VERY RAREDa nije samo „FRIDAY the 13th“ VERY RARE, saznali smo u razgovoru sa Sven-om Harambašićem. Jesu li mu ciljevi SMART? Koji su planovi za budućnost? Postoji li ambicija za ekspanziju na strana tržišta? Uspjeh je moguć jedi-no ukoliko uz kvalitetan sadržaj ide i odgovarajuća komunikacija s tržištem. Donosimo priču.

Manager: Što se krije iza projekta „VERY RARE“? Otkuda ideja? Zašto baš „VERY RARE“?„VERY RARE je skup ideja inspiriranih Inter-netom u 2013. godini, Internet je pun ironi-je, kontradikcije i apsurda, a dio toga mani-festira se kroz moj rad. Internet pretjeruje, a na Internetu rijetkost ne postoji tako da i naziv pokušava uhvatiti dio tog apsurda.“Manager: VERY RARE majice bile su pos-vuda, a otišle su doslovno do SAD-a! Iz čega se razvio taj interes za modu? „Majice su proizvod koji je na neki način definirao projekt. Drago mi je zbog toga

jer su u svom minimalizmu ipak prenosile cjelokupnu poruku. Više bih rekao da je riječ o interesu za vizualnim i vizualno im-presivnim, nego isključivo za modom. Moda može impresionirati tako da jedno automat-ski ide s drugim. Osobno, preferiram gledati na područja koja me zanimaju (dizajn, moda, fotografija, glazba, video… ) kao na grupu, tj. gledati načine na koje zajedno čine smis-lenu cjelinu radije nego ih promatrati odvo-jeno, moda je potrebna glazbi koliko i glazba modi. Primjerice, na snimanjima za majice,

osnovni cilj je bio promovirati majice, ali su okvir i poruka bili puno širi od njih.“Manager: Smatraš li da na hrvatskom tržištu ima dovoljno prostora za takve pro-jekte? Postoji li ambicija za ekspanziju na strana tržišta?„Već „isklišejizirani“ odgovor, ili pak alibi, je da hrvatsko tržište nije “idealno” gotovo ni za što, ali možda je baš u tome prilika, pogotovo kad se uzme u obzir broj mladih koji djeluju kreativno i žele mijenjati postojeću scenu. Mislim da kod nas zapravo ni nije problem nezainteresiranosti, nego da je više riječ o mentalitetu koji ne potiče tuđe ideje nego ih pokušava pobiti. Atmosfera je takva da će se onog drugog najčešće gledati kao neprijatel-ja, a ne potencijalnog suradnika, mislim da je to osnovna prepreka. A što se tiče stranog tržišta, ono je danas dostupnije nego ikada zahvaljujući Internetu tako da širenje na nje-ga (u ovoj domeni) više ni ne treba gledati kao neku vrstu ozbiljnog koraka, već više kao nešto što je sasvim normalno.“Manager: Konstantno spominješ Internet, što sve možemo pronaći na svenharambasic.com? „svenharambasic.com prvenstveno služi kao dobar insight u moj rad i ideje. VERY RARE je u posljednje vrijeme bio u prvom planu, ali tu je i blog koji sadrži tekstove o stvarima koje me trenutno zaintrigiraju, vizualni blog

na koji stavljam fotografije vezane uz VERY RARE i evente na kojima radim kao dizajner rasvjete za poduzeće “Bljesak”, a dostupni su i miksevi koje sam snimao kao DJ i slično.“Manager: Ove si godine upisao Diplomski studij menadžmenta. Kakvu ulogu „faks” igra u cijelom procesu?„Da mogu ponovno upisivati faks, opet bih odabrao isti, mislim da to dovoljno govori. Smatram da sam na faksu, kako kroz re-dovne tako i kroz izborne predmete, dobio niz korisnih znanja koja su primjenjive u aspektima puno širim od same ekonomske struke. Mislim da je taj izlaz iz okvira naša najveća prednost.“Manager: Koji su planovi za budućnost? Možemo li uskoro očekivati novitete?„Osnovni plan je nastaviti raditi ono što volim. Planovi postoje, od kolaboracija pa do sasvim novih izdanja, u svim područjima, od mode pa do filma… Istovremeno najbolja i najgora stvar je što do sada nisam bio ograničen definiranim rokovima (nisam imao taj T u SMART haha). Najbolja, jer sam imao vre-mena sve srediti u detalje, a s druge strane najgora, jer nikada ne bih bio potpuno zado-voljan pa bih često previše odugovlačio. Sve je to u fazi promjene tako da će nadolazeći mjeseci svakako biti produktivni i zanimljivi.“„Internet pretjeruje, a na Internetu rijetkost ne postoji tako da i naziv pokušava uhvatiti dio tog apsurda.“

Maja HASKatarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

90/18 | 12/201350

„Internet pretjeruje, a na Internetu rijetkost ne postoji tako da i naziv pokušava uhvatiti dio tog apsurda.“

LOUNGE

IGRIFIKACIJA

Strategija za ostvarivanje ciljevaIgrifikacija (engl. gamification) je naj- jednostavnije definirana kao koncept primjene elemenata igara u kontekstima izvan samih igara. Termin gamification skovan je 2002. godine od strane britan-skog programera Nicka Pellinga, a popu-larnost i status značajnog trenda doseže u 2010. godini zahvaljujući dosegnutoj kritičnoj masi entuzijasta te razvoju mobilnih tehnologija, društvenih mreža i videoigara.

