Magazin Intermeco dec11/jan 2012

DEC 11/JAN 2012. INTERMEZZO NEMA CIJENU!!!

wwwwww..iinntteerrmmeezzzzoo..bbaa

Proslava Hanuke na Coca-ColaSarajevo Holiday Marketu

Grupa Divanhana promovisala spot za pjesmu “Evo

srcu mome radosti”, Sarajevo

U Art House Cinema Kriterion upriličena izložba i

panel diskusija „Art of Recycling“, SarajevoOmladinski hor Zenica održao koncertSweet Memories III

Održano finalno takmičenje “Nektar šampioni“, Banjaluka

Beogradski band Sunshine održao koncert

u banjalučkom DFK klubu

Rock bend Van Gogh proslavio je 25 godina svog postojanja u sarajevskom klubu Cinemas Sloga

FOTO RETROSKOP

Intermezzo je prvi besplatni magazin u BiH,a sa ponosom ističemo da je i u ova teška,prevrtljiva vremena uspio da opstane sadaveć šestu godinu za redom. Prošla godinadonijela je mnoštvo noviteta iako smozadržali osobine po kojima nas godinamaprepoznajete - kvalitet i dostupnost.Naime, negdje u junu došlo je do promjenepravnog lica u okviru kojeg posluje maga-zin i web portal Intermezzo. Osnovan jePortal Media Group, pod čijim okriljem supokrenuta i nova, jedinstvena izdanja nanašem području BHPenzioner, BHStudent iBHPotrošač. Sva naša izdanja su be-splatna, i istovremeno informativna i origi-nalna. Tako smo postali dio jedne nove,veće porodice da zajedno jače plovimo krozekonomsku džunglu. Takođe, portal Intermezzo je redizajniran, adošlo je i do blaže promjene samog nje-govog pravca i sadržaja kojima sada nasto-jimo u prvi plan da istaknemo nekepozitivne strane života, čak i ovog našeg uBiH. Ojačani smo i novim saradnicima, uprvom redu bismo istakli Hanu Kazazović,novu urednicu portala. Lagali bismo kada bi rekli da je godina izanas bila laka. Ona je prije bila sve drugo.Svi oni vrijedni ljudi razumjeće kako zna dazaboli činjenica da rad, trud i ulaganje, uvremenu sumnjivih i lakomih moćnika, nemoraju uvijek i da se isplate. Došla su nekačudna vremena, koja zahtijevaju da se bržei bolje mijenjamo, da se prilagođavamopravilima koja nam se ponekad i ne sviđaju. Tvrdoglavi, moglo bi se reći da smo baštakvi, ali naš put smo sami izabrali smatra-jući da, ma kako mali bio svaki novi korak uinsistiranju na profesionalizmu nas sve za-jedno dovodi do jednog novog doba pros-periteta. Svjesni smo da se danas svaki optimizam ivjera u bolje sutra doživljava kao psihijatri-jski slučaj, ali i po cijenu toga, našanadanja ne jenjavaju i naš elan ne opada.Zašto? Zato što će, kad padnu sve maske ikad istina zasija, biti jasno da je to jedinipravi put.Od srca zahvaljujemo svima koji su nas či-tali, komentarisali, podržavali...Našim či-taocima i partnerima. Vašoj podršci senadamo i u godini koja nastupa.Želimo vam uspješnu Novu 2012. godinu...

Senka Trivić

6 godina sa vama

| Izdavač: Portal Media Group |Adresa:Meše Selimovića 55/II, 78000 Banja Luka |Tel:051 214 828 |Email: [email protected], [email protected] | V.d. gl i odg. urednik: Senka Trivić | Novinari: Đorđe Kostić, Emina Kamberović, Saša Stojković

| Fotograf: Milan Vučić | Marketing: Svetlana Krecelj | www.intermezzo.ba |

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-160-17/10, od 12.08.2010. godine, „Intermezzo“ Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 601.

cITY NEwS 6Ko, gdje i kada...

banjaluka

sarajevo

BUSINESS 12Vijesti i aktuelnosti iz zemlje,

regije i svijeta...

TEMa 20Od mira u kući do mira u svijetu

BEaUTY 36Sjajna koža i tokom zime

kUlTURa 40Zanimljivosti iz svijeta glume,

knjige, pozorišta...

MUzIka 42Intervju Amil Lojo

TEHNOSTYlE 44Najgadžeti 2011. godine

TURIzaM 48Idemo u planine

Poseban Prilog!!!

34 dIjETE I VIOdrastanje uz

Djeda Mraza

INTERVIEwKatarina Radivojević

32zdRaVljEOstavite cigareteprošlosti

43

content | intro

d e ce m b a r / j a n u a r 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 5

ENERGOINVEST:Hronologijabeščašća

16

Građanikupuju i lijekove nakomad

Rebalans cijena govornih usluga

Skuplje cigarete

Da li će Euro pasti?!Potražite nas na fejsbuku

Novim singlom ''Kuća spasa'', bend NeverneBebe otkriva još jednu pjesmu sa posljednjeg,šestog albuma, ''Praštam'', čiji zvanični izlazaku regionu se očekuje početkom 2012. godine.Bend je povodom izlaska novog albuma najaviomogućnost održavanja nekoliko velikih koncer-ata u regionu, a iako još nezvanično, sasvim jeizvjesno da će se jedan koncert održati i u ban-jalučkoj Sportskoj dvorani Borik i to najvjerovat-nije početkom mjeseca marta, predstojeće 2012.godine.

Uskoro koncert Neverne bebe?

Doček Nove 2012. godine u Banjaluci biće orga-nizovan na Trgu Krajine, gdje će nastupati ban-jalučka grupa "Vanja D Frog", Krajiški trubači inovosadska grupa "Garavi sokak". Organizatordočeka, Kulturni centar Banski dvor, za ponoć jepredvidio i vatromet. Za najmlađe Banjalučanesvečani program planiran je 31. decembra, od11 do 13 časova. Nastupaće učesnici festivala"Mali kompozitor" i "Đurđevdanskog festivala",zatim Dječiji gradski hor "Zvončići". I Omladin-ski savjet Banjaluke predstavlja doček Nove go-dine pod nazivom New Years party koji počinje u21. čas, a sama zabava je podijeljena na tri podi-juma odnosno sprata. Prvi sprat: DEJAAH BanjaLuka, Sopot Banja Luka, Kanda, Kodža i Nebo-jša Beograd, Filip Motuvinski JungleXpedi-tions/Motovun; Drugi sprat: Kantina; Treći sprat:Boris Banjac xDecks/Banja Luka, Lađarski

xDecks/Banja Luka, Nati Kachi Ljubljana,Woodie Banja Luka. Ulaz je 10 KM. Takođe udomu će biti upriličena i elektro proslavapravoslavne nove godine 13. januara. Više infona www.osbl.info.

Novogodišnja zabava

Otvoreno klizalište Banjalučani nakon tri godine ponovo imaju klizal-ište a koje je otvoreno na sportskim terenima vo-denog parka "Akvana". Cijena klizanja bezvremenskog ograničenja, je četiri marke, a izna-jmljivanje opreme dvije marke. Kapije klizališta suotvorene radnim danom od 12 do 22 časa, avikendom od deset do 23 časa .

6 | i n t e r m e z z o | d e ce m b a r / j a n u a r 2 0 1 2 .

Izložba banjalučkih umjetnika u BečuTokom 2011. godine Centar za vizuelnekomunikacije Protok iz Banja Luke jeaktivno radio na pripremama projekatakoji prezentuju banjalučku umjetničkuscenu u širem regionalnom i interna-cionalnom kontaktu, da bi se već janu-ara 2012. godine izložbom Individualnazapažanja u Künstlerhaus - predstaviou Beču. Izložba je rezultat koopera-cionog projekta između Künstlerhaus-aiz Beča, Centra za vizuelne komu-nikacije Protok iz Banja Luke i ArtSpace Immaterieller Kunstraum ElioKrivdić iz Innsbruck-a. Izložba Individu-alna zapažanja kao i što sam nazivgovori, polazi od ideje prezentacije nekolicine različitih umjetnika i njihovih umjetničkih ostvarenjakoja bi omogućila jednu višeslojnu tematsku prezentaciju radova koji, s jedne strane, razbijajugranice lokalnog, a sa druge strane, artikulišu vrijeme i prostor u kojem žive. Ovaj projekat obuh-vata čitav spektar tematskih oblasti kojima se bave umjetnici u Republici Srpskoj i Bosni i Herce-govini. Projekat, između ostalog, predstavlja buduću saradnju koja obuhvata „povratnu“ izložbuaustrijskih umjetnika u Banja Luci u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske. Na izložbiIndividualna zapažanja se predstavljaju umjetnici: Radenko Milak, Mladen Bundalo, Mladen Mil-janović, Miodrag Manojlović i Halil Tikveša, a projekat su su podržali: Ministarstvo prosvjete i kul-ture u Vladi Republike Srpske, Grad Banja Luka, Hypo Alpe- Adria Bank, KulturKontakt Austria iMuzej savremene umjetnosti Republike Srpske.

Gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidovićdonio je Zaključak po kojem sva pravna lica ipreduzetnici koji obavljaju trgovinsku, zanatsku iuslužnu djelatnost na području grada Banjaluke- u periodu od 25. decembra ove do 15. januara2012. godine - mogu raditi duže, u odnosu naradno vrijeme propisano Odlukom o određivanjuradnog vremena pravnim licima i pre-duzetnicima koji obavljaju trgovinsku, zanatsku iuslužnu djelatnost na području grada Banjaluka.

Trgovine za praznike rade duže

city news

Banja Luka


Opera "Safikada" premijerno jeizvedena u Narodnom pozorištuRepublike Srpske u Banjaluci. Pub-lika je s oduševljenjem aplaudiralatimu od osamdeset umjetnika ko-liko ih je uključeno u postavkuopere "Safikada". Poslije šest god-ina rada na tekstu i muzici, te skorodanonoćnih priprema uoči premi-jere, poznavaoci klasične muzike ipublika jednodušni su u ocjeni da jeBanjaluka dobila originalno muz-ičko djelo. Autor teksta i libreta jepublicista Slavko Podgorelec, akompoziciju opere pripremio jeMuharem Insanić koji obilježava i40. godina umjetničkog rada.

Safikadu u epskoj priči o zabran-jenoj ljubavi, zasnovanoj na čuvenojbanjalučkoj legendi, tumači prvak-inja Frankfurtske opere DunjaSimić, a ostale važne uloge pov-jerene su Jasminu Bašiću, tenoruOpere Narodnog pozorišta iz Sara-jeva, Leonardu Šariću, solisti izSarajeva, primadoni beogradskeOpere Jeleni Vlahović, te brojnimmladim glumcima i izvođačimaAkademije umjetnosti Banjaluka,Opernom horu i orkestru "Arion" iKUD "Veselin Masleša". Dirigent jeOgnjen Bomoštar, reditelj NenadBojić, dok je orkestracija povjerenaSvetozaru Saši Kovačeviću.

Premijerno izvedena prvabanjalučka opera Safikada

U banjalučkoj Gim-naziji održana jetreća po reduPechaKucha NightBanja Luka nakojoj je predstavl-jeno šestprezentacija, a do-gađaj su upotpunilii članovi mladogorkestra Gimnazijeuvodnim koncer-tom. Temeprezentacija su bileraznovrsne i kretale su se od predstavljanja društvene mreže Twitter,socijalne mreže čiji broj članova raste svakog minuta, do grafičkogdizajna i muzičkih instrumenata. Zanimljivo i edukativno mini preda-vanje održao je Tihomir Dakić podsjećajući koje su to sve prednostikorištenja bicikla kao prevoznog sredstva naspram automobila idrugih vozila koja dodatno štete našoj planeti. Interesantan koncept„Novi kulturni ritual“ je predstavljen od strane Aleksandra Đorđevićaiz agencije POP (Promocija Oglašavanje Publicitet). Na trećojPechaKucha Night publika je imala prilike i da se kroz prezentacijuupozna sa istorijom, razvojem, značenjem i vrstama nekih tradicional-nih afričkih instrumenata, poput bubnjeva đemba čiji zvuk su prisutnimogli čuti nakon same prezentacije. Organizatori, Udruženje anon-imnih artista (UAA!) i kulturni vodič za mlade „Crna Ovca“, su najavilida će naredna PechaKucha Night biti održana krajem februara 2012.,a biće posvećena Banjaluci. Pozvani su svi da uzmu učešće bilo krozprezentacije ili kroz sponzorstvo.

Održana treća PechaKuchaNight Banja Luka

Sarajevo

8 | i n t e r m e z z o | d e ce m b a r / j a n u a r 2 0 1 2 .

Glenn Miller Orchestra Glenn Miller Orkestar će na početkusvoje nove turneje “In the Miller mood”na koju kreću 2012. godine posjetitinašu zemlju i održati dva koncerta.Ovaj Orkestar koji već više od 20 godinapuni dvorane širom Evrope i koji jejedan od najaktivnijih i najpoznatijihorkestra na svijetu je svoje koncertezakazao 15.01. u Hrvatskom domuHerceg Stjepan Kosača u Mostaru i17.01. u sarajevskom Bosankom kul-turnom centru, što će sigurnoobradovati sve ljubitelje klasičnog jazzai swinga. „In the Miller mood“ je nado-gradnja turneje „Evergreens in swing“koja je postigla ogroman uspjeh i kojaje punila dvorane u 17 država Evrope iu okviru koje je Glenn Miller Orchestrau dvije godine imao nevjerovatnih 260nastupa. Glavni fokus muzičkog pro-grama, naravno, i dalje ostaje na GlennMiller kompozicijama i njegovom jedin-stvenom zvuku koji je stvorio i koji ga jepozicionirao kao idola svoga vremena,dok se kao novina turneje ogleda uomažu drugim bend liderima kao štosu Woody Herman, Count Basie i HarryJames, ali i podsjećanje na Ella-uFitzgerald kao najbolju swing pjevačicusvih vremena. Ulaznice su podijeljene učetiri kategorije: 23,00 KM, 34,00 KM,47,00 KM i 56,00 KM i mogu se kupitiputem portala Kupikartu.ba (e-ulaznicei dostava ulaznica) i na prodajnimmjestima u Sarajevu (Raiseburo uzgradi UNITIC-a; Relax toursposlovnice na platou Skenderije i u uliciBranilaca grada bb) i u Mostaru(poslovnice Fortuna trade tours.

Sarajevo je u decembru postalo pravipraznični grad. Do 15. januara možete uživatina Trgu Alije Izetbegovića, ispred Ekonomskogfakulteta gdje je otvoren Sarajevo HolidayMarket. Naime, riječ je o trgu na kojem susmještene drvene kućice sa primamljivim

slatkišima i sličnim zavrzlamama, a tu je imini lunapark za najmlađe. Unutar trga nalazise i improvizovani Pub, smješten pod šatorom,u kojem svako veče gostuju različiti muzičari.Ulaz je slobodan, a organizatori garantujudobro raspoloženje.

Coca Cola Sarajevo Holiday Market

U sarajevskom klubu Coloseum7. januara očekuje vas nastup pop-ularnog hrvatskog pjevača GoranaKarana sa pjesmama koje nemajurok trajanja... Dašak mora i dal-matinskog šarma itekako prija uhladnim zimskim danima! Sedamdana kasnije, 14. januara, u istom

klubu nastupiće jedinstvena Alek-sandra Radović. Čuvam te, So umoru, Ti to najbolje znaš...pjesmekoje su vam sigurno obilježile nekedijelove života. Ne propustite jošjednu čarobnu noć sa Aleksan-drom. Oba koncerta počinju u 22časa.

Goran i Aleksandra u Coloseum Club-u

U clubu i koktel bašti Jež zaNovu godinu nastupa JasminHodžić sa live bendom, kao i DJKeybone koji će goste zabavljatido ranih jutarnjih časova uz do-maće pop i narodne hitove. Do-

maćini su pripremili i specijalnoiznenađenje za prisutne. Zadobru atmosferu i štimung urestoranu Jež pobrinuće setamburaški band sa Federalnetelevizije. Ulaz je 10 KM.

Doček Nove godine u klubu Jež

Na pozornici Male otvorene kulturne scene, zaproslavu Nove godine zabavljaće vas ČerkezKarasevdah band, kojeg, po riječima brojnihznalaca odlikuje njegovo autohtono zanimanjeza sevdah bez ušminkavanja i nadmenosti. Naz-van po svome pjevaču Nerminu AlukićuČerkezu, Čerkez Karasevdah Band, za dolazećunovogodišnju noć prisutnima obećava živiprovod, sjajno raspoloženje i mnogo dobrogsevdaha, suptilno protkanog nitima soula,bluesa, funka, jazza, r'n'r- a, postrocka, etno-jazza i ostalih strujanja.

Čerkez Karasevdahband u City Pubu

Interna-cionalnamanifestacija"WinterHouse Proj-ect", koja jenajavljivanaza 17. de-cembar naŽeljezničkojstanici uSarajevu,prolongiranaje za više odmjesec te ćese održati 28. januara naredne godine, saopštili suorganizatori. Ovaj događaj uključuje nastupšvedske elektronske zvijezde Aleksa Morena (Alex)i takmičarski dio u kojem će se nadmetati domaćii strani DJ-evi te brojne plesne grupe. Interna-cionalni projekat je zamišljen kao promocijamladih audio, vizuelnih i plesnih umjetnika državaregiona, te dvije evropske zemlje - Švedska iSlovenija. Cijena ulaznice je 10 KM, na dan do-gađaja 15 KM.

Alex Moreno na Željezničkoj stanici

Nova godina ispred BBI centraJavni doček Nove godine održava sei ovaj put ispred BBI centra, na TrguDjece Sarajeva. Novogodišnji pro-gram počinje u 21h. Najavljeno jegostovanje Nine Badrić, MladenaVojičića Tife, grupa Letu Štuke iEmir & Frozen Camels, a programće početi nastupom mlade sara-jevske grupe Futavci.

Sarajevo


Airport Center Sarajevo (ACS), koji će se izgraditineposredno uz sami aerodrom, a tačno prekoputa bivšeg Olimpijskog sela u glavnom graduBosne i Hercegovine, dobija uz 30.800 m² proda-jne površine za iznajmljivanje još kinocentarveličine 3.000 m² sa sedam do devet dvorana.Šezdeset posto prodajnih površina već je izna-jmljeno, početak izgradnje shopping centra ACSplaniran je za početak 2012. godine, a otvorenjeza 2013. godinu. „Nedavno smo proširili projekattako da sada na krovu Airport Centra gradimomultipleks kino-centar veličine od oko 3.000 m²,u koji se ulazi preko pomičnih stepenica iz po-dručja gastronomije. Kino-centar će imati 7 do 9dvorana, a već sada je zabilježen veliki interes”,izjavio je magistar Michael Böck, portparol aus-trijske investitorske grupe IPD/Karimpol, kojagradi shopping centar ACS. „Trenutno prego-varamo s dva potencijalna operatera budućegmultipleks kino-centra“. „U ovom trenutku smoveć iznajmili oko 60 posto prodajnih prostora iveć nam se pridružio čitav niz velikih međunaro-dnih i nacionalnih brendova: Zara, Bershka,Stradivarius i Pull&Bear su četiri modna brandašpanske grupe Inditex koji će otvoriti svoje pro-davnice u Airport Centru Sarajevo. Od modnihkuća pridružiće im se još New Yorker (Nje-mačka) i Oviesse (Italija), zatim supermarketDelhaize (Belgija) i Sport Life za sve vezano zasport (B&H)“, objašnjava Böck.

Multipleks kina u Airport Centru Sarajevo

Međunarodni festival Sarajevo Sarajevska zima2012, koji će se održati od 7. februara do 21.marta pod motom ''2012'', biće otvoren uprestupnoj 2012. godini, u Godini Zmaja i pro-ročanstva Maya, programima u kojima učestvujubosanskohercegovački, evropski i svjetski umjet-nici. Sarajevo će kao svojevrstan interaktivnimuzej oživjeti umjetnici i sarajevska publika krozmuzičke, scenske, teatarske, baletne, opernepredstave, književne susrete, filmsku i likovnuumjetnost. Selektori Festivala Sarajevo Sara-jevska zima završili su izbor najboljih programa idirekcija Festivala je uputila prve pozive umjet-nicima iz Danske koji će na Sarajevskoj zimi bitipredstavljeni u okviru projekta zemlje počasnog

gosta Festivala. Festival će biti otvoren susretomjunaka iz bosanskohercegovačkih bajki ičudesnog svijeta Hansa Christiana Andersena.Na Festivalu će se promovisati kulturna, turis-tička i prirodna baština grada okruženog najjl-jepšim vijencem olimpijskih planina, Bjelašnice,Igmana, Jahorine i Trebevića.

Sarajevska zima 2012

Disciplin A Kitschme će održatisvečanu sarajevsku promocijusvog vrlo hvaljenog albuma„Uf!". Koncertom u petak, 20.januara, u zgradi k.u.d. Slobo-dan Princip Seljo, Velika salapoznata pod starim imenomSloga, i novije vrijeme poznatijasa već istrajnim brendom KlubCinemas. „Uf!", koji se pojavioprvobitno kao specijalni 32-minfree download na Exit Musicetiketi, a kasnije i kao 59-min-utno CD izdanje za PGP RTS(teritorija Srbije) i Crorec (zateritorije Hrvatske i Slovenije),bio je predstavljen u julu ovegodine prvim video spotom za

pjesmu "Ako ti je glasno", kao itrijumfalnim nastupima grupena ovogodišnjem Exit festivalu(8. jula na Exit Music Live bini i10. jula na glavnoj bini). Album,

čije će vinilno izdanje uskorobiti realizovano pod okriljemetikete Odličan Hrčak, dobio ješirom ex-yu regiona izuzetnopohvalne recenzije.

Disciplin A Kitschme predstavlja “Uf!”

Izložba radova mlade autorke Mije Jeličić Izložba slika Mije Jeličić, djevojke koja je već četiri godine na liječenju u Italiji, otvorena je u sara-jevskoj galeriji "Java", a prihod od prodatih slika namijenjen je za troškove njenog liječenja. Riječ jeo izložbi radova ćerke bh. glumca MladenaJeličića Troke, koji se bavi i kulinarstvom, pa jeMia u svojim radovima bila inspirisana svjet-skim kuhinjama. Izloženo je 27 slika rađenihna svili posebnom vrstom boja. Radovi odišuoptimizmom, maštovitošću i životom, uz pre-gršt detalja i intenzivnih boja, podsjećajući navitraž. Motivi su različiti, a posebno se izdvajaserija radova motivisanih svjetskim kuhinjama.Pored slika, na izložbi se prodaju i kalendari saMijinim slikama 12 svjetskih kuhinja, uz adek-vatan recept iz te zemlje, kao i razglednice.Izložba će biti otvorena do 19. januara.

Promovisana knjiga Rudolpha SteineraIzdavačka kuća "Buybook" i Ars Aevi predstavili su knjigeRudolpha Steinera "Ideje za novu Evropu - Kriza i mogućnostiza Zapad" i "Tročlani socijalni poredak". Knjige su objavljeneu Buybookovoj antropozofskoj biblioteci i doprinos su obil-ježavanju 150. godišnjice rođenja Rudolpha Steinera (1861-1925). Knjigu "Ideje za novu Evropu" preveo je s engleskogurednik biblioteke Slobodan Žalica. Žalica je istakao da seradi o sedam predavnja koje je Steiner održao u Dornachu uŠvajcarskoj krajem 1919. i početkom 1920. godine.

Izložba foto škole 2011U galeriji Black Box od 5. do 7. janura bićeizložene forografije sa foto škole pod nazivom''Izložba foto škole 2011''. Autori fotografija su:Ada, Alma, Alma, Almija, Amina, Amra, Andrea,Claudia, Elma, Haris, Kenan, Saša, Senadin, Tea,dok je voditelj foto škole: Agdal Nuhanović. Novasezona foto škole u prostorijama galerije Black-BOX biće u februaru. Svi zainteresovani se moguprijaviti na e-mail adresu:[email protected]

1 0 | i n t e r m e z z o | d e ce m b a r / j a n u a r 2 0 1 2 .

Join to BattleVOL.1

Nakon kratke pauze Dirty AngelsCrew je ponovo počeo sa organizo-vanjem battlova i jamova u Tuzli.Join to Battle VOL.1 će se održati 4.februara u Bosanskom kulturnomcentaru Tuzla. Posjetite ovaj do-gađaj kako biste pomogli u širenjuHIP HOP kulture u Tuzli. Svi kojižele da se prijave na radionice ilibattlove moraju poslati prijave na-jkasnije do 20.01.2012. godine jer jebroj ograničen sa vremenom i pri-maju se prijave u svakoj kategorijipo: Bboy battle - 32 grupe po 3 ple-sača i Hip hop/new style 16 - grupapo 2 plesača. Poslije 20.01.2012.prijave se ne primaju. Objava parova10 dana prije battla. Prijave slati [email protected]

Ovogodišnji konkurs "Fotografija godine BiH2011", osim izbora najboljih fotografija BiH izpet kategorija: priroda, ljudi, grad, novinska ikreativna fotografija, koje će biti proglašenena centralnoj izložbi projekta, obogaćen je i sadvije izložbe fotografija, te čak četiri radionice.Svi zainteresovani se mogu prijaviti nakonkurs "Fotografija godine BiH 2011" na vebstranici www.fotografija.ba/konkurs do 31. de-cembra 2011. godine, nakon čega će stručnižiri odabrati pobjednike. U periodu od 16. do23. januara 2012. godine zainteresovani će

moći prisustvovati predavanjima poznatih fo-tografa: Alfonsa Rodrigeza iz Španije, MarijaPeriše i Nikole Šolića iz Hrvatske te JasminaFazlagića iz BiH. Pored radionica biće postavl-jene i izložbe fotografija "A Portait of a Life"španskog fotografa Alfonsa Rodrigeza iizložba istaknutih autora s prošlogodišnjegkonkursa pod nazivom "Osam". Vrijednost na-gradnog fonda ovogodišnjeg konkursa je 7.000KM. Jedna od nagrada biće i aparat CANONEOS 550D s objektivima EFS 18-55IS + EFS55-250IS.

Konkurs za fotografiju godine

Organizovanog dočeka naotvorenome u Tuzli ni ove godineneće biti, rečeno je iz Kabinetanačelnika Opštine Tuzla. Kao iprošle godine 31.12. tokom danana šetalištu Slana Banja u organi-zaciji Opštine Tuzla biće organizo-vana ˝Nova dječija godina˝ gdje ćemališani uživati u performansuglumaca, plesača i mladih pjevača.S obzirom da su Mostarci i ove go-dine zakinuti za doček Nove godinena otvorenom zbog finansijskekrize u gradu, građanima ne pre-ostaje ništa drugo nego da Novugodinu dočekaju u nekom odmostarskih lokala ili pak da sesami snađu i organizuju vlastitezabave u krugu najmilijih prijateljai poznanika.

