LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

LOKALNE AKCIJSKE GRUPE MARETA 2014.-2020.

V12 (I1), 2018.

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni razvoj, Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER –

CLLD“ – LAG „Mareta“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje2014.-2020., Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

2

SADRŽAJ

Sadržaj ......................................................................................................................................... 2

1. Osobna iskaznica LAG-a ........................................................................................................ 4

2. Osnovne značajke područja LAG-a ........................................................................................ 5

2.1 Opće zemljopisne značajke područja ................................................................................ 5

2.1.1 Položaj i granice područja........................................................................................... 6

2.1.2 Geomorfološke i klimatske značajke područja ........................................................... 6

2.1.3 Prirodna baština LAG-a .............................................................................................. 8

2.1.4 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ..................................................................... 9

2.1.5 Stanje društvene i komunalne infrastrukture ............................................................ 12

2.2 Gospodarske značajke područja ...................................................................................... 19

2.2.1 Poljoprivreda i ribarstvo ........................................................................................... 21

2.2.2 Turizam ..................................................................................................................... 22

2.2.3 Tržište rada ............................................................................................................... 25

2.3 Demografske i socijalne značajke područja .................................................................... 27

3. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu ..................... 29

3.1 Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a ...................................................... 29

3.2 SWOT analiza ................................................................................................................. 31

4. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate ......................................................................... 33

4.1 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područje LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020 .................................................................................................................. 35

4.2 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ............................ 41

4.3 Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje .................... 42

4.4 Inovativan i integrirani karakter Strategije ...................................................................... 43

4.5 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima ..................................................... 45

4.6 Opis odabira projekata na razini LAG-a ......................................................................... 45

5. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS ................................................................. 47

3

5.1 Opis partnerstva ............................................................................................................... 50

6. Akcijski plan provedbe LRS ................................................................................................. 50

7. Način praćenja i procjene provedbe LRS.............................................................................. 51

7.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS .................................................................. 53

8. Opis sposobnosti provedbe LRS ........................................................................................... 53

8.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata ...................... 53

8.2 Kapaciteti za provedbu LRS ............................................................................................ 54

8.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ......................................................................... 55

8.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a ......................... 57

9. Financijski plan ..................................................................................................................... 58

10. Dodaci ................................................................................................................................. 60

Napomena:

Ova strategija (V12) predstavlja prvu izmjenu (I1) odobrene Lokalne razvojne strategije LAG-

a Mareta sukladno odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija

unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i

podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u

okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017), njegovim

Izmjenama i dopunama (NN 53/2018) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br.

5781 potpisanim između LAG-a Mareta i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju, 24. veljače 2017. u Zadru.

4

1. OSOBNA ISKAZNICA LAG-A

Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa „Mareta“

Adresa sjedišta LAG-a: Silba 412 23295 Silba (otok Silba)

Web stranica: http://www.lagmareta.hr/

Kontakti: Tel: +385 (0)23-286445 /kućni 108 Mob: +385 (0)95-4808080 E-mail: lagmareta@gmail.com; info@lagmareta.hr

Datum osnivanja/registracije: 19.06.2012. / 02.10.2012. OIB: 16531418012 MB: 02932164 Registarski broj udruge: 13001420 RNO: 0226701 IBAN: HR8423900011100625640 Broj jedinica lokalne samouprave:

7

Uključene jedinice lokalne samouprave:

Gradovi: Nin, Zadar (13 naselja: Brgulje, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zadar, Zapuntel); Općine: Kali, Kukljica, Preko, Privlaka, Sali

NUTS II: Jadranska Hrvatska

Površina LAG-a (ARKOD): 438,12 km2 - samo površina kopnenog dijela, bez morske površine

Broj stanovnika (2011.): 87.346 – ukupan broj stanovnika u LAG-u Mareta 15.875 – broj stanovnika bez naselja Zadar

Glavni izvor financiranja: M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020./EPFRR (90%), RH(10%)

5

2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A

2.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

LAG Mareta se nalazi na području Zadarske županije te obuhvaća tri zemljopisne cjeline, priobalni pojas, grad Zadar i otoci. U svom sastavu ima cjelovito područje 6 JLS - Grad Nin i Općine: Kali, Kukljica, Preko, Privlaka i Sali - i većinu naselja (13) koja administrativno pripadaju Gradu Zadru. Od naselja koja su u sklopu Grada Zadra obuhvaća otočna naselja: Brgulje,Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž i Zapuntel te obalna naselja: Zadar, Kožino i Petrčane. LAG Mareta sveukupno obuhvaća 42 naselja. Na otoku Ugljanu nalaze se Općine Kali, Kukljica i Preko (u sastav O. Preko ulaze i naseljeni otoci Ošljak, Sestrunj i Rivanj), Općina Sali nalazi se na Dugom otoku i prostire se cijelom njegovom površinom te uključuje i naseljeni otok Zverinac. Naselja Grada Zadra koja se nalaze na otocima su Molat, Brgulje i Zapuntel - na otoku Molatu, Mali i Veli Iž na otoku Ižu, te naselja Olib, Rava, Silba, Premuda i Ist koja se nalaze na istoimenim otocima. Sukladno Zakonu o otocima1 Čl. 2, svi otoci, osim otoka Ugljana, pripadaju prvoj skupini otoka; nedovoljno razvijeni i nerazvijeni otoci. Područje LAG-a pripada statističkoj NUTS-2 regiji Jadranska Hrvatska. Teritorij LAG-a iznosi 438,12 km2 što predstavlja 0,77% kopnenog teritorija (RH) te 12,02% teritorija Zadarske županije (ZŽ). Ne postoje službeni podaci o površini morskog dijela LAG-a koja obuhvaća veći dio teritorija LAG-a, te se svi podaci o površini odnose isključivo na kopneni dio (uklj. otoke). U 2001. LAG Mareta imao je 87.164 stanovnika odnosno 1,96% stanovništva RH. Prema Popisu stanovništva 2011. broj stanovnika se povećao za 182 osobe (+0,21% u odnosu na 2001.) te je 2011. na području LAG-a živjelo je 87.346 stanovnika (2,04% stanovnika RH) odnosno 50,93 % stanovnika ZŽ. Između dva popisa stanovništva iz sastava Grada Nina izdvojila se Općina Vrsi (koja nije u sastavu LAG-a Mareta) što je uzrokovalo veliko smanjenje broja stanovnika i površine Grada Nina, konkretno je riječ o 1.508 stanovnika naselja Vrsi prema popisu stanovništva iz 2001.g. Broj kućanstava između dva popisa stanoništva je rastao unatoč izdvajanju Općine Vrsi iz Grada Nina jer je u tom periodu značajno rastao broj stanovnika i kućanstava na području Grada Zadra. Gustoća stanovnika LAG-a za 17,39% veća je od prosjeka RH a od prosjeka ZŽ je veća 96,65%. (Dodatak 3. - Tablica 1.).2 Na području LAG-a Mareta izgrađenost stambenih jedinica znatno premašuje potrebe za stanovanjem, na njegovom području veliki je broj kuća za odmor, ali i objekata koji služe za iznajmljivanje. Ukupan broj stanova na području LAG-a se povećao između dva popisa stanovnika 14,60% i 2011. godine je iznosio 54.536 stanova, od toga 75,19 % se nalazi na području Grada Zadra (uključujući i naselja Crno i Babindub koja su van LAG područja, ali su, zbog zanemarivog broja stanovnika, 568 odnosno 0,65% stanovnika Grada Zadra, obuhvaćena ovom analizom). U razmatranom periodu povećao se broj stalno nastanjenih stanova, onih koji se koriste za odmor, kao i onih koji se koriste za iznajmljivanje turistima. Najveće povećanje stanova, svih namjena, bilo je na području Grada Zadra. Broj stanova za iznajmljivanje 2011. godine bio je 2.466, a broj stanova za odmor 7.461. Od toga, na području Grada Zadra, nalazi se 3.035 stanova za odmor i 1.384 stanova za iznajmljivanje. Procjena je da se ovaj trend nastavio i nakon 2011. godine.