Glavna ideja koja stoji iza igrifikacije je prepoznati što čini igre tako privlačnima te učinkovitima u održavanju kontinuiranog angažmana i motivacije igrača, te pokušati to primijeniti na razne korisne aktivnosti iz stvarnog okruženja u namjeri ostvarivanja istih efekata na sudionike. Moć igara očituje se u tri segmenta. Prvo, igre su motivirajuće jer zadovoljavaju ljudske potrebe i želje za autonomijom, svrhom, napretkom, natjecan-jem, izazovima, majstorstvom i samoaktual-izacijom. Drugo, rješavanje problema, posti-zanje ciljeva, pobjede, nagrade i iznenađenja uzrokuju lučenje dopamina, što dovodi do zadovoljstva i želje za nastavkom igre. Treće, igre su dinamički strukturirane u obliku petlji u kojima motivacijski učinci igara potiču ak-tivnost, a povratna informacija o napretku u aktivnosti postaje poticaj za daljnju ak-tivnost te se petlja ponavlja, što rezultira kontinuiranom motivacijom i angažmanom. Navedeni se efekti nastoje postići u stvarnim okruženjima u cilju motiviranja pojedinaca na određene aktivnosti i ponašanja, prim-jerice, zaposlenika na veću produktivnost, studenata na učenje, potrošača na veći angažman u online okruženjima, kućanstva

na odgovorniju potrošnju energije i slično.

Primjenom tehnika dizajniranja igara i korištenjem elemenata igara, oko ciljanih se aktivnosti kreira struktura nalik igri. Time se potencijalno teška, monotona i iskustva koja nisu motivirajuća, nastoje učiniti atraktivni-jima, dinamičnijima i izazovnijima. Elementi su igara nositelji motivacijskih učinaka te glavni alati igrifikacije, a podrazumijevaju razne dinamike, mehanike i komponente čijim se kombinacijama kreiraju igre te ob-likuje ponašanje i iskustvo igrača. U svrhu igrifikacije često se koriste elementi kao što su: bodovanje, ljestvice, nivoi, statusi, bedževi, postignuća, nagrade, darovi, izazovi ivirtualna dobra, a od ključne su važnosti društveni aspekti te vizualizirane povratne informacije.

Idealan primjer igrifikacije je „Nike+“ sus-tav koji pomoću akcelerometra prati trčanje te prikazuje povratne informacije kroz web ili mobilnu aplikaciju. „Nike+“ igrificira trčanje koristeći ciljeve, izazove, ljestvice, postignuća i vizualizirane povratne infor-macije o optrčanoj udaljenosti, vremenu i potrošenim kalorijama, što korisniku stvara osjećaj postignuća koje putem društvenih mreža može podijeliti s prijateljima ili se

pak s njima natjecati. Time trčanje postaje bogatije i zabavnije iskustvo koje korisnika motivira za daljnji napredak ostvarujući cilj zdravijeg načina života. Također, poduzeće koje je provelo igrifikaciju ostvaruje korist povećanjem prodaje atraktivnih igrificiranih proizvoda te poboljšanjem imidža.

Igrifikacija, dakle, predstavlja motivacijsku strategiju koja se može primjenjivati u svim okolnostima u kojima je potrebno motivirati neku skupinu ljudi na specifičnu aktivnost ili ponašanje u svrhu postizanja određenog poslovnog, društvenog ili osobnog cilja. Po-tencijalno je vrlo moćna i korisna strategija, no ipak moramo uzeti u obzir da nije nimalo jednostavna za implementaciju.

Svakako stoga postoji prostor za razvoj tržišta usluga dizajniranja i implementacije igrifikacije, koje će prema istraživanju tvrtke „MarketsandMarkets“ rasti sa 413,2 milijuna dolara u 2013. godini na 5,5 milijardi dolara u2018. godini po godišnjoj stopi od 67,1 posto. Uzimajući u obzir navedeno, možemo očekivati da će igrifikacija vrlo brzo postati integralan dio naše svakodnevice.

Hrvoje ERCEGOVIĆ

90/18 | 12/2013 51

Elementi su igara nositelji motivacijskih učinaka te glavni alati igrifikacije, a podrazumijevaju razne dinamike,

mehanike i komponente čijim se kombinacijama kreiraju igre te oblikuje ponašanje i iskustvo igrača.

LOUNGE

BRZO HODANJE

Brzim hodanjem do ekonomičnijeg rada srca!Brzo hodanje nedovoljno je pozna-ta sportska disciplina duge olimpi-jske tradicije. Hrvatski atletski savez uspješno popularizira brzo hoda-nje posljednjih godina, što pokazuje povećani broj atletičara u atletskim školama diljem Hrvatske. Učestalost ozljeda je mnogo manja nego kod trčanja pa se sve više naših atletičara odlučuje upravo za tu disciplinu.

Olimpijska tradicijaBrzo se hodanje neprekidno održava na Ol-impijskim igrama od 1948. godine u Londonu, kada su održane XIV. Olimpijske igre. Bile su to prve Olimpijske igre nakon 12-godišnje stanke, uzrokovane Drugim svjetskim ratom. Zanimljivo je da je brzo hodanje na 50 kilo-metra za muškarce najduža olimpijska dis-ciplina. Trenutni rekord iz 2003. godine je 3:36.03, a drži ga Robert Korzeniowski iz Poljske.

Brzohodači u HrvatskojJedno od prvih natjecanja u brzom hodanju u Hrvatskoj zabilježeno je 1908. godine, kada je održano prvenstvo Hrvatske i Slavonije u trčanju i hodanju na 8.800 metara.U Hrvatskoj najbolji rezultat svih vremena, s 1 satom, 28 minuta i 26 sekundi, postig-nut 1991. godine u Balassagyrmatu, drži Aleksandar Raković. Najbolji klubovi prema broju osvojenih medalja u brzom hodanju u Hrvatskoj su zagrebački atletski klubovi Agram i Dinamo-Zrinjevac te Kvarner iz Ri-jeke. Atletske škole organiziraju treninge u raznim terminima svaki dan u tjednu te upisuju osnovnoškolce, srednjoškolce, stu-dente te osobe ostalih životnih dobi. Svi su dobrodošli!