Tuzla i Mostar bez dočeka Nove na otvorenom

Širom BiH

Revija 3D filmova u DobojuU Američkom kulturnom centru u Dobojupočele su organizaciono-tehničke pripreme za reviju tri-de filmova koja bi trebalo da budeodržana početkom naredne godine. "Narepertoaru će biti filmovi najnovije holivudskeprodukcije koji nisu prikazivani u BiH, jer jošne postoji odgovarajuća kino-dvorana za pro-jekciju filmova tri-de formata", rekao je član Upravnog odbora Američkogkulturnog centra Rade Tešić. On je dodao da će filmovi za reviju biti izabraniu saradnji sa dobojskim srednjoškolcima, a biće prikazivani u TV sali napanoramskom ekranu uvezanom sa kompjuterom i odgovarajućim televi-zorom, koje je obezbijedila Ambasada SAD u BiH.

Otvoren novogodišnji sajam Bihać 2011!Na bihaćkom Gradskom trgu, otvoren jedrugi po redu Novogodišnji sajam, nakojem učestvuje više od 50 privrednihsubjekata, privrednika i proizvođača.Ovim događajem postignuta je osnovnanamjera organizatora sajma, OpštineBihać, da pruži još jednu priliku za afir-maciju preduzetništva i svega onog što jekroz proizvodnju obilježilo tekuću godinu. Kako je sajam upriličen u at-mosferi Božićnih i novogodišnjih blagdana, veliki broj građana Bihaća, alii USK prisustvovao je samom činu otvaranja sajma, nakon čega su i pos-jetili brojne štandove s izloženim artiklima.

Premijerno izvedene tuzlanske "Tri sestre"U Narodnom pozorištu Tuzla premijerno je izvedena predstava "Tri ses-tre" koju je prema tekstu Antona Pavloviča Čehova režirao Admir Glam-očak. Predstava koja govori o ljubavi i razočarenju, držala je pažnjutuzlanske publike tokom cijelog izvođenja. Tri sestre, Olga (ElviraAljukić), Maša (Ivana Perkunić) i Irina (Ivana Soldar) Prozorov, su zbogprekomande svoga oca, generala Prozorova iz Moskve preselile u provin-ciju. Obrazovane i odgajane na drugačiji način osjećaju da ne pripadajuprovinciji u kojoj žive i jedina im je želja da se vrate u Moskvu. Razočaranje i njihov brat Andrej (Dalibor Brkić), koji se nadao karijeri naučnika.Oženio je ženu koju je volio Nataliju Ivanovnu (Jasminka Pašić), a nakraju se pita zašto je i da li ju je ikada volio. Razočaran, odaje se kock-anju i gubi sav imetak.

Širom BiH

d e ce m b a r / j a n u a r 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 1

Nova urednica je Hana Kazazović, u in-ternet svijetu poznatija kao “CyberBosanka” sa stalnom adresom nawww.bosanka.net. Njeno dugogodišnjeiskustvo u pisanju bloga i poznavanjeinternet svijeta iz “prvih redova” su bileglavne kvalifikacije za mjesto urednikaovog portala.Osnovni cilj Intermezzo portala jenapraviti mjesto na kojem ćete se os-jećati ugodno. Želja je da se čitaocinaviknu da tu dođu kad požele da seodmore od svakodnevnih briga i prob-lema da bi pročitali nešto zanimljivo,naučili nešto ili upoznali ljude i krajevekoji zaslužuju da ih upoznate.Živimo u vremenu u kojem svi pri-mamo previše informacija koje namrealno i ne trebaju. Ono što pročitamodanas brzo izgubi na značaju, a malotoga ostavi neki dublji trag na nama.Zato je odluka da se prestane sa ob-javom dnevnopolitičkih vijesti. 99% njihnam neće pomoći u životu, i osimdizanja pritiska i nerviranja teško da ćeostaviti neki drugi utisak na nas. Um-jesto njih se objavljuju priče, reportaže iintervjui koji će vam pokazati i nekudrugu stranu života na ovim pros-torima – pozitivniju, ljepšu, opti-mističniju. A ako ne bude uvijek mjestaza pozitivne stvari trudićemo se da i

one manje lijepe budu pripremljene naneki originalan način.Postoji još jedna karakteristika ovepromjene. U internet svijetu je za-vladala poplava prenošenja sadržajasa stranice na stranicu, sa ili bezdozvole, i vrlo često jedan isti tekst ucjelini možete pronaći na minimalno10 adresa. Neki zaslužuju da sepredstave što većem broju ljudi aliće Intermezzo portal to raditi namalo drugačiji način. Tekstove kojeocijenimo da su zanimljvi nećemoprenositi u cjelini nego ćemo za njihnapisati uvod uz linkovanje na stran-icu na kojoj ga možete pročitati. Toćemo raditi zbog toga što poštujemotrud i rad svakog portala i autorakoji uspiju napisati dobar tekst. Intermezzo.ba će se truditi da vam,pored autorskih tekstova i priloga,ponudi i pokaže ono najbolje štomožete pročitati i sresti na inter-netu. Bilo da se radi o nekim velikimimenima ili “malim” blogerima ko-jima smo posvetili i novu rubriku Na kraju ćemo reći da smo orjentisaniuglavnom na sadržaje i ljude iz Bosne iHercegovine ali i čitav region. Cilj je dasvi ljudi koji znaju i razumiju jezik a kojisu pozitivni i željni boljeg života tupronađu nešto za sebe.

Novi koncept portalaIntermezzo.ba Izložba slika

"Andriću u čast"U bijeljinskoj Galeriji "MilenkoAtanacković" svečano jeotvorena izložba akvarela "An-driću u čast" slikara HadžiBranka Nikitovića. Na izložbije predstavljeno 50 djela samotivima ćuprije na Drinipovodom pedeset godina oddodjele Nobelove nagradepoznatom piscu Ivi Andriću."Na prvi pogled na ovimslikama se čini kao da je sve

isto, a zapravo ništa nije isto" ,rekao je autor. On je dodao dase u brzo sušivoj tehnici ak-varela ne može naslikati dvaputa ista slika, iako su svenaslikane u kratkom periodusa platoa ispod ćuprije naDrini. Nikitović je rekao daljudi uočavaju da na slikamanema čovjeka, objašnjavajućida čovjeka nema fizički, ali gaima "iznutra".

Internet magazin Intermezzo je u proteklom periodu „pretrpio“ promjenu dizajna i koncepta.

Arhivska izložba o Jugoslovensko-francuskim odnosimaU Prijedoru je otvorena izložba arhivskih doku-menata pod nazivom „Jugoslovensko-francuskiodnosi 1918-1941″, a rezultat je saradnje ArhivaSrbije, Arhiva Republike Srpske iz Banjaluke iMuzeja Kozare. Direktor Muzeja Milenko Radi-vojac potvrdio je da je izložba u stvari svojevrsnadokumentarna priča o dugogodišnjem pri-jateljstvu srpskog i francuskog naroda kojapočinje srpsko-francuskim odnosima na završetku Prvog svjetskog rata istvaranjem Kraljevine SHS i kasnije stvaranjem Kraljevine Jugoslavije i njenodnos sa Francuskom. Izložba će biti otvorena do 29. januara i već su dogov-orene posjete učenika prijedorskih škola na početku drugog polugodišta.


Hypo Alpe-Adria-Bank BiH u Sarajevu je otvorila dvijenove poslovnice, nastavljajući strateško širenje poslovnemreže na domaćem tržištu.Novootvorene poslovnice Hypo banke nalaze se u sara-jevskim naseljima Ciglane, u ulici Husrefa Redžića 1, i naGrbavici, u ulici Trnovska 2. U sklopu novih poslovnica nausluzi građanima biće i 24-satni bankomati.Hypo banka je za klijente novotvorenih poslovnicapripremila i posebnu ponudu promocije svojih proizvoda iusluga koja će trajati do 15. februara 2012. godine, a kli-jenti koji prvi posjete nove poslovnice mogu da računaju na poklone banke. Tokom trajanja pomenute ponude svi

novi klijenti banke imaće mogućnost da podnesu zahtjevza nenamjenske i stambene kredite po vrlo povoljnimkamatnim stopama, kao i zahtjeve za Hypo Visa Revolv-ing i Classic kartice bez dodatnih naknada. Svi klijentikoji prenesu svoja tekuća primanja na račun Hypo bankeimaju mogućnost dozvoljenog prekoračenja po tekućemračunu u vrijednosti od čak četiri mjesečne plate.Takođe, novim klijentima biće ponuđen bogat izbor šted-nih proizvoda sa vrlo atraktivnim kamatnim stopama, aprvih sto štediša može da računa na posebne pokloneHypo banke, navodi se u saopštenju..

Otvorene dvije nove poslovniceHypo banke u Sarajevu

Rast proizvodnje od 5,9 odstoIndustrijska proizvod-nja ostvarena u Re-publici Srpskoj /RS/ zajedanaest mjeseci ovegodine veća je za 5,9odsto nego u istomperiodu prošle godine,podaci su Zavoda za statistiku RS.Posmatrano prema oblastima proizvodnje, najvećiprocentualni rast od 20,2 odsto registrovan je uvađenju ruda i kamena. Rast proizvodnje u prerađi-vačkoj industriji iznosio je za jedanaest mjeseci ovegodine 4,2 odsto, a proizvodnja i snabdijevanje elek-tričnom energijom, gasom i vodom veća je za 2,2odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu. Pos-matrano prema namjeni industrijske proizvodnje,najveći procentualni rast za jedanaest mjeseci ovegodine u odnosu na isti prošlogodišnji period od 31odsto registrovan je kod trajnih proizvoda za širokupotrošnju, dok je pad od sedam odsto registrovankod kapitalnih proizvoda.

“Željeznice RS” već duže vrijeme nemogu da izmiruju sve dospjele obavezezbog čega je potrebno otpustiti 1.000 rad-nika, navodi se u prijedlozima odluka zapetu vanrednu sjednicu Skupštine ak-cionara ŽRS. Trenutno u preduzeću imaoko 3.600 zaposlenih, a otpuštanje rad-nika trebalo bi biti okončano do jula idućegodine, javile su agencije.- Treba sačiniti rigorozan operativni planštednje na svim nivoima, te predvidjetisankcije za nepoštovanje mjera. Najvećeuštede se moraju ostvariti na troškovimaradne snage i broj zaposlenih treba u štokraćem periodu svesti na 2.500, što suevropski standardi za veličinu željeznicakao što su ŽRS – navodi se u prijedlozima.ŽRS godinama posluju sa gubicima, a dabi uspostavile kakvu-takvu finansijskuravnotežu, ŽRS su prethodnih godina višeputa kod domaćih banaka uzimale nepo-voljne kredite, navodi se u prijedlozima.Obaveze ŽRS prema zaposlenim do 30.septembra ove godine iznose 28,6 mil-iona maraka. Po osnovu podignutih kred-ita, dugovanja prema dobavljačima,zaposlenim i Vladi RS dospjele obavezeŽRS popele su se na 83,5 miliona KM,dok potraživanja preduzeća iznose 20miliona KM. Obaveze ŽRS su se od okto-bra do decembra ove godine povećale zaoko dva miliona maraka.

Predloženo otpuštanje 1.000 radnika

Business

NLB Tuzlanska banka mijenja imeSkupština dioničaraNLB Tuzlanske bankeDD Tuzla odlučila je daova banka mijenja imeu NLB Banka, a ovaodluka predstavljalogičan nastavakstrateškog razvojnogplana da se pojača i jasno odredi prisustvo Banke na ci-jelom području Federacije BiH /FBiH/.Direktor NLB Tuzlanske banke Almir Šahinpašić jepovodom zvaničnog usvajanja odluke o promijeni imenaBanke istakao da su već na svečanom otvaranju renovi-ranog prostora Glavne filijale u Sarajevu u maju ove go-dine, uspješno završene neophodne predradnje s ciljemefikasnije organizacije rada, unapređenja i učvršćivanjaliderske pozicije u Tuzlanskom kantonu, kao i jačanjupozicije u ostalim kantonima FBiH. Banka je članicaNLB Grupe, najveće slovenačke međunarodne finansi-jske grupacije na području jugoistočne Evrope koja broji49 članica na 15 tržišta.

Ambasador SAD u BiH PatrikMun i premijer Federacije BiHNermin Nikšić svečano su uSarajevu otvorili ”Mekdonaldsov”drajv in restoran. ”Drago mi je daprisustvujem otvaranju drugog`Mekdonaldsovog` restorana uBiH. Od otvaranja prvog u junu,`Mekdonaldsov` restoran jepostao nešto prepoznatljivo u

Sarajevu”, rekao je Mun. Američkiambasador je rekao da je ”Mek-donalds” poznat po otvaranju rad-

nih mjesta i predstavlja simboldruštveno odgovornog preduzeća.BiH je 118 zemlja u kojoj je ”Mek-donals” prisustan. Prvi restoranotvoren je u junu, a drajv inomogućava gostima da hranukupe iz automobila. U narednojgodini planirano je otvaranjerestorana ”Mekdonaldsa” uMostaru i Tuzli.

Otvoren "Mekdonalds” drajv in restoran

Netačne tvrdnje o povlačenju iz BiHHypo Alpe Adria banka demantovala je izvještaje poje-dinih medija o svom povlačenju sa tržišta bivše Ju-goslavije. Iz Hypo Alpe banke Banjaluka i Mostarsaopšteno je da su izvještaji o povlačenju sa tržištabivše Jugoslavije nastali zbog najave reprivatizacijeove banke od strane predsjednika njene uprave Got-valda Kranebitera.

Prikupljeno više od 115miliona od otkupa stanovaPo osnovuotkupastanova uRepubliciSrpskoj jeprikupljeno115.142.453 KM i ta sredstva su plasiranaputem komercijalnih banaka u oblikustambenih kredita, podaci su Investiciono-razvojne banke Republike Srpske ad Ban-jaluka. U Republici Srpskoj ukupno jeprivatizovano 58 714 stanova, od čega je 43811 stanova otplaćeno, a za 14 903 otplataje u toku.


business

Fabrika glinice „Birač“ planira dau 2012. godini proizvede oko300.000 tona glinice i oko 65.000tona zeolita. Da bi se osiguralikontinuitet i redovnostproizvodnog procesa, jedan odpreduslova je i obezbjeđenjepotrebnih sirovina. PredsjednikUpravnog odbora Fabrike glinice„Birač“, Martynas Ugianskis do-govorio je sa predsjednikomkompanije „Boksit“ iz Milića Ra-jkom Dukićem, isporuku boksitaza narednu godinu. Prema pot-pisanom ugovoru, „Boksit“ će na-jvećem zvorničkom kolektivu, u 2012.godini, isporučiti 400.000 tona rude,čime se stvaraju uslovi da ova dva na-jznačajnija privredna subjekta u regijiBirač rade i u 2012. godini. Predsjednik Upravnog odbora Fabrikeglinice „Birač“ Martynas Ugianskisrekao je da kompanija iz Zvornika,iako posluje u teškim uslovima, zbognegativnih trendova na svjetskomtržištu, nastavlja poslovnu saradnjusa dugogodišnjim strateškim part-

nerom iz Milića.„Potpisivanje ovog ugovora smatramoveoma važnim, jer se na ovaj načinobezbjeđuje sigurna isporuka rude zaredovno odvijanje procesa proizvodnjeu fabrici. Naš cilj je da „Birač“ radi i daobezbijedimo egzistenciju za sve našeradnike“, kaže Martynas Ugianskis. Pored rude iz Milića, „Birač“ će za radsvojih kapaciteta obezbijediti i boksit izRudnika u Srebrenici, te MrkonjićGrada i rudnika iz Hercegovine.

Srbijanci grade prvevjetroelektrane u RSPreduzeće “Omega plus” izBeograda, srbijanskog biznis-mena Zlatka Mandžuke, biće in-vestitor izgradnje prvog parkavjetrenjača na području RS,potvrđeno je u opštini Berkovići,na čijoj teritoriji će se djelimičnorealizovati projekat. Ranko Lučić,načelnik Berkovića, komentar-išući odluku Vlade RS o utvrđivanju javnog interesa za dodjelu koncesije zaizgradnju parka vjetrenjača na lokalitetu Trusine, kazao je da je tokonkretizacija njihovih aktivnosti i lobiranja proteklih godina. Sa tim je,priznaje Lučić, “zakopana ratna sjekira” između Ministarstva industrije,energetike i rudarstva RS i čelnika opština istočne Hercegovine, koji su seu proteklom periodu međusobno optuživali za samovolju, odnosno op-strukcije u sprovođenju projekta izgradnje vjetroelektrana. Prema rješenjuVlade RS, koncesionar parka vjetrenjača predviđene instalisane snage 51megavat na području opština Nevesinje i Berkovići dodijeliće se putemjavnog poziva, u skladu sa Zakonom o koncesijama.

“Skontoprom” na tržištimaNjemačke, Holandije i RusijePreduzeće za proizvodnju namještajai presvlaka za namještaj “Skonto-prom” iz Prijedora za 2012. godinuugovorilo je izvoz svojih proizvoda zanove kupce u Njemačkoj, Holandiji iRusiji, rekla je direktor i vlasnikjednog od najvećih izvoznika u BiHElizabeta Josipović. “Nastavićemo daradimo za tržišta Švedske, Italije iSlovenije, za koja smo i do sada radili, a švedska `Ikea` je i dalje naš naj-važniji poslovni partner i kupac”, rekla je Josipović novinarima u Prijedoruna obilježavanju 13 godina postojanja ove firme. Ona je navela da je “Skon-toprom” ove godine otvorio nove proizvodne i prodajne pogone, proširioasortiman proizvoda i povećao broj radnika.

“Arselor Mital” želi državni kapital u RŽR “Ljubija”“Arselor Mital”, vodeća svjetska kompanija u proizvodnji čelika irudarstvu, dostavila je Vladi Republike Srpske ponudu za kupovinudržavnog kapitala u Rudniku željezne rude “Ljubija”, izjavio je direktorrudnika “Arselor Mital Prijedor” Mladen Jelača. Jelača je dodao daočekuju pozitivan odgovor Vlade RS.

„Birač“ obezbjeđuje sirovine za rad

Martynas Ugianskis, predsjednik Upravnogodbora FG „Birač“

business


Federalne vlasti moraju početi razmišljati omjerama opreza prilikom odluka o novim kred-itima koji utiču na strukturu spoljnog duga čijaotplata se vrši iz budžeta FBiH. Ukoliko prihodiostanu na sadašnjem nivou, procjena je da će unarednim godinama iznos novca za otplatuspoljnog duga FBiH premašiti zakonski limit.Novo zaduživanje bi trebalo zasnivati na konce-sionim uslovima novih kredita, finansiranju pri-oritetnih investicija, prenošenju zaduženja nanove korisnike pod uslovom da vraćaju kredite izvlastitih prihoda.

FBiH gomila spoljni dug!

Fabrika namještaja ”Eko lajn” iz Petrova, koja jeproglašena za najznačajnijeg investitora u BiH u2010. u kategoriji grinfild, očekuje da će ove go-dine, i pored krize, premašiti prošlogodišnji izvozu Holandiju, koji je iznosio 1,4 milion KM. “Kolikoće to biti još se ne zna, jer se tek očekujesvođenje računa”, rekao je Radojica Rakanović,menadžer “Eko lajna”.Rakanović je istakao da svjetska ekonomska krizanegativno utiče i na “Eko lajn”, ali da se teškoćeneutralizuju osvajanjem novih proizvoda i stalnimpoboljšanjem njihovog kvaliteta.U “Eko lajnu” zaposleno je 45 radnika, a u nared-noj godini trebalo bi da bude zaposleno još 20. Ufabrici se trenutno proizvodi 140 artikala odpunog drveta, a proizvodni asortiman se svakod-nevno povećava. Fabrika masivnog namještajaravnih linija “Eko lajn” najveći je izvoznik u opštini

Petrovo. Fabrika je otvorena u septembru prošlegodine i tada je zapošljavala 10 radnika. U izgrad-nju fabrike partneri iz RS i Holandije uložili su 1,1milion evra, a kasnije je uloženo još 700.000 KM unovu fabriku stolica i tapaciranog namještaja.

“Eko lajn” sve bolje posluje

Tačno prije godinu dana BalkanInvestment Bank potpisala jeUgovor o kupovini većinskog di-jela imovine i obaveza Una banke.Od tog dana Una banka poslujepod nazivom Filijala Una, BalkanInvestment Bank sa svojih 10poslovnih jedinica u 9 gradovaUnsko-sanskog kantona.“U godini iza nas, kao i većinaprivrednih subjekata u BiH, ali i uEvropi suočili smo se sa brojnimizazovima, posebno kada je riječ opokretanju novih projekata iposlova, kao što je bila FilijalaUna. Ali zahvaljujući velikom na-poru, predanom radu, zalaganju,međusobnom razumijevanju i po-dršci svih zaposlenih, poslovnihpartnera, medija, institucija i

predstavnika lokalne i kantonalnevlasti, u posljednjih godinu danapostigli smo primjetne rezultate. Zadržali smo većinu preuzetih kli-jenata iz Una banke, povećali brojtekućih računa fizičkih lica za47%, uveli nove proizvode i uslugei time povećali obim poslovanja

po svim segmentima.Da idemo u pravom smjeru i dasmo za godinu dana pridobili pov-jerenje svojih klijenata i građanaUSK-a, najbolje nam govori po-datak stalnog rasta depozita, kojije od početka godine uvećan za triputa. Bitno je istaći da smo brojzaposlenih povećali za 13 %.Takođe, ostvarili smo odličnusaradnju sa Ekonomskim fakulte-tom u Bihaću zahvaljujući kojojomogućavamo obavljanje stručneprakse za studente u našimposlovnicama, a troje najboljih dosada, već su dobili posao ipridružili se našem timu”, is-takako je tim povodom EdvinasNavickas, direktor Balkan Invest-ment Bank.

Prvi rođendan Filijale Una, Balkan Investment Bank

Zatvoreno više od 7 000poslovnih subjekataU Federaciji BiH ove godine prestala su saradom 7 162 poslovna subjekta i zanatlijezbog velikih nameta i fiskalizacije. SekretarUdruženja samostalnih zanatlija KantonaSarajevo Mirza Kuluglić rekao je da veliki brojljudi zatvara radnje, ali da nije siguran da li jeto samo zbog fiskalizacije ili zbog inače velikihnameta države. On je naglasio da se najvišeodjavljenih djelatnosti odnosi na trgovinu i us-luge. U Unsko-sanskom kantonu odjavljeno je279 zanatskih i srodnih djelatnosti, 92samostalne trgovinske radnje i 51 samostalnaugostiteljska radnja. Zbog nemogućnostifiskalizacije, odjavljeno je 63 odsto radnji, abez posla je ostalo oko 265 vlasnika.

Previsoki porezi najvećaprepreka za investiranje Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u ko-jima visina poreza najviše ograničava investi-cije i podsticaje za rad, te je prema ovomparametru među najlošije rangiranim zeml-jama svijeta. Prema godišnjem izvještaju Global Competi-tiveness Report (GCR), koji je objavio Svjetskiekonomski forum, BiH je jedna od 20 zemaljau kojima visina poreza najviše ograničava pod-sticaje, te se nalazi na 123. mjestu od ukupno142 zemlje svijeta. Ipak, po ovom parametruBiH nije najlošije rangirana zemlja bivše Ju-goslavije. Hrvatska se po negativnom uticajuvisine poreza na investicije nalazi na čak 140.mjestu, dok je Slovenija na 129. mjestu. Srbijase nalazi na pet mjesta ispred BiH. Premaovom izvještaju, visina poreza najmanji uticajima na investicije u Kuvajtu, Luksemburgu,Švajcarskoj i Hong Kongu.

Mljekara "Milk san" iz SanskogMosta udvostručila jeproizvodne kapacitete nakon štoje postignut sporazum s pre-duzećem "Vita milk" iz Prije-dora o proizvodnji i pakovanjumlijeka i mliječnih proizvoda zatu kompaniju. „Za naše part-nere radićemo proizvode i am-

balažu, koju će oni potom dis-tribuisati na tržište BiH. Radi seo proizvodnji jogurta, pavlake isira“, izjavio je MuhamedKamerić, vlasnik "Milk sana".On napominje da je ugovor, vri-jedan milion i po maraka, pot-pisan na 12 mjeseci. "Milk san"će partneru "Vita milk" is-

poručivati 5.000 litara mlijekadnevno.

Milk san: Ugovor od 1,5 miliona KM

Edvinas Navickas, direktorBalkan Investment Bank

Bihaćka industrija rashladnih aparata (BIRA),koja je nekada bila dio koncerna Gorenje, adanas je u većinskom vlasništvu Robota, većmjesecima ne radi u svom optimalnom ka-pacitetu, dok su radnici poslani na čekanje.Donedavno proizvodili su kućanske aparate za31 državu svijeta i bili vodeća proizvodna firma uBiH, ali je trenutno u zastoju. „Radimo na imple-

mentaciji novih proizvodnih linija i vršimo kon-solidacije unutar firme kroz ovaj planirani zastoj.Propisane obaveze za ovaj period, od 80 postoobima, isplaćujemo redovno radnicima. Iako bezproblema ostvarujemo sve certifikate i ateste,teškoće dolaze od vlastite države čiji su nametineodrživi, a okolnosti privređivanja zaista teške“,istakao je direktor Bire, direktor Edin Muslić.

Bira poslala radnike na čekanjebusiness

Novoosnovana kompanija “Atlantis”, registrovana za skladištenje, trgovinu i manipulacijunaftom i naftnim derivatima, članica “Mi Grupe”, u vlasništvu preduzetnika Stanislava Mu-cića, i “Luka Ploče trgovina”, u 100-odstotnom vlasništvu “Luke Ploče” d.d., namjeravajuna području pločanske luke graditi terminal za tekuće terete vrijedan 140 miliona eura.Krajem jula ove godine “Atlantis” je potpisao ugovor o potkoncesiji s firmom LPT, uz sa-glasnost Lučke uprave Ploče. Time su osigurani uslovi za gradnju terminala za tekućeterete, prvenstveno naftne derivate, ukapljeni naftni plin i tekuće kemikalije, te potkonce-sija za obavljanje privredne djelatnosti na ugovorenom području i na zajedničkoj infra-strukturi.


Luka Ploče - novi terminal

Priliv stranih investicija u BiH će se ove godine zadržatiskoro na lanjskom nivou, odnosno njihov iznos će bitisvega jedan do dva odsto viši u odnosu na 2010. proc-jenjuju u Agenciji za unapređenje inostranih investicija

u BiH (FIPA). Trend kontinuiranog opadanja stranihulaganja u BiH uočljiv je još od 2007. godine. Naime,bilans 2007. u odnosu na 2008. je pokazao da se prilivstranih investicija u BiH prepolovio sa 1,62 milijarde na701 milion evra. U 2009. godini je i dalje bilježen snažanpad stranog investiranja, jer su na kraju te godineukupne investicije iznosile 452 miliona evra, da bi sumastranih ulaganja na kraju prošle godine iznosila 359

miliona evra, podaci su FIPA. Prema zvaničnim polu-godišnjim podacima kojima FIPA raspolaže, 20 odstoiznosa u BiH je investirala Srbija, nakon nje sa 16 odstoslijedi Turska, a potom slijede Njemačke sa 14 odsto iSaudijska Arabija sa deset odsto. Najviše je investiranou sektor bankarstva, 34,3 odsto, a nakon njega slijedioblast proizvodnje sa 27,8 odsto, te trgovina sa 14,6odsto.