1 Zakon o otocima – NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06 2 Napomena: U sastavu LAG Mareta ne nalaze se dva naselja unutar Grada Zadra - Crno i Babin Dub koji prema Popisu stanovništva iz 2011. godine imaju ukupno 568 stanovnika ili 0,65 % stanovnika Grada Zadra.

6

2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA

Unutar ZŽ nekoliko je prostorno razvojnih cjelina. Otoci LAG-a Mareta pripadaju cjelini Zadarsko-biogradski otoci koji se po prostorno razvojnom i demografskom kriteriju diferenciraju. Otok Ugljan se razvija kao prigradska zona Grada Zadra. Svi ostali otoci, mogu se svrstati u kategoriju manjih i pučinskih otoka. Tu se svojom veličinom ističe Dugi otok. Kopneni dio LAG-a obuhvaća sjeverozapadni dio Ravnokotarskog primorja i grad Zadar koji je ujedno i županijski centar.

Slika 1. Grafički prikaz područja LAG-a „Mareta“ s granicama LAG-a i granicama JLS uključenim u LAG. (Izvor: LAG Mareta, 2018.)

LAG Mareta obuhvaća područje zapadnih općina ZŽ te područje zadarskih otoka u vidu naselja Grada Zadra. Na istoku, LAG Mareta graniči s područjem Općina Vrsi i Ražanac (koji se nalaze u LAG-u Bura), dok južni dio kopnenog dijela LAG-a graniči sa Općinom Poličnikom (LAG Bura) te područjem LAG-a Laura. Općina Sali, odnosno Dugi otok kao najjužniji otok LAG-a graniči sa područjem Šibensko-kninske županije, a granica se nadalje proteže na sjeveroistok gdje razdvaja Ugljan i Pašman. Na sjeveru, otoci Grada Zadra graniče s Primorsko – goranskom županijom, te na sjeveroistoku s JLS na otoku Pagu (LAG Mentorides). Dio LAG područja je ujedno i dio urbanog područja Zadra (UPZ) te je njim obuhvaćeno područje Gradova Zadar i Nin kao i JLS na otoku Ugljanu (Kali, Kukljica i Preko). Pripadnost UPZ osigurati će dodatna sredstva za razvoj projekata na području obuhvata.

2.1.2 GEOMORFOLOŠKE I KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

LAG Mareta predstavlja je netipičan otočni LAG jer svojim prostorom obuhvaća najveći dio naselja Zadar koje je urbano, kulturno, pomorsko, prometno, gospodarsko i administrativno središte Zadarske županije te je, po broju stanovnika, 5. grad po veličini u Republici Hrvatskoj. Istovremeno, LAG obuhvaća naselja koja se nalaze na otocima zadarskog arhipelaga, koja

7

administrativno pripadaju Gradu Zadru, ali po svojim karakteristikama (demografskim, gospodarskim, komunalna infrastruktura) nemaju karakteristike naselja Zadar. Također, budući su dio Grada Zadra, prilikom ocjenjivanja ulaganja bespovratnih sredstava iz različitih europskih i nacionalnih izvora u ovo područje, njih se, prema indeksu razvijenosti, promatra kroz prizmu indeksa razvijenosti Grada Zadra koji je svrstan u 8. kategoriju (najvišu, 109,37%, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske). To je prostor iznimno vrijedne krajobrazne raznolikosti i različitih geomorfoloških cjelina. Otoci zadarskog arhipelaga su usitnjeni, a njihove plodne flišne zone uglavnom su potopljene morem nakon postpleistocenog izdizanja morske razine. Stoga je važna značajka ovog usitnjenog otočja izduženost otoka i nizova, usporednost nizova otoka i morskih „kanala“ s obalom (tzv. dalmatinski tip obale) i razmjerno istaknuta hipsografija. Dijeli se na sjevernu usitnjenu skupinu, ugljansko-pašmanski niz i dugootočku skupinu. Sjeverna usitnjena skupina obuhvaća Silbu, Olib, Premudu, Ist, Škardu, Molat i Tun s pripadajućim otočićima. Ugljansko-pašmanskoj skupini pripadaju najnaseljeniji Ugljan te Sestrunj, Rivanj i Ošljak. Dugootočka skupina obuhvaća Dugi otok, Ravu, Iž, Zverinac, Lavdaru, Katinu i druge pripadajuće otočiće. U priobalnom području LAG-a Mareta nalazi se Privlaka koja ima povoljan topografski smještaj na niskom, u podlozi vapnenačkom, te uglavnom pješčanim naslagama prekrivenom poluotoku. Plitke obale nisu omogućile snažniju pomorsku usmjerenost u prošlosti, osim na pjeskarenje, ali su velike mogućnosti poljodjelskog vrednovanja oduvijek bile poticajna osnova za dosadašnji razvoj ovog naselja. Prostor Privlake obuhvaća jedan od najnižih i najuravnjenijih dijelova primorja Ravnih kotara, no njezina obala izrazito je razvedena. Od ukupne njene dužine na kopneni dio otpada 14,30 km, a na otočki 0,35 km. Uravnjeni priobalni pojas tu je mahom prekriven mlađim kvartarnim naslagama (pijesci, pjeskovite gline, diluvijalni i aluvijalni nanosi i sl. Mekana podloga tla omogućila je stvaranje znatnih zona pod pedološkim pokrovom koji omogućuje razvoj poljoprivrede. Područje Grada Nina nalazi se na sjevernom kraju Ravnih kotara koje geomorfološki uglavnom definira izmjena vapnenaca i fliša. Vapnenačke stijene se odlikuju povišenom poroznosti uslijed čega na njima izostaju izvori vode ili tekućice. Prisutnost fliških naslaga, zbog zastupljenosti glina koje su nepropusne, zaslužna je za prisutnost vode i plodnost zemlje. Poznato Ninsko blato nalazi se u pjeskovitim glinama koje se taloži u plićacima Ninskog zaljeva, a prisutnost raspadnute organske materije daje mu tamnu boju i snažan sumporast miris. Ninska solana, koja se također nalazi u Ninskom zaljevu, duguje svoju prisutnost morfologiji, gdje kolebanje razine plime i oseke na blagoj i spuštenoj obali, uz djelovanje Sunca rezultira precipitacijom soli. Geomorfologija otoka LAG-a Mareta ukazuje na znatne razlike u odnosu na susjedno kopno. Visinske kote ovdje prelaze i 300 m (Vela Straža 337 m), a često su iznad 200 m. Prevladavaju karbonatne stijene, a fliš i druge mekše taložine su izuzeci, tj. potopljeni su morem. Za život i razvoj oduvijek su bile značajne dolomitne agrarno vrednovane zone, uglavnom pogodno okrenute prema kopnu, dok su najistaknutije vapnenačke zone služile kao sitnostočarski kamenjarski pašnjaci. Završna faza oblikovanja otoka dogodila se nakon posljednje oledbe u pleistocenu. Otoci su geološki uzdignute bore čiji se hrptovi pružaju usporedno s obalom u tzv. dinarskom smjeru. Ove forme reljefa poznate su kao "dalmatinski" tip obale. Visine kod sjeverne usitnjene skupine otoka ne prelaze 174 m, koliko ima najviši vrh, Straža na otoku Istu. Karbonatne zone otoka karakteriziraju prvenstveno krške pojave, jače ili slabije istaknutih kamenjara, prekrivenih gustim makijama, ispresijecane manje ili više izraženim suhodolinama i dragama te pojavama vrtača. Stijene koje dominiraju u građi otoka su dolomiti i vapnenci. Dolomiti su tradicionalno agrarno vrednovane zone, dok je vapnenački krš jedino iskoristiv kao sitnostočarski kamenjarski pašnjak. Dugi otok je najveći (114 km2) i najduži otok (44,4 km) zadarske otočne skupine. Glavna geomorfološka karakteristika otoka je prevlast krškog tipa reljefa na karbonatnoj litološkoj osnovi. U geološkom sastavu otoka prevladavaju vapnenci i dolomiti u kojima su se krškim i fluviokrškim procesima modelirali različiti egzokrški i endokrški reljefni oblici. U oblikovanju