Kako pravilno brzo hodati?Iako brzo hodanje izgleda jednostavno, natjecatelji brzog hodanja, popularno brzohodači, pridržavaju se određenih propi-sanih pravila. Brzohodač uvijek mora imati kontakt s podlogom, a njegova prednja noga mora biti ispružena do kontakta s tlom. Dok donji dio tijela ima pokretačku zadaću, gornji dio tijela ima zadaću održavanja ravnoteže, olakšavanja i određivanja tempa kretanja. U

tom se pogledu razlikuje od trčanja jer kod trčanja postoji vidljivi gubitak kontakta s podlogom. Tijekom višegodišnjeg treniranja razvija se potrebna snaga i koncentracija koja je vrlo bitna s obzirom na trajanje natje-canja na 10, 20 i 50 kilometara. Upravo iz tog razloga, mnogi atletičari drugih disciplina odabiru brzo hodanje kao dodatni trening.

Zašto odabrati brzo hodanje?Odaberete li profesionalno ili rekreativno bavljenje ovim sportom, nećete pogriješiti. Hodanje opskrbljuje mozak dvostrukom količinom kisika, što dovodi do bolje prokrv-ljenosti koja djeluje na desnu, kreativnu stranu mozga. Ako ste „zapeli“ tijekom izvršavanja nekog zadatka, prošećite i vaša koncentracija i kreativnost će se poboljšati! Također, brzo hodanje jača srce pa ono radi ekonomičnije jer hodanje smanjuje puls u

mirovanju, što znači da se srce može dulje odmarati, a time i duže kucati. Brzo hodanje smanjuje rizik od menadžerskih bolesti jer smanjuje razinu kolesterola i inzulina u krvi. Pomaže i kod depresije jer podiže razinu serotonina, hormona sreće. Najvažnije je usvojiti pravila brzog hodanja i steći naviku redovitog treniranja.

Važnost hidratacijeSvejedno radi li se o profesionalcima ili re-kreativcima, samo se pravilnom prehranom može maksimizirati napredak. Tijekom dugotrajne fizičke aktivnosti zbog duge ak-tivnosti mišića, dolazi do zagrijavanja tijela iznad njegove normalne temperature pa se toplina oslobađa znojenjem - gubi se tekućina iz tijela. Ljudi piju premalo vode, a već 10 posto gubitka tjelesne tekućine smanjuje učinkovitost treniranja za 50 posto. Česta je pogreška kod početnika u trčanju da se obuku u previše slojeva te se pretjerano oznoje. Koliko je vode dovoljno sportašima? Voda je vezana uz potrošnju energije pa se može reći da je potrebno više vode uslijed veće potrošnje energije.

Katarina BELIĆ

Ako ste „zapeli“ tijekom izvršavanja nekog zadatka,

prošećite i vaša koncen-tracija i kreativnost će se

poboljšati!

Najvažnije je usvojiti pravila brzog hodanja i steći naviku redovitog treniranja.

90/18 | 12/201352

LOUNGE

BICIKLIZAM U HRVATSKOJ

Sindikat biciklistaKakva je percepcija biciklizma u Hrvat-skoj? Kojim su prijetnjama i prilikama izloženi biciklisti Hrvatske? Postaje li Zagreb grad biciklista? Pitanja su na koja smo odgovore potražili kod Mis-lava Kirca, člana zagrebačkog Sindikata biciklista.

Manager: Sindikat biciklista pod parolom “Pedala nije šala” promiče prava biciklista, biciklizam kao zdrav, ekološki i brz način prijevoza te unapređenje biciklističke in-frastrukture. Otkada djeluje, koliko članova broji, na koji je način organiziran i kako se moguće učlaniti?„Sindikat biciklista je udruga osnovana prije dvije godine te broji skoro 2000 članova. Aktivnih članova udruge je 15-ak i oni čine okosnicu Sindikata biciklista. Glavne aktivnosti kojima se bavimo su zagovaranje izgradnje kvalitetne biciklističke infrastruk-ture te organizacija različitih događanja, kao što su: Kritične mase (masovna vožnja biciklima po gradskim ulicama), izrada prijedloga za nove biciklističke staze, promjena zakonske regulative i sl.. Pritom se i jako dobro zabavljamo. Učlanjenje je moguće preko naše web stranice, a još je bolji način doći u naše prostore na Ribnjaku 3 i priključiti se super ekipi. Svi koji žele pomoći u stvaranju boljeg grada uvijek su dobrodošli“!Manager: „Pedalafest“ prvi je hrvatski biciklistički festival. Možete li nam ukratko opisati o čemu se radi? „Pedalafest“ je u pravom smislu riječi festi-val posvećen biciklu i kulturi bicikliranja. Prvi „Pedalafest“, održan 2012. godine, imao je toliko bogat program da je komotno mogao trajati i 6 dana, umjesto 3. Paneli, preda-vanja, projekcije filmova, izložbe, radionice, koncerti, Kritična masa i ostali popratni pro-gram, zajedno s više od 20 nevladinih or-ganizacija iz Hrvatske i inozemstva, stotine ljudi koji su se dobro zabavljali na “Džamiji” - to je bio „Pedalafest“! Idući je predviđen za proljeće 2014. godine, kada će Zagreb opet biti prepun pozitivne energije koja je bila tako karakteristična za prvi „Pedalafest“.Manager: Nedavno ste, u okviru suradnje sa regionalnom zakladom za lokalni razvoj

„Zamah“ i „Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva“, izdali priručnik za bicikliste početnike – „ZAGREBICIKLIN“.