Nizak nivo ino-ulaganja u BiH


Prije četiri godine u Sarajevu jeodržana konferencija pod nazivom„Medijacija, rješavaje sporova i korpo-rativno upravljanje“ koju su organizo-vali IFC (International FinanceCorporation) i Globalni forum o kor-porativnom upravljanju iz Vašingtona,Sjedinjene Američke Države.Jedan od učesnika konferencije bio jeMervyn King, predstavnik vodećih sv-jetskih autoriteta u oblasti korpora-tivnog upravljanja, autor brojnihpublikacija o toj temi, dugogodišnjičlan arbitražnog suda Međunarodneprivredne komore u Parizu i aktivnimedijator.U vrijeme održavanja ove konferencije(kraj septembra 2007. godine) pažnjubh. javnosti privlačio je do tadaneviđen i veoma žestok, brutalan ikrajnje čudan sukob tadašnjeg minis-tra energije, industrije i rudarstva uVladi FBiH Vahida Heće i članovaNadzornog odbora ElektroprivredeBiH Sarajevo.Hećo je tada, naime, insistirao da po

svaku cijenu smijeni aktuelni Nad-zorni odbor, a potom i direktora kom-panije, kako bi na to mjesto postaviočovjeka odanog Stranci za BiH, poli-tičkoj partiji kojoj je pripadao i on kaoresorni ministar. No, Heći se tada žestoko opirao drRasim Gačanović, predsjednik Nad-zornog odbora Elektroprivrede BiH,koji je tvrdio da nije pametno mijenjatimenadžment kompanije i to baš utrenutku kada je firma konačno prek-inula niz godina poslovanja s gu-bicima i kada je počela pozitivnoposlovati. Novinare je, naravno, interesovalo štateorija i svjetska praksa u segmentukorporativnog upravljanja „kaže“ uovakvim slučajevima, dakle kadapredsjednik Nadzornog odbora neželi provesti u djelo odluku većinskogvlasnika kompanije (Vlade FBiH kojakontroliše 90 odsto dionica Elektro-privrede BiH Sarajevo).Na opšte čuđenje prisutnih, MervynKing je eksplicitno stao na stranu

predsjednika Nadzornog odboraElektroprivrede BiH. „Nadzorni odborne treba raditi u interesu većinskogvlasnika, nego jedino, samo iisključivo u interesu kompanije“,rekao je King.Koliko je King bio u pravu svjedoče igodine koje su uslijedile nakon toga.Ministar Hećo je uspio smijeniti Nad-zorni odbor i postaviti „svog čovjeka“.Elektroprivreda BiH je tu i narednugodinu poslovala pozitivno, zahvalju-jući isključivo ugovorima koje je do-govorio smijenjeni menadžment, aonda se sve vratilo na staro - pod diri-gentskom palicom Stranke za BiHjavno preduzeće Elektroprivreda BiHponovo je utonulo u gubitke, čije seposljedice i danas osjećaju.

REIZBOR BEZ RAZLOGANažalost, bh. javnost nije apsolutnoništa naučila iz ovog slučaja. Prije parmjeseci aktuelna federalna Vladasmijenila je stari i imenovala noviNadzorni odbor Energoinvesta Sara-

jevo, jedne od najvećih i najpoznatnijihbh. kompanija. Novi Nadzorni odborje potom „proveo u djelo“ stranačkuodluku o smijeni dotadašnjeg gener-alnog direktora, mr Džemaila Vla-hovljaka, na koju je zbogproceduralnih razloga i Vlada FBiH„stavila svoj potpis“. Naravno, u svemu ovome ne bi biloništa čudno niti sporno da je VladaFBiH, kao vlasnik 67 posto dionicakompanije, odnosno novi Nadzorniodbor Energoinvesta, ponudilaodgovor na osnovno, veoma logičnopitanje: „Zašto se mijenja menadž-ment koji uspješno posluje“?No, krenimo redom. Magistartehničkih nauka Džemail Vlahovljakimenovan je za generalnog direktoraEnergoinvesta Sarajevo sredinom2002. godine. Riječ je o čovjeku koji jesvoj cijeli radni vijek proveo u ovojfirmi, radivši na mjestima inženjera,projektanta, direktora sektora i Insti-tuta za energetiku, da bi potom, kra-jem 2001. godine, na konkursu bio

SMJENA NADZORNOG ODBORA I MENADŽMENTA ENERGOINVESTA

Hronologija beščašća

business

izabran za generalnog direktora. Vla-hovljak je tada naslijedio na mjestudirektora Nedžada Brankovića, pri-padnika Stranke demokratske akcije(SDA), koji je otišao u federalnu Vladu,prvo na mjesto ministra prometa i ko-munikacija, a potom i na mjesto pre-mijera. Treba takođe naglasiti, što jeza ovu priču jako bitno, da Vlahovljaknije „stranački čovjek“, dakle da nijeaktivni sljedbenik i pripadnik nijednepolitičke opcije u BiH.Vlahovljak je od Brankovića naslijediofirmu koja gotovo da nije imala pri-hoda od osnovne djelatnosti (projek-tovanje i izgradnja elektroenergetskihpostrojenja), koja je redovno poslovalasa jedan ili dva miliona KM gubitkagodišnje, te koja je većinu svojih pri-hoda ostvarivala od iznajmljivanjaposlovnih prostora koje je ova kom-panija posjedovala u BiH i regiji. Ubrzo po preuzimanju kompanije,Vlahovljak je pokazao nevjerovatnetehno - menadžerske sposobnosti. Zamanje od dvije godine preporodio jefirmu: povezao se s poslovnim part-nerima, ugovorio nekoliko velikihposlova iz segmenta osnovne djelat-nosti Energoinvesta, vratio se natržišta Libije i Iraka, otvorio novatržišta u Alžiru, Etiopiji i Meksiku, tepovezao sve firme ćerke Energoin-vesta. Rezultati su zaista bili spek-takulari. Nakon samo godinu i poEnergoinvest je od gubitaša sa dvamiliona KM minusa postao kompanijakoja je poslovala sa osam miliona KMdobiti. Prihodi iz osnovne djelatnostikompanije povećali su se za šest doosam puta, a udio prihoda od iz-namljivanja poslovnih prostora uukupnom prihodi kompanije i grupepostali su zanemarljivi, iako su i oniporasli u apsolutnim iznosima, aprema finansijskim izvještajima oposlovanju kompanije koji su objavl-jeni na stranicama Sarajevske berze(SASE).Do kraja prvog mandata Vlahovljak jeu potpunosti preporodio kompanijuna čijem je čelu bio, što je ujedno bio idovoljan argument da ponovo na

konkursu bude izabran za direktoraEnergoinvesta i u drugom mandatu.No, tada počinju i problemi za Vla-hovljaka i Energoinvest.Budući da je sada kompanija poslo-vala s profitom, redovno isplaćivalaplate zaposlenicima i plaćala svesvoje obaveze, u Stranci demokratskeakcije ponovo se aktivirala ideja da bina mjestu direktora Energoinevstatrebao biti „njihov čovjek“, jer, kakokažu, „to mjesto njima pripada“. Tada je SDA „vladala“ Federacijomzajedno sa partnerskom Strankom zaBiH. Prema nepisanom pravilu,vladajuće stranke dijele plijen takošto, recimo, BH Telecom pripadaSDA, a Elektroprivreda BiH Stranci zaBiH. Ministarstvo prometa i komu-nikacija FBiH tradicionalno pripadaSDA, a Ministarstvo energetike, in-dustrije i rudarstva Stranci za BiH itako dalje ... Shodno toj kadrovskojkombinatorici Energoinvest „pripada“SDA. No, budući da je kompanijaposlovala pod SDA s gubicima, Ener-goinvest nije bio pretjerano interesan-tan čelnicima stranke sve dok nijepočeo poslovati pozitivno. Tada su seu SDA sjetili da njima „pripada Ener-goinvest“ i - napad je krenuo. Tokom 2007. i 2008. gotovo da nijebilo pripadnika SDA koji nije javno„blatio“ ovu firmu. No, jedini problemza SDA je bilo to što Energoinvest nijeposlovao sa skandalima, a poslovao jes profitom, tako da bh. javnost nijebaš objeručke prihvatila ideju SDA oneophodnoj zamjeni menadžmenta.Osim toga, Stranci demokratske ak-cije nije išao u prilog niti političkisukob sa dotadašnjim partnerom,Strankom za BiH, čija je saglasnostbila neophodna za bilo kakve smjene.Najbestijalnije napade na menadž-ment Energoinvesta u tom perioduvršio je Mustafa Mujezinović, članSDA i čovjek koji je u premijerskojfotelji smijenio Nedžada Brankovića,koji je, što je veoma interesantno,poslovnu karijeru počeo upravo u En-ergoinvestu, kao „neprimjetni i pril-ično neaktivan“ inženjer.

Mujezinović je pokrenuo pitanje sm-jene menadžmenta na osnovunekakvog fantomskog, nikadpotvrđenog pisma namjere nekenepoznate firme iz Turske koja je,navodno, bila zainteresovana za pri-vatizaciju ove firme. Kada su se Fed-eralni mediji počeli raspitivati o tomfantomskom pismu namjere, Mujezi-nović je cijelu priču naprasno zabo-ravio i okomio se na rezultateposlovanja Energoinvesta.

Tadašnji federalni premijer je odjed-nom počeo javno da optužuje Ener-goinvest da posluje s gubicima, iakosu ga finansijski izvještaji i revizorskiizvještaji Energoinvesta za prethodnihšest-sedam godina veoma argumen-tovano demantovali. Mujezinovićevinapadi na poslovanje Energoinvestasu stali kada je neko od novinarajavnosti predočio rezultate poslovanjaEnergoinvesta u proteklih sedam go-dina, koje su potvrdili i nezavisni revi-

Iskustva iz FrancuskeErol Mujanović je analitičar priUNDP u BiH. Završio je ekonom-ski fakultet u Francuskoj, gdje jepotom magistrirao Business In-telligence. Tri godine je radio unekoliko velikih francuskih kom-panija, a potom se vraća u BiH,prvo u Agenciju za promocijustranih investicija (FIPA), apotom u UNDP. Zamolili smo gada za magazin Intermezzoprokomentariše rad nadzornihodbora u Francuskoj i da ihuporedi sa stanjem u BiH.Mujanović u razgovoru za našmagazin kaže da tek oko 5 posto kompanija u Francuskoj ima nad-zorni odbor. Riječ je uglavnom o velikim korporacijama ili konglomera-tima. Glavni cilj nadzornog odbora je, kao i u BiH, nadzorfunkcionisanja preduzeća i izvještavanje dioničara o tome. Kao i u BiH,nadzorni odbori imenuju članove uprave kompanije te odobravaju gen-eralnu strategiju poslovanja. Međutim, tu prestaju sve sličnosti ...„Profil članova nadzornih odbora u Francuskoj obično podrazumijevaprolazak kroz nekoliko vrhunskih obrazovnih institucija, poput naprimjer, Ecole Polytechnique, l’Ecole Nationale d’Administration i takodalje, gdje je upis uglavnom nedostupan 'običnim ljudima'. Članstvo unadzornim odborima ostaje, takođe, sudeći po statistikama privilegijamuškaraca, relativno zatvoreno ženama kojih ima tek oko 10 posto“,kaže Mujanović.Iz pomenutih škola već decenijama izlazi politička elita Francuske,koja se raspoređuje i u nadzorne odbore kompanija, a gotovo da senemoguće zaposliti u nekom ministarstvu bez završenih ovih škola.„Politika je,dakle, veoma prisutna u odabiru članova nadzornih odbora,zato što su veze sa politikom neraskidive i jer se radi o ogromnimkompanijama i ogromnim finansijskim interesima“, kaže on, dodajućida se u tom slučaju Francuska ne razlikuje puno od BiH.Zbog takve strukture nadzornih odbora, te zbog ogromnih finansijskihinteresa, skandali u radu nadzornih odbora u Francuskoj su takođegotovo normalni i uobičajeni. „Skandali su brojni i cifre u igri ili šteteza kompaniju i društvo zbog rada nadzornih odbora su proporcionalniveličini francuske ekonomije, dakle kolosalni“, kaže on.„Nerijetko nalazimo slučajeve rotacije gdje se poslije skandala članovisamo 'sklanjaju' u drugu kompaniju i nastavljaju da obnašaju istu ilisličnu funkciju. U 2007. i 2008. godini francuska banka La Caissed’Epargne je izgubila 600 miliona eura špekulirajući na tržištima kapi-tala, a članovi Nadzornog odbora su 'kažnjeni' upravo navedenomrotacijom u druge institucije ili kompanije na jednako prestižne pozi-cije. Iako su skandali i malverzacije finansijske prirode najčešći uokviru aktivnosti nadzornih odbora, u Francuskoj je bio i znatan brojskandala seksualne prirode, te skandala ispuštanja radioaktivnog ot-pada i zagađenja okoliša“, kaže Mujanović.U slučaju Energoinvesta ističe da pomenuto ponašanje nadzornogodbora nije neuobičajeno ni za zemlje zapadne demokratije, samo štoje tamo vlasnička struktura daleko jasnija nego u BiH, te se oko svegatoga u principu „diže manja prašina“. Dodaje takođe da je situacija uvelikim dioničkim društvima znatno drugačija po tom pitanju, jer raznegrupe dioničara kontrolišu zbog svojih interesa rad nadzornog odbora,te se uglavnom insistira da nadzorni odbor radi u interesu komapnije ane većinskog vlasnika.

IMENOVANJE VLADE FBIHKo su članovi Nadzornog odbora?Odmah nakon uspostavljanja federalne Vlade, već sredinom juna2011. godine, donešeno je niz odluka o smjenama nadzornih odbora unekoliko velikih bh. kompanija, poput recimo BH Telecoma, Elektro-privrede BiH, Elektroprivrede HZHB i tako dalje ... pa sve do Energoin-vesta.Vlada FBiH je na svojoj sjednici po hitnom postupku smijenila tadašnjiNadzorni odbor Energoinvesta - bez ikakvog obrazloženja - i imeno-vala novi, na period od 60 dana. Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade FBiH, novi članovi Nadzornogodbora Energoinvesta su Nijaz Alispahić, Željko Varunek, Rešad Pašić iMersad Ramović.


business

Erol Mujanović , analitičar UNDP BiH

zori, a u kojima je jasno stajalo da jekompanija itekako profitablina. Mu-jezinoviću i SDA tada, prvenstvenozbog svađa sa Strankom za BiH, ipaknije pošlo za rukom da smijenimenadžment Energoinvesta. A potomsu došli novi izbori...Na oktobarskim izborima 2010. go-dine Stranka za BiH potučena je donogu. SDA je, sedam do osammjeseci nakon izbora, formirala fed-eralnu vlast sa SDP, HSP-a te Narod-nom strankom Radom za boljitak.Jedan od prvih poteza nove VladeFBiH - pretpostavljate - bila je smjenanadzornih odbora u javnim kompani-jama (Elektroprivreda BiH, BH Tele-com, Elektroprivreda HZHB...), međukojom se našao i Energoinvest.Zapravo, istini za volju, inicijativa zasmijenu NO Energoinvesta i potom

menadžmenta nije došla baš iz feder-alne Vlade nego sa sjednice Glavnogodbora SDA. Navodno, kako nez-vanično saznajemo, inicijativa je upisanoj formi došla do resornog min-istra energetike, industrije i rudarstva(Erdal Trhulj, član SDA), koji je tu ini-cijativu proslijedio Vladi na usvajanje.Objašnjenje za tu inicijativu već je bilopoznato: „To mjesto pripada nama“.Po hitnoj proceduri novi NO Energoin-vesta, i prije nego je uopšte bio u prilicipogledati poslovne knjige firme, donosiodluku o smjeni menadžmenta i direk-tora koji je prije dvije godine legalno iz-abran na konkursu i koji se nalazio utom trenutku na polovini mandata. NOšalje tu „svoju odluku“ Vladi FBiH kaovećinskom vlasniku na usvajanje, a fed-eralni dužnosnici na jednoj od svojihsjednica je i prihvataju. Vlada je, kako

saznajemo, slično uradila i u slučaju BHPošta Sarajevo, ali je tamošnji direktor,koji je regularno izabran na konkursu,pravno osporio tu i takvu odluku Vlade,pa je na kraju Vlada sa „starim“ direk-torom morala napraviti određeni do-govor.U slučaju Energoinvesta Vlada nijeimala tih problema, prvenstveno zah-valjujući Vlahovljaku koji je džentl-menski prihvatio takvu odluku. No,bez obzira na to, ni Vlada FBiH nitiNadzorni odbor Energoinvesta nisuovdašnjoj javnosti ponudili bilo kakvoobjašnjenje ili pojašnjenje te odluke,što zapravo i ne čudi. Budući da Ener-goinvest posluje stabilno i prof-itabilno, te da je menadžment veomaefikasan, čak je i federalnim dužnos-nicima i članovima NO u takvojsituaciji veoma teško pronaći nekismisleni razlog za pomenutu odluku.Naravno, još bi teže bilo javno reći:„To mjesto pripada njima“.

DIREKTORSKA FOTELJA ČENGIĆUBilo kako bilo, Vlada FBiH je prije parsedmica na mjesto generalnog direk-tora Energoinvesta imenovala EnesaČengića, jednog od uglednih kadrovaSDA, koji je prije bio aktivan u Kantonal-noj vladi Kantona Sarajevo, a koji je prijedolaska u Energoinvest radio uSiemensu.Sam Vlahovljak je, kako smo već

rekli, džentlmenski prihvatio novočinjenično stanje. „Ako je to odlukavećinskog vlasnika – u redu, ja je pri-hvatam“, rekao je on. Vlahovljak jedobio mjesto savjetnika direktora En-ergoinvesta, a prije razrješenja izdaoje nalog svim uposlenicima u firmi damaksimalno pomognu novom direk-toru da se snađe na novoj poziciji. A kako će se novi direktor snaći - os-taje tek da se vidi. Pred Energoin-vestom su u ekonomskom smislu sveteže i teže godine. Zbog aktuelnihdešavanja u Libiji pitanje je kada će seEnergoinvest vratiti na ovo veliko iznačajno tržište, a globalna finansi-jska kriza stvara na ostalim tržištimasve jaču konkurenciju.Zbog veoma teške ekonomskesituacije u cijelom svijetu obustavljenisu brojni projekti, što će se takođeodraziti i na poslovanje Energoinvestau narednim godinama. A da su novičlanovi Nadzornog odbora Energoin-vesta uopšte i pomislili o tome,odnosno da su uopšte željeli raditi uinteresu kompanije a ne“ većinskogvlasnika“, kako to reče Mervyn King,sigurno ne bi tako brzopleto i ne-promišljeno donijeli svoju prvu odlukusamo par dana nakon preuzimanjadužnosti. I to, ni manje ni više, o smi-jeni menadžementa, odlukudonešenu bez jednostavnog obra-zloženja - zašto.

ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA U PRAKSIEnergoinvest: „Nemamo ovlaštenja dati informacije o članovima NO“

Vjerovali ili ne, kada smo se obratili Energoinvestu s pitanjima da namdostave imena članova Nadzornog odbora, njihove biografije i iznosemjesečnih naknada, čak i uprkos Zakonu o slobodi pristupa informaci-jama (vlasnik 67 odsto dionica Energoinvesta je Vlada FBiH), odpravne službe ove kompanije smo dobili odgovor da „oni nemajunikakvog ovlašćenja za davanje ovih informacija te da njima nijeproslijeđen nikakav dopis“. A dopis smo poslali na službu za odnose s javnošću i kabinet gener-alnog direktora, koji su u telefonskom razgovoru potvrdili prijem, ali senikada nakon toga nisu javili s bilo kakvim obrazloženjem. Zbog toga, zapravo, službeno ne možemo saznati ko su članovi Nad-zornog odbora, iako je Vlada FBiH u svom saopštenju bez ikakvihproblema objavila njihova imena. A kolike su njihove naknade za rad -ostaje tajna do daljnjeg.


business

mr Džemail Vlahovljak, bivši direktor Energoinvesta

Žena paničnim glasom moli zapomoć. SOS volonterka je smiruje, ipokušava da je pita šta se događa,da li je neko maltretira, da li jepotrebno zvati policiju. Žena semalo smiruje i počinje da priča:"Pobjegla sam od njega sinoć isklonila se kod prijateljice. Došao jekući pijan i počeo da prijeti da ćeubiti i mene i djecu. Tjerao nas je izkuće, psovao, vrijeđao, djeci je gov-orio da su kreteni, da su mu samoopterećenje, da ih mora hraniti iodjevati, a da oni to ni ne zaslužuju.Djeca su počela plakati. Prije dvijegodine, kada je u jednom od takvihsvojih pijanih stanja došao kući ipočeo me udarati, sin je počeo daplače. Iznerviran njegovim plačem,bacio ga je kroz zatvoren prozor.Staklo se razbilo, djete je zanijemilood straha. Izletjela sam iz kuće,uzela djete u naručje i pobjegla ukomšiluk. Zvali smo policiju i hitnupomoć. Na svu sreću, djetetovepovrede nisu bile tako strašne kakose na prvi pogled činilo. Ljekari sumu previli povrede, a ko će mupreviti povrede duše? Policija jedolazila nebrojena puta. Podnesenoje šest prijava protiv njega. Tuži-laštvo nije nikada podnijelo zahtjevza pokretanje krivičnog postupka.

Bila sam u centru za socijalni rad iviše ne znam koliko puta. Socijalniradnik mi je rekao: “Što si gatakvog izabrala kad si se udavala?”Bježala sam kod majke da sesklonim od batina, a ona mi jerekla, vrati mu se, malo se primiri imene je tvoj ćaća tukao pa sam du-rala. Posljednji put kad sam zvalapoliciju bio je toliko pijan da je savrata počeo lupati po kući sve našta je naišao. Ćerku sam izbacilapreko balkona da od komšinicezove policiju. Kad su došli, ja samim rekla da ne smijem ostati u kućijer kad se takav vrati kući, tuče uvi-jek mene i djecu, a oni su rekli danjemu ne mogu ništa, a mene idjecu su poveli autom do grada,kuća nam je na periferiji. Kad smoizašli iz auta, rekli su nam da sesutra javimo u centar za socijalnirad. Bilo je 10 sati uveče, centarnema dežurne službe, a nikog nijebilo briga šta ću ja sa troje djece uto doba noći i do jutra raditi. Otišlasam do prijateljice koja nas jeprimila u dvosoban stan u kome živisa mužem i dvoje djece. Ujutro samnazvala centar za socijalni rad, alinisu imali nikakav način da me za-štite. Oni su me upućivali na poli-ciju, policija na njih. On je ostao u

kući, a ja i djeca smo bili napolju.Prijateljica mi je dala broj SOS tele-fona pa sam nazvala. To mi je biojedini spas.” Ovo je istinita pričaK.R. iz Mrkonjić Grada, koju nam jeprepričala Aleksandra Petrić, pro-gramska direktorica Udružene ženeBanja Luka i dodala da je SOS tele-fon za žrtve nasilja koje vodeUdružene žene Banja Luka odpočetka 2011. do kraja oktobra2011. primio 1215 poziva, od kojihsu 98% uputile žene žrtve nasilja.

DNEVNO U BIH 96 ZLOSTAVLJANJAU BiH na svakih 15 minuta bude fiz-ički zlostavljana jedna žena,saopšteno je iz Parlamentarneskupštine BiH povodom 25. novem-bra - Međunarodnog dana borbeprotiv nasilja nad ženama. "Podacisu djelimično tačni i zapravo uman-jeni, jer većina nasilja ostaje nereg-istrovana, a nasilnici su osobe svihprofesija i socijalnih struktura",navedeno je u saopštenju. Komisijaza ostvarivanje ravnopravnosti polovaPredstavničkog doma parlamentaBiH pozvala je na beskompromisnosuprotstavljanje počiniocima nasiljanad ženama i efikasno pružanje po-moći žrtvi tako što će biti dosljedno

provođeni zakoni i strategije.Povodom Međunarodnog dana borbeprotiv nasilja nad ženama, Komisijaje pozvala i na formiranje javnog mn-jenja o neprihvatljivosti ovakvog ob-lika ponašanja. U cijeloj BiH od 25.novembra do 10. decembra se obil-ježavalo “16 dana aktivizma u borbiprotiv nasilja nad ženama i djevojči-cama” kao dio globalne kampanjekoja se ove godine dešavala podmotom “Od mira u kući, do mira usvijetu”. Aktivnosti su bile usmjereneprvenstveno na podizanje svjestijavnosti o postojanju problema, te opreventivnim mjerama ali i o tomeda je nasilje problem cijelog društva,te da ne treba okretati glavu u stranuni onda kada se ne radi o članovimasopstvenih porodica. U sklopu tih ak-tivnosti Gender centar RepublikeSrpske je proveo kampanju “Bijelavrpca – Muškarci u borbi protivnasilja nad ženama” u okviru kon-tinuirane kampanje “Porodica beznasilja”. Kreirani su promotivni ma-terijali koji su distribuisani širom Re-publike Srpske. Takođe organizovanaje i konferencija „Multisektorskimodeli postupanja u sprečavanju isuzbijanju nasilja u porodici“, i poz-van je i javni i privredni sektor dauzme aktivno učešće u uvođenju

Stop nasilju nad ženama i u porodici

Žene koje više puta prijave nasilje i ne dobiju zaštitu i podršku, već u većini slučajeva budu izložene ponovljenom nasilju od strane supruga, partnera ilidruge osobe sa kojom imaju blisku socijalnu vezu, oklijevaju da nasilje ponovo prijave.

Tema


Od mira u kući,do mira u svijetuOd mira u kući,do mira u svijetu

društveno odgovorne poslovne poli-tike privrednog sektora, te usmjera-vanja njihove finansijske podrškeprema programima, akcijama i pro-jektima koji imaju za cilj suzbijanjenasilja i diskriminacije nad ženama idjevojčicama. „Bez obzira na sve na-pore koji su do sada učinjeni nasiljenad ženama i djecom i nasilje uporodici i dalje je vrlo prisutno u RS.Gender centar već duži niz godinaprati podatke o stanju nasilja uporodici i prema podacima od 2005.godine koje mi pratimo možemo za-ključiti da u prosjeku imamo oko 250procesuiranih slučajeva u krivičnimpredmetima, dakle u sudovima itužilaštvima RS, preko 730 slučajevau prekršajnim predmetima. Ove bro-jeve prati oko 350 slučajeva godišnjeprijavljenih u policiji RS, a na SOSbroj 1264 se javlja preko tri hiljade itristotine osoba. To su još uvijekzabrinjavajuće brojke uzimajući uobzir činjenicu da se u sigurnimkućama na godišnjem nivou zbrin-java preko stotinu žena i djece žrtavanasilja u porodici, dakle to su zaistabrojke koje govore u prilog tome daje pred nama još uvijek dosta posla“,istakla je Spomenka Krunić, direk-torica Gender centra RepublikeSrpske.