8

otočne obalne crte, jedne od najrazvedenijih na istočnoj obali Jadrana (indeks razvedenosti je 4,5), očituje se i utjecaj abrazije, osobito na jugozapadnoj strani otoka, otvorenoj utjecaju vjetrova s pučine Jadranskog mora (Džaja, 2003.). Upravo zbog geomorfoloških specifičnosti Dugog otoka južni dio otoka, točnije šire područje uvale Telašćica zaštićeno je statusom parka prirode. Na oblikovanje reljefa Dugog otoka utjecao je i čovjek kultiviranjem plodnih otočnih površina, nastalih u reljefnim udubinama i padinama. Ostali otoci dugootočke skupine otoka su manji i geomorfološki se ne razlikuju od ostalih otoka Zadarskog arhipelaga. Za život na otocima važne su dolomitne, agrarno vrednovane zone koje su pretežno okrenute prema kopnu, a vapnenačke zone koriste se kao sitnostočarski kamenjarski pašnjaci. Ovisno o litološkoj podlozi, klimatskim uvjetima i biljnom pokrovu, pedološki pokrov odražava karbonatnu ili flišnu podlogu, sredozemno podneblje i odgovarajuće klimazonalne biljne zajednice. Manji dio tala je antropogeniziran. Jedino veće je Zapuntelsko polje na otoku Molatu. Osnova su oskudnog otočkog poljodjelstva s najistaknutijim uzgojem maslina, loze, povrtnica, smokava i još ponekih vrsta voća. Prevladava sredozemna zimzelena vegetacija, u kojoj je ekološki najznačajnija makija, degradirana šumska zajednica hrasta crnike koju čine crnika, zelenika, gluhač, smrič, mirta, smrča, planika, lovor, brnistra i druge. Pored degradiranih oblika makije, zastupljeni su kamenjari čije se biljne zajednice sastoje od bodljikavih i mirisnih biljaka trna, kadulje, smilja, kovilja, pelina, drača te ostalog ljekovitog i aromatičnog bilja. Područje LAG-a Mareta karakterizira jadranski tip mediteranske klime sa suhim i vrućim ljetima, vlažnim i blagim zimama, s maksimalnim padalinama u kasnu jesen (XI i XII) a minimalnim u toku ljeta (VII i VIII). Prema Koppenovoj klasifikaciji LAG Mareta odnosno, otočno i obalno područje ZŽ pripada Csa tipu klime - sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom. Količina oborine, određena nadmorskom visinom, utjecajem mora i sl., u prosjeku iznosi 800 – 900 mm/god. Prosječna godišnja relativna vlaga zraka (mjereno u razdoblju od 1949. – 1988. god.) je za primorski dio oko 71,5% (70-75% zimi, a 65-70% ljeti). Vezano za dnevni hod temperatura, najveća je vlažnost zraka u jutro, a najmanja poslijepodne. Na području LAG-a u ljetnoj polovici godine (travanj-rujan) broj sunčanih sati više je nego dvostruko veći od broja sunčanih sati u zimskoj polovici godine (listopad-ožujak). Na otocima prosječna vrijednost trajanja sunčeva sijanja iznosi 2.491 sati godišnje. Izloženost vjetrovima je dosta izražena iako najčešće nisu izrazito jaki. Najistaknutiji vjetrovi su po učestalosti bura, jugo i ljeti maestral. Levanat, tramuntana, lebić učestalije pušu zimi. Ljeti prevladavaju etezijska strujanja tj. osvježavajući maestral koji ublažuje ljetne vrućine, zimi prevladavaju bura i jugo, a slabije tramuntana, levanat i pulenat.

2.1.3 PRIRODNA BAŠTINA LAG-A

Najznačajnija prirodna baština na području LAG-a je Park prirode Telašćica (proglašen 1988. godine izdvajanjem SZ dijela Nacionalnog parka Kornati). Status zaštićenog područja Telašćica je dobila zahvaljujući vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, raznovrsnim zajednicama morskog dna te arheološkim lokalitetima. Park prirode Telašćica s akvatorijem od 13 otoka i hridi, obuhvaća površinu od 70,5 km2, od čega 44,55 km2 zauzima more. Kopneni dio parka izuzetno je diferencirano krško područje s bujnom mediteranskom vegetacijom s preko 400 biljnih vrsta. Podmorje Telašćice najvećim je dijelom pjeskovito dno prošarano kamenim oazama i livadama morske cvjetnice posidonije te bogatstvom drugog biljnog i životinjskog svijeta. Temeljni fenomeni Parka su uvala Telašćica, strmac Dugog otoka (dugootočke „stene“) i jezero Mir. Parkom upravlja Javna ustanova „Park prirode Telašćica“, a za Park je izrađen Plan upravljanja za razdoblje 2012.-2022. godine te Prostorni plan uređenja („Narodne novine“ broj 22/14). Od svih otoka koje obuhvaća Park prirode Telašćica jedini naseljeni je Dugi otok, ali unutar Parka nema niti jednog naselja. Oko 2/3 područja je pomorsko dobro, a na otoku Sestrica Vela nalazi se svjetionik kojim upravlja Plovput d.d. U značajnu prirodnu baštinu ulazi i maslinik Saljsko polje gdje se nalaze masline stare i do 700 godina. (Dodatak 3. – Tablica 2.). I u gradu Zadru nalazi se vrijedna prirodna