Manager: Što možemo saznati iz tog priručnika i gdje ga možemo pronaći? „Priručnik obuhvaća nekoliko važnih područja: kratak pregled zakonskih odredbi (definicije, obveze, kazne), savjete za sigurnu vožnju na cestama, nogostupima i biciklističkim stazama, savjeti za pre-venciju krađe i vezivanje bicikla te popis biciklističkih trgovina i servisa u Zagrebu. Tiskali smo svega 1000 primjeraka i sve smo ih već podijelili biciklistima i u biciklističkim dućanima, tako da se trenutno može preuzeti u pdf formatu s weba Sindi-kata biciklista.“Manager: Po uzoru na europske metro-pole, i Zagreb je dobio sustav javnih bicika-la. Zagrepčanima su bicikli na raspolaganju na sada već deset lokacija (na Glavnom kolodvoru, kod Tehničkog muzeja, kod NSK, na Kvatriću, u Petrinjskoj i Gundulićevoj ulici te u blizini Shopping centra „Point“ na Vrbanima III, Avenue Mall-a, Studentskog doma „Stjepan Radić“ i restorana „Rouge-Marin“ na Sigečici). Prvih 30 minuta vožnja

se ne naplaćuje, dok svaki idući sat košta, ovisno o izboru tarife, simboličnih 8 ili pak 4 kune. Osim Zagreba, interes za uvođenje takvog sustava pokazali su i Dubrovnik, Rijeka, Koprivnica te Novigrad u Istri. Smatrate li da bi navedeni projekt mogao zaživjeti?„Projekt javnih bicikala apsolutno podržavamo kao sjajnu nadopunu javnom gradskom prijevozu. Nadamo se da će projekt zaživjeti u punoj snazi i da će još više ljudi otkriti koliko je bicikl praktično i efikasno prijevozno sredstvo.“

Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ

90/18 | 12/2013 53

„Pedalafest“ je u pravom smislu riječi

festival posvećen biciklu i kulturi bicikliranja.“

LOUNGE

PROČITAJMO…

Selotejp marketing„Izvrstan vodič o tome kako natjerati nekoga da kupi nešto, a da pritom ne izgubi vjerodostojnost.“ Michael E. Ger-ber, autor knjige ‘’Mit o poduzetništvu’’.

„Selotejp marketing“ djelo je Johna Jants-cha, poznatog američkog marketinškog stručnjaka i direktora marketinškog konzult-antskog poduzeća „Jantsch Communica-tions“. Dobar marketing može kontinuirano povećati ovih pet ključeva: znati, voljeti, vjerovati, kontaktirati i preporučiti, a ovaj nam vodič daje praktične detalje o svakoj komponenti koju trebamo zadovoljiti. Sas-toji se od predgovora, uvodai tri tematske cjeline podijeljene u poglavlja. Prvi dio se sastoji od sedam poglavlja i fokusiran je na tri koraka: znati, voljeti i vjerovati. Au-tor ističe da je poduzimanje tih koraka poput postavljanja temelja za zgradu. Započinje sa savjetima o odabiru idealnog klijenta i osnovne marketinške poruke, izrade ‘’log-otipa koji govori’’, prolazi kroz pet faza bitnih za razvoj odnosa s klijentom, a završava s naučenom lekcijom kako uključiti cijeli svoj tim u Selotejp marketing. Drugi dio sastoji se od šest poglavlja i povezuje prva tri koraka s osnovnim elementima kontakta i preporuke te pomaže da, baš kao pri dodavanju više slojeva selotejp trake, dodavanjem strategija iz tih šest poglavlja učvrstimo marketinške napore u stvaranju klijenata i kupaca.

Naglasak je na izradi oglasa te ističe odnose s javnošću, a završava sa savjetima kako se približiti konačnom cilju: radu na proda-

ji. Treći dio sastavljen od jednog poglavlja daje savjete kako izraditi plan, proračun i ra-spored te ujedinjuje sve do sada navedeno u pet koraka. Ovaj vodič nudi rješenja za razvoj i provedbu marketinškog plana, ali i pomaže onima koji se tek odlučuju pokrenuti vlastiti posao, a ono najvažnije, otkriva da je savršen marketing nalik samoljepljivoj traci jer će se Vaše marketinške ideje bolje zali-jepiti nanesete li ih u više slojeva, baš poput selotejpa.

Sharkonomics: How to attack market leaders‘’Genuinely surprising and provocative — Stefan Engeseth has a streak of the evil genius.’’ David Magliano, Former Director of Marketing, London 2012. „Sharkonom-ics“ je djelo Stefana Engesetha, predavača i osnivača konzultantskog poduzeća „Detec-tive Marketing“ koji je neko vrijeme proveo u Južnoafričkoj Republici gdje je promatrao pod vodom ponašanje morskih pasa. Objav-ljeno 2012. godine u izdanju Marshall Caven-dishBusinessa iz Londona, ovo djelo je u vrlo kratkom vremenu steklo veliku popularnost, što dokazuje i činjenica da je riječ Sharko-nomicspostala dio ureda uprava poduzeća u 2012. godini.

Namijenjeno je svima koji se nalaze u poslovnim vodama te je vrlo korisno za sve studente koji pohađaju kolegij „Strate-gije marketinga“. Sastavljeno je od predgo-vora, uvoda i dvije tematske cjeline. Prva cjelina odnosi se na aktivnost poduzeća pri napadanju tržišnog lidera,izloženoje deset savjeta tj., teorijskih koncepata s brojnim primjerima iz poslovne prakse međunarodnih poduzeća uz karizmatične opise i primjere iz svijeta morskog psa. Druga cjelina odnosi se na poduzimanje aktivnosti u poduzeću pri obrani od napada jer čak i morski psi pre-poznaju svoju ranjivost i ne ignoriraju svoju

obrambenu stranu. Na kraju svake cjeline nalazi se vrlo koristan radni dio predviđen za čitateljeve bilješke, a knjiga je također i bogato ilustrirana s crtežima morskog psa u različitim pokretima u vodi.

Djelo priprema čitatelja za skok u vodu i napad na tržište jer u tržišnom svijetu tre-ba pojesti lidera, ali isto tako paziti da ne budemo pojedeni. Autorov cilj je spajanje i povezivanje prirode morskog psa, životinje koja je svojim sposobnostima opstala na Zemlji više od 420 milijuna godina, s priro-dom poslovanja. Jer morskom psu, strah je oružje, a priroda ljudima najbolja učiteljica, pri čemu se u knjizi naglašava upravo priroda morskog psa, koja može pomoći poduzeću za uspješno kretanje u poslovnim vodama.