PRIVATNO VS JAVNODruštvo u kojem živimo je još uvijekveoma opterećeno stereotipnimstavovima o društvenim ulogama

žena i muškaraca, te da je nasilje uporodici privatna stvar, bez obzirašto zakoni govore drugačije. “Iznašeg iskustva rada sa ženamakoje su preživjele neki od oblikarodno zasnovanog nasilja, žene se

ne srame da prijave nasilje, već seosjećaju bespomoćno, obespravl-jeno, i ogorčene su jer nemajumogućnosti da zaštite svoja os-novna ljudska prava, u koje svakakospada i pravo na život bez nasilja.Žene koje više puta prijave nasilje ine dobiju zaštitu i podršku, već uvećini slučajeva budu izloženeponovljenom nasilju od stranesupruga, partnera ili druge osobesa kojom imaju blisku socijalnuvezu, oklijevaju da nasilje ponovo

prijave”, poručuje Petrićeva.„Mi imamo puno nesporazuma okotoga kada nasilje prelazi izprekršaja u krivično djelo, sobzirom da je krivičnim zakonompropisano da je skoro sve krivično

djelo od povišenog tona pa do tuče.Mislim da u tom dijelu trebamotražiti određene popravke zatim datražimo izmjene vezano za samopostupanje jer bi postupanje usvakom nasilju trebalo da budehitno i po skraćenom postupku bezobzira da li se radi o vršnjačkomnasilju, o nasilju nad ženama, uporodici, nasilju na sportskimterenima, tu treba da bude odluči-vanje po skraćenom postupku kakobi se nasilnici onemogućili da pon-avljaju nasilje i da prave praktičnodok su pod uticajem droge, alko-hola i sl. neko produženo djelovanjei da nastupe neželjene posljedice.Da bi sistem bio efikasan puno višetrebamo raditi na formiranju i ak-tiviranju centara za mentalnozdravlje i izricanje mjera kojima senasilnici upućuju u te centre da bise uzrok zbog kojeg je došlo donasilja ili neke navike koja je kodčovjeka pogrešno formirana da se

eliminiše i da se stvore uslovi daporodice budu mjesto zdravog ibezbjednog življenja, a ne da djecatrpe zato što roditelji jednostavnone žele da se prilagode, da kon-trolišu svoje reakcije, nagone i sl.“,istakao je Gojko Vasić direktor Poli-cije Republike Srpske “BiH ima dobre propise: Zakon oravnopravnosti spolova, Zakon ozabrani diskriminacije, Gender ak-cioni plan i niz drugih državnih iopštinskih strategija koje su „engen-derovane“. Ipak, u praksi nije tako –naše društvo je tradicionalno; zala-gaćemo se u javnosti za unapređenjeprava žena do nivoa pravamuškaraca, a kod kuće u tradicional-nim sredinama je drukčije. No, u raz-govorima s mladim ljudima koji sutek zasnovali brakove, vidim da se tapercepcija srećom mijenja,” mišljenjaje Ana Vuković, direktorica Gendercentra FBiH. Aleksandra Petrić iz Uruženih ženaBL dodaje da je primjetno da sepostojeći zakonski okvir u praksiveoma sporo i nedosljednosprovodi, te da su žene žrtve nasiljauskraćene za zaštitu i podršku od

strane institucija, naročito u smisluosiguravanja fizičke bezbjednosti iotklanjanja mogućnosti ponavljanjanasilja, nedovoljne socijalne po-drške i zaštite, te nemogućnostiostvarivanja ekonomske sigurnosti(zapošljavanja) koja je nužna zaizlazak iz začaranog kruga nasilja.Zato je nužno osigurati punu prim-jenu Krivičnog zakona, Zakona o za-štiti od nasilja u porodici, u pogleduprocesuiranja djela koja obuhvatajurodno zasnovano nasilje. U tomsmislu, prepoznavanje i procesuranjedjela u krivičnom postupku, strožijekažnjavanje počinilaca nasilja, izri-canje i primjena zaštitnih mjera kojesu propisane ovim zakonima. Vladineinstitucije na svim nivoima trebajuusvojiti i primjeniti politiku nulte tol-erancije na rodno zasnovano nasilje,te osigurati da žene i djeca koja supreživjela neki od oblika rodno zasno-vanog nasilja imaju punu podršku ipomoć institucija.

RS STATSITIKA:• U periodu 2000-2011, u RS počinjeno je 108 ubistava u porodici, aod toga je 60 ubijenih žena žrtava nasilja u porodici.• U periodu 2007-2011, u tri sigurne kuće u RS (Banja Luka, Prijedor iModriča) smješteno je 616 žena i 763 djece. • U periodu 2005-2011, na SOS liniji 1264 evidentirano je 20.262poziva, a 98% žrtava je ženskog pola.


tema

Gojko Vasić, direktor Policije Republike Srpske

Ana Vuković, direktorica Gendercentra FBiH

Spomenka Krunić, direktoricaGender centra RS

reportaža

Centar za edukaciju ProEduca realizuje projekat“Žene liderke 21. vijeka” i kroz aktivnosti želi do-prinijeti promociji i afirmaciji žena koje su lid-erke u različitim oblastima društvenog iposlovnog života ali i da kroz aktivnosti utiče napodizanje svijesti javnosti o značaju žena liderkiu bh. društvu koje su dobri primjeri mladim iambicioznim djevojkama, budućim liderkama.U cilju promovisanja projekta, predstavljanjarezultata istraživanja i publikacije “Žene liderke”organizovani su okrugli stolovi u Sarajevu,Mostaru i Banja Luci.U sva tri grada pored uspješnih žena iz različitihoblasti, prezentaciji i diskusiji prisustvovali supredstavnici medija kao i srednjoškolke, budućeliderke. “Poslovni svjetski i evropski trendovi idu u prilogpretpostavci da će se i uloga bh. poslovne ženezasigurno mijenjati i to u pozitivnom smislu, gdjeće žene sve više preuzimati uticajne pozicije u in-stitucijama i firmama u kojima rade. Ovim pro-jektom želimo doprinijeti promociji i afirmacijižena koje su liderke u različitim oblastimadruštvenog i poslovnog života, te dati mentorskidoprinos za motivaciju i razvoj poslovnog usp-jeha mladih žena i djevojaka. Posebno nam jedrago, što su današnjem skupu prisustvovale ipokazale interesovanje mlade djevojke – učeniceGimnazije iz Banjaluke, što govori da u našojzemlji ima jako motivisanih i vrijednih žena koje

će u budućnosti moći mijenjati svoju okolinu nabolje”, istakla je Lejla Brčaninović, projektmenadžerica projekta „Žene liderke 21. vijeka“.Kako bi dobili jasniju sliku pozicije žena liderki uBiH, ProEduca je realizovala dva istraživanja,jedno sa preko 400 ispitanica, žena na odgov-ornim funkcijama kao i istraživanje među nov-inarima i predstavnicima medija o njihovim

mišljenjima o temi ženskog liderstva kroz ra-zličite kategorije bh. društva.Rezultati istraživanja su pokazali da su žene lid-erke zaodvoljne sa svojim životima ali da sunezadovoljne položajem žena u BiH, dok supredstavnici medija potvrdili da žene koje su ost-varile velike rezultate i svakodnevno obavljajuodgovorne uloge u svojim organizacijama,nažalost nisu poznate javnosti. Kako bi predstavili bh. liderke široj javnosti,ProEduca je realizovala i publikaciju “Žene lid-erke” u kojoj je predstavljeno preko 40 žena kojesu postigle izvanredne rezultate u BiH i šire.Publikacija je besplatna i distribuiše se na10.000 adresa, a svi zainteresovani je mogupreuzeti i na web stranici projekta www.zenelid-erke.ba.Jačanju pozicije uspješnih žena trebaju doprini-jeti i dokumentarni filmovi koji su planirani u2012. godini, kao i dvodnevna konferencija kojaima za cilj da okupi i uveže veliki broj žena iz ra-zličitih sektora koje će na tom edukativnomskupu razmijeniti mišljenja, iskustva i pomoći uuspostavljanju bolje pozicije žena liderki u BiH. Okrugli stolovi u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci su re-alizovani uz finansijsku podršku FIGAP programa (Fi-nansijska implementacija gender akcionog plana),sačinjen u saradnji Agencije za ravnopravnost polovaBiH, te Gender centara F BiH i Republike Srpske, podokriljem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.


Žene liderke 21. vijekaPrezentacija projekta, magazina i rezultata istraživanja u tri grada.

Građanikupuju i lijekove nakomad


Skuplje cigarete

Da li će Euro pasti?!Potražite nas na fejsbuku

Obavezno sačuvati“BH Potrošač” u nastavcima objavljuje Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini. Cilj nam je da svaki

čitalac bude informisan o zakonskim odredbama koje ga štite u slučaju kršenja potrošačkih prava.

2 | B H P o t r o š a č

NASTAVAK 4.

VII. OGLAŠAVANJE PROIZVODA I USLUGAČlan 28.(1) Oglašavanjem se smatra bilo kakva komu-nikacija u vezi s trgovinom, poslovanjem, zanatomili profesijom kako bi se promovirala nabavkarobe i usluga, uključujući sve oblike nepokretneimovine.(2) Oglašavanjem se smatra i ponuda robe ili us-luge u bilo kojoj formi, a naročito u formi letka,plakata i postera.

Član 29.(1) Oglašavanje proizvoda i usluga ne smije biti usuprotnosti sa zakonima i drugim propisima, nesmije vrijeđati ljudsko dostojanstvo, niti kršiti os-novna ljudska, privredna, društvena i kulturnaprava.(2) Oglasi ne smiju sadržavati bilo kakvu izjavu ilividljivi prikaz koji bi neposredno ili posrednoizostavljanjem, nedorečenošću ili pretjerivanjemdovodio potrošače u zabludu a naročito u pogledu:a) Svojstva proizvoda ili usluge kao što su: priroda,sastav, postupak i datum proizvodnje, mogućnostupotrebe djelotvornosti i efekata, količine,kvaliteta trgovačkog ili geografskog porijekla iliutjecaja na okolinu;b) vrijednosti proizvoda ili usluge i ukupne cijenekoje treba stvarno platiti;c) isporuke, zamjene, vraćanja ili održavanja;d) uvjeta garancije;e) autorskih i srodnih prava, prava industrijskogvlasništva kao što su: patenti, žigovi, industrijskioblici, crteži i modeli, oznake geografskog pori-jekla i planovi rasporeda integriranih sklopova(topografija), te trgovačkih imena;f) potvrde skladnosti (homogenizacije) islužbenog priznavanja, dodjele medalja, nagrada idostignuća napredaka ostvarenih u dobrotvorneciljeve.(3) Oglašavanje ne smije nedolično upotrijebitirezultate istraživanja ili navode izdvojene iztehničkih i naučnih djela. Statistički podaci nesmiju biti prikazivani radi pretjerivanja is-pravnosti tvrdnji u oglasnim porukama. Ne smiju

se upotrijebiti naučni pojmovi kako bi se oglasnimporukama neistinito pripisale naučne vrijednosti.(4) Oglašavanje proizvoda i usluga ne smije bitineprimjereno, prevarno, dvosmisleno i treba poš-tovati dobre poslovne običaje. Oglasne poruketreba da budu na jednom od jezika koji su uslužbenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, ako sunamijenjene potrošačima u Bosni i Hercegovini.Izuzetno, slogani ili drugi dijelovi oglasne porukemogu biti na drugom jeziku ili drugom pismu.(5) Neprimjerenim oglašavanjem proizvoda i us-luga smatraju se oglasne poruke koje imajuuvredljive dijelove ili koje bi mogle biti uvredljiveza potrošače, čitaoce, gledaoce ili slušaoce.(6) Neprimjerenim oglašavanjem proizvoda i us-luga smatraju se oglasne poruke koje nisu etične,te djeluju nedostojno, odnosno prevarno, ili sadržeelemente koji prouzrokuju ili bi mogli prouzroko-vati tjelesnu, duševnu ili drugu štetu kod djece ilisadrže elemente koji ili iskorištavaju ilizloupotrebljavaju ili bi mogli zloupotrijebitinjihovu lakovjernost ili neiskustvo. (7) Prevarnim oglašavanjem proizvoda i uslugasmatraju se oglasne poruke i djelovanje kojim sepotrošač vara ili može prevariti, te time utjecati nanjegovo privredno ponašanje ili šteti ili možeštetiti drugim učesnicima u tržišnoj utakmici,uključujući prikazivanje manjim slovima, bro-jkama, slikama i znakovima (piktogramima) bit-nih sastojaka ponude, naročito cijene.(8) Prevarno oglašavanje proizvoda i usluga isko-rištava ili može iskoristiti neiskustvo, neznanje iliodvući pažnju potrošača od vaznih sastojakaponude, radi ostvarivanja dobiti, te ono oglaša-vanje koje sadrži nejasnoće, dvosmislenosti, neis-tinitosti, pretjerivanja, uveličavanja, umanjivanjaili druge slične komponente koje potrošača varajuili bi ga mogle prevariti.(9) U oglasu obavezno treba da budu objavljeniime oglašivača i njegova adresa.

Član 30.(1) Pored oglašavanje je svako oglašavanje koje ek-splicitno ili implicitno identificira konkurenta ilirobe ili usluge ponudene od konkurenta.(2) Pored oglašavanje dozvoljeno je pod uvjetom

da:a) upoređuje robe i usluge koje zadovoljavaju istepotrebe ili su namijenjene za istu svrhu;b) upoređuje jedan ili više materijala, relevantne,potvrđene i reprezentativne karakteristike robe iusluga;c) ne stvara pometnju na tržištu između promo-tora i konkurenta;d) ne diskreditira ili degradira zaštitne znake, za-štitna imena ili druge prepoznatljive oznake, robeili usluge konkurenta;e) ne zloupotrebljava reputaciju zaštitnog znaka,zaštitnog imena, drugih prepoznatljivih oznakakonkurenata ili naznačenog porijekla proizvodakonkurenta;f) ne predstavlja robe ili usluge kao imitacije ilireplike roba i usluga koje nose zaštitni znak ili za-štitna imena.

Član 31.(1) Oglašivač i njegova agencija za oglašavanje bitće odgovorni za prevarno oglašavanje, nezakonitouporedno oglašavanje ili nekorektno oglašavanje.(2) Postupke koji imaju za cilj prevarno oglaša-vanje, nezakonito uporedno oglašavanje ili neko-rektno oglašavanje nadležni organi morajuzabraniti. Također mogu narediti zabranu pre-varnog oglašavanja, nezakonitog uporednogoglašavanja ili nekorektnog oglašavanja koji jošnisu objavljeni, čak i bez dokaza o stvarnom gu-bitku ili šteti ili o namjeri ili nemaru sa straneoglašivača.(3) Nadležni organi mogu zatražiti od oglašivačada dostavi dokaz o stvarnim tvrdnjama u oglasu.Mogu smatrati stvame tvrdnje netačnim ako za-htijevani dokaz nije dostavljen ili se smatra nedo-voljnim.(4) Nadležni organi mogu narediti objavljivanje:a) odluke u cijelosti ili jednog dijela;b) korektivne izjave.

Član 32.Na zahtjev nadležnog organa ili organizacije za za-štitu potrošača, nadležni organ za informiranjedaje stručno mišljenje da li je neka oglasna porukanezakonita ili prevarantska. "

Iako većina izvještaja govori da u Bosni iHercegovini nema gladnih ljudi, da tonije istina najbolje se vidi na ulicama. Sveviše ljudi prosjači a mnogi traže svojobrok po kontejnerima. Da je situacijateška i da je broj siromašnih u porastu,potvrđuje i porast broja zahtjeva za ko-rištenje usluga javnih kuhinja. Ništa boljenije ni u trgovinama. Kupci u korpestavljaju samo najosnovnije proizvode,birajući pri tome one s najnižom ci-jenom. Skupe i brendirane proizvodekupuju tek oni odabrani. Slično je i natržnicama, gdje vlada velika potražnja zatrulim i odbačenim proizvodima. Nažalost iapotekari imaju svoju priču o teškom stanjukorisnika lijekova jer se često susreću sasituacijama kada kutija tableta sadrži 30tableta a potrošači traže da im se da i naplatisamo deset. Iako nema službenih podatakabh. institucija, prema podacima Svjetskebanke, oko 48 odsto stanovništva u BiH živina granici siromaštva, dok je 18 odsto ispodcrte koja označava kritično stanovništvo.Među njima su najugroženija djeca, stari,osobe s invaliditetom, povratnici i Romi. Sve

to događa se u zemlji čiji su stanovnici, premapodacima Svjetske banke, siromašniji i odgrađana Albanije, ali u kojoj žive parla-mentarci koji, i kada ne rade, imaju najvećaprimanja u regiji.U ekstremnom siromaštvu živi oko 60 odstopenzionera a sa jednim obrokom dnevno iznarodne kuhinje preživljava 20.000 građana.Crta siromaštva ne opada, ona rapidno raste,a s obzirom na gospodarsku i političkusituaciju u Bosni i Hercegovini, bojim se da ćese taj trend nastaviti i ove godine.

Građani kupuju i lijekove na komad

U regiji se zbog sve teže ekonomske i socijalnesituacije otvaraju SOS radnje za siromašne, ukojima se cijene osnovnih potrepština i do 40posto manja nego u ostalim prodajnim objek-tima. Međutim, u Republici Srpskoj se još ni nespominje otvaranje sličnih objekata. Prematome, stanovništvu RS-a preostaje da sami is-tražuju i pronalaze reklamne poruke u medi-jima koji spominju vikend-akcije i rasprodaje. „Neophodno je da se u RS-u otvori jedna pro-davnica tog tipa jer kada se pogleda visina pri-manja stanovništva i životni standard, onda biim one zasigurno dobro došle“, istakao je sekre-

tar Pokreta potrošača, Dragovan Petrović. Nude im se isključivo domaći proizvodi po na-jpovoljnijoj cijeni i ušteda je sigurna imajući uvidu da je čak 50 posto stanovništva zadovoljnokada uštede jednu konvertibilnu marku.„U BiH su do sada otvorene dvije SOS pro-davnice, jedna u Novom Sarajevu, jedna uNovom Gradu, a uskoro se otvaraju još tri uVarešu, Kreševu i Hadžićima“ otkrio je direktorpotrošačkog udruženja EuroBiH, MesudLakota. Ove prodavnice su upravo jakopogodne za porodice čija su mjesečna primanjaispod 500 KM.

SOS trgovine se i dalje otvaraju

B H P o t r o š a č | 3

Zvorničanimasve „hladnije“Zvorničani su svoje novembarkse račune za gri-janje plaćali za cijelih 17 odsto više. Lokalnaskupština je dala saglasnost da se plaćanje gri-janja uveća za 17% , koja je istovremeno usvojilai povećanje subvencije iz opštinskog budžeta zagrijanje domaćinstava sa 0,74 na 0,87 maraka pokvadratnom metru. Cijena grijanja je iznosila 3,32 marke pokvadratu, dok su građani plaćali 2,58 pokvadratnom metru. Sada je cijena skočila na3,87 maraka, od čega građani plaćaju tri markedok se iz opštinskog budžeta izdvaja 0,87 KMpo kvadratnom metru. Međutim, cijena grijanjapo kvadratnom metru za poslovne prostoreiznosi 7,90 KM. Načelnik opštine Zvornik,Zoran Stevanović, rekao je da su svjesni da jegrijanje skupo za građane, ali da za sada nemajualternativu za gas, koji je trenutno dostigao na-jvišu cijenu u istoriji. Poskupljenja su i u Prije-doru gdje je cijena grijanja skočila sa 1,55 na 1,73KM, dok se u drugim opštinama cijene ostalenepromijenjene.

Poskupljenje atesta za auto-gas u korist pojedinacaPoskupljenje atesta za ugradnju gasnog uređaja uvozila sa 80 KM na više od 400 KM predstavlja di-rektan udar na džepove građana od kojih državaneće imati koristi, jer će se većina novca sliti u dže-pove pojedinaca koji su uticali da se takav cjen-ovnik donese. Ističe se to u saopštenjunovoosnovanog Udruženja “Gas, tehnika iekologija” u BiH, koje stoga navodi da će svojeprve aktivnosti usmjeriti na izmjenu Pravilnika osertifikaciji vozila u koji se tiče ugradnje sistema zapogon vozila na alternativna goriva. Na osnivačkojsjednici Skupštine Udruženja u Banjaluci ocijen-jeno je da je Pravilnik donesen “pri sumnjivimokolnostima, na netransparentan način i dauopšte nije usaglašen s postojećim propisima kojisu se primjenjivali u oblasti”.


U skladu sa pravilima RAK-a, u BiH će većšesti put biti realizovan rebalans cijena gov-ornih usluga u oblasti fiksne telefonije, štoznači da će telekom operatori u BiH od1.1.2012. godine primjenjivati nove uslovetelefoniranja u fiksnoj telefoniji.Zavisno od opreatera, neke usluge će ostatiiste ili biti snižene, dok će druge bitipovećane.U BH Telecomu odlučili su se nasniženje cijena pristupa za analogni telefon-ski priključak .Takođe, donesena je odluka osniženju cijene minute saobraćaja prema BHMobile mreži (umjesto vežeće cijene 0,19KM/min, usvojena je nova cijena 0,17KM/min), ali samo za osnovnu ponuduanalognog i ISDN priključka, te l.net Pluspakete .Uvećana je i cijena minute razgovora sajavnih govornica BH Telecoma prema svimmobilnim mrežama u BiH (umjesto vežećecijene 0,19 KM/min, usvojena je nova cijena0,21 KM/min). Od 1. janura korsnici BHTelecoma će moći jeftnije razgovarti premainostranstvu, i to za sljedeće destinacije/zone:Srbija i Hrvatska - Zona I, Crna Gora- ZonaIa, evropske zemlje - Zona IIa, evropskezemlje - Zona IIb, te vanevropske zemlje -Zona IIIa.

Dodatno, Odlukom je usvojeno i sniženje ci-jene pristupa Internet mreži putem CLLtehnologije (umjesto važeće cijene 0,032KM/MB, usvojena je nova cijena 0,010KM/MB).U banjalučkom m:telu navode da su zaodređene tarifne zone formirane cijenekoje su do 37,5% niže od graničnih. Iznosmjesečne pretplate ostaje isti: 10.95 KM,sa uključenim novčanim ekvivalentomod 120 besplatnih minuta razgovora ulokalnom saobraćaju, odnosno 3,6 KM."Cijena razgovora u lokalu ostaje ista 0,03KM/min, cijena razgovora izmeđumrežnih grupa u BiH smanjena je na0,048 KM/min, dok će pozivi premam:tel mobilnoj mreži biti 0,21KM/min. Svi pozivi ka ex-yu zeml-jama koštaće 0,40 KM/min, pozivi kaEvropi 0,70 KM/min, a pozivi ka svi-jetu 1 KM", navode u M:telu.Tarifni model je pojednostavljen anovost je da će od 1.1. naredne godinepostojati nove tarifne opcije i paketi, uzkoje će vikendom biti mogući besplatni raz-govori, povoljniji razgovori ka m:tel mobilnojmreži, kao i limitiranje mjesečne potrošnje ikontrola troškova, uz brojne benefite.


Cijena najjeinijih cigareta do nove godine po-rast će za 20 do 30 feninga, dok će cijena sku-pljih cigareta, onih koje sada koštaju 2,5maraka skočiti za najmanje 50 feninga. Ipak,ovo nije kraj poskupljenju cigareta, kažeglasnogovornik Uprave za neizravno oporezi-vanje Ratko Kovačević, koji pojašnjava da će do2015. cijene cigareta biti na istoj razini kao u

EU-u. Od početka 2010. posebna akciza na cig-arete bit će povećana s 0,15 na 0,30 maraka pokutiji, a minimalna akciza iznosit će 0,80maraka po kutiji. Zakonom je od 1. julapovećana akciza na duhanske prerađevine, takošto je na postojeću akcizu od 42 posto malo-prodajne cijene cigareta dodana i specifična ak-ciza od 0,15 maraka (koja će sada biti 0,30

maraka) za pakovanje cigareta. Kovačević po-jašnjava da je novim Zakonom o akcizamapropisano da postoji proporcionalna akciza uvisini od 0,42 posto i fiksna akciza od 0,15maraka a da se u idućoj godini mora postićiusklađenost sa minimalnom akcizom koja jetrenutno u zemljama članicama EU-a. Tako će,najavili su iz FDS-a i njihove cigarete ovogaputa neminovno je poskupiti i to najvjerojatnijedo 0,50 feninga. Nitko od proizvođača, prerađi-vača i distributera cigareta još nije dostaviokalkulacije novih cijena, no neki od njih javnosu poručili da će novu akcizu uračunati u ci-jenu u potpunosti.

Cigarete skuplje za oko pola marke Nove cijeneAura Lights 3,30 KMDrina jedina-bijela 2,80 KMCode 2,50 KMMarlboro 3,50 KMMarlboro Lights 3,50 KMMarlboro Flavor Plus 3,80 KMEve Divine Slims100 3,00 KMWest Silver 2,80 KMBoss Blue Slims Style 2,80 KMAvangard No 9 3,30 KMRonhill Lights 3,20 KMRonhill Superlights 3,20 KMWW Lights 3,00 KMMC 6 Slims 2,70 KM


U javnost su plasirane mnoge informacije da ćeeuro počekom 2012. godine propasti. Međutim,ekonomski analitičari ne vjeruju da će doći donajgoreg mogućeg scenarija, odnosno propastieura a ako se to ipak dogodi, predviđaju da ćeeuro biti zamijenjen njemačkom markom. Za-mjena eura njemačkom markom dovelo bi dovezivanja velikog dijela kredita i ušteđevine uznovu-staru njemačku marku. Analitičari kažuda je teško prognozirati što bi propast euraznačila za sve zadužene u toj valuti. Nadležnipredstavnici BiH za monetarnu politiku nevjeruju u krah eura, za koji je konvertibilnamarka i vezana.„Smatram da je mala vjerovatnoća za najgoriscenario, te da postoji interes i odgovornostčlanica eurozone i da će upotrijebiti adekvatneinstrumente i alate na saniranju stanja i do-gradnji sadašnjeg sistema. Tu se, prije svega,radi o uštedama kontrole transparentnosti“,rekao je na ovu temu Mijo Mišić, sekretarUdruženja banaka BiH.Naglasio je takođe da će, ipak, biti u procesujačanje Evropske centralne banke i njenogmonetarnog suvereniteta za članice eurozone.Prema njegovim riječima, to će ići na štetu po-jedinačnih suvereniteta. Dodao je da je za BiHsve ovo posebno važno zbog karensi borda i ve-like povezanosti i zavisnosti domaće privredeod privreda članica eurozone. „To je izuzetno i složen i težak zadatak. Važnoje šta će ponuditi Njemačka i Francuska usaradnji sa drugim članicama eurozone, aposebno s Italijom. Za razliku od eurozone, miu BiH imamo jako složenu i tešku političkusituaciju, što nije dobro ni pozitivno, ali istabi-lan bankarski sistem, što je ipak olakšavajuća

okolnost.“, istakao je Mišić.Viceguverner Centralne banke BiH RadomirBožić mišljenja je da je interes "ključnih igrača"u eurozoni da euro opstane i da će biti pron-ađeno rješenje za dužničku krizu.“Ne treba zaboraviti da su najvažnije europskezemlje monetarni suverenitet unijele u euro-zonu i svoje nacionalne valute zamijenileeurom. Tom logikom zaključujem da je njihovinteres opstanak eurozone i eura kao valute”,kaže Božić. Podsjetivši da se eurozona našla u dubokojdužničkoj krizi, koja u uslovima globalizacijeima posljedice, ne samo na područje Evropenego i na ukupna svjetska kretanja, Božić jeipak uvjeren da odgovarajući organi u EU tra-gaju za rješenjem, iako postoje različiti poglediu tom smjeru. Međutim, u eurozoni krizapoprima sve ozbiljnije razmjere što dokazuječinjenica da je britansko ministarstvo vanjskihposlova svojim veleposlanstvima uputilo notuda se počnu pripremati na kolaps eura.