9

baština: Perivoj Vladimira Nazora (spomenik parkovne arhitekture, a u postupku uvođenja u registar baštine je Park kraljice Jelene (najstariji javni perivoj u Hrvatskoj). Na području LAG-a nalazi se cijeli niz sačuvanih prirodnih područja koja su evidentirana u prostornim planovima uređenja. Prema NATURA 2000 na području LAG Mareta određena su SCI3 područja koja zauzimaju 55.408,85 ha ili 15,09% površine LAG-a, a SPA4 područja zauzimaju površinu od 26.015,43 ha ili 7,07% površine. S obzirom da se ove dvije razine zaštite dijelom preklapaju zaštićena površina iznosi 62.670,32 ha ili 17,04% ukupne površine LAG-a. Na području LAG-a kao i cijele ZŽ očekuje se nepovoljan utjecaj klimatskih promjena koje će se prije svega ogledati na šumske ekosustave (prvenstveno opasnost od požara). Stoga je potrebno razvijati mjere koje će doprinositi smanjenju utjecaja klimatskih promjena na području LAG-a. Potrebno je razvijati i planove upravljanja područjima NATURA 2000. (Dodatak 2.)

2.1.4 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA

Područje LAG-a Mareta je naseljeno od pretpovijesnih vremena, o čemu svjedoče i arheološki nalazi u pećini Vlakno (Dugi otok, Općina Sali) koja je bila stambeni prostor iz kraja ledenoga doba i najstarija je do sada poznata čovjekova nastamba u zadarskoj regiji. U predrimskom dobu Nin je značajno liburnsko naselje (nekropola iz željeznog doba u Ninu), a najznačajnije naselje je Zadar (Jadera). Područje u I st. dolazi pod rimsku upravu. Cijelo područje obilježeno je maritimnim značajem Zadra koji se razvija na prijelazu iz istočno jadranskih plovnih puteva prema pučinskim rutama za Ravenu, Veneciju i Trst. U prilog tom značaju ide i najstariji spomen ribarstva u Hrvata, Darovnica koja potječe iz perioda od 986. do 999. god., kojom zadarski plemići ustupaju Samostanu sv. Krševana u Zadru svoje pravo ribarenja na Molatu i Dugom otoku. Otok Silba je pak sa svojim brodovljem i parunima bila najveća pomorska sila u arhipelagu u doba jedrenjaka, te su u XVII st. imali 98 jedrenjaka za malu i dugu - prekooceansku plovidbu. U antičko doba Nin (Aenona) je bio municipij dok je Zadar imao status kolonije, a od VII st. bio je glavni grad bizantskog temata Dalmacija. Grad Nin je za vrijeme hrvatskih narodnih vladara bio jedan od stolnih gradova u kojemu su se povremeno održavali sabori i sinodi. Područje Nina i Zadra izloženo je neprekidnim nastojanjima Venecije za zauzimanjem ovih prostora. Nakon što je Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju (1409.) Veneciji započinje dugo razdoblje njene vladavine, sve do propasti Mletačke republike. I pod Mletačkom republikom snažna je društvena i gospodarska interakcija sa hrvatskim zaleđem. Nakon pada Mletačke republike područje dolazi pod Austrijsku upravu, koju smjenjuje okupacija Francuza (1805.-1813.). Nakon uspostave austrijske vlasti Zadar je glavni grad austrijske pokrajine Dalmacije, sve do okupacije 1918. godine kad je Rapalskim ugovorom predan Italiji, a pripojenje matici zemlji bilo je u studenom 1944. godine. Tijekom 1943. i 1944. godine Zadar je bio izložen bombardiranju od strane Savezničke avijacije kad je teško oštećena povijesna jezgra grada. Nakon toga Zadar i okolica doživljavaju snažan društveni i gospodarski napredak, koji biva prekinut u Domovinskom ratu kad je grad bio izložen neprijateljskim napadima te su bili zaustavljeni gospodarski tokovi okupacijom dijela zaleđa. Nakon 1995. godine i oslobođenja zaleđa (u akciji Oluja) te pogotovo izgradnjom autoceste A1 (koja povezuje hrvatski sjever i jug) početkom 2000-tih te općom stabilizacijom društvenih prilika područje Zadra i njegove okolice nastavlja svoj društveni i gospodarski razvoj u promijenjenim društvenim, gospodarskim i političkim uvjetima.

33 Engl SCI hrv. POVS – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, odnosno područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih tipova od interesa za Europsku uniju, DZZP, 2018 4 Engl SPA, hr. POP – područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti, DZZP, 2018