Mia MUSULIN

Izvrstan vodič o tome kako natjerati nekoga da kupi nešto, a da pritom ne

izgubi vjerodostojnost.

Jer morskom psu, strah je oružje, a priroda ljudima najbolja učiteljica, pri čemu se u knjizi naglašava upravo

priroda morskog psa koja može pomoći poduzeću za uspješno kretanje u poslovnim vodama.

90/18 | 12/201354

LOUNGE

ANTUN GUSTAV MATOŠ

Čarobnjak hrvatske književnostiKada krenete u šetnju po Strossma-yerovom šetalištu, na klupi ćete sresti najpoznatijeg hrvatskog boema, Antuna Gustava Matoša. Matoš se igrao riječima koje je kovao sam u svojim besanim noćima, posuđivao ih od pijanaca, bo-ema i lutalica, gradio temelje nekog no-vog razdoblja u hrvatskoj književnosti. On je prvi hrvatski pisac svjestan da književnost nije drugo do – magija riječi. Stoga ni ne čudi nadimak koji je dobio: Čarobnjak Gustl, čarobnjak hr-vatske književnosti.

Jedan iz hrvatskog jezikaMatoš je rođen u Srijemu u Tovarniku, bio je to petak trinaestoga 1873. godine. Do sedmoga razreda gimnazije bio je učenik Gornjogradske gimnazije, a sedmi je raz-red polazio dva puta. Zašto? Matoš, kojem možemo zahvaliti na književnosti koju da-nas imamo, nije savladao gradivo iz hr-vatskog jezika. Od onda je Matoš smatrao kako mu nije stalo do potvrde da je završio školovanje. Pokušaj studiranja na Vojnom veterinarskom fakultetu u Beču završio je neuspjehom, naime, izgubio je stipendiju zbog nepoloženog kolokvija. Stoga ni ne čudi da Matoš odustaje od školovanja i posvećuje se književnom stvaralaštvu. Život je za njega bila najveća škola, a njegovi suputnici izvor riječi.

Svjetski boemAustrija, Francuska, Beograd. U Beogradu je bio stalan gost kavane “Dardaneli”, gdje su se okupljali književnici-boemi, nezavisni novinari i glumci. Upravo u prijateljstvu s takvim osobama, postao je beskompromisan kritičar bez dlake na jeziku. Oštar, čvrst, nep-okolebljiv u svojim stavovima.Iz Beograda preko Beča dolazi do Pariza gdje provodi pet godina svojega života i gdje piše

najznačajniji dio svoje proze. Pariz ga je pri-vukao jer je u to doba bio središte europskog kulturnog života. Tu se susreće s književnim djelima i piscima koji će utjecati na njegov rad. Upoznat će se s djelima Poa, Baoude-lairea i Gautiera.Trinaest godina izbivao je iz Hrvatske. Tri-naest godina je gradio sebe kao književnika, ali i bježao od nekog straha koji mu nije dopuštao da stane i da se skrasi na jednom mjestu.

Čarobnjak GustlU književnost je na velika vrata ušao 1892. godine pripoviješću „Moć savjesti”, koja je naznačila početak razdoblja moderne. U nje-gova najpoznatija djela možemo ubrojiti dje-la kao što su „Iverje”, „Novo Iverje”, “Ogledi”, „Vidici i putovi”, „Umorne priče”, „Naši ljudi i kraljevi”, „Tri humoreske”. Matoš, boem i nesputani intelektualac, bez prestanka je u polemici, kritičar je oštra pera, katkad nepravedno strog, nekad nep-rimjerno blag. No, kao što je težeći skladom i harmonijom pjesničkog jezika obogatio hr-vatsku poeziju, tako je i u kritici, polemici, feljtonistici pa i putopisnoj prozi „Naši ljudi i krajevi“, i „Vidici i putovi“ uveo visoka i stroga stilska mjerila.

Skupljajući riječi na ulici od boema, lutalica, skupljajući riječi od života, Matoš je doveo modernu književnost u Hrvatsku. Zaslužan je za inovacije hrvatske književnosti, simbo-liku i impresionizam, a osobine francuske književne kulture počele su prožimati, ne samo Matoševa djela, već i djela njegovih suvremenika.

Naš čarobnjak nas je napustio 19. travnja 1914. godine i uskoro će se održati 100. obljetnica njegove smrti. Matoš je volio Zagreb kao i Zagreb njega. Kada je bio u inozemstvu, čuvao je Zagreb

u srcu. Danas čuva Zagreb u starom dijelu grada na Strossmayerovom šetalištu: sjedi na klupi i promatra panoramu grada. Matoš i nakon smrti živi život jednog skitnice. Osamljen na klupi, zamišljen i samo s jed-nim zadatkom: da pozove tebe i mene da sjednemo pokraj njega i osluškujemo stare priče o gradu.

Nikolina BUJDO

90/18 | 12/2013 55

On je prvi hrvatski pisac svjestan da književnost

nije drugo do – magija riječi.

Matoš se igrao riječima koje je kovao sam u svojim besanim noćima, posuđivao ih od pijanaca, boema i

lutalica, gradio temelje nekog novog razdoblja u hrvatskoj književnosti.

LOUNGE

STRAH OD JAVNOG NASTUPA

Kako postati i ostati dobar govornikSmatra se da je strah od javnog nastupa drugi po redu na ljestvici svih naših stra-hova, odmah poslije straha od smrti. U ovome članku otkrivamo vam kako se uspješno suočiti s njime.