"Ne želimo biti zloslutnici, ali pripremamo se

kao da je propast eura samo pitanje vremena. Unašem je interesu da do toga ne dođe još baremneko vrijeme, jer će nam dati više vremena zapripremu", kazao je jedan viši dužnosnik min-istarstva.Veleposlanstvima i konzulatima je proslijeđenauputa da se pripreme na čitav niz scenarija kojibi mogli uslijediti u paketu s potencijalnim ko-lapsom eura, uključujući i izgrede te socijalnenemire koji bi mogli nastati kao posljedica.Krah eura vjerojatno bi izazvao masovna otpuš-tanja i veliku nezaposlenost, što je idealnookruženje za nastanak revolucije. Izgredi uGrčkoj su, kao posljedica finansijskog kolapsazemlje, poslužili vladi kao pokazatelj da sličnescenarije ne treba isključiti ni u drugim zeml-jama eurozone. Napominju kako sporazumi oEU koji se odnose na monetarnu uniju ne pred-viđaju mogućnost da neka zemlja napusti euro,što znači da bi bilo kakav raskid mogao dovestido potpunog haosa. Posebnu pažnju Britancipridaju slučaju Italije, jer su i Merkel i Sarkozyveć napomenuli kako bi "krah Italije bio i krajeura".

Krah eura sa sobom bi donio ozbiljne društvene probleme Osim ministarstva vanjskih poslova i min-istarstvo finansija se uključilo u akciju pret-pripreme za kraj eura. Britanskim bankamatakođe je naloženo da se pripreme na potpunihaos na finansijskom tržištu."Kada se u obzir uzmu posljedice velike neza-poslenosti, praktično je nemoguće zamislitiscenarij kraha eura bez ozbiljnih društvenihpreviranja koji će ga pratiti", kazao je analitičarvelike britanske banke UBS.“I u tom nekom najnepovoljnijem scenariju netreba biti naivan da će Njemačka, Francuska idruge zemlje ostati bez odgovarajuće valute.Naša očekivanja su da se u tom slučaju i de-vizne rezerve Centralne banke BiH i pojedi-načni štedni ulozi građana jednostavnodenominuju u tu neku, evetualno, novu valutu”,naveo je Božić i odmah i dodao da ne

Koliko je realan krah eura?!

Radomir Božič Mijo Mišić

►


vjeruje u takav scenarij. Devizne rezerve Centralne banke BiH, po nje-govom mišljenju su relativno stabilne i iznosenešto iznad šest milijardi KM. “Uložene su na siguran način u centralnimbankama najstabilnijih zemalja eurozone. Jed-nim dijelom su uložene u državne obveznicenajstabilnijih evropskih zemalja, a jednim di-jelom u monetarno zlato”, rekao je Božić.Da Centralna banka BiH ima odgovor na even-tualnu promjenu monetarne politike Evropskecentralne banke i sigurno će zadržati sadašnjimonetarni režim vezujući domaću za najčvršćuvalutu koja se može pojaviti u nekim mogućimmonetarnim odnosima, ističe i član Upravnogodbora Centralne banke BiH Milenko Krajišnik. Po njegovom mišljenju, jedan od izlaza izsadašnje krize u eurozoni je promjena mone-tarne politike Evropske centralne banke. Sma-tra i da euro nije u krizi u kakvoj su zemljedužnici i da u eurozoni nema pojava koje biukazivale na lom valute. “Govori se o krizi eura, a preciznije bi bilo rećida se trenutno u eurozoni radi o dužničkojkrizi nekih zemalja, jer se vidjelo da euro nijebitno izgubio na vrijednosti u odnosu na drugevalute”, smatra Krajišnik. „U BiH se mora intenzivnije raditi na

uštedama, posebno budžetske potrošnje. Znači,sama kontrola i transparentnost, to su takoz-vane strukturalne reforme kojih još nema.“, is-takao je za kraj Mijo Mišić.I član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanovićsmatra da neće doći do kraha eura polovinom

januara, kao što se moglo čuti iz nekih izvora usvijetu, iako se EU nalazi u teškoj situaciji.Podsjetio je i da je prije EU kriza dohvatilaSAD i ostale dijelove svijeta, tako da se morajusvi koncentrirati da je riješe na najbolji način zasve zemlje.

Grupacija Perutnina Ptuj i Perutnina Ptuj-BHpredstavila je ulaganje u razvoj novih bren-dova robne marke Perutnina Ptuj koji seproizvode u Bosni i Hercegovini. Jedan od na-jvećih i najznačajnijih proizvođača proizvodaod mesa peradi u jugoistočnoj Europi i našojzemlji uspješno je realizirao svoje strateške cil-jeve i ojačao poziciju na ovom tržištu te ocije-nio ovogodišnje poslovanje uspješnim. Utjecajna dobre poslovne rezultate nije imala nitisložena situacija u prehrambenom sektoru,kao što je velika cijena energenata i žitarica zaprehranu peradi. Promovirana je nova linijapašteta a trenutno su u ponudi tri okusa:mesna, jetrena i paprika, koje dolaze u paki-ranju od 90 grama. Sva sirovina je domaća aglavna karakteristika novog brenda je da usvom sastavu ima najveći postotak mesa natržištu te da se koriste prirodni začini i konz-ervansi čime je proizvod prilagođen savre-menim trendovima zdrave i sigurne prehrane.Posebno je značajno što je u procesuproizvodnje pašteta također implementiranvertikalno integriran lanac proizvodnje,odnosno sistem koji garantuje kvalitetu sirov-ina i sigurnost konačnog proizvoda. RomanGlaser, predsjednik uprave i generalni direktorPerutnine Ptuj, govoreći o poslovanju na tržištuBosne i Hercegovine, naglasio je da nakon in-tenzivnih ulaganja u prerađivačke i proizvodne

kapacitete, prije svega u izgradnji Mjesta okusa(Perutnina Ptuj-BH) te snažnim tržišnim ak-tivnostima, nastavljaju s modernizacijom dis-tribucijskih kapaciteta u sistemu KSS

(kvaliteta, sigurnost, sljedljivost). - Grupacija Perutnina Ptuj investiranjem uznanje, proizvodnju i infrastrukturu zapripremu prerađevina od mesa peradi usp-jela je osigurati čvrstu osnovu za rad Perut-nine Ptuj-BH, kazao je Glaser. GrupacijaPerutnina Ptuj je 2010. godine realizovala je241,7 milijuna eura čistih konsolidiranih pri-hoda od prodaje, što je za četiri posto više uodnosu na godinu prije. I u tekućoj godiniuknjiženi su dobri poslovni rezultati, kakona razini Grupacije, tako i u našoj zemlji.Perutnina Ptuj-BH je, prema riječima direk-tora tvornice Perutnina Ptuj-BH MladenaAndrića, za deset mjeseci ove godine ostvar-ila oko 61 milijun eura prihoda, što je rast od25 odsto u odnosu na 2010. godinu. Osnovapripreme hrane u cijeloj Grupaciji su ver-tikalni reprodukcijski lanci, koji predstavljajuintegrirane procese proizvodnje u okvirukojih se osigurava visoka kvaliteta hrane. UPerutnini Ptuj-BH implementirana je iden-tična politika kvalitete kao u Grupaciji te susve vrijednosti i trendovi obuhvaćeni i dopotpunosti kontrolirani u spomenutom sis-temu KSS koji osigurava sigurnost svakogpojedinačnog proizvoda u procesu “od njive

do trpeze”. U okviru toga sistema sarađuju s in-stitucionalnim i lokalnim veterinarskimslužbama.

Perutnina Ptuj uspješno posluje u BiH

Tek ćemo u 2012. osjetiti šta je prava recesija: Za život u BiH potrebno 2.000 maraka mjesečno


U Semberiji je hljeb jeiniji nego u drugim krajevimaRS a do kraja ove zime ne treba očekivati poskupljenjehljeba, potvrdio je Njegoslav Zagorac, predsjednikOdbora za pekarstvo Područne privredne komore Bi-jeljina. On ističe da cijena vekne hljeba u Semberiji nijemijenjana u prethodna tri mjeseca. U Bijeljini jemoguće kupiti veknu hljeba za jednu KM što i daljepredstavlja povoljnije cijene u odnosu na cijene uDoboju gdje je hljeb pojeinio za deset pfeninga itrenutna cijena iznosi 1,10 KM.

Hljeb ne poskupljuje

Plaćanje vodonaknade u RS po kilogramuproizvedene ribe je trostuko smanjeno i sadaiznosi 0,04 KM, a snimanjem iznosa ovedažbine status proizvođača ribe u RS je prib-ližno ujednačen sa uslovima poslovanjaproizvođača ribe u regiji. Mihajlo Stevandić ,pomoćnik ministra poljoprivrede RS, istakaoje da je ova odluka donesena kako bi bioolakšan položaj proizvođača u RS i rekao da sunove tarife za vodonaknadu stupile na snaguveć u ovom mjesecu. Proizvođači ribe u RS sudo sada plaćali najviši iznos vodonaknade pokilogramu proizvedene ribe od čak 0,12 KM,dok su u FBiH izdvajane 0,04 KM a uHrvatskoj cijena te državne dažbine za sektorribarstva iznosi 0,02 KM. Danijela Risović, di-rektorica banjalučke firme „Tropic ribarstvo“,koja 70 odsto proizvedene ribe izveze natržišta Italije, Rumunije, Njemačke i Slovenije,kaže da je proizvođače ribe u RS visokavodonaknada stavljala u veoma nezahvalanpoložaj. Riba je i dalje jedina roba životinjskogporijekla koja se može izvesti iz BiH. Ali,

nažalost proivođači ribe su u komplikovanojpoziciji u odnosu na ostale izvoznike u EU, jerje njihova roba opterećena carinom od 8,4odsto prilikom izvoza u evropske zemlje, zbogčega je moraju izvoziti jeinije kako bi bilikonkurentni.

Manje dažbine za ribarstvo

Troškovi života bh. porod-ica u posljednjih deset god-ina su uduplani, tako dasiromaštvo postaje svemasovnija pojava. U 2001.godini, prema podacimaAgencije za statistiku BiH,entitetskih statističkih za-voda i Svjetske banke, do-maćinstvu u našoj zemlji zaživot je bilo potrebno11.571 marka (964,25 KMmjesečno). Danas je, tvrdeu Instuciji ombudsmana zazaštitu potrošača u BiH, uistu svrhu godišnjepotrebno izdvojiti 24.000KM, odnosno, 2.000 svakog mjeseca. Pod-jednako sumorna je i računica udruženja zazaštitu potrošača, prema kojoj je hrana prije10 godina za četvoročlanu porodicu koštala343 KM mjesečno, a danas je za prehram-bene artikle za četiri osobe potrebno izdvo-jiti 800. Zbog toga će, tvrde u nevladinomsektoru, tek sljedeće godine građani na svo-joj koži osjetiti šta je "prava" recesija.Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu

interesa potrošača BiH kaže da je Vlast sebisama formirala platu, a ostali građani došlisu u bezizlaznu situaciju, tako da suzaduženi čak i naši praunuci. Dok 10 do 15odsto stanovništva živi tako da im nikadanije bilo bolje i ne stide se zbog toga, udržavi puca po svim šavovima. Zatvaraju setrgovine i proizvodni pogoni, a sve više ljudije na evidencijama humanitarnih organi-zacija.

Za deset mjeseci vanjskotrgovinski deficit5,5 milijardi KM: Slabo osvajanje novih tržištaU periodu januar - oktobar 2011. godine BiH je ost-varila izvoz u vrijednosti sedam milijardi i 27 milionaKM, što je 17,32 odsto više u odnosu na isti periodprethodne godine, te uvoz u vrijednosti 12 milijardi i532 miliona KM, što je za 14,89 odsto više. AnalitičarSektora za makroekonomski sistem Vanjskotr-govinske komore BiH Igor Gavran kazao je da su ost-vareni rezultati doveli do povećanja nivoapokrivenosti uvoza izvozom za 2,12 odsto te da oniznosi 56,07 odsto, ali i da je, istodobno, vanjskotr-govinski deficit znatno povećan i da u spomenutomperiodu iznosi pet milijardi i 505 miliona KM. Premanjegovim riječima, područje odvijanja najvećeg dijelavanjskotrgovinske razmjene BiH već godinama jeograničeno na relativno mali broj zemalja, bez većihpromjena i osvajanja novih tržišta, pa tako i ko-rištenja njihovih potencijala za poboljšanje bh. van-jskotrgovinskog položaja. Najveće povećanje izvoza uperiodu januar - oktobar 2011. BiH je ostvarila natržište Slovačke, Turske, Makedonije, Holandije i Al-banije, a smanjenje u trgovini s Belgijom, Fran-cuskom i Velikom Britanijom.


Vrijednost izvozahrane iz RepublikeSrpske za prvihdevet mjeseci ovegodine bila je 121milion maraka auvoza 433 miliona,što su katastrofalnipodaci s obziromna našu strategijurazvoja koja sebazira na nekolikosektora i koja je dobro postavljenai koncipirana. Rekao je predsjed-nik Savjeta za izvoz RS PredragZgonjanin i napomenuo da jehrana jedan od glavnih naših po-tencijala pored energije, ruda,goriva i sirovina, ali da jeproizvodnja hrane u RS sve manja.Naglašava da proizvodnja hranezavisi od ljudi na selima, koji sebave proizvodnjom, a ne samo odfirmi koje su samo za to specijali-zovane. Iseljavanje ljudi sa sela ugradove, dovelo je do drastičnogpada primarne proizvodnje, koja jeključna za prehrambenu indus-

triju. Kada bi se ljudi, uz pomoćdržave vratili na sela, te im seomogućila programska osnova zasvaku porodicu, to bi bilo značajnorasterećenje za državu a onda biproizvodnja hrane sa otkupnimstanicama, a samim tim i izvoz bilimnogo veći - istakao je Zgonjanin.Vrijednost izvoza RS u oblasti pre-rađivačke industrije u prvih devetmjeseci ove godine iznosila je 1,5milijardi maraka a uvoza 2,1 mili-jardu maraka. Jasno se vidi daizvoz čine proizvodne firme, onekoje to mogu da izdrže, prerađi-vači koji su uhvatili korak sa svjet-skim i evropskim proizvođačima.

U RS se proizvodi sve manje hrane

Ukupan indeks potrošačkih cijenau Federaciji BiH u novembru višije za 0,4 odsto u odnosu naprethodni mjesec. Kako navode uFederalnom zavodu za statistiku,rast cijena registriran je uodjeljcima: stanovanje, voda, elek-trična energija, plin i drugi ener-genti za 1,4 odsto, hrana ibezalkoholna pića za 0,6, te prevozza 0,4 odsto. Pad cijena registriranje u odjeljku odjeća i obuća za 1,2odsto i rekreacija i kultura za 0,2odsto. U ostalim odjeljcima cijenese nisu mijenjale u tom mjesecu.Ukupan indeks potrošačkih cijenau novembru 2011. viši je za 3,5

odsto u odnosu na isti mjesec2010. godine, a za 4,1 odsto uodnosu na prosjek 2010. godine. Za jedanaest mjeseci ove, uodnosu na isti period prethodnegodine, ukupan indekspotrošačkih cijena u FBiH viši jeza 3,6 odsto.

Indeks potrošačkih cijena unovembru viši za 0,4 odsto

Priča u brojkamaSiromašni 600.000 osoba u BiH živi ispod opće granice siromaštva u koju seubrajaju svi koji imaju primanja manja od 120 eura mjesečno, svaki peti građaninživi od tri KM dnevno. Penzioneri 60 odsto penzionera živi u ekstremnom siro-maštvu a sa jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje preživljava 20.000građana Bosne i Hercegovine. Nezaposlenost 50 odsto nezaposlenog radnosposobnog stanovništva dok cijena rada i mirovina ne prati rast troškova života,veći broj potrošača neće moći nabaviti ni osnovne potrebe. Plate 814 KM je pros-ječna plata u BiH dok oko 215.000 penzionera ima mjesečno manje od 300 KM a651.40 KM mjesečno potrebno je porodici samo za hranu.

BiH bi početkom naredne jesenitrebalo da počne da izvozi jaja ipiletinu na tržište Evropske unije,čime će biti napravljen iskorak umogućnosti plasiranja proizvodaživotinjskog porijekla iz BiH u EU.Drago Nedić, direktor Veteri-narskog instituta "Dr Vaso Bu-tozan" u Banjaluci, kazao je da jeevropska inspekcija (FIO) najavilada će 23. januara doći u BiH kakobi izvršila provjeru sistema zaproizvodnju jaja i živinskog mesa,te laboratorija u BiH. Nedić je ob-jasnio da bi, uz pozitivan ishodkompletne kontrolne procedurenaših proizvodnih i inspekcijskihsistema, BiH mogla da očekujeukidanje izvozne barijere za te ar-tikle prema EU. "Procedurom jepredviđeno da ukoliko izvještaj in-spekcije bude povoljan budeproslijeđen Evropskoj komisiji,koja bi trebalo da stavi BiH na listuzemalja iz koje se mogu uvozitimeso živinskog porijekla i jaja uEU", objasnio je Nedić. On je pre-cizirao da će nakon toga BiH kan-

didovati potencijalne izvoznikekoji ispunjavaju uslove za izvoz natržišta EU a Evropska komisija ćepo automatizmu usvojiti i prosli-jeđenu listu izvoznika, što bi i biozvaničan početak mogućnostiizvoza. On je objasnio da je za Vet-erinarski institut "Dr Vaso Bu-tozan" ovakav izvozni iskorakveoma važan za dobijanje dozvoleza izvoz jaja i mesa, te da ovaj in-stitut odranije ispunjava ključneuslove da postane dio kontrolnoglanca mesa i jaja za izvoz u EU.Desimir Živanić, predsjednikUdruženja živinara RS i vlasnik"Živanić DS", peradarske firmekoja proizvodi 4.000 tona živin-skog mesa godišnje, uprkos sumnjida će BiH brzo dobiti izvoznedozvole, ocijenio je da bimogućnost izlaska na evropskatržišta značio veliki pozitivanpreokret za domaće živinare. "Mismo trenutno u takvoj poziciji da ikada proizvedemo viškove, ne-mamo ih kome izvesti", rekao jeŽivanić. On je objasnio da bi za

proizvođače živinskog mesa od ve-likog značaja bilo otvaranjemogućnosti za izvoz iskoštenogbataka i filea, koji zbog više cijenenemaju značajnu prođu na do-maćem tržištu, dok za ovimproizvodima vlada ogromna po-tražnja u EU. "Mi bismo bilikonkurentni na tržištima EU zbogčinjenice da nam je cijena dva dotri puta niža od cijena po kojima

oni plaćaju pileće meso", rekao jeŽivanić. On je ocijenio da što setiče proizvođača živinskog mesane postoji bojazan da neće ispunitineki od standarda za izvoz naevropska tržišta."Nama jeneophodna veća podrška države iizuzetno nam je važno da dobi-jemo izvozne sertifikate, jer bismona taj način napravili veliki zamahu proizvodnji", objasnio je Živanić.

Piletina i jaja iz BiH na jelovniku EU


Prema istraživanjima koja su provedena kod nas,svaki stanovnik BiH godišnje u prosjeku popušiviše od dvije hiljade cigareta, a svakog dana i nataj način u dim ode gotovo milion i po eura, štoBiH stavlja u sam vrh zemalja s najviše pušača uregiji. Pored toga u našoj zemlji više od 35 odstomladih u dobi od 16 godina redovno konzumiracigarete, od čega njih tri odsto puši više od 20 cig-areta dnevno, dok do 18 godine polovina njih re-dovno puši. Pokazuju to podaci istraživanjanevladinih organizacija u BiH u kojima je nave-deno i da konzumiranje cigareta počinje u ranojdobi, i to prosječno u 14. godini. Pored zakonskihrješenja kojima se zabranjuje reklamiranje du-vanskih prozivoda, te prodaja istih licima mlađihod 18 godina, u BiH se počela primjenjivati ipraksa poskupljenja cigareta, a najnovije je na-javljeno za 1. januar 2012. godine. Cigarete će bitiskuplje 20 do 50 feninga u maloprodaji, u zavis-nosti od proizvođača. Za pojedine će cijena ostatiista kao i ove godine, dok će za većinu biti veća za30 feninga. Prethodno povećanje nije uspjelo daznačajnije smanji broj pušača, ali ujedinjeno sasve težom ekonomskom situacijom može se ipakočekivati da će najavljeno povećanje dovesti doredukcije broja konzumenata duvanskog dima.Ako vam ekonomska računica nije bitna, pročita-jte koji su to ostali razlozi zbog kojih svi preven-stveno treba da se riješe ove štetne i ružnenavike.

RIZIK OBOLJEVANJA SVE VEĆINema organa u ljudskom organizmu koji ne

strada od pušenja duvana, a najznačajnije subolesti koje ono izaziva infarkt miokarda, rakpluća, hronični bronhitis i emfizem pluća. Ako sepočinje pušiti s 18 – 20 godina, 15 – 20 cigaretadnevno, to skraćuje životni vijek za 5 – 7 godina.Djeca koja rano propuše, rano će postati invalidi iživjeće kraće 20 i više godina. Glavni sastojak du-vanskog dima je nikotin (C10 H11 N2), a porednjega prisutni su i nikotinimin, anabazin, meti-lanatabin, anatabin, izonikotien, N-metil-an-abazin, nikotirin, nikotelin, 2,3-dipiridil,nornikotin, nikotoin, ugljični dioksid, ci-janovodična kiselina, nadražljivi plinovi i pare, ka-tran, arsen, hrom, nikl i još oko 100 drugih štetnihmaterija. Jedna cigareta sadrži prosječno oko 10mg nikotina, a za čovjeka je smrtonosna doza0,05 grama.Poznate su sljedeće činjenice:- Smrtnost je u pušača cigareta za 30 – 80 % većanego u nepušača.- Smrtnost raste s povećanjem potrošnje ciga-reta.- Izuzetno visoka smrtnost češća je u onih osobakoje počinju s pušenjem u mlađim godinamanego u onih koji počinju kasnije.- Smrtnost pušača cigareta srazmjerno je najvećau dobi od 45. do 54. godine.- Smrtnost je veća u pušača koji udišu dim nego uonih koji ga ne udišu.- Smrtnost je niža u pušača koji su prestali pušitinego u onih koji su i dalje pušili.- Smrtnost pušača cigara i lula manja je odpušača cigareta.

Što čovjek više puši, rizik po njegovo zdravstvenostanje je veći. Ako pušač puši 2 kutije cigaretadnevno, opasnost da umre od infarkta miokarda2,5 puta je veća, a od raka pluća je 20 puta veća.U strastvenih pušača u dobi između 45. i 54. go-dine postotak smrtnosti od koronarne srčanebolesti u muškaraca 3 puta je veći nego unepušača, a kod žena pušača je 2 puta veći. Štet-nost pušenja za srce uglavnom uzrokuju nikotin iugljen monoksid zbog svoje prisutnosti u dimucigarete. Rizik od raka pluća povećava se s bro-jem popušenih cigareta, udisanjem dima, ranimpočetkom pušenja, uvlačenjem dima iste cigaretenekoliko puta, držanjem cigarete u ustimaizmeđu dva uvlačenja i ponovnim paljenjempolupopušene cigarete. On je 15 – 30 puta većikod pušača nego kod nepušača. Pušenje ostavljakod pušača žute, ružne mrlje na zubima, neugo-dan okus u ustima i izaziva periodontalne bolesti,gingivitis, rani gubitak zubi, rak usta i grla.Bolesti povezane s pušenjem ozbiljan su uzrokradne nesposobnosti i prerane smrti pa bi sesuzbijanjem pušenja moglo učiniti više u pravcupoboljšanja zdravstvenog stanja i produženja ljud-skog života nego bilo kojom drugom akcijom napolju preventivne medicine. Zato sprečavanjepušenja treba biti osnova svakog preventivnogmedicinskog programa.

OPASNOSTI OD PASIVNOG PUŠENJAStručnjaci tvrde da nepušač koji radi u prostorijigdje ima pušača dovodi u opasnost svoje zdravlje,jer to znači da je popušio dnevno 4 cigarete, što

zdravlje

Ukoliko ste pušač u novu godinu uđite sa jakom voljom da si ostvarite jednu pametnu novogodišnju odluku, a to je da prestanete pušiti cigarete. Ako niste sigurni da li ćete je moći sami ispuniti potražite pomoć i podršku od najbližih, koji će sasvim sigurno biti više nego voljni da vam

izađu u susret u oslobađanju vaše nikotinske zavisnosti.

Ostavite cigarete prošlosti

Dokažite sebi da možete!


povećava rizik od raka tri puta.Hemičar Lowrey, koji radi u istraživačkom labora-toriju ratne mornarice, u studiji koju je objavio učasopisu «Science», tvrdi da je zagađeniji zrak odcigaretnog dima u zatvorenoj prostoriji nego at-mosfera na autoputu u Los Anđelesu u saobraća-jnoj špici , a ta je atmosfera vrlo štetna po zdravljenepušača, koji su prisiljeni udisati isti dim, tj. pa-sivno pušiti. Najviše su ugrožena djeca roditeljapušača i češće obolijevaju od respiratornih infek-cija, npr. od bronhitisa. Djeca će prije oboljeti akoje majka pušač, jer uz nju provedu više vremena, anajviše su tome izložena mala djeca jer su, zbognjihove male tjelesne težine i manjih pluća, jačiefekti nikotina, katrana, raznih smola, ugljenogmonoksida i još 30-ak otrova iz dima cigarete. Usvijetu se danas osnivaju brojne organizacije,udruženja i pokreti za zaštitu nepušača, jer nikonema pravo ugroziti zdravlje drugog čovjeka.