10

Najznačajnija kulturna baština područja je povijesna jezgra grada Zadra, smještena na izduženom poluotoku, gdje naselje Liburna u 1. st.p.n.e. postaje rimska kolonija Iader. Poluotok je zadržao antički raster gdje glavna uzdužna i glavna poprečna ulica zatvaraju prostor gradskog trga (foruma). Unutar Poluotoka se nalazi episkopalni kompleks s katedralom, baptisterijem, episkopijem iz ranokršćanskog doba. Crkva Sv. Donata je najvrijedniji primjer predromaničkog graditeljstva u Hrvatskoj. Iz razdoblja renesanse sačuvane su gradske zidine, a njihov najprepoznatljiviji dio su Kopnena vrata na „Foši“ (1543.). Najveća devastacija Poluotoka dogodila se u II. Svjetskom ratu kad je srušeno 60% gradske povijesne jezgre. Na prostoru grada Zadra (prvenstveno Poluotok) niz je sačuvanih objekata različitih namjena od perioda antike do renesanse pa sve do 20. stoljeća. Najznačajniji suvremeni objekt javne namjene (2005.) koji se nalazi na Novoj rivi su morske orgulje, rad arhitekte Nikole Bašića, koje privlače stanovnike i posjetitelje Zadra. Najveći broj zaštićenih kulturnih dobara koncentriran je u naselju Zadar (49 ili 38,58%). Iznimno značajna kulturna baština je povijesna jezgra Grada Nina smještena na plitkom ravnom otoku dužine oko 450m. Iz tog perioda sačuvan je urbani raster, ostaci hrama i raskošnih vila urbana (Banovac). Znamenita je i crkva sv. Križa iz 9. stoljeća, a na području Grada Nina pronađena je i Višeslavova krstionica. Veliku vrijednost imaju i ostaci katedrale Sv. Anselma sa zvonikom iz romaničkog razdoblja, ostaci crkve Sv. Marije te ostaci dvaju brodova pronađenih u ninskoj luci. Oni, uz ostalo nalazište, govore o velikoj važnosti Nina kao luke na tom dijelu Jadrana. U Ninu se nalaze originalni ostaci starohrvatskog broda Condura Croatica iz 11. st., a može se vidjeti i kopija dijela broda Serilie Liburnice iz 1. st. i kopija krstionice kneza Višeslava iz 9. st. U crkvenoj riznici Zlato i srebro Grada Nina čuvaju se: Judin srebrnjak, slika s prikazom ukazanja Gospe od Zečeva, prsten pape Pija II., relikvije ninskih nebeskih zaštitnika sv. Anselma, sv. Marcele i sv. Ambroza iz 8.-14.st. te brojni zavjetni darovi. Najznamenitija osoba područja LAG-a je biskup Grgur Ninski koji je stolovao oko 900.-929. godine, a za vrijeme svog stolovanja poznat je kao glavni zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice kao i glagoljaškoga bogoslužja. Otoci na području LAG-a također su naseljeni od pretpovijesnog doba i/ili antičkog doba. Na cijelom području najviše je zaštićenih objekata sakralne baštine, a neki od značajnih zaštićenih objekata kulturne baštine su: predromanička crkva sv. Pelegrina u Savru (Dugi otok) sakralni je objekt nulte kategorije; Muzej franjevačkog samostana sv. Pavla Pustinjaka na Galevcu (Školjić, Preko) s 56 predmeta i umjetnina; tvrđava Sv. Mihovila (Ugljan); crkva Gospe od Sniga u Kukljici; crkvica sv. Marije u Malom Ižu iz XI. st.; Kapetanska kuća Marinić i Toreta u Silbi; Komunjski magazin – stara uljara u Premudi; Obrambena kula „Kaštel“ u Olibu; ostaci niza brodoloma u podmorju područja LAG-a. Osim materijalne baštine na području LAG-a značajna je i nematerijalna kulturna baština kao što je lončarstvo na otoku Ižu koje se može pratiti od prapovijesti do danas. Specifičnost iškog lončarstva je u radu na ručnom kolu i smjesi gline i kalcita, te sve radnje koje se vrše prilikom izrade. Do sada je utvrđeno 18 tradicijskih oblika iškog lončarstva. U Velom Ižu nalazi se etnografska zbirka (nastala 70-tih godina 20. stoljeća), a koja sadrži tekstil, keramiku, predmete od drva, pruća, kože, metala te stare fotografije. U Malom Ižu nalazi se Kulturno-povijesna zbirka koja obrađuje kulturnu povijest otoka Iža od prapovijesti do današnjih dana. Područne zbirke u Velom i Malom Ižu oformljene su u sklopu Narodnog muzeja Zadar (čiji je osnivač ZŽ). Na Olibu se nalazi Etnografska zbirka Rafaela Pulišića koja danas broji 250 predmeta i smještena je u prizemlju obiteljske kuće, u prostoru koji je nekada bio u funkciji uljare. Svetkovina Gospe od Zečeva u Ninu vrlo je značajna nematerijalna kulturna stečevina Nina, obuhvaća osim religijskog aspekta i mnoge izvan liturgijske obrede. Tovareća mužika iz mjesta Sali na Dugom otoku svoje korijene crpi iz pučkog običaja „batarela“, što je naziv za skup nasumičnih zvukova s ciljem stvaranja buke čime su, u dugim i hladnim noćima, tjerali zle duhove, ali su se veselili i rugali, najčešće udovcima ili udovicama koji bi se ponovno vjenčavali. Na području Grada Zadra u nematerijalnu kulturnu baštinu uvršten je Silbenski tanac

11

i Arbanaški govor. Silbenski tanac važan je dio kulturnog identiteta otoka Silbe koji datira iz 17. i 18. stoljeća. Arbanaški govor pripada gegskom narječu albanskog jezika i svoju posebnost duguje svojoj izoliranosti od matičnog narječja te jezičnom okolišu u kojem se razvija skoro tri stoljeća. Sveukupno je, na području LAG-a, na nacionalnoj razini zaštićeno 32 pokretna kulturna dobra, 96 nepokretnih kulturnih dobara te 3 nematerijalna kulturna dobra. (Dodatak 3. – Tablica 3.). Prostorni plan uređenja Grada Zadra evidentirao i/ili je 193 objekta pod različitim stupnjevima zaštite, dok je prostornim planovima drugih JLS, sveukupno, 309 kulturnih dobara evidentirano i/ili zaštićeno kao materijalna baština. Potrebno je osigurati dodatna sredstava za promociju, prezentaciju, evidentiranje i čuvanje kulturne baštine, poglavito nematerijalne pučke baštine jer su sredstva lokalnih, županijskog proračuna i proračuna Ministarstva kulture nedovoljna.

Pozitivne značajke Negativne značajke Povoljan geostrateški položaj u RH s obzirom na blizinu Zadra kao središta Županije i njegovu dobru povezanost cestovnim i avio prijevozom s ostatkom RH i Europom Dio LAG područja je obuhvaćen Urbanim područjem Zadra Grad Zadar član LAG-a; 5. grad po veličini u RH Povoljna mediteranska klima, područje stoljećima atraktivno za život Očuvana kulturna i prirodna baština svjetske, nacionalne, regionalne i lokalne razine

Nepovoljan položaj dijela naselja LAG-a na na samom SZ rubu županije, te smješten na nizu naseljenih otoka od kojih su neki vrlo mali Na otočna naselja Grada Zadra primjenjuje se isti indeks razvijenosti kao i na naselje Zadar Očekivane klimatske promjene će stresno djelovati na pojedine vrste i staništa LAG se najvećim dijelom nalazi na otocima, ovisan je o povezanosti sa kopnom Zadar je administrativno središte ZŽ, naselje veće od 25.000 stanovnika neprihvatljivo za sve mjere jave potpore iz PRR RH 2014-2020 Ruralna naselja unutar Grada Zadra predstavljaju vrlo mali dio populacije te njihove razvojne potrebe nisu od prioritetnog interesa za gradsku administraciju

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja Razvijati programe s ciljem očuvanja kulturne i prirodne baštine na način da se isti koriste kao osnova za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnim područjima Izrađivati planove upravljanja područjima NATURA 2000 Izboriti više sredstava iz proračuna Grada Zadra za razvojne projekte ruralnih zadarskih naselja koji se nalaze u LAG-u Mareta Iskoristiti sredstva osigurana za provedbu UPZ za realizaciju projekata na dio LAG područja koji je obuhvaćen definicijom UPZ

Nema dovoljno izvora sredstava namijenjenih za razvoj programa, mjera i projekata zaštite prirodne i kulturne baštine na lokalnoj razini Ruralna zajednica nije prepoznata u svojoj multifunkcionalnoj ulozi u Programu ruralnog razvoja RH Korištenje i zaštita kulturne i prirodne baštine bez podizanja svijesti stanovništva podložna je komercijalizaciji