Što je strah od javnog nastupa?Zasigurno ne postoji osoba koja se nikada nije našla u situaciji da održi javni nastup u obliku kratke prezentacije ili samo kratkog pozdravnog govora. Međutim, poznato je da većina ljudi nastoji izbjeći takve situacije zbog treme. Određena količina treme je uobičajena, ali kod nekih osoba to prerasta u problem koji ih ograničava. Osobe koje osjećaju strah od javnog nastupa često izbjegavaju situacije u kojima se moraju obraćati većoj skupini ljudi, opsjednuti su mislima o svom nastupu, čak i planiraju svoju karijeru na način da izbjegavaju poslove koji se povezuju s javnim nastu-pom. Kod takvih osoba prisutna je izrazita napetost kada su primorani govoriti pred publikom te neki čak posežu za tabletama kako bi umanjili ili prikrili svoju napetost.Kao i svaki strah, tako i strah od javnog na-stupa ima tjelesnu i psihološku komponen-tu. Tjelesni simptomi vjerojatno su poznati svima: suha usta, znojni dlanovi, ubrzani

rad srca, klecanje koljena, drhtanje glasa, hvatanje zraka i nemir u trbuhu. Psihološka komponenta odnosi se na strah, odnosno na zamišljanje situacija koje uključuju loš javni nasup i njegove posljedice. Takve misli temelje se na ideji da će se za vrijeme javnog nastupa dogoditi nešto loše, što go-vornik neće moći spriječiti ili ispraviti. Tjelesni simptomi nadopunjuju se s ide-jama o lošem događaju te se međusobno pojačavaju. Govornik može tjelesne simptome protumačiti kao strah, što izaziva

jačanje simptoma. Na taj je način govornik uvučen u začarani krug. Smatra se da je strah od javnog nastupa povezan sa stra-hom od neuspjeha te nedostatkom samo-pouzdanja, a često i sa osjećajem da osoba nema kontrolu nad svojim životom. Važno je naglasiti da je opravdano osjećati strah u situacijama koje ugrožavaju zdravlje i život pojedinca, no javni nastup nije jedna od takvih situacija. Ponekad je teško procijeniti jesu li naši strahovi realni ili ne, posebice ako se osoba već našla u sličnoj situaciji s negativnim ishodom. No, ako se strah javlja kod praktičnih pitanja kao što je nedovoljna priprema, moguće da je realan, a u tom ćemo ga se slučaju lako riješiti dodatnim uvježbavanjem. Imajte na umu da većina misli koje izazivaju strah uglavnom nisu utemeljene, baš kao što se i većina stvari kojih se pribojavamo ne dogodi. Bitan korak u borbi protiv straha od javnog nastupa je priznanje samome sebi da niste jedini koji ima takav problem i da je određena količina treme normalna. S iskustvom se trema značajno smanjuje, ali nikada ne nestaje u potpunosti. Mnogi se užasavaju javnih na-stupa jer imaju dojam da je njihova trema vidljiva publici. No, to često nije točno. Pub-lika ne primjećuje ni desetinu treme koju govornik osjeća. Većina na strah od javnog nastupa reagira izbjegavanjem. Međutim, što se duže izbjegavamo suočiti sa stra-hom, on jača. Ukoliko strah želimo smanjiti,

90/18 | 12/201356

Određena količina treme je uobičajena, ali kod nekih osoba to prerasta u problem koji ih ograničava.

Opravdano je osjećati strah u situacijama koje ugrožavaju zdravlje i život pojedinca, no javni nastup

nije jedna od takvih situacija.

LOUNGE

jedina mogućnost jest suočiti se s njime!

Priprema je pola poslaZa svaki javni nastup bitna je priprema, koja često traje vremenski duže nego samo izlaganje. Vrijeme potrebno za pripremu ovisi o iskustvu u izlaganjima, složenosti same teme, važnosti izlaganja i još mnogim faktorima. Najveći strah prisutan je upravo onda kada nismo dovoljno dobro priprem-ljeni za izlaganje. Budite konkretni i izb-jegavajte dvosmislenost. Na taj se način zasigurno nećete dovesti u neugodan položaj. Donosimo vam nekoliko koraka na koji se način što bolje pripremiti za izlagan-je, a da pritom smanjite strah:

• DEFINIRAJTE CILJ IZLAGANJACiljevi izlaganja mogu biti razni: od uka-zivanja na problem do prenošenja bitnih znanja. Stoga je bitno jasno definirati cilj te vjerovati u njega. Ukoliko ni sami niste sigurni što vam je cilj izlaganja, ni publika neće shvatiti što ste željeli reći.

• ODREDITE VRIJEME TRAJANJA IZLA-GANJANe postoji univerzalno vrijeme koliko bi izlaganje trebalo trajati. Vrijeme ovisi o složenosti Vaše teme i uvjetima u kojima izlažete. Za neformalna izlaganja 20 minuta je optimalno vrijeme u kojem biste trebali izložiti svoj rad. Manje od toga je često nedovoljno, a više ponekad postaje zamor-no. Ako tema koju izlažete zahtijeva više vremena, napravite kratku pauzu nakon polovice izlaganja.

• UVAŽITE KARAKTERISTIKE OSOBA KOJE

VAS SLUŠAJUBitno je uzeti u obzir predznanje publike o temi o kojoj govorite. Pokušajte si odgo-voriti na sljedeća pitanja: Što publika zna o mome izlaganju? Kakvi bi mogli biti stavovi publike? Zašto su došli slušati moje izla-ganje?

•STRUKTURIRAJTE IZLAGANJEUvodPrivucite pažnju slušatelja - ustanite, istu-pite korak naprijed, pozdravite, predstavite se. Navedite temu i cilj izlaganja - nagla-site zašto bi izlaganje moglo biti važno za slušatelje.

Recite koliko će izlaganje trajati - time ćete izbjeći nezgodna „komešanja“ i pogleda-vanje na sat.

Glavni dioIzlaganje bi trebalo biti jasno i razumljivo, stoga ideje koje želite prenijeti složite logičkim redoslijedom. Također, svoje izla-ganje potkrijepite činjenicama, statističkim podatcima i izjavama stručnjaka. Priča će zainteresirati i one kojima tema nije previše privlačna.