KAKO SE BORITI S PUŠENJEM?Kako da se odviknete od pušenja prema publikacijiInstituta za borbu protiv raka – SAD (država Mary-land):- Pušite svaku cigaretu samo do polovine!- Svakog dana pomjerajte paljenje vaše prve ciga-

rete za jedan sat.- Donesite odluku da ćete pušiti samo parnim ilineparnimh satima tokom dana.- Nemojte odmah zapaliti cigaretu čim vasspopadne žarka želja, već pričekajte nekoliko min-uta i u međuvremenu promijenite vrstu posla ilizapočnite neki razgovor!- Prestanite kupovati cigarete u velikim pakovan-jima. Sačekajte da ispraznite jednu kutiju, pa tekonda kupite drugu!- Prestanite sa sobom nositi cigarete, bilo da ste ukući ili na poslu. Učinite sve da vam bude teže doćido njih!- Pušite tako da vas sve podsjeća na to: ja pušim,a to mi šteti. Držite cigaretu u drugoj ruci, ne uonoj u kojoj je obično držite. Stavljajte cigaretenegdje na neuobičajena mjesta, npr. u drugi džep.Time ćete prekinuti automatizam da ih uzimate.- Promijenite navike u ishrani, na primjer pijtemlijeko – ono se ne slaže s pušenjem. Jedite onošto ne traži cigaretu!- Ne praznite pepeljare! To će vas ne samo pod-sjetiti na to koliko ste cigareta popušili svakogdana, nego vam pogled na opuške i njihov mirisneće biti ugodan.

Predstoje nam uzbudljive novogodišnje žurkekoje zahtjevaju elegantno oblačenje i visoke pot-petice. Kako da vam štikle ne upropaste 1. jan-uar? Neka obuća, naročito uske cipele, moguizazvati bolove u nogama poslije dužeg stajanja iigranja. Ništa manje problema ne predstavljajuni potpetice, od kojih čak i one najniže mogu daizazovu užasne bolove. „Visoke potpetice utiču nageometriju tijela čim ih obujete. Zbog njih sužene uvijek blago nagnute naprijed. Čak i štikleod svega tri cantimetra mogu stvoriti veliki ugaonagiba“, objašnjava Keti Botvan, biomehaničar idirektor Instituta za fizikalnu terapiju u Kali-forniji. Kao da to nije dovoljno, zbog štiklistradaju i prsti i tabani. Štaviše, visoke potpeticemogu izazvati osteoartritis u koljenima i

kukovima, koji povećava rizik od ugradnje vješ-tačkih zglobova.Međutim, postoji nekoliko vježbi koje vam mogupomoći da ojačate stopala i pripremite ih zacjelonoćni provod. - Istezanje listova i zagrijavanje koljena- Širenje prstiju na nogama- Podizanje svakog prsta pojedinačnoOve vježbe istežu mišiće koji su pogođeni nošen-jem visokih štikli. Trebalo bi da ih radite 15 min-uta prije nego što obujete cipele i odmah poštoih izujete. Ako zaboravite da uradite ove vježbe iposlije proslave se probudite sa bolom unogama, možete ga ublažiti ledenim oblogama,masažom uljima, toplom kupkom i, naravno,nošenjem udobne obuće poput patika.

Izdržite Doček na štiklama

Uticaj alkohola na naš organizami izgled je katastrofalan, ali komože odoljeti dobroj zabavi uz

pokoju čašicu više, naročito kadasu praznični provodi u pitanju?Prvo što vam svi kažu je popijtejaku crnu kavu. Iako je poznatblagonakloni uticaj kafe nabuđenje tijela, prije toga popijte

barem dvije čaše vode. Noć alko-hola popije svu vodu iz vašeg tijelate vam je tijelo dehidrirano. Zbogtoga se osjećate malaksalo iumorno. Što više vode popijete, ti-jelo će se lakše regenerisati. Do-

date li u vodu iscijeđenu narandžuefekat će biti još bolji. Nakon togapopijte tu famoznu crnu kafu.Otvorite prozore na autu ako sevozite i dobro izračite prostor ukojem se zadržavate. Svjež zrak ifizički rad tijela omogućiće vambrže sagorijevanje zaostalih kapialkohola u krvi. Pojedite više la-ganih obroka, baziranih na vlakn-ima i cjelim žitaricama. Vlakna ćeupiti višak alkohola, a daće vampotrebnu energiju za rad. Tokomdana grickajte nešto slano poputsira, krekera, štapića, nikako neslatko jer vam je šećer u krvi po-jačan te i on doprinosi nesnosnojglavobolji. Osjećate li i dalje pre-jaku glavobolju aspirin i paraceta-molske tablete nisu rješenje, jerće vam samo dodatno nadražiti ionako uznemiren želudac.

Kako se riješiti mamurluka?

zdravlje


Neki psiholozi i psihijatri smatraju dapostoje dobri razlozi zašto bi roditeljitrebali podržati dijete u njegovomvjerovanju u Djeda Mraza. Lynda Breen, psihijatrica iz Liverpoolasmatra da je vjerovanje u Djeda Mrazadobro za moralni razvoj djeteta.Vjerovanje u dobrog djedicu obučenogu crveno odijelo, koji zna jesi li se pon-ašao dobro ili ne, pomaže djetetu dajasnije vidi razliku između dobrog ilošeg. Dijete je kroz priču o postojanjunekog ko na univerzalnom nivou gledai prati dobra djela te ih nagrađuje, pod-staknuto da i samo počne stvaratijasnu sliku o dobru i zlu. Breennaglašava da prevelikim racionalizo-vanjem djetetova života i gubljenjemfantastičnih i mističnih likova riziku-

jemo da u budućim generacijamaizgubimo dobar alat za kognitivni i so-cijalni razvoj djeteta. Djed Mraz pod-stiče kognitivni razvoj djetetapodstičući ga da razvija svoju maštu,inspiriša dijete na pisanje pisma, pod-stiče ga na jasno izražavanje želja zasebe i druge, uz posebno čestonaglašavanje i želja za siromašne ilibolesne. Lik Djeda Mraza može dijetepodstaknuti da i ono samo preuzmeulogu njegovog pomagača i pripremipoklone za druge. Međutim, šta se dešava kada dođe vri-jeme da dijete otkrije kako Djed Mrazne postoji?Trenutak kada dijete shvati da DjedMraz ne postoji nije bezazlen. Premariječima američkog psihologa Paul

Colemana, kod djece se, zajedno saovom spoznajom, može javiti i strah ododrastanja, a u nekim slučajevima irazočaranost u roditelje koji su im la-gali. Djeca tada najčešće reagujuzbunjenošću ili osjećajem da su izdani.Coleman prije svega savjetuje da djecine uskraćujete radost poklona i da tutradiciju održite i nakon što ste im reklikako Djed Mraz ne postoji. On kaže dane trebate voditi djecu sa sobom ukupovinu poklona i da poklone ostaviteispod jelke kako bi ih vaša djeca ujutrootvorila. Čarolija praznika jeste u pok-lanjanju i iščekivanju poklona. Uvjeritevašu djecu da će i dalje biti nagrađi-vana zbog dobrote i poslušnosti. Ne postoji starosna granica kada vašedijete mora shvatiti da Djed Mraz nepostoji. Najčešće tokom odrastanja di-jete samo shvati da Djed Mraz ne pos-toji. Ukoliko vam vaše dijete postavi

pitanje „Postoji li Djeda Mraz?“ odgov-orite mu protivpitanjem „A šta ti misliš,postoji li?“ Razgovor je najbolji načinda zajednički dođete do istine o posto-janju Djeda Mraza a da ne povrijeditevaše dijete.

Djed Mraz legenda je uz koju su mnogi od nas odrastali. Svi smo upoznati sa debeljuškastim čovjekom bijele brade u crvenom odijelu čije čarobne letećesanke voze irvasi. Djeca Djeda Mrazu pišu pisma u kojima otkrivaju svoje potajne želje za Božić ili Novu godinu, a roditelji ih uvjeravaju da će, ako budu

dobri, njihove želje i željice Djed Mraz i ostvariti. Djed Mraz tako postaje na neki način odgajatelj djece i simbol nagrade za dobrotu.

Trebaju li djeca bajke?Savremena istraživanja bajkiotkrila su nam da su bajke prijepričali odrasli za odrasle. Slušaocisu tada živjeli s istom spontanošćui žarom u svijetu slika, kao štodanas čine djeca. Bajke pripovi-jedaju o rađanju i smrti, ljubavi ipatnji, o hrabrosti i beznađu,osvemu što se smatralo važnim uživotu naroda i pojedinca. Bajkedjetetu šalju važne poruke:• dobro je zauzeti se za slabije• ispravno je ne provlačiti se krozživot kao ljenčina• neko malen može pobijeditisnažne divove i zmajeve• i taj maleni na kraju dobije kral-jevstvo, princezu i dr.Bajke su moralne priče, kojedjetetu daju priliku da se identi-fikuje s onim dobrim i da razvijeantipatiju prema onom zlu. Danasdjeca trebaju bajke, ali bajke kojenisu grubo komercijalizovane iizmijenjene gotovo do neprepoz-natljivosti. Tek tako djeca mogu unjima prepoznati njihovu osnovnuporuku.

dijete i vi

Odrastanje uz Djeda Mraza

Međutim, dobra vijest je da se uz prikladnu njegu ipreparate može sačuvati ljepši i zdraviji izgled kožei tokom zime.Tipovi kože lica se dijele na suvu, mješovitu imasnu, i potrebno je dobro razlikovati proizvodekoji odgovaraju pojedinom tipu u zimskom raz-doblju. Tokom zime poželjno je napraviti i speci-jalne antiaging tretmane kako biste izbjeglistvaranje bora i starenje kože zbog pojačanogisušivanja. Isto tako, osobe s masnom imješovitom kožom trebaju redovno koristiti pilingei hidratantne kreme (osobito naveče) kako im sene bi dodatno začepile pore i dovele do upalnihprištića, a s druge strane do pojačanog perutanjapovršinskog sloja kože. Ovakva koža zahtijeva i re-dovno čišćenje kod kozmetičara iz istih razloga.Posebnu pažnju koži treba posvetiti prilikom od-laska na skijanje, jer je tada posebno izloženahladnoći, vjetru i ekstremnim vremenskimuslovima, koji podrazumijevaju i štetno UVzračenje. Kada ste izloženi planinskim uslovima,potrebno je koristiti tzv. cold kreme s visokim za-štitnim faktorom. Baza takvih krema je pčelinjivosak koji na koži stvara zaštitni film i štiti je odpucanja i isušivanja. U takvim uslovima nijepoželjno koristiti hidratantne kreme, jer se naniskim temperaturama u njima smrzavajumolekuli vode i stvaraju oštre kristale koji dodatnoiritiraju i oštećuju kožu.Ne zaboravite i njegu tanke i osjetljive kože okoočiju. Kreme za to područje treba nanositi ujutru iuveče. Po danu oko očiju nanosite kremasti gel

koji služi kao zaštita i omogućuje vlagu, dok će bo-gata i regenerativna noćna krema nahraniti kožu.Usne su takođe jedan od najosjetljivijih dijelovalica. Specijalne kreme i melemi sa zaštitnim fak-torom obavezni su tokom zime.

HIDRATACIJA TOKOM ZIMEAko želite lijepu, mekani i sjajnu kožu - pojačajtehidrataciju. Takođe, tokom zime promijenite naviketuširanja. Ukoliko imate suvu kožu, zamijenite geluljem za tuširanje. Kožu nemojte trljati ručnikomveć blago posušite tijelo. Nakon svakog tuširanjananesite bogato hidratantno mlijeko za tijelo, ilipak odaberite ulja i posebne maslace koji ćenahraniti i najzahtjevniju kožu. Savjet plus - koris-tite baby ulje prije mlijeka kako bi upilo višakvlažnosti kože poslije tuširanja.

PILING ZA SJAJNU I GLATKU KOŽUDvije kašičice mekinja pomiješati s punomas-nim mlijekom tako da dobijete homogenu,mekšu smjesu. Nanijeti na vlažnu kožu i ostavitinekoliko minuta, a potom nježnim kružnimpokretima oljuštiti i ostatak ukloniti toplomvodom. Potom nanijeti tonik i hidratantnukremu.

OSVJEŽENJE UMORNE KOŽE Zgnječite jednu bananu te je u debljem sloju nane-site na cijelo lice i na područje oko očiju. Ostaviteda djeluje 10-15 min. Lagano odstranite vodom iličajem od lavande.

MASKE ZA SUVU KOŽU Kašičicu svježeg kravljeg sira pomiješajte s dvijekašičice meda i ostavite da djeluje 10-20 minuta.Kašičicu meda, žumance i kašičicu maslinovogulja pomiješajte i držite 10-15 min. Ova maska iz-vanredno obnavlja suve i ispucale vrhove kose,samo je treba držati oko pola sata, a kosu pokritialuminijumskom folijom ili plastičnom vrećicom.

Beauty

Zima je u svakom smislu surova, a to najviše osjeti naša koža. Koža licaje najosjetljivija pa je tako zimi na udaru vjetrova, niskih temperatura,padavina, suvog zraka u zagrijanim prostorijama - brojnih faktora koji

negativno utiču na zdravlje i ljepotu kože tokom hladnih mjeseci.Posljedice mogu biti suva, iziritirana i crvena koža koja zateže i ostavlja

utisak da ste umorni.

Sjajna koža itokom zime



style

Kraljica novogodišnje noći

Novogodišnja noć uvijek je posebna i puna neizvjesnosti jer označava početak nečeg novog. Zato nije ni čudno da upravo te noći svi mi želimo izgledati posebno, dotjeranije nego inače,

a vremena je sve manje...

Šta obući, koju frizuruodabrati, kakav make-up imati?

Svake godineponovo svaka ženapostavlja si pitanje:'Šta ove godineobući za doček?'Svake godine istopitanje i ista ne-doumica. No, prijenego što odlučite učemu ćete dočekatinovu godinu morateznati gdje ćete je idočekati. Pa ako jeto neki dočeknapolju, na primjer,na nekom trgu ili nanekom otvorenommjestu ne trebatese previše živcirati,već se samo toplo iugodno obucite. Pomogućnosti sloje-vito jer nikad neznate gdje ćete strga otići. Ali prijesvega je najvažnijeda vama budeugodno i toplo kakobiste se mogli dobro opustiti iležerno ući u novu godinu.No, ako je odabir pao na nekikafić, onda se možete odlučitiza neku svečaniju ili ležernijukombinaciju. Ako vam se nenosi haljina obucite hlače,ako vam se ne nose visokepete stavite niske jer vrlovjerovatno biće svakakvihodjevnih kombinacija...No,ako ste se odlučili na nekuzabavu zatvorenog tipa i to unekom malo 'jačem'restoranu ili hotelu onda se iprimjerno tome obucite.Kako za tu vrstu dočeka tako iza svaku drugu, ako ništadrugo mala crna haljina jeglavni dobitak uz mali do-datak nakita sigurno nećetepogriješiti već ćete izgledatielegantno i posebno. A nakraju ne zaboravite da crvenodonje rublje donosi sreću. Mivam predstavljamo nekolikokombinacija sa kojima ćetesasvim sigurno ostaviti sve

bez daha. A zašto i ne bi novugodinu dočekali kao kraljica.Ako vam je već promaknulaprekrasna, ali preskupahaljina ili savršene hlače imajica koja bi vas lansirala uorbitu najbolje odjevenih nažurci, onda barem pokušajtesebi pomoći nekim rezervnimrješenjem i naglasak bacitena svoj make-up. Za novo-godišnju noć dopušteno je imalo pretjerivanja, pa jeupadljiviji make-up ne samoprihvatljiv, već i poželjan. Na-glasite oči ili usne, nabacite'smokey eyes' ili iscrtajteusne, ove sezone jako popu-larnim crvenim ružem. Neke od vas možda će biti to-liko hrabre da potpuno promi-jene imidž za ludinovogodišnji party, a onedruge koje vole igrati na sig-urno samo će svoju kosu ure-diti da izgleda - nekakodrugačije. Nehajano povezana: Lagano

povežite svoju kosu i ostavitepramenove da se nehajnoigraju i padaju po vašem licu.Možete ih nakovrčati na figaroili pustiti potpuno prirodne.Repić: Sa šiškama ili bez njih,dugačak ili kratak, na crnu iliplavu kosu, konjski rep je uvi-jek sigurna i simpatičnafrizura, koja posebno dobrofunkcioniše na večernjehaljine kada želite otkriti vrat,ramena i dekolte, a ostavitikosu da se igra po leđima. Pletenice: Svoje lice uokviritepletenicom ispletenomasimetrično, uz jednu stranulica prema nazad. To je ide-alna party-frizura koja ide uzgotovo svaki stajling i dajevam notu romantičnosti.Punđa: Punđu možete ispro-bati u mnogobrojnim verzi-jama - asimetričnu ili kaobalerina-punđu. Želite li is-taknuti nakit, ramena, vrat ioval svoga lica, punđa je ide-alan izbor.


U periodu od 28. novembra do 9. decembra 2011. go-dine u Durbanu (Južnoafrička Republika), održana jemeđunarodna konferencija pod zvaničnim nazivomKonferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promje-nama.U okviru Konferencije održano je 17. zasjedanje Kon-ferencije država članica Okvirne konvencije UN o kli-matskim promjenama (COP17), 7. zasjedanjeKonferencije država članica Kjoto protokola

(COP/MOP7), te niz drugihradnih susreta kojima je ciljsmanjenje emisije štetnihgasova i njihovog uticaja naglobalne klimatske promjene.Učesnici konferencije usvojilisu smjernice djelovanja koje bitrebale dovesti do postizanjaopšteg sporazuma svih ze-malja na našoj planeti. osmanjenju emisije štetnihgasova do 2015., ali kritičaritvrde da plan nije dovoljno»agresivan« da bi usporioglobalno otopljenje.Međunarodna zajednica

pokušava ograničiti porast temperature na planeti nadva stepena Celzijusa, no prazna obećanja nekih ze-malja da će se angažovati na smanjenju emisije štetnihplinova ne doprinosi ostvarenju tog cilja. Istraživanjepredstavljeno učesnicima ovogodišnje konferencije

pokazalo je da je planeta na dobrom putu da se suoči srastom globalne temperature od 3,5 odsto.Nakon 14 dana pregovora učesnici skupa uspjeli su sedogovoriti o produženju protokola iz Kjota, jedinogglobalnog sporazuma kojim se propisuje smanjenjeemisije štetnih gasova, a čije prvo razdoblje primjenezavršava krajem 2012. Odluka o budućnosti protokola,jednog obvezujućeg pravnog sredstva koje u većini in-dustrijski razvijenih zemalja ograničava emisiju štetnihgasova, jedan je od ključnih rezultata postignutih nakonferenciji.Sporazum koji bi zamijenio sporazum iz Kjota nijedonesen. Postavljen je cilj da novi sporazum, čijapravna strana još nije definisana, na snagu stupi do2020. Dogovoreno je osnivanje globalnog Zelenog kli-matskog fonda iz kojeg bi se finansirale najugroženijedržave koje ne mogu same da podnesu prelazak na„zelenu ekonomiju“ i da se same izbore saposljedicama efekta staklene bašte.Na skupu je odlučeno i da se pokrene druga obvezu-juća faza protokola. Ona bi se odnosila na zemlje EU-a,dok su se Kanada, Japan i Rusija već ranije izjasnileda ne žele ponovo da se obvezuju na taj način.Britanski ministar energetike i klimatskih promjenaKris Hjun je izjavio da se uspjelo postići da SAD, Indija iKina priključe smjernicama djelovanja što ćeomogućiti globalni sporazum.Bosna i Hercegovina je učestvovala na konferenciji, adelegaciju je predvodio ministar spoljne trgovine iekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević.

Ek kutakFond za zaštitu životne sredine RS

U Durbanu održana konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama

Učesnici su usvojili smjernice djelovanja koje bi trebale dovesti do postizanja opšteg sporazuma svih zemalja na našoj planeti o smanjenju emisije štet-nih gasova do 2015. Cilj je da sporazum, čija pravna strana još nije definisana, stupi na snagu do 2020.

Piše: Siniša Cvijić,dipl. inžinjerarhitekture, stručnisaradnik u Zavoduza zaštitu životnesredine RS

Maite Nkoana-Mashabane ,ministrica spoljnih poslova JR

Ban Ki-moon, Generalnisekretar UN

Delekacija BiH predvođena Mladenom Zirojevićem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa

Konferencija Ujedinjenih nacija o kli-matskim promjenama, Durban 2011.


homestyle

U centru Banjaluke na preko 500m2² prodajnog prostora otvoren jenovi salon kućne dekoracije i nam-ještaja Casa Bianca. Prateći na-jnovije trendove uređenja enterijeraCasa Bianca spaja savremene iklasične stilove i oblike, a velikupažnju pridaje jedinstvenim dekora-tivnim predmetima koji odišuprofinjenošću, šarmom i udob-nošću.

Uz veliki izbor namještaja, ukrasa,posuđa, posteljine, slika, ogledala,rasvjete i tepiha poznatih italijan-skih brendova: Bizzotto, Fazzini,Bassetti, Zucchi i dr. i uz besplatansavjet arhitekte, u salonu CasaBianca možete pronaći sve što jeneophodno za uređenje doma.“Sa brendom Casa Bianca željelismo da našim sugrađanima podjednim imenom prvi put kod nas

ponudimo raznovrsnu ponudunekoliko poznatih italijanskih bren-dova, izradu namještaja po mjeri,dekorativne predmete za svačijiukus i priliku i mnoštvo drugih ele-menata za potpuno uređenje doma.Casa Bianca će svojom ponudompratiti trendove ali i različite stiloveuređenja, a uz provjeren kvalitet,pristupačne cijene i besplatne sav-jete arhitekte, kao i besplatan pre-

voz namještaja, trudićemo se današim kupcima uvijek pružamo idodanu vrijednost”, izjavila je Ma-rina Milinčić, generalni menadžersalona Casa Bianca.Pored italijanskih brendova, na dru-gom spratu Casa Bianca nudi itapacirani namještaj poznatog do-maćeg proizvođača Inside kao imogućnost izrade namještaja pomjeri.

Dekoracije i namještaj za “ljepši dom”

Otvoren salon italijanske kućne dekoracije i namještaja Casa Bianca


Popularne arije u čarobnoj noćiJedna od najpopularnijih večeri utoku godine je, svakako, novo-godišnja noć u kojoj će ljubiteljiklasične muzike imati priliku dauživaju 31. decembra 2011. godineu Narodnom pozorištu Sarajevo.Sarajevska filharmonija za svojegoste pripremila je tradicionalnikoncert povodom dočeka Nove2012. godine. Čarolija noći počinjeveć u 18:45 sati, uz piće do-brodošlice i muziku Kamernogorkestra Sarajevske filharmonije,naši posjetioci će već ranih večern-jih sati uploviti u svijet muzike pop-ularnih arija, valcera i polki. Naprogramu su djela slavnih kom-pozitora Straussa, Donizzetia, Puc-

cinia, Verdia, Mozarta, Delibesa,Khacaturiana, L. Andersona, F.Cilea...U pauzi koncerta planiran jeprigodni novogodišnji koktel. Popu-larne arije izvodiće domaći umjet-nici AdemaPljevljak-Krehić-sopran, Aida Čor-badžić-sopran, Amir Saračević-tenor, te gost-tenor iz HrvatskeKrunoslav Cigoj.Orkestar Sarajevske filharmonijepredvodiće gošća iz SAD-a DianeWittry, muzička direktorica Allen-town i Norwalk simfonijskogorkestra i Samra Gulamović, diri-gentica Sarajevske filharmonije.Cijena ulaznica: 70 KM balkon, 80KM parter, 90 KM loža.

Udruženje anonimnih artista(UAA!) je predstavilo treću inter-nacionalnu izložba minijatura"MinimumMaximum3" u MuzejuRepublike Srpske, Tema oveizložbe je "Seksualnost". Selek-cioni žiri, treće internacionalneizložbe minijatura minimummaximum, u sastavu AmalijaStoisavljević, kustoskinja uMuzeju savremne umjetnosti Re-publike Srpske, Davor Paponja, akademski slikar (član kolektiva uaa!),Miodrag Jović, akademski slikar (član kolektiva uaa!), odabrao jeradove od 129 autora, koji su prezentovani na izložbi. Prvu nagradu žirije dodjelio grupi vizuelnih umjetnika tač.ka za rad“www.sexualnost.com”. Druga nagrada pripala je Sari Dabić za rad“Play with sexuality”, a treću nagradu žiri je dodjelio Amiru Ćatiću zarad “Vegofil”. Sponzori ovogodišnje izložbe su Ministarstvo prosvjete i

kulture RS, Muzej RS i PošteSrpske. Osnovna ideja izložbeminijatura Minimum Maximumajeste da na likovnoj sceni BanjaLuke, stvori kulturnu mani-festaciju, koja bi njegovala maliformat i koja bi minijaturi kaospecifičnom i nedovoljno eksponi-ranom likovnom izrazu donijela unašem gradu petnaest minutaslave.

MinimumMaximum3 –izložba minijatura

kultura

Mostarski teatar mladih 1974. je u de-cembru gostovao u Sarajevu, a nakondugih deset mjeseci, ponovo je kročio ina svoju mostarsku scenu. U razgovorusa glumicom glavne postave eMTeeM-a, Amrom Prutina, saznali smo šta namto ovaj Teatar priprema: ”Puno je pro-jekata koje trenutno realiziramo. Vrijedipomenuti naš veliki projekat koji tretiramaloljetničko nasilje, a koji sada real-iziramo u školama jugoistočne Herce-govine, zatim projekte širom BiH koji semetodom forum teatra bave inkluzijomRoma i slično. Mi smo društveno an-gažovan teatar i vrlo su nam važni takviprojekti. A što se tiče predstava u

pripremi su projekti „Srebrenice nijebilo“ Muje Musagića, „Adrenalin“ Mir-jane Ojdanić i „Pit“ Ljubinke Stojanović.Ako sve bude išlo po zacrtanom planuna ljeto 2012. Godine očekuje nas rad naČehovljevom „Galebu“. Biće to pravi iza-zov i prava poslastica. Puno nas poslačeka.”Poznato je da se Mostarski teatarmladih 1974. suočava sa problemima fi-nansijske prirode i problemima okopronalaženja kostima i prostora zaprobe, ali oni ne posustaju. Sarađuju sastudentima i mladim ljudima, a o teatruSead Đulić, umjetnički direktor eM-TeeMa, govori kao o pokretaču društvakoji ne miruje i koji je oko nas u svakomtrenu. On kaže kako teatar nisu ni ljudi,ni zgrada, ni kostimi, nego inspiracijakoja se crpi iz društva. S time se složila i glumica Amra Prutina

koja je dodala da „danas kada gradskevlasti pokušavaju da nam otmu naš san,naš teatar, samo zato što ne mislimokao oni, što nam je, kako kažu, na-cionalnost neodgovarajuća, kadapokušavaju da nas na razne načinedikredituju, da nam onemoguće posto-janje, da nas proglase kriminalcima,čak preplaše prijetnjama likvidacijom islično mi smo, čini mi se još snažniji inajkvalitetniji do sada. Mogu nam uzeti sve, ali snove ne mogu,

oni su u nama i mi ih ostvarujemo, a tisnovi jesu naš teatar, otvoren, angažo-van, provokativan, dobar. Mi taj teatarživimo, on teče našim venama. Dok midišemo disaće i naš teatar, a toliko smotakvog sjemena posijali po Svijetu da ninašom likvidacijom ništa neće postići.” Upravo to sjeme koje niče na sve straneveže eMTeeM u jednu nerazdvojivu inepokolebljivu cjelinu koja daje nadu uto da lijepe stvari poput jednog teatrazaista opstaju.