12

2.1.5 STANJE DRUŠTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Na području LAG-a nema jaslica, osim u naselju Zadar. Na kopnenom području Grada Zadra vrtići su gusto raspoređeni na području centra Zadra te razrijeđeni prema rubnim dijelovima grada uz jedan vrtić u Kožinu, dok na otocima Grada Zadra nema vrtića. Na području ostalih 6 JLS nalazi se ukupno 11 vrtića. Na području LAG-a potrebno je unaprijediti i opremljenost ustanova. Nema dovoljno programa za djecu s poteškoćama u razvoju. U ustanovama je prisutan i nedostatak stručnog kadra. Predškolski program se odvija u vrtićima, osim na otoku Silbi gdje je organiziran u sklopu područnog odjela OŠ. Na ostalim malim otocima nema organiziranog predškolskog obrazovanja, već se ono odvija u Zadru. Većinu vrtića potrebno je obnavljati i/ili opremati te JLS imaju pripremljenu ili su u fazi pripreme tehničke dokumentacije. Također, na ovom području jedine dječje igraonice nalaze se u Zadru. Osnovnoškolsko obrazovanje se odvija na cijelom području LAG-a, a izvan samog Zadra, odvija se u ukupno 17 objekata - školskih zgrada - koje imaju organiziranu nastavu od 1. do 8. razreda, osim u Kalima i Kukljici te u 2 škole u Ninu i Preku gdje je nastava organizirana za prva 4 razreda OŠ te djeca nastavljaju obrazovanje u matičnim školama u Ninu i Preku. Na području Grada Zadra javno osnovnoškolsko obrazovanje je organizirano u 10 matičnih i 14 područnih škola. Također, u samom Zadru, djeluju dvije privatne osnovne škole, od kojih je jedna glazbena. Na otocima Grada Zadra aktivne su samo dvije OŠ – na Silbi i Ižu, kao područni odjeli OŠ Zadarski otoci čije je sjedište u Zadru. Ostali mali naseljeni otoci, njih 7, nemaju organizirano osnovnoškolsko obrazovanje te djeca, već od prvog razreda OŠ, odnosno za predškolski program, moraju ići u Zadar. Nepostojanje predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja na malim otocima uvjetuje iseljavanje mladih obitelji s obzirom da je javnim prijevozom postojećeg rasporeda nemoguće svakodnevno putovati do škole i nazad. Također, na području LAG-a više je napuštenih školskih objekata koje je potrebno urediti i prenamijeniti, ali nema pripremljene tehničke dokumentacije. Na području LAG-a srednje škole i ustanove visokoškolskog obrazovanja nalaze se jedino u gradu Zadru, te učenici i studenti svakodnevno putuju u Zadar ili tamo borave za vrijeme nastave. Učenici najviše pohađaju tehničke srednje škole (46%) i gimnazije (30%). U industrijske i obrtničke škole upisano je 17% učenika.7 Nastava se izvodi u 1 privatnoj srednjoj školi, te 15 srednjih škola kojima je osnivač Zadarska županija. Većina škola nema infrastrukturnih kapaciteta za izvođenje nastave u jednoj smjeni do 2020. godine, a trenutni prioritet je razvijanje novih obrazovnih programa. Zadar je jedan od najstarijih sveučilišnih gradova Europe i u njemu djeluje Sveučilište u Zadru, prvenstveno orijentirano na humanističke znanosti. Na području grada Zadra osim posudbenih narodnih knjižnica djeluje i znanstvena knjižnica Sveučilišta. Knjižnice postoje na Dugom otoku (o. Sali), na Silbi i Olibu kao Knjižnični stacionari Gradske knjižnice Zadar, u Općini Kali postoji Narodna knjižnica Kali, u Ninu se priprema tehnička dokumentacija za uređenje knjižnice. Bibliobus - pokretna knjižnica Gradske knjižnice Zadar - ima postaje u slijedećim naseljima: Privlaka, Petrčane, Kožino, Nin, te na otocima Ugljan, Dugi otok i Iž, u pravilu dva puta mjesečno. Od ustanova namijenjenih cjeloživotnom učenju u Općini Preko nalazi se Pučko otvoreno učilište. Na području Nina nalazi se Muzej ninskih starina (čija je obnova završila 2004.) kojim upravlja Arheološki muzej Zadar (osnivač RH) te dvije muzejske zbirke - riznica crkve sv. Anselma (zbirke uglavnom sakralno/religijskih predmeta, nastalih u periodu od 9. do 19. stoljeća). U otočnim zadarskim naseljima nalaze se dvije etnografske zbirke (Veli Iž i Olib) te jedna kulturno-povijesna zbirka (Mali Iž), već navedene u poglavlju 2.1.4. Primarna zdravstvena zaštita obavlja se putem niza područnih ambulanti opće medicine koje se nalaze u svim JLS i zadarskim naseljima, osim u naselju Petrčane. Međutim, niz ambulanti, odnosno naselja i manjih otoka, nemaju matičnog liječnika već isti dolazi s drugih otoka najviše nekoliko dana u tjednu, što je veliki problem za hitnu medicinu. Stomatološke ambulante (javne ili privatne) nema u Kukljici te u zadarskim naseljima osim samog Zadra. Ljekarne (privatne ili

7 Izvor: Strategija razvoja grada Zadra 2013.-2020, poglavlje 13.1.3.Srednješkolsko obrazovanje str. 84

13

javne) nema u Kukljici te u zadarskim naseljima, osim u naseljima Kožino i Zadar. Zavod za hitnu medicinu ZŽ sa sjedištem u gradu Zadru ima, na području LAG-a, dvije ispostave - Nin i Kali. Za potrebe razvoja usluge hitne medicine na otocima je potrebno izgraditi heliodrome. Sve javne zdravstvene ustanove, osim ambulanti i Psihijatrijske bolnice Ugljan, nalaze se u Zadru. Nedostaju organizirane socijalne usluge namijenjene osobama s invaliditetom i mladima, posebno NEET populaciji (engl . Not in Education, Employment, or Training).Dom za starije i nemoćne osobe, kojeg je osnivač ZŽ ima dvije podružnice u Preku i Salima. Dva obiteljska privatna doma za starije nalaze se u Privlaci i Kukljici. Na području LAG-a nalazi se Psihijatrijska bolnica Ugljan (osnivač ZŽ). Palijativna skrb je organizirana u Ninu, Preku i Salima i ukupno zapošljava 4 osobe. Nema palijativne skrbi u zadarskim naseljima. Socijalna skrb za područje LAG-a osigurana je putem Centra za socijalnu skrb Zadar te izdvajanjem dijela sredstava iz općinskih proračuna. Na području LAG-a nema udomiteljskih obitelji ni ovlaštenih dadilja. Vatrogasna služba je organizirana unutar Vatrogasne zajednice Grada Zadra i Vatrogasne zajednice Zadarske županije, kroz niz dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD). U cilju održavanja vatrogasne službe potrebno je kontinuirano ulagati sredstava u nabavu opreme i edukaciju vatrogasaca. Za potrebe vatrogasne službe, osim u naselju Zadar, uređen je i u funkciji samo jedan vatrogasni dom u Preku. Na otoku Molatu je jedno spremište u mjestu Brgulje. U ostalim naseljima postoje improvizirana vatrogasna spremišta, osim Privlake gdje je ono donekle uređeno. U ostalim općinama planira se uređenje vatrogasnih domovate pojedine JLS pripremaju tehničku dokumentaciju. U zadarskim naseljima također se planiraju urediti vatrogasni domovi/spremišta, ali se ne priprema tehnička dokumentacija (osim za Molat, Petrčane i Zapuntel). Na području LAG-a, izvan naselja Zadar, postoji 31 objekt u funkciji društvenih domova, većinom su to objekti u lošem stanju te vrlo slabo opremljeni. Općina Privlaka nema niti jedan društveni dom u funkciji. Od zadarskih naselja društvene domove koriste Ist, Premuda, Rava, Veli Iž i Zapuntel. U planu je obnova društvenih domova u Preku, te u zadarskim naseljima, ali se ne priprema tehnička dokumentacija. Objekti mjesnih odbora su u funkciji samo u zadarskim naseljima Kožino, Petrčane, Rava i Silba, a njihova obnova se planira u drugim zadarskim naseljima, međutim ne priprema se tehnička dokumentacija. Na području LAG-a nalazi se 21 turističko informativni centar (TIC). Nema ga u zadarskim naseljima Ist, Mali Iž, Olib, Rava i Zapuntel te se ne planira uređivanje novih TIC-ova. Na području LAG-a, izvan naselja Zadar, nalazi se ukupno 24 igrališta na otvorenom koja treba obnavljati (15) ali nema pripremljene dokumentacije. U samom Zadru je stanje pokrivenosti gradskih četvrti dječjim igralištima zadovoljavajuće, iako još uvijek ima četvrti s dječjim igralištima koja ne odgovaraju suvremenim društvenim standardima U Preku postoji devastirana zatvorena dvorana koju treba obnavljati. Potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju za projekte društvene infrastrukture, poglavito uređenje i opremanje vatrogasnih domova, uređenje sportskih igrališta, uređenje i opremanje društvenih domova, posebno radi potpore mladim obiteljima i osobama starije dobi. Potrebno je ulagati u infrastrukturu za izvođenje cjeloživotnog obrazovanja te razmotriti osnivanje područnih srednjih škola. Najveći broj priključenih kućanstava na sustav vodoopskrbe nalazi se na kopnenom dijelu LAG-a. Vodoopskrbni sustav Grada Zadra opskrbljuje se vodom s nekoliko izvorišta. Udio pojedinih sustava: Bokanjačko blato s cca 40%, Regionalni vodovod s cca 60%, a ostali cca 2%. Vodoopskrba otoka čini jedan od temeljnih infrastrukturnih problema ovog područja. Površinskih vodotokova nema. Oborinska voda se difuzno miješa s morskom vodom, pa su podzemne vode otoka uglavnom zaslanjene do mjere da se ne koriste za piće. Na području LAG-a kišnica se sakuplja u privatnim cisternama, koje se grade za svaki pojedinačni stambeni i gospodarski objekt. Dodatno, na nekoliko otoka voda se skladišti u javnim mjesnim cisternama u kojima se, samo djelomično, sakuplja kišnica preko posebno izgrađene slivne površine (naplova), a uglavnom se pune putem brodova vodonosaca te se distribucija vode kućanstvima