ZaključakNaglasite da namjeravate završiti izlaganje i onda zaista to i učinite.Sumirajte glavne ideje - dobar sažetak može spasiti propust u glavnom djelu izla-ganja. Naglasite poantu izlaganja - izrecite

to polako, jasno i uvjerljivo.•UPOZNAJTE SE S TEHNIČKIM POMAGAL-IMAUkoliko koristite tehnička pomagala, up-oznajte se s njima. Budite sigurni da znate koristiti tehnička sredstva i nemojte si doz-voliti eksperimentiranje sa njima na sam dan izlaganja.

•UVJEŽBAJTE IZLAGANJEStanite ispred ukućana, prijatelja ili ogledala i prezentirajte. A zatim vježbajte, vježbajte i vježbajte. A kada pomislite da ste zadovolj-ni sa izvedbom, provježbajte još jednom.

Za vrijeme izlaganjaKad izlažete, održavajte kontakt očima s publikom i govorite jasno i glasno kako bi i zadnji redovi znali o čemu govorite.Svoje izlaganje nemojte učiti napamet - ako tekst naučite napamet, može se dogoditi da za vrijeme izlaganja doživite ‘’blokadu’’. Um-jesto toga, zapamtite samo osnovne teze koje ćete kasnije obrazložiti svojim riječima.Slobodno koristite bilješke, no izbjegavajte čitanje s papira. Također, nemojte zabo-raviti ostaviti vremena za raspravu, pitanja i odgovore.

Cilj vašeg izlaganja nije prezentiranje sebe kao osobe, već vašeg rada, vaših ideje i sta-vova, stoga se usmjerite na komunikaciju s publikom umjesto isključivo na izvedbu. Ukoliko publika ima određenih pitanja to uglavnom ne znači da niste bili dovoljno jasni, već da ste pobudili zanimanje za iznesene ideje. Kada si posvijestite da pub-lika nije došla procjenjivati vas osobno, već vaše ideje, velik dio treme će nestati.

OpuštanjeVeliki govornici često koriste razne tehnike opuštanja prije svojih izlaganja. Informira-jte se o njima i odlučite koja vama najbolje odgovara.

Tajana HAŠPERGERMirka ŠAFARIĆ VUČKO

ODJEL ZA PSIHOLOGIJUHRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE

90/18 | 12/2013 57

Najveći strah prisutan je upravo onda kada nismo dovoljno dobro pripremljeni za izlaganje.

LOUNGE

IZ SVIJETA FILMA

Filmske lokacije kao turistička atrakcijaIskustvo se gledanja filmova često veže uz bijeg od svakodnevice, odnosno privremeni odmor od stvarnoga svijeta. Upravo im je to obilježje zajedničko s turističkim putovanjima. Sinergijski učinak ne izostaje te je utjecaj filmskog turizma veći no ikad. Porastom broja međunarodnih putovanja i razvojem filmske industrije, iz turističkih se pos-jeta lokacijama razvio trend.

Filmom induciran turizam relativno je nov pojam, a predstavlja agregacijski efekt turističkih posjeta potaknutih lokacijama viđenim na velikom platnu. Budući da sniman-ja na autentičnim lokacijama zahtijevaju velik budžet, hollywoodski su blockbusteri ti koji primarno privlače najveći broj posjetitelja. Pionir među njima je znanstveno-fantastični spektakl Zvjezdani ratovi (1977.), za čije je potrebe izgrađen set u tuniškoj pustinji. Iako je set ostao neiskorištenog potencijala jer su česte pustinjske oluje onemogućavale snimanja, isti je u međuvremenu postao nezaobilazno odredište za svakog posjetitel-ja te zemlje. A to je, iz perspektive 1977., fenomen proporcionalan uspjehu samog serijala. Da utjecaj mjesta odvijanja radnji omiljenih filmova stvara želju za posjetom kod gledatelja, najbolje pokazuju podatci o povećanju turističkih posjeta i aktivnosti na destinacijama korištenima u te svrhe. Što je u filmu veći naglasak na mjestu događanja, ono nadilazi osnovnu svrhu i postaje dio at-mosfere, veća je i osviještenost publike. Neki od slavnih primjera su ruševni dvorac Wal-

lace u Škotskoj (Hrabro srce, 1995.), grčki otok Kefallonia (Mandolina kapetana Corel-lija, 2001.) ili turska luka Canakkale (Troja, 2004.). Istraživanja na temu filmskog turizma još su uvijek prilično skromna, stoga su podatci vezani uz ostvarene turističke posjete nepo-tpuni. Ipak, vodeća europska zemlja po tom pitanju uvjerljivo je Velika Britanija. Gotovo 3 milijuna turista godišnje posjeti Britansko otočje zbog zanimanja za lokacije s velikog platna, što čini značajan udio u ukupnim turističkim aktivnostima te zemlje. Međutim, utjecaj filmskog turizma na cjelokupno gosp-odarstvo neke zemlje najočitiji je u primjeru Novog Zelanda.

Najpoznatiji fantasy serijal “Gospodar prstenova” (2001.-2003.) osvojio je pub-liku širom svijeta, a uspjeh se djelomično može pripisati upravo prekrasnom novoze-landskom krajoliku koji je poslužio za pri-kaz Tolkienova Međuzemlja. Brojni kadrovi eksterijera netaknute prirode potaknuli su

obožavatelje da svoj idući odmor provedu upravo ondje. Novozelandska turistička agencija ne krije zadovoljstvo uspjehom serijala. Naime, raste broj posjeta za čak više od 50%, što predstavlja godišnji prihod od 27 milijuna američkih dolara. Iako je pri-marni cilj pozicioniranje turizma kao ključne gospodarske grane, prepoznaje se utjecaj na cjelokupno gospodarstvo Novog Zelanda. In-icijalni uspjeh rezultirao je osnivanjem novih filmskih studija te posljedično generiranjem novih radnih mjesta. Može se napomenuti da je i vlada prepoznala pozitivne učinke, a kako bi privukli inozemne filmske produkcije, smanjili su porezne obveze.