Mostarski teatar mladih 1974

Društveno angažovan teatarMostarski teatar mladih 1974. je projekat novog, otvorenog i istraživačkog bavljenja um-jetnošću teatra. Ovaj tim svoje predstave izvlači iz konteksta bh. društva i postavlja ih nascenu. Tako predstava postaje ogledalo publici.

repertoar / januar 2012

NARODNO POZORIŠTE REPUBLIKE SRPSKE

l l l l l l l l

NaROdNO POzORIŠTE SaRajEVO

10.01. utorak OŽALOŠĆENA PORODICA

11.01. srijeda MORTAL KOMBAJN

12.01. četvrtak KONCERT Sarajevska

filharmonija

14.01. subota RICHARD III

16.01. ponedjeljak HAMLET U SELU

MRDUŠA DONJA ili HAMLET

ZNA ŠTO NAROD NE ZNA

19.01. četvrtak KATARINA, BOSANSKA

KRALJICA balet

24.01. utorak CARMEN opera

27.01. petak PREMIJERA ZLOČIN NA

KOZJEM OTOKU

28.01. subota LA TRAVIATA opera

30.01. ponedjeljak PRVA REPRIZA

ZLOČIN NA KOZJEM OTOKU

31.01. utorak MEU AMOR…CARMEN

balet

Rezervacije na telefon: 033/221-682 ili na

e mail [email protected]

Narodno pozorište Sarajevo

zadržava pravo izmjene

repertoara.

Kada je bio tvoj prvi doticaj sa pozorištem i glu-mom uopšte?I nije toliko bila blesava ideja onog „omraženogsistema“ da u školski program uvrsti obavezanposjet teatru. Radnici su svoje ulaznice nabavljalipreko sindikata. Vjerujem da su tako mnogi zavol-jeli teatar. U ormarima su visjela odijela, haljine,namijenjeni specijalno za odlazak u Talijin hram. Ija sam često posjećivala pozorište. Pamtim osm-jeh teta Petre (koja je još uvijek tu) dok cijepakarte, mekani tepih u foajeu u koji vam propadajunoge kao da gazite po najljepšoj travi , Plave sto-lice – nemirne, divlje... Ipak, svoje prve glumačkekorake sam napravila na platou ispred soliteraPrvomajska 48. Ukratko, na kraju svake školskegodine tri djevojke – Ljilja sa petog, Ljilja sa sed-mog i Suzana osmišljavale su priredbu u častdolaska ljeta, okupljajući svu djecu iz pomenutogsolitera (a bilo nas je poprilično). I bilo je tu svega– horskih tačaka, solo izvedbi, recitacija, sviranjana harmonici, gitari, violini, folklor, ritmika... Šilisu se kostimi, osmišljavale koreografije. Kao za-vršna tačka svake priredbe bila je dramsko upri-zorenje neke dječije bajke. I tako, zahvaljujućientuzijazmu tih djevojaka i svim komšijama leg-endarnog solitera ja sam sada tu gdje jesam.

Sjećaš li se raspoloženja pred svoju prvu pred-stavu koju si odigrala?Diplomska predstava Dramskog studija. Trema –da, bila je prisutna. Tu sam – našminkana, kos-timirana, ispijam kafu, mislim i pričam o svemu

drugom sem o predstavi. Polako se opuštam.„Pet minuta do početka. Publika ulazi“, čuje seglas insipicijenta. Odjednom erupcija adrenalina,tijelo podrhtava, vlastito srce vam dobuje u glavi.Hodam hodnikom tamo – 'vamo, guram zid,mantram u sebi „Izađi mali Ja, veliki Ja sada nas-tupa“... Efketov osmijeh ohrabrenja pred izlazakna scenu – „Vi to možete“. Svjetla se pale, tu sam.Uzvišena, uzbuđena, nadahnuta, preplavljena!

Koliko si zadovoljna predstavama i ulogama kojesi do sada imala?Volim sve predstave u kojima sam igrala/igram,sve uloge koje sam tumačila. One su neraskidividio mene, produkt su zajedničkog, napornog radasvih onih ljudi u i oko predstave. To su staklićikaleidoskopa mog bitisanja na sceni. Postojepredstave koje bih voljela da ponovo zažive nasceni. Žal je veći za onima koje, nažalost, nisuimale svoj dugi teatarski vijek. Kao „Dnevnik AneFrank“ na primjer ili „Kući“ koja je imala samopremijerno izvođenje. Odlična predstava „rođena“u pogrešno vrijeme. Da li sam zadovoljnaodrađenim poslom? Nikada, iako sam svjesna dadajem sve od sebe. Ali kao umjetnik smatram dauvijek može više i bolje. Teatar je živa materijakoja ostavlja prostor za nadogradnju.

Da li posjećuješ druga pozorišta u BiH ili svjet-ska?Godinama sam pratila MESS, bila čest gost tu-zlanskih premijera. Odlazili smo u Zagreb iliBeograd na premijerne izvedbe reditelja koji suradili i kod nas. A onda se rodio Ninian. Prioritetisu se promijenili. Smatram da je to normalno,pogotovo u prvim godinama djetetovog života.

Kako ocjenjuješ domaću pozorišnu publiku?Publike je sve manje i manje – u pozorišnimsalama, na likovnim izložbama, književnimvečerima... Zašto je to tako? Mnogo se danasraspravlja o tome. U ovim čudnim vremenimamožda je to i normalno. Ili nije? Svi su u ludojtrci sa vremenom, u borbi za sticanjem materi-jalnih dobara. „Nema se vremena“, reći ćemnogi. Ok, zemljotresi u Japanu su pomjeriliplanetu iz orbite i skratili dan za pola minuteali ne vjerujem da je to.

Anđela Ilić, glumica

TEATAR JE ŽIVA MATERIJA


17.01. utorak GOSPOĐA MINISTARKA

18.01. srijeda GOSPOĐA MINISTARKA

21.01. subota NARODNI POSLANIK

23.01. ponedjeljak ODUMIRANjE MEĐEDA

24.01. utorak ODUMIRANjE MEĐEDA

25.01. srijeda VIŠE SREĆE OVAJ PUT,

UK «Vuk Karadžić» BGD

26.01. četvrtak PUTUJUĆE POZORIŠTE

ŠOPALOVIĆ

28.01. subota REVIZOR

31.01. utorak GOSPODIN FOKA

Rezervacije na telefon 051/317 996,

www.np.rs.ba

Narodno pozorište Republike

Srpske zadržava

pravo izmjene repertoara.

Glumom se počela baviti 1993. godine, kada je upisala Dramski studio BNP-a Zenica. Godine 1994. postalaje članicom Glumačkog ansambla BNP-a Zenica. Od tada do danas tumačila je više od šezdeset uloga u

predstavama svih žanrova. Igrala je u TV-serijama Crna hronika i Viza za budućnost. Na 27. Susretima po-zorišta BiH u Brčkom 2010, dobila je Nagradu za najbolju žensku ulogu (nagrada žirija publike) za uloge

Mine, Ksenije i Svetlane u predstavi Bizarno. Svoj pogled na magični svijet teatra podijelila je sa nama.


muzika |film

MUPPETOVCI - OD 05.01.Režija: James BobinUloge: Jason Segel, Amy Adams, Chris CooperNa odmoru u Los Anđelesu, Walter, najveći fan Muppetovaca,njegov brat Gary (Jason Segel) i Garyijeva djevojka Mary (AmyAdams) iz Smalltowna, otkriće opaki plan naftaša Texa Richmana(Chris Cooper) da sravni sa zemljom pozorište Muppetovaca i datu napravi bušotinu za naftu. Da bi organizovali najveće Muppettelevizijsko maratonsko dobrotvorno prikupljanje para i skupili 10miliona dolara koji su im potrebni da bi spasili pozorište, Walter,Mary i Gary pomoći će Kermitu da ujedini Muppetovce.

PalaSMultiplex

NAJMRAČNIJI SAT 3D OD 29.12.Režija: Cris GorakUloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, Max Minghella, Rachael Tay-lorCijeli svijet je iznenada ostao bez električne energije, i nastao jehaos. Iza katastrofe stoji nepoznata vanzemaljska vrsta, kojaima kontrolu nad električnim mrežama. U Moskvi, grupa mladihuspjeva da se skloni i preživi napade. Nakon nekoliko dana,kada izađu, otkrivaju pust grad u kome opasnost i dalje vreba.Oslonjeni jedni na druge, pokušaće da prežive.

ŠERLOK HOLMS: IGRA SJENA - OD 22.12.Režija: Guy RitchieUloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared HarrisNovi fenomenalni nastavak priče o brilijantnom detektivu. Sher-lock Holmes je oduvijek bio najpametniji čovjek u prostoriji… svedo sada. Pojavio se novi kriminalni genijalac, Professor Moriarty.On ne samo da je Holmesov intelektualni pandan, već svojomzlobom i potpunom nesavjesnosti, stiče prednost pred detektivom.Holmes njegovu kobnu slagalicu zločina počinje otkrivati kod is-trage ubistva austrijskog princa.

JACK I JILL - OD 5.01.Režija: Jennifer Devoldère Uloge: Melanie Laurent, Justin Bartha, Billy Boyd, Valerie Ben-guigui Jack dolazi u Pariz na odmor iz snova, a Chloe se zaljubljuje unjega - čim vidi stvari u njegovom kovčegu! Romantična komedijas Melanie Laurent. Nevjerojatnim spletom okolnosti Chloe će sedomoći Jackovog izgubljenog kovčega i zaljubiti u njegov sadržaj.Uskoro će se Chloe zaljubiti i u samog Jacka, premda ga nikadanije upoznala niti vidjela. Uvjerena da je on muškarac njenih

snova, učiniće sve što je u njenoj moći da ga pronađe…

MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE - OD 29.12.Režija: David FincherUloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Robin Wright, ChristopherPlummer, Stellan Skarsgård, Embeth Davidtz, Joely Richardson,Goran Visnjic...Novinar Michael pokušaće zajedno s hakericom Lisbeth riješitislučaj nestanka mlade Harriet s porodičnog imanja starog 40 go-dina i pritom otkriti prilično mračnu i užasavajuću porodičnu is-toriju.

ARTHUR BOŽIĆ 3D - OD 22.12.Režija: Sarah SmithUloge: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie,Ashley JensenIz studija koji nam je donio animirane klasike „Sezona lova“, „Di-vlji valovi“ i „Oblačno s ćuftama“ dolazi najnovija animiranaposlastica za sve uzraste: „Arthur Božić“, u digitalnoj 3D tehnici!Radnja ovog sigurnog hita vrti se oko Djeda Mraza i njegovog za-datka da u jednoj noći obiđe svu djecu svijeta i ostavi im pokloneispod bora prije Božićnog jutra...

SaRajEVOcinema city

051 217 409www.bl-bioskop.ba

033 567 230www.cinemacity.ba

Ovih dana u žiži domaće javnosti je spot zanajavni singl? Kakve su reakcije publikekako na pjesmu tako i na spot?Ja sam i više nego zadovoljan dosadašnjimreakcijama. Spot je zaista ispao iznad mojihočekivanja i dočarao kompletnu priču.Uglavnom mnogim mojim prijateljima isaradnicima je malo neobično mene gledatiu ulozi pjevača kao i meni samom, almoraćemo se privići i na to .

Prema pisanjima medija, album bi trebaoda se pojavi u januaru. Da li su glasine tačnei da li imaš tremu pred izlazak cd-a? Planiram pustiti još jedan singl u januaru, a zaalbum ne smijem ništa reći jer posla imamjako puno u studiju. Pjesama i imam dovoljno,al treba to sve stići upakovati produkcijski štoza mene predstavlja možda i najveći izazov jerse prvenstveno smatram producentom. Sasvojim albumom namjeravam da malo višeeksperimentišem, da pustim emocije da mevode, da koliko toliko pobjegnem od nekihstandarda, al da ipak ostanem u nekim okvir-ima komercijalne muzike.

Kako si se odlučio da bogatu muzičku kari-jeru kao producent, kompozitor, aranžerupotpuniš i ovom pjevačkom? Pa vjerovatno najviše zbog te slobode danešto radim što će prvenstveno mene dazadovolji. Ne smatram se nekim jakimvokalom, al mislim da sam u stanju da pre-nesem svoje emocije na slušaoce i da tozvuči jako uvjerljivo.

Koji muzički pravac će preovladavati na na-javljenom albumu? Pa pošto se muzika kod nas dijeli nazabavnu i narodnu, onda je to zabavna.

U svojoj karijeri imao si prilike da radiš samnogim domaćim i regionalnim zvijez-

dama. Da li ti se neko posebno svidio, da lineku saradnju po nečemu posebnopamtiš? Pa kroz sve ove godine rada bilo je stvarnosvakakvih iskustava. Ja moram da is-taknem da sam jako sretan zato što sve višemladih ekstra talentovanih pjevača (AmelĆurić, Mirza Malkoc, Armin Muzaferija,Azro, Adnan Babajić, Adnan Nezirov ,Sab-rina, Kemal Muratović, Jelena Pavlić, AlijaHuzbašić...) žele da sarađuju sa mnom.Mnogo mi je draže raditi sa njima nego sanekim velikim imenima koji su se već umorili od estrade.

Kako bi ocijenio domaću muzičku scenu.Da li je publika zahtjevna? Mislim da dolaze neke nove snage kojemogu promjeniti stvari nabolje. Treba imsamo šansu dati. Mediji bi trebali malo višeda puštaju domaće izvođače kako bi ih prib-ližili i publici koja je pod jakim uticajemBeograda i Zagreba.

Kojim kriterijumima osim novca se vodiš uodabiru saradnika? Ljudskost, muzikalnost, kreativnost i muz-ičko iskustvo.

Da li imaš planove za Novu godinu?Nemam, ali volio bih otputovati negdjemakar na par dana da malo napunim ba-terije.

Šta najčešće poželiš najdražima zapraznike? Zdravlje.

Kada možemo očekivati i prve promo kon-certe? Sa prvim albumom, a možda i prije. Vid-jećemo kako se stvari budu odvijale i kakopublika bude reagovala na moje pjesme.

intervju: amil lojo

EMOCIJE ME VODENakon što se proslavio kao kompozitor i muzički producent, Amil Lojo odlučio se posvetiti i pje-vačkoj karijeri. Trenutno radi na svom debitantskom albumu, a pjesma "Naučila si me " je na-

javni singl za koju je urađen video spot.


PalaS

SaRajEVO

Na kojim projektima ste trenutno aktivni,da li se sprema neki novi film, serija?Upravo sam završila dio snimanja serije„Viktorija“ u Rusiji, na proljeće nastavljamosnimanje u Ukrajini. ²Trenutno razmatramnekoliko ponuda u NY i najvjerovatnije ćuučestvovati u snimanju jednog nezavisnogfilma, ali trenutno ne mogu da vamkažem više o ovome . Ovdje, u NY audicijesu dio svakodnevnice, za najrazličitije pro-jekte, što mi zaista daje mogućnost izbora.

Koliko ste zadovoljni dosadašnjim uspje-hom koji ostvarujete u New York-u?Zadovoljna sam što sam dobila prilikuda glumim uloge koje su glumački za-htjevne i složene. NY je grad gdje seprije svega radi puno predstava, ali inezavisnih filmova, velike produkcije suu LA i ako želim da budem u saradnji sanjima morala bih da se preselim tamo.Moj plan je bio da prvo radim u NY, kakobih se predstavila kao ozbiljna glumicasa iskustvom na Brodveju, jer ovdjemnogi sebe nazivaju glumcima, čak ioni koji su negdje snimili jedan kadar ujednoj epizodi serije. To su stvari kojevam daju kredibilitet i razlikuju vas odgomile starleta koje sebe nazivaju glu-micama, na žalost.

Smeta li vam što se ponekad u drugi planstavlja vaš umjetnički talenat, a ističe iz-gled i atraktivnost?To mi je dodatni kvalitet i ne smeta mi. Sv-jesna sam da živimo u vremenu kada jeizgled veoma bitan i svi su zainteresovanikako je neko ko je javna ličnost obučen,koju frizuru ima, da li nosi brendiranugarderobu. Senzacija nije više ko je štapostigao već su u prvom planu tračevi,

dok su značajne stvari potpuno zapostavl-jene. Borim se svim silama protiv toga, negovoreći o svojoj intimi i mislim da u tomeuspjevam. Znate, niko ne piše više naprimjer kako naš operski pjevač, ŽeljkoLučić igra glavnu i naslovnu ulogu Rigo-leta u Metropolitenu u NY, već da li seodređene persone slikaju sa javnimličnostima iz Holivuda. Reći ću samo da jeto svakodnevna pojava da srećete selebri-tije na ulicama NY.

Novo ste zaštitno lice kompanije Avon.Kako je došlo do saradnje? Do saradnje je došlo na obostrano zado-voljstvo i u predstojećoj godini ja ću biti za-štitno lice Solutions linije proizvoda zanjegu kože za čitav region bivše Jugoslav-ije. U Varšavi smo imali snimanje zaAvonove kataloge i promociju Solutionslinije. Snimanje je za mene bilo fantastičnoiskustvo i odlično smo se zabavljali. Avonje brend koji poznajem jako dugo i koji jemeni lično veoma blizak. Izuzetno cijenimnjihov rad jer se kao kompanija trude dabudu aktivni na poljima koja su relevantnaženama i to ne samo putem ponudekozmetičkih proizvoda već i kroz doprinosborbi protiv raka dojke i borbi protiv nasiljau porodici.

Jednom ste izjavili da je sve na vamaprirodno, da čak ni kosu ne farbate. Da li jejoš uvijek tako?Apsolutno. Biti prirodan i njegovati priro-dan izgled je za mene lični stav ali i načinživota. Tako se osjećam najudobnije u svo-joj koži. Izbjegavam da koristim punošminke. Kada izlazim, ponesem samo sjajza usne i rumenilo, mada često se desi dai to zaboravim. Ali njezi kože lica posveću-

jem dosta pažnje. U tome mi Avon punopomaže jer sam pronašla odličnu kremuza lice iz Solutions linije čije sam ja za-štitno lice.

Koliko vam je bitan izbor preparativnekozmetike? Da li ste spremni odvojiti višepara za skuplje proizvode?Često se dešava da sam zbog snimanjanašminkana i po 12 sati dnevno i u tomslučaju se trudim da koristim samokvalitetne proizvode koje često samadonesem šminkerima. Moje lice je bitnoza moj posao i moram ga njegovati uko-liko želim da nastavim da se bavim glu-mom do kraja života. Zbog toga jakoozbiljno shvatam odabir kvalitetnešminke ali i preparata za njegu kože licakoji moju kožu opravljaju i vraćaju joj sv-ježinu.

Došli su hladniji dani, na šta u tom perioduposebno obraćate pažnju kada je u pitanjunjega lica i tijela?Tokom zime obavezno koristim kremu sajačom teksturom, jer imam osjetljivu kožui kapilare. Zbog toga moram uvijek daimam kremu koja će mi nahraniti kožu alije i zaštititi od spoljašnih uticaja.

Kako biste generalno opisali svoj stiloblačenja?Svoj stil oblačenja opisala bih kao prom-jenljivu kategoriju, u zavisnosti od situacije.Generalno bih svoj stil definisala kao „rockchick“, što je potpuno u skladu sa mojomličnošću i buntovnom prirodom. U situaci-jama kada idem na prijeme ili koktele,trudim se da budem elegantno odjevena.Ljeti se potpuno prepuštam „lepršavom iopuštenom“ stilu koji se može opisati kao

hipi fazon, kada nosim duge suknje,haljine, cvjetne motive i raspuštenu kosu.U svakom slučaju, koji god od stilova od-aberem, važno je da sam u toj odjećiležerna, opuštena i da sam to ja.

Kada idete na filmske premijere i na nekezvaničnije događaje kako birate toaletu ida li imate omiljenog modnog dizajnera?Zavisi od situacije, ako je u pitnju film iuloga koja mi je posebno draga, zaista setrudim da izgledam glamurozno. Mislimda čovjek izgleda najbolje kada nosi neštou čemu se najbolje osjeća, i zato setrudim se da garderobom izrazim sebe isvoj stav u svakoj situaciji.

S obzirom na to da ste neposredno imaliuvid i u trendove svjetskih metropola, kojerazlike postoje između modnih ukusaovdje i tamo?Razlike naravno postoje. Bez ikakve pris-trasnosti tvrdim da su naše djevojkeizuzetno lijepe, ljepše nego u bilo kommjestu gdje sam bila. Doduše, ponekad,kada izađem u grad primjetim da senekada i pretjera sa sređivanjem. Maloležernosti je upravo ono što bi istaklo lje-potu svake djevojke. Ne mora uvijek da sepokaže svaka oblina, često je seksi bašono što je skriveno, mislim da je u tomeglavna razlika između nas i ostatka svijetakada se radi o modi.

Kakvi su Vam planovi za Novu godinu?Provešću ih sa dragim osobama dalekood javnosti, što preporučujem svima.Novogodišnje veče je prilika da se opus-timo uz najbliže ljude za koje, na žalost udanašnje, brzo vrijeme možda nemamodovoljno vremena.

Izgled je veoma bitanKATARINA RADIVOJEVIĆ, glumica

InterviewRegionalno poznata i pop-ularna glumica KatarinaRadivojević svoju karijeruje prenijela “preko bare” iokušava šanse u New York-u. Ona je za naš magazinispričala koji su to njeniskorašnji planovi, kako senosi sa svojim imidžomseks simbola, ali ikoliko obraća pažnju na njegu svog izgleda.


Već odranije poz-nata po ultraportablmodelima kom-panija LG je direk-tno udarila natržište ultrabook modela početkom de-cembra novim dodatkom u okviru Xnotelinije. Mode Z330 posjeduje 13.3“ ekran ikarakteriše ga dizajn koji bi se mogaoopisati da je negdje između MacBook Airi MacBook Pro modela u srebrnoj i crnojboji. LG tvrdi da je sistem veoma tanak(15mm) i veoma lagan (1.22kg). Premanavodima kompanije ovaj model koristiili 1.6GHz Core i5 procesor ili 1.8GHzCore i7 i isporučuje se sa minimalno120GB ili 256GB solid state drive-m. Op-timizacije koje su primjenjene na ovommodelu omogućavaju njegovo pokretanjeza 9.9 sekundi sa Windows 7 operativnimsistemom.

LG ultrabook

Kompanija Nokia Siemens Networkspredstavila je najnaprednija rješenjaLTE (Long Term Evolution) koja mo-bilnim operaterima nude jasan iekonomičan odgovor na izazove "rev-olucije mobilnih komunikacija" imogućnost da krajnjim korisnicimaponude jedinstveno iskustvo mo-bilnog broadbanda nove generacije, te potpuno novo,revolucionarno mrežno rješenje Liquid Net kojeomogućava maksimalno iskorištenje mreže. LTE iličetvrta generacija mobilne tehnologije je trenutnonajnaprednija tehnologija u svijetu mobilnih komu-nikacija, koja će operaterima i njihovim korisnicima

donijeti više od deset puta većebrzine i kvalitet prenosa podataka, uodnosu na sadašnje, kao imogućnosti korištenja brojnih multi-medijalnih servisa, te servisa zasvakodnevni život. “Kao pionir urazvoju LTE-a, Nokia Siemens Net-works predvodi komercijalizaciju

LTE-a sa 46 poslovnih ugovora i projekata o uvođenjuLTE-a. Uz LTE moguće je preuzeti video ili muzičkifile za manje od sekunde, a cijeli film u DVD kvalitetuza svega 10 minuta”, rekao je Rastko Blagojević, izNokia Siemens Networks broadband tima za Jugois-točnu Evropu.

Nokia Siemens Networks predstavilabudućnost mobilnih tehnologija

iPad 3 stiže u februaruiPad 3 tablet naredne generacije će bitipredstavljen u februaru, navode analitičari.Richard Gardner, analitičar pri Citigroupnavodi da je nekoliko izvora koji su povezanisa izradom narednog iPad računarapotvrdilo da će ga karakterisati duplo većarezolucija ekrana u odnosu na prethodnimodel. Pojavljivanje ovog modela u febru-aru će biti ranije nego što je to uobičajenokada je kompanija Apple u pitanju. Naime,iPad 1 je predstavljen u aprilu 2010. godine,dok je iPad 2 predstavljen u martu ove go-dine. Jedna od mogućnosti je da će se novihardver isporučivati od strane kompanijakoje grade komponente od februara, a daće dostupnost na tržištu uslijediti kasnije.

Twitter se konačno pridružio mod-ernom svijetu marketinga ibrendiranja time što je pokrenuopodršku za stranice vezane zabrendove određenih kompanija.Ova opcija je dostupna nakon na-jnovijeg redizajna koji je nedavnopredstavljen. Ovaj trend je prvopokrenula kompanija Facebookkoja sa svojom korisničkombazom od preko 800 miliona koris-nika je savršeno mjesto ako želiteda svoj kompaniju predstavite na

pravi način. Google+ je još uveknov u ovom segmentu i nema to-liku popularnost među običnimkorisnicima, ali se kreće u tompravcu. Sa druge strane, Twitternudi najbolji dizajn kada je riječ ostranicama posvećenim bren-dovima.

Twitter nudi podršku za brendove

Olympus PENMini je digi-talni foto-aparat saizmjenjivimsočivima koji jekreiran za fo-tografe amaterekoji žele odličankvalitet fo-tografija kakav Micro FourThirds sistemi pružaju po pris-tupačnoj cijeni. Poznat i kao E-PM1,ovaj digitalni foto-aparat nije samonajmanja PEN jedinica koja je

trenutno dostupnana tržištu već ga

odlikuje i na-jniža cijena

aparata sa 14-42mm II Rsočivima. Kaošto to modnotržište diktira,Olympus PENMini E-PM1 dos-

tupan je u nekoliko boja među ko-jima su klasične crna ili boja srebra,bijela, braon ili za one koji to vole,ljubičasta ili roze.