14

vrši preko hidranata lokalnih vodoopskrbnih mreža kojima se, vatrogasnim cijevima, voda pretače u privatne cisterne. Visoka je i cijena vode za gospodarske subjekte koji plaćaju punu cijenu prijevoza vode na otok, dok je cijena prijevoza vode za stanovnike otoka (fizičke osobe) subvencionirana do definirane količine po kućanstvu/godišnje. Problemi s vodoopskrbom naročito dolaze do izražaja u tijeku ljetne sezone, kad su, zbog povećanog broja korisnika, potrebe za vodom najveće, a oborina ima najmanje. Od otoka, samo je Ugljan pokriven vodovodnim sustavom koji je spojen s kopnom. Otok Silba ima izgrađenu mjesnu vodovodnu mrežu s hidrantima duljine cca 4,5km (u lošem stanju) kojom su povezane četiri javne cisterne, ukupne zapremine 950m³ i hidroforsko postrojenje. Mreža je osposobljena za prihvat i punjenje s vodonosaca u trajektnom pristaništu. Na otoku postoji nekoliko izvora boćate vode koji nisu u upotrebi. Na otoku Olibu koristi se voda iz mjesne cisterne zapremine od oko 250m³ s pripadajućom slivnom površinom. Vodospremnik se puni s vodonosca polaganjem vatrogasnih cijevi (udaljenost oko 600 m). Na otoku postoji nekoliko vlastitih bunara s hidroforima boćate vode koji su u upotrebi kao tehnička voda i sa samo jednom javnom slavinom. Na otoku ima znatnih, neistraženih, količina boćate vode. Na otoku Premudi postoji izgrađen vodoopskrbni cjevovod s hidrantima spojen na gusternu zapremine cca 160m³, na koti terena 48m.n.m. Na području brda Garbica, za bivšu vojarnu, izgrađena je vodosprema zapremine cca 160 m³, na koti terena 56 mnv i dovodni cjevovod od obale do nje, koji su van funkcije. Na otoku Istu izgrađen je dio vodovodne mreže s hidrantima kroz naselje. Postojeća mjesna cisterna zapremine oko 350m³ iznad naselja na koti terena od cca 50 mnv. U naselju Molat, na otoku Molatu, izgrađena je mjesna vododvodna mreža i izgrađena je nova cisterna koja je spojena sa starom cisternom. Ukupna zapremina cisterni je 800m³. Stara cisterna ima svoj vlastiti naplav. Izgrađen je i filter za čišćenje vode iz tih vodosprema prije distribucije u naselje, te dvije javne slavine. U naselju Brgulje, na otoku Molatu, nalazi se cisterna zapremnine 350 m³ i školska cisterna zapremnine 50m³, kojoj je potrebna rekonstrukcija jer je vodopropusna. U pristaništu je izgrađeno prihvatno okno, početni dio tlačno-gravitacijskog cjevovoda u dužini od 25m i nova cisterna (izgrađena 1990.g.) zapremnine 140m³ s hidroforskom stanicom za opskrbu lučice i plovila (brodovi svih vrsta, uključujući i nautički turizam). U starom dijelu naselja Zapuntel, na otoku Molatu, nema izgrađene vodovodne mreže, ali postoji cisterna zapremine 70 m³ i lokva zapremnine cca 10.000m³ kojom gospodare Hrvatske vode, a koja služi za navodnjavanje, dok se u prošlosti voda iz iste koristila i za potrebe kućanstva. Iznad naselja Mali Iž također se nalazi javna cisterna volumena 600m³, na koti terena 90.0 mnv, kao i betonirana slivna površina 1400m². Cisterna je vodopropusna i nije u funkciji. Na Ravi postoje dvije javne cisterne. Jedna se nalazi u Maloj Ravi, a druga u Ravi, u uvali Marnjica, koja nije u funkciji. Na području LAG-a postoji 8 cisterni koje su dio vodoopskrbnog sustava i 32 javne cisterne, a kako je već navedeno, nisu sve u funkciji. Na otocima se ne vrši desalinacija boćate ili morske vode za podmirenje vodnih potreba, osim jednog u Općini Sali, niti je izvršena bilo kakva studija glede iskoristivosti ove mogućnosti. Na području O. Sali voda se crpi iz vodocrpilišta Malo i Veliko jezero, desalinizira, te distribuira za 4 naselja na Dugom otoku (Sali, Zaglav, Žman i Luka) - magistralni cjevovod do hidranata u naselju, ali kućanstva nisu spojena na sustav. Ostala naselja vodu dobivaju putem broda vodonosca. Sva kućanstva imaju privatne vodospreme do kojih voda dolazi putem vatrogasnih cijevi. Kao i cijelo područje ZŽ, tako i područje LAG-a, ulazi u vodnopodručje 15 Hrvatskih voda gdje se vodoopskrba područja vrši iz vodoopskrbnog sustava Zrmanja-Zadar. Isporučitelji vodnih usluga su Vodovod Zadar d.o.o.; Otok Ugljan d.o.o.,

Preko; Sabuša d.o.o., Kukljica.