Iako je snimanje na autentičnim lokaci-jama pothvat koji nosi velike produkcijske troškove, sve se više razmatra potencijalni pozitivni efekt na lokalnu zajednicu korištene destinacije, ali i na ukupno turističko kre-tanje te zemlje. Međutim, važno je voditi računa i o nepoželjnim posljedicama ovog trenda. Primjerice, prekomjerni broj turista ugrozio je prirodno okruženje grčkog otočića Skopelosa (Mamma Mia!, 2008.), a neke turističke destinacije bilježe pad turističkih noćenja budući da se, uz izostanak popratnih sadržaja, posjetitelji na filmskim lokacijama zadržavaju svega nekoliko sati. Naposljetku, filmom induciran turizam još je uvijek neistražena grana čiji je potenci-jal usko vezan uz uspjeh samih filmskih os-tvarenja, što čini uspostavljanje bilo kakve prognoze nemogućim. Međutim, pozitivan je učinak dugotrajan i predstavlja odličan temelj za razvoj turizma i širenje turističke ponude.

Hrvoje ROMIĆ

90/18 | 12/201358

LOUNGE

KOLUMNA OSOBNI RAZVOJ

Kako (p)ostati produktivan?Postoje studenti koji uče redovito. Ne dopuštaju da im se gradivo nagomila i ne uče kampanjski. Ali, u ovome članku nećemo govoriti o tom manjem posto-tku studenata.

Osobno sam na prvoj godini učila pet puta više nego sada na trećoj. Nekoliko sam puta izlazila na pojedine ispite. Dopuštala sam da mi se gradivo nagomila i događalo mi se da neke ispite ostavljam za zadnje rokove. Na drugoj godini sam odlučila to promijeniti. Rezultati su bili puno bolji, svaki bih ispit položila isprve i to uglavnom s odličnim us-pjehom, a učila sam manje i imala više slo-bodnog vremena! Sigurno Vas zanima što se tako drastično promijenilo? Odlučila sam s vama podijeliti tehnike koje su na mene pozitivno utjecale.

Planiranje Ako upitamo neke od uspješnih ljudi koja je njihova tajna, većina će odgovoriti dobra or-ganizacija. To se može primijeniti na učenje. Svatko od nas na raspolaganju ima dan od dvadeset i četiri sata. Pitanje je samo na koji ćemo ga način iskoristiti. Važno je napraviti dobar plan koji se veže uz postavljanje cilja. Najprije moramo odrediti što želimo postići. Ako nam je cilj položiti neki ispit ili kolokvij, važno je napraviti plan za svaki dan u kojemu ćemo odrediti što i koliko učiti. Najbolje je početi s najtežim gradivom, a lakše zadatke poput pisanja seminara i čitanja literature os-taviti za kraj. Predviđamo moguće probleme koji bi se mogli pojaviti i smišljamo rješenja. Možemo koristiti rokovnike, aplikacije na smartphoneu ili jednostavno napisati ciljeve na list papira i staviti na vidljivo mjesto. Ko-liko god se to možda činilo smiješno, realan plan nam pomaže da se fokusiramo na ono što je važno.

MotivacijaSad kad imamo neki plan i znamo što otpri-

like želimo postići, postavlja se pitanje na koji se način motivirati? Kako početi? Nema jednostavnog odgovora jer je svatko od nas drugačiji i ima različite načine motivacije. Stručnjaci tvrde da je važno detaljno vi-zualizirati postignuće cilja kojim eliminiramo osjećaj da nešto moramo, već hoćemo. Tako dobivamo osjećaje ponosa i sreće koji nas tjeraju da pozitivno razmišljamo. S poletom i divnim osjećajem da nešto možemo, lako je krenuti. Bitno je pripremiti prostor za učenje tako da maknemo sve što bi nas moglo ometati. Mnogi studenti koriste knjižnicu u kojoj je atmosfera potiče na rad.

Tehnike za učenjeVećina stručnjaka slaže se da je prilikom učenja gradivo dovoljno letimično pročitati samo jednom ili dva puta, a ostalo vrijeme utrošiti za ponavljanje. Idealno vrijeme za prvo ponavljanje je drugi dan, za drugo osmi dan, a za treće trideseti dan od dana učenja. To su prirodni intervali dobrog pamćenja. Ponekad možda nemamo toliko vremena ukoliko su u pitanju kolokviji, međutim, što više ponavljamo, to će nam više grad-

ivo „sjesti“. Koristite markere, označavajte važno, pišite natuknice ili radite mentalne mape - sve to pomaže u procesu učenja.Druga se tehnika također veže uz čitanje, a to je prepričavanje. Naš mozak radi „našim jezikom“, stoga, ako nešto prepričamo vlas-titim riječima naglas, veća je vjerojatnost da ćemo to lakše zapamtiti. Uz to se veže metoda „pet godina“ - kako bismo nešto objasnili petogodišnjaku? Na taj način stvari pojednostavljujemo i lakše pamtimo. Uvijek učim na način da prepričavam naglas, bez obzira imam li na raspolaganju deset minuta ili dva sata.

Treća tehnika je povezivanje. Činjenice pov-ezujemo s nečim što nam je otprije poznato. To može biti prethodno naučeno gradivo, nešto s čime smo se već prije susreli, bro-jevi, slova, slike. Internet nam otkriva brojne mogućnosti, primjerice, da primjenu teoret-skog dijela koji učimo pogledamo u praksi. Bez obzira li je riječ o interaktivnim video zapisima, glazbi, slici ili dokumentarnim fil-movima nije teško pronaći nešto što se veže uz ono što učimo. I za kraj, osjećaj kad postignemo nešto što stvarno želimo je neprocjenjiv. Dokažite da možete. Krenite već danas s nečim što će vam koristiti u budućnosti i najvažnije, vjeru-jte u sebe. Darija ROGINA

90/18 | 12/2013 59

Ako upitamo neke od uspješnih ljudi koja je njihova tajna, većina će odgovoriti dobra organizacija.

Stručnjaci tvrde da je važno detaljno vizualizirati postignuće cilja kojim eliminiramo osjećaj da nešto

moramo, već hoćemo.