Olympus PEN jeftino i kvalitetno

Tehnostyle

Dodjeljene su nagrade T3 GadgetAwards 2011, a u kategoriji najboljitelefon po prvi put se nije našaoApple ili HTC. Titulu Telefon godineponio je Samsungov Galaxy S2, tele-

fon prodat u preko 10miliona primjeraka.U užoj konkurenciji bilisu i Motorola Atrix,HTC Sensation, SEXperia Arc, HTC In-credible S i iPhone4. Tablet godine je iPad 2, gejmerskigadžet godine je Kinect, muzički -slušalice Monster Beats by dre DrePro Studio, a kućni gadžet godine jePhilips Airfryer. Google je izabran zaTech Brend godine, a Mark Zaker-berg je pobijedio konkurenciju u kat-egoriji Gadžet ličnost godine(nominovani pored njega su RičardBrenson, Stiven Fraj i Lejdi Gaga). Nikanadski RIM nije ostao beznagrada, jer je njegov model, Black-Berry Bold 9780, proglašen na-jboljim poslovnim gadžetom godine.U kategoriji putničkih gadžeta pob-jednik je Kindle, najbolji digitalniaparat je Canon Powershot G12, anagradu za najbolji dizajn osvojio je

Apple MacBook Air 11, koji je i kom-pjuter godine. Aplikacija godine jeFlipboard, a Twitter je pobjednik ukategoriji Digitalni medijski servisgodine, koji je pobjedio Spotify iFacebook.

Ovo su gadžeti godine

Twitter - digitalnimedijski servisgodine

Flipboard –aplikacija godine

Apple MacBookAir 11 – naboljidizajn godine

iPad 2 – tablet godine

Samsung GalaxyS2 – telefon godine

BlackBerry Bold9780 - poslovnigadžet godine

Canon Powershot G12 - digitalniaparat godine


content | intro

Skulpturalni oblik noveOpel Astre GTC s pre-ciznim detaljima i dra-matičnim proporcijamačine je vrhunskim izra-zom Opelove dizajnerskefilozofije. Sve verzijeAstre GTC donose prednosti prednje osovine s tehnologijomHiPerStrut (High Performance Strut) koja se savršeno dopun-juje s Opelovom patentiranom stražnjom osovinom s Wattovomvezom kako bi ponudila vrhunsku stabilnost i najoštriju pre-ciznost pri vožnji. Ostale inovacije nove Astre GTC uključuju po-moćne sisteme zasnovane na drugoj generaciji prednje kamereOpel Eye s proširenim funkcionalnostima te novu, četvrtu gen-eraciju biksenonskih naprednih prednjih svjetala (AFL+).Panoramsko vjetrobransko staklo još je jedna posebnost noveAstre GTC.

Svečanom ceremonijom je obilježeno otvaranjePeugeot Blue Box-a u Doboju, najvećeg proda-jno-servisnog centra po Peugeot standardima uBiH. Otvaranjem ovog objekta koji omogućavaposjetiocima sveobuhvatnu ponudu Peugeotproizvoda i usluga kompanija Novoprom,ovlašteni Peugeot koncesionar, obilježava ulazaku 10. godinu poslovanja. “Uvjereni smo da ćeproširenje kapaciteta i objedinjena usluga unovom prostoru unaprijediti našu djelatnost iomogućiti jačanje Peugeot mreže u ovom dijeluBiH. Ponosni smo što ćemo otvaranjem Peugeot

Blue Box-a stvoriti uslove za otvaranje novihradnih mjesta i na taj način dati svoj doprinos urazvoju privrede Doboja. Iza firme Novopromstoji 500 zadovoljniih korisnika Peugeot vozila iusluga servisa, a novi objekat će omogućiti daPeugeot usluga u budućnosti bude na još većemnivou, implementirajući svjetske standarde ipraksu”, istakao je Novak Ilić, direktor i vlasnikfirme Novoprom. Peugeot Blue Box u Dobojuprostire se na 1.300 m2, posjeduje moderni pro-dajni salon, servis, prodavnicu originalnih rez-ervnih dijelova, lakirnicu i tehnički pregled vozila.

Otvoren Peugeot Blue Box u Doboju

Nova Opel Astra GTC

Volvo Inscription inovacije Volvo je predstavio Inscription verziju kabriolet modela C70 kojeg krase brojni jedinstveni detalji kao što sukolorisana maska hladnjaka, crni 18-inčni naplaci te posebni materijali unutrašnjosti. Inscription se može kom-binovati sa svim motorima dostupnim za Volvo C70, odnosno T5 petcilindarskim turbobenzincem s 230 KS i dvapetcilindarska turbodizelaša - D4 sa 177 KS i D3 sa 150 KS. Dostupne su i tri boje karoserije: Black Stone, BlackSapphire (metalik) i Ice White. Ekskluzivan nastup unapređuju i 18-inčni crni naplaci s poliranim krakovima iobodom te visokosjajna maska hladnjaka i LED dnevna svjetla.

Mini Roadster stižepočetkom 2012.Mini Roadster će biti predstavljen ujanuaru 2012. godine na salonu au-tomobila u Detroitu. Mini Roadsterje dvosjed sa platnenim sklopivimkrovom, a ispod poklopca motora skrivaće 1.6-litrene benzince sasa 122 KS i 160 Nm, 184 KS i 240 Nm i sa 211 KS i 260 Nm, kao i2.0-litreni dizelaš sa 143 KS i 305 Nm. Svi će motori serijski bitiupareni sa 6-stepenim ručnim mjenjačem, a 6-stepeni automatikmoći će se dobiti uz doplatu. Mini Roadster dugačak je 3.728 mm.širom 1.638 mm i visok 1.390 mm. Mjeri 2.470 mm međuosovin-skog razmaka uz zapreminu prtljažnika od 240 litara. Između osta-log biti opremljen i ABS-om, ESP-om, EBD-om (ElectronicBrakeforce Distribution), CBC-om (Cornering brake Control),Brake Assst-om, Hill Start Assist-om, DSC-om, DTC-om (DynamicTraction Control) i EDLC-om (Electronic Differential Lock Control).

Osvježeni Scenic iGrand Scenic Omiljeni MPV među evropskimkupcima, Renault Scenic, i njegova pro-dužena izvedba Grand Scenic zahvaćenisu suptilnim spoljnim i unutrašnjim do-

radama. Oba modela od sada će opcijski imati prednja dnevna LED svjetla. KodScenica, novi je dizajn stražnjih svjetala, a kod Grand Scenica dizajn usisa vaz-duha i krovnih letvica. U interijeru, kupci će od sada kao opciju imati doplatu zakožni ili alcantara paket presvlaka sjedala. 1.5 dCi dizelaš ojačan je sa 105 na110 ks, ekonomičniji je 12% te u prosjeku troši 4.1 litru. Još izraženija je razlikaizmeđu donedavnog 1.9 dCi sklopa i nove 1.6 dCi jedinice kojom je nadomješten,a koja je štedljivija za čak 20%. Za proljeće je u najavi i novi TCE turbobenzinacsa 115 ks, koji će potisnuti dobro poznati 1.6L atmosferski motor. I ovdje je pred-viđena do 20% manja prosječna potrošnja. Prodaja osvježenih Scenica i GrandScenica na svim evropskim tržištima započinje u januaru 2012.godine.

Stiže VolkswagenPassat AlltrackAktuelni Passat slijedi uspjeh svojihprethodnika, ali ide i korak dalje sa novimmodelom - stiže Volkswagen Passat All-track. Nova verzija nudi karavansku konfig-uraciju uz povišeno podvozje i time zatvarajaz između Passata i Tiguana. Alltrack je namijenjen kupcima koji traže prostranautomobil za svakodnevnu vožnju po asfaltu uz povremeni odlazak sa "glatkih"saobraćajnica. Karakterišu ga novi branici u SUV stilu i dodatna zaštita podvozja.Tu je i VW-ov "Off-Road Driving Programme" koji u vožnji do 30 km/h prilagođavarad diferencijala, ESP-a, motora te Hill Assista. Kod modela sa DSG-om pri-lagođava se i vrijeme izmjene stepena prijenosa za što efikasniju vožnju po nezah-valnom terenu. Što se motora tiče, u ponudi će se naći dva turbo benzinskamotora sa direktnim ubrizgavanjem goriva - 1.8-litreni TSI sa 160 KS i 210 KS tedva turbodizelaša - 2.0 TDI sa 140 KS i 170 KS. Najsnažniji modeli će biti stan-dardno opremljeni 4Motion pogonom na sva četiri točka i automatskim DSGmjenjačem s dvije spojke.

auto

DINAMIKA Stolnjak koji je u našoj tradiciji čestorustičan, može imati svedeniju šaru, aako ste tradicionalisti koji bi da seokrenu savremenom načinu života, jed-nobojni stolnjak možete razigrati tkani-nom u nekoj kontrastnoj boji, što jezanimljiv način za postizanje dinamike.

IGRA ORNAMENTIKE I KONTRASTABijela boja servisa u kombinaciji sazlatnom ornamentikom biće zanimljivpandan bijelom cvijeću. Ovakvi tanjiriuvek će se lijepo složiti sa kontrast-nim bojama pribora ili čaša. Ako ste umogućnosti, klasične okrugle tanjire

možete zamijeniti modernim tanjir-ima kvadratnog oblika.

PRIBOR U BOJIDomaćice koje su romantičnograspoloženja, klasičan pribor mogupovezati nekom ukrasnom trakom ilimašnom u boji.

SALVETA IZ MAŠTESada se i na našem tržištu mogupronaći različite papirne salvete, alinjih možete zamijeniti i salvetamaod tekstila. Ukoliko niste umogućnosti da ih kupite, veomalako ih i sami možete napraviti.

Možete ih jednostavno urolati,pričvrstiti prstenom ili nekomdekorativnom trakom ili saviti u ob-liku lepeze.

SIMBOLIKA ČAŠANa stolu bi trebalo da stoje čaše iza crveno i za bijelo vino. Bijele ćetrpezi dati utisak uzvišenosti, otm-jenosti i elegancije, a crvene će do-prinijeti osjećaju jačine istabilnosti. Bilo bi interesantno dase na stolu pojave čaše u različitimtonovima bojenog stakla, koje ćedoprinijeti jedinstvenosti svečanogdekora.

IZNENADITE CVIJEĆEMCvijeće ne mora da bude u vazi, kao nina centralnoj poziciji na stolu. Možetega pomjeriti u stranu, postaviti dijago-nalno ili ga jednostavno položiti u nekiugao stola.

NIŠTA BEZ DETALJAPomalo arhaična šara na tanjirimabiće potpuno u dosluhu sa modernimdekorativnim dijamantima u zelenojboji. Pristupačne su cijene i mogu senaći u gotovo svim radnjama dekora-tivnih elemenata. Umjesto njih, kaoukrasni detalj na stolu, možete koristitii potpuri (suvo cvijeće).


Dekoracija stolaDekoracija stolaGastro

Sto za kojim se porodica i prijatelji okupljaju treba doživjeti kao bijelo platno koje čeka da na njemu nešto novo bude naslikano. Pogledajte prijedlogkako da postavite sto tako da doprinesete nezaboravnom ugođaju, a neki od savjeta mogu vam dati i novu ideju za izgled trpeze.


Gastro

PARADAJZ KAO ČINIJICAParadajz dobro ohladite u frižideru, pa oštrimnožem isijecite dio oko drške i izvadite meso isjemenke. Dobićete lijepu korpicu u kojoj možeteda služite kuhanu rižu sa komadićima prazilukaili rusku salatu. Korpice od paradajza ukrasiće inajjednostavniju trpezu.

NIŠTA BEZ SIRAAko služite predjelo u kome ima i sira, dekorišitega kriškama paradajza, kolutovima krastavca ipaprike, a sve ukrasite kovrdžavim peršunom.

PILETINA I POVRĆERolovana piletina izgledaće neodoljivo ako je garnirate zelenom salatom,paradajzom ili žutim paprikama. Po obodu tanjira nakapajte malo kečapa.

NEODOLJIVI VITAMINSKI MIKSNa tacnu prvo poredajte listove kelja, pa ih prekrijte cijelim rotkvicama, kolu-tovima žute paprike, mrkvom isječenom na trake, kockama bijelog sira i do-bićete prelijepu salatu punu vitamina.

UKRASITE ŠNICLEŠnicle poslužite s krupno sječenim barenim krompirom, kolutovima limuna i pa-prika, kriškama paradajza i rendanom mrkvom. Po obodu tanjira pospite listićesjeckanog peršuna, pa će komad bezličnog mesa izgledati znatno privlačnije.

POVRĆE UZ HLADNO PREDJELOHladno predjelo izgledaće mnogo ljepše ako ga dekorišete povrćem. Po obod-ima velikog tanjira poredajte isječenu šunku ili pečenicu, a u sredinu stavite šeriparadajz, kolutove krastavaca, režnjeve paprika i listove peršuna.

Mala škola serviranja hrane

Pašteta od sardinaPotrebno: 1 konzerva sar-dina, 1/2 glavice crnogluka, 3 jajeta, kiseli kras-tavci, limunov sok, maslac,biber, ulje, so.Priprema: Sardine očistitiod kostiju i izgnječitiviljuškom. Zatim dodatikap po kap ulja i izmješatisardine sa uljem kao za

majonez. Odvojeno staviti u zdjelu komad maslaca, 3 kuvana žu-manceta, malo soli, sitnog bibera, 1/2 glavice sitno isječenogcrnog luka. Kada se maslac sa žumancima pjenasto umuti,pomješati ih sa masom od sardina, pa, ako je potrebno, dodatijoš ulja i soka od limuna. Paštetu staviti na duguljast tanjir,odozgo posuti sitno isječenim preostalim barenim bjelancima, aokolo poredati tanko isječene kisele krastavce.

Rolat od janjetinePotrebno: 1 janjeća prsa,5 kašika ulja, začin majo-ran, malo soli, 200 g ml-jevene piletine, 2 kriškestarog hljeba, manja glav-ica crnog luka, malo mli-jeka, 1 jaje, 3 kašike ulja,malo muskatnogoraščića, malo peršuna,bibera.Priprema: Stari hljeb namočiti u mlijeku. Na ulju propržitisjeckan luk i mljevenu piletinu. Posoliti i umješati rendanioraščić, jaja, sjeckani peršun i ocijeđen hljeb. Sve dobro izm-ješati. Izvaditi rebra iz jagnjećih prsa. Masnoću odstraniti.Posoliti po cijeloj površini i napuniti nadjevom. Saviti u rolat,povezati kuhinjskim koncem, malo dosoliti i natrljati majora-nom. Staviti na vrelo ulje, pa peći u pećnici oko 75 minuta, čestoprelivajući meso sokom koje je pustilo i dolivajući toplu vodu.Pečenom mesu skinuti konac, malo ohladiti i sjeći na kriške, paposlužiti uz pečeni krompir.

Engleska moka tortaPotrebno: Za kore-175 grama put-era, 175 gramašećera, 5 jaja, 2kašike pekmezaod jagoda ili ma-lina, 175 gramačokolade, 175grama brašna,pola kašičicepraška za pecivo,50 gramabadema. Za krem - 250 grama margarina, 250 grama šećera uprahu, 2 žumanceta, malo strugane pomorandžine kore, 1kašičica nes kafePriprema: Puter i šećer pjenasto umutiti. Postepeno dodavati žu-manca, zatim marmeladu i nad parom rastopljenu čokoladu.Prosejati brašno i prašak za pecivo. Bjelanca čvrsto umutiti. Pjenuod bjelanaca, brašno sa praškom za pecivo i mljeveni bademnaizmjenično i polako dodavati umućenim žumancima. Pod-mazati pleh za pečenje torte, sipati tijesto i peći oko 50 minuta. Zato vrijeme pripremiti krem. Pjenasto umutiti puter, šečer i žu-manca, dodati koru od pomorandže i kafu. Koru presjeći dva putahorizontalno i filovati. Ostavimo na hladno mjesto.

Uživanje u hrani biće potpunije ako jelo lijepo servirate i znalački dekorišete. Zato vam nije potrebno mnogo truda, dovoljno je samo malo mašte. Vježbajte

svakog dana, kako biste u svečanim prilikama zasjenili svoje goste.

Prijedlozi za prazničnu trpezugastro/recepti


Idemo u planine...Idemo u planine...Turizam

BJELAŠNICA – IGMANSkijaški kompleks Bjelašnica-Igman jedinstven je prostor i u svjetskim razmjerama. Naime, kažuda nigdje ne postoji kombinacija oštrih staza za alpske skijaške discipline i širokih prostranstava,samo koji kilometar dalje, namijenjenih onima koji uživaju u trčanju na skijama. Bjelašnica jepostala dostupna skijašima tek po dobijanju organizacije ZOI `84. Do tada je ova planina bila pojamnepristupačnosti, dostupna samo planinarima i drvosječama. Uz klasične alpske discipline na ovojplanini posljednjih godina je sve popularniji paraglajding za koji su uslovi takođe odlični. Bjelašnicaraspolaže sa 8.345m skijaških staza za sve alpske discipline. Ski staze se spuštaju sa vrha Bje-lašnice na 2. 067 m/nv do prostora Babina Dola na 1. 266 m/nv gdje je bio i cilj Olimpijskog spusta.Trke za slalom i veleslalom su se završavale na prostoru Štitni Do.

JAHORINAJahorina je od Sarajeva udaljena svega 28 km, a sa glavnim gradom BiH i opštinomPale povezuje je odličan asfaltni put koji je potpuno rekonstruisan i redovno se održavau zimskom periodu. Kad stignete na planinu dočekaće vas preko 20 kilometara ski-jaških staza sa 2 šestosjeda, 4 ski-lifta i 3 dvosjeda koja svakog sata mogu da prevezupreko 10 000 skijaša. Ovim stazama i vertikalnim transportom upravlja Olimpijski cen-tar Jahorina, koji vam nudi mogućnost ski-rentala u blizini staza sa adekvatnom opre-mom. Uz to, profesionalni instruktori skijanja za samo pet dana naučiće vas dapotpuno uživate u čarima skijanja i drugih zimskih sportova.

BLIDINJEPark prirode Blidinje prostire se na 364 km², na prostoru triopštine (Posušje, Tomislavgrad i Jablanica). Zapadnu granicuparka čini Vran planina, jugoističnu Čvrsnica, a ski centar sesmjestio u podnožiju tih planina na nadmorskoj visini od 1800m. Opremljen je sa ski liftom dužine 575 m (četverosjed ka-paciteta 1600 osoba, te dječiji lift 560 osoba na sat). Do Blidinjase stiže iz Jablanice putem dužine oko 25 km od čega je oko 15km makadam, u ne tako lošem stanju. Zimi se redovnoodržava, te je moguće doći do skijališta. Udaljenost iz Tomis-lavgrada do Blidinja je oko 26 km (10-ak km je makadam), a izpravca Posušja cca. 28 km. Nadmorska visina skijališta: 1.250m – 1.555 m.

KUPRES - ČAJUŠA Kupres je mali zapadnobosanski grad, a unjegovoj blizini na 1250 m nadmorske vi-sine se smjestio sportsko rekreacioni cen-tar Čajuša sa oštrom planinsko - alpskomklimom (skoro 5 mjeseci je pod snijegom).Ovaj ski centar je zbog svoje blizine vrloprivlačan turistima iz susjedne namHrvatske. Centar ima četiri ski-staze (oko13,5 km), opremljene liftovima (baby lift162 m, sidro 11.050 m, sidro 21.070 m,dvosjed 950 m i četverosjed 1.800 m)ukupnog kapaciteta oko 1000 skijaša nasat, te sistemom za vještačo osnježivanje.Od Sarajeva preko Novog Travnika je udal-jen oko 145 km, dok je iz Splita udaljen140 km.

Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko godina posvetila više pažnje uređenju skijališta na brojnim planinamakojima je inače bogata. Za one koji ne znaju u ovom broju donosimo kratki pregled skijališta u našoj zemlji na kojima

možete provesti ugodno svoj zimski odmor.


turizam

Idemo u planine...Idemo u planine...KUPRES: STOŽER - VRANAKada se uputite cestom prema Oti-novcima dakle istočno od Kupresanakon svega 1,5 kilometara odvaja senešto uža asfaltna cesta kroz BegovoSelo. Vozeći se dalje blago uz brdo jošjedan kilometar stiže se do samog skicentra Stožer-Vrana. Vašoj pažnji sig-urno neće promaknuti objekt „Kupreška kuća“ koji je urađen u pot-punosti u planinskom stilu. Ski lift dvosjed ima svoju polaznu stanicu odmah iznadspomenutog objekta i rađen je prilično sigurnom tehnologijom, a dužina mu je 1.500metara. Završna stanica lifta je na 1.715 metara. Na tom mjestu se nalazi terasa-vidiko-vac sa koje se pruža nezaboravan pogled na grad Kupres i na cijelo Kupreško polje.Od spomenute tačke nastavlja nova vučnica koja je u dužini od 300 metara i vuče skijašedo samog vrha Vrana s 1.715 metara na 1.758 metara nadmorske visine. To omogućavaskijanje blagom i širokom padinom vrha Vrana na dosta velikoj nadmorskoj visini, natom području najčešće se snijeg dugo zadržava. Dosad obavljen posao je tek prva faza, aplanirano je u narednim godinama da se sagradi još jedan manji hotel te još dva ski liftakao i uređenje dodatnih staza. Ski centar Stožer već pruža svim skijašima, kako počet-nicima tako i naprednim, potpuni užitak na snijegu.

RADUŠANovi ski centra Raduša, koji je smješten 6km od Gornjeg Vakufa/Uskoplja, početakrada zabilježio je u decembru 2010. godine.Radovi se privode kraju, te je tako na žičari(dvosjedu) dugom impresivnih 1.900 m za-vršeno postavljanje sajle, a sam lift na polaz-ištu ima pokretnu traku. Ovaj ski centar usvojoj ponudi pored dvosjeda „Jezero“ 1.900m, ima vučnice - sidra „Katuni“ 900 m,„Gare“ 600 m, te „Ski škola“ 400 m dužine. Sobzirom da snijeg na ovoj planini padnepolovinom oktobra i zadrži se do kraja aprila,a prosječna visina mu je 50 cm, nemaprepreka za idealne uslove i punu zimsku se-zonu. Skori završetak radova očekuje se i na pan-sionu SRC Raduša, koji će u svojoj ponudi imati10 soba. Put je nažalost još uvijek makadamskii može se doći sa automobilom. Planirana je iz-

gradnja još dva skilifta - jedanšestosjed i jedandvosjed, te još dvaobjekta s luksuznimapartmanima.

VLAŠIĆVlašić je blage ćudi, pa su njegove šumovite padine,prošarane livadama, izuzetno prijatne za boravak.Ovo je postojbina čuvenog “vlašićkog sira”, ostavštinestočarskih nomada, Vlaha, po kojima je planina do-bila ime. Snijeg se na Vlašiću, čiji je najviši vrh Opal-jenik izdignut iznad mora 1.943 m, zadržava punihpet mjeseci. Nekada je ovo bio najuređeniji zimskicentar u bivšoj Jugoslaviji, a danas je na dobrom putu da potpuno povrati stari sjaj i ponovo je usamom vrhu zimskih centara regije. Osim hotela, nudi smještaj i u vikend kućama. Sportsko-rekreacioni centar “Babanovac” (1.260 m) na Vlašiću povezan je sa Travnikom dvjema asfalt-nim saobraćajnicama i čini jezgro razvoja zimskog turizma na ovom području. Nekad je bioprepoznatljiv po međunarodnom takmičenju u skokovima pod nazivom "Pokal Vlašića” na 90metarskoj skakaonici koja spada u jednu od najjužnijih i najprirodnijih u Evropi. Poredskakaonice, od sportskih objekata na Vlašiću, tu su i četiri ski-lifta kapaciteta 4.600 skijaša nasat. Popularni "Baby", ski-lift koji se nalazi nedaleko od hotela "Babanovac" i može prevesti300 skijaša u jednom satu opremljen je reflektorima tako da pruža užitak noćnog skijanja.


Telekom Srpske, informacije 1185

Kvarovi na telefonima 1275

Buđenje i poziv u određeno vrijeme 1401

CJB 122

Vatrogasci 123

Hitna pomoć 124, 230-620

Poliklinika 247-333

Klinički centar Banja Luka 342-100

Autobuska stanica 922 000

Željeznička stanica 301-229

Vodovod i kanalizacije 212-316

Stambeni servisi –Održavanje stanova 228-060

“Elektrokrajina” Banja Luka 247-100

Centar za obavještavanje 121, 212-500

“Čistoća” 304-477

Meteorološka stanica 307-943

“Gradsko groblje” 214-107, 065/646-312

KULTURNI CENTRI

Narodno pozorište RS 317-949

Dječije pozorište RS 232-844

Gradsko pozorište Jazavac 462-887

Narodna i univerzitetska biblioteka RS “Petar Kočić” 215-859

Banski dvor 305-336

Francuski kulturni centar 219-238

MOTELI

Prenoćište i restoran “Alas” 212-622

PARFIMERIJE

Didaco Commerce 586-777

PRIVATNE ZDRAVSTVENE USTANOVE

Očna ambulanta “Profi Optic” 219-056

ZU Stomatološka ordinacija “MODENT 1” 324-240

Slana soba 304-105

BaNja lUka 051Autobuska stanica 213-100Željeznička stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100BIHAMK informacioni centar 1282 Stanje na putevima 1282Pomoć na putu 1282Policija 122Vatrogasci 123Hitna pomoć 124 Tačno vrijeme 125Telegram 1202 Opravka pretplatničke linije 1272Telefonske informacije 1182BH Telecom 232-652BH pošta 252-525Federalni hidrometeorološki zavod 276-700MUP kantona Sarajevo 122MUP Federacije BiH 280-020Finansijska policija Federacije BiH 714-950Elektrodistribucija 751-000Vodovod 210-707Kanalizacija 668-259JKP "Gras" 293-333JKP "Rad" 641-051Sarajevogas 272-980Sarajevo navigator 657-302Gorska služba spašavanja 061/299 -443Klub spasilaca 2000 Sarajevo 241-262PTT kvarovi 977Opšta bolnica Sarajevo 285-100

KULTURNI CENTRINarodno pozorište Sarajevo 663-647 Pozorište mladih Sarajevo 205-799Kamerni teatar 55 523-079SARTR 665-189Umjetnička galerija BiH 266-550Galerija SPKD "Prosvjeta 444-230 Galerija "Mak" 471-828 Muzej Sarajeva 215-534 Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 471-828 Historijski muzej BiH 210-418

HOTELIEurope 580-400Sarajevo 777-900Hollywood 773-100

RESTORANI, ĆEVABDŽINICEĆevabdžinica Mrkva 532-519Restoran Bašča 061/177-791

SaRajEVO 033

OGLAŠAVAJTE SE U PRVOM BESPLATNOM MAGAZINU U RS

tel: +387 51 214 828email: [email protected] www.intermezzo.ba

BaNja lUka 051

Documents

Magazin Intermeco dec11/jan 2012