Dio vlasnika objekata koji se koriste za pružanje usluga smještaja na otocima je prijavio svoje prebivalište na otocima kako bi koristio olakšicu subvencionirane cijene vode namijenjene domicilnom stanovništvu, ali i druge olakšice (izbjegavanje poreza na vikendice, korištenje subvencionirane cijene prijevoza isl.). Na otocima nema desalinizatora koji bi mogli osigurati kvalitetniju vodoopskrbu stanovništva.

15

Na kanalizacijsku mrežu priključeno je 75%8 kućanstava grada Zadra (prosjek RH je 43% pokrivenosti). Izgrađeno je cca 150 km cjevovoda, 12 crpnih postaja, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda "Centar", uređaj za pročišćavanje otpadnih voda "Borik", podmorski ispust "Centar", "Borik" i "Kolovare". U tijeku je izgradnja sekundarne mreže odvodnje po udaljenim četvrtima grada, koja će to svesti na već izgrađenu osnovicu. U ostalim naseljima LAG-a priključeno je samo 1350 kućanstava od ukupnog broja kućanstava LAG područja, i to na području Općina Sali (naselje Sali), Kukljica, Preko, Kali i Privlaka. Sva druga kućanstva otpadne vode rješavaju sabirnim i septičkim jamama koje su ili propusne (tzv. crne jame), pa se njihov sadržaj cijedi izravno u krško podzemlje, ili se njihov sadržaj povremeno ispumpava i nekontrolirano (jer trenutno ni ne postoji kvalitetna alternativa s obzirom da ne postoje odgovarajući pročišćivači ni odgovarajuće zbrinjavanje otpadnih voda na području Županije) prazni na tlo, u neki vodotok ili more. Postojeća kanalizacijska mreža prikuplja otpadne vode iz kućanstava i gospodarskog sektora koje se ispuštaju, preko prečistača, u more ili otvorene vodotoke. I u naseljima u kojima postoji, kanalizacijska mreža je uglavnom skup parcijalnih rješenja za pojedina naselja, različite starosti i različite okolišne prihvatljivosti što je, uz sniženu kvalitetu okoliša za lokalno stanovništvo, izravna opasnost i prepreka za dugoročno održivi razvoj turizma u tom području. Na području LAG-a, u Ninu i Privlaci, postoje pročišćivači otpadnih voda. Tijekom ljetnih mjeseci i turističke sezone, kada je broj korisnika izrazito veći, postoje problemi s većim količinama otpadnih voda. Isporučitelj usluge odvodnje na području LAG-a je Komunalije i odvodnja d.o.o. Nin, Odvodnja d.o.o., Zadar, pogon Općine Kali, Otok

Ugljan d.o.o. za Općinu Preko te Komunalno društvo Dugi otok i Zverinac d.o.o. za Općinu Sali. Organizirano gospodarenje otpadom provodi se putem više komunalnih društava u svim naseljima LAG-a. Čistoća d.o.o. Zadar (osnivači više JLS) prikuplja komunalni otpad u gradovima Ninu i Zadru te Općinama Privlaka i Preko. U Općini Kali komunalni otpad prikuplja Hripa d.o.o., Kali, a Sabuša II d.o.o. u Kukljici. U Općini Sali komunalni otpad sakuplja Mulić

d.o.o. Sva društva su u javnom vlasništvu. Na području LAG-a odvajanje komunalnog otpada provodi se samo djelomično. Odvojeno prikupljanje otpada po kućanstvima - plastika i papir - vrši se u svim zadarskim naseljima. Općine Kukljica i Preko također nemaju uspostavljen sustav organiziranog prikupljanja komunalnog otpada. Na području LAG-a niz je nesaniranih divljih odlagališta otpada (34), najviše na području Nina (9) i Velog Iža (5), dok divljih odlagališta nema u Općinama Kali, Kukljica i Preko te u dijelu zadarskih naselja. Na području LAG-a nema odlagališta komunalnog otpada. Otpad svih JLS se odvozi na odlagalište Diklo u Zadru, do uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom. U tijeku je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje gdje će se na površini od oko 46 hektara prikupljat otpad koji je nastao na području Zadarske županije i dijelu Ličko-senjske županije. Veliki problem je i odlaganje građevinskog otpada koji se odlaže u prirodi, a najveće takvo odlagalište je na otoku Silbi gdje se građevinski otpad odlaže na području ranije saniranog odlagališta komunalnog otpada. Cijelo područje LAG-a Mareta pokriveno je elektroenergetskom mrežom s relativno zadovoljavajućom gustoćom mreže i sigurnošću opskrbe, te su gotovo sva kućanstva priključena na elektro-energetski sustav. Napajanje električnom energijom na području LAG-a je u prosjeku 97,50%. Područje LAG-a, zbog velikog broja sunčanih sati, vjetrova i energije mora, ima velik razvojni potencijal za uporabu OIE. Na području LAG-a, za sada, ne postoje značajniji projekti OIE. Postoji sve veći interes i potreba lokalnog stanovništva za korištenjem obnovljivih izvora energije, kao i provođenja postupaka EE prvenstveno u zgradarstvu u sva tri društvena sektora. Telekomunikacijska infrastruktura - područje LAG-a potpuno je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom, time je omogućeno spajanje računala ISDN

8 Izvor: Strategija Urbanog područja Zadra

16

uređajem s maksimalnom brzinom od 128 kb/s. ADSL je dostupan na području cijelog LAG-a. Međutim, na otočnom dijelu LAG-a ADSL je u redovnom korištenju na otocima Silba, Ugljan i Dugi otok (samo naselja Sali i Zaglav), dok je na drugim otocima i naseljima u tijeku priključivanje prvih korisnika te tek predstoji vidjeti kakva će biti kvaliteta usluge. Na području LAG-a je dostupan samo GPRS i EDGE signal, nažalost je i on na mnogim lokacijama vrlo loš ili nedostupan. Bazne GSM postaje nalaze se na otocima Istu, Silbi, Premudi i Ravi. Upravo je zbog prirodne izoliranosti i rascjepkanosti područja nužno raditi na dostupnosti brzog interneta u svim naseljima, kako bi se omogućilo poslovanje, ali i druge aktivnosti poput edukacije, na daljinu. Područje LAG-a pokriveno je RTV signalom, međutim digitalni TV signal nije jednako dostupan na cijelom području, a zbog rasporeda digitalnih odašiljača. Tako na otocima, posebice udaljenijima, dolazi do poteškoća u prijemu signala, pojedini dijelovi naselja uopće nemaju dostupan digitalan TV signal, osim putem satelitskih prijamnika. Poštanski uredi sa svim poštanskim uslugama nalaze se u svim općinama LAG-a te zadarskim naseljima koji su dio LAG-a. Cestovni promet je od velikog značaja. Izgradnjom autoceste A1 od Zagreba prema Splitu sa dva izlaza za Zadar izgrađena je najvažnija državna prometnica koja spaja sjever i jug RH te je omogućila brzi protok ljudi i roba. Također ova prometnica uz razvoj zračne luke Zadar omogućava povezivanje i područja LAG-a Mareta sa unutrašnjosti (iako autocesta ne prolazi kroz samo područje LAG-a Mareta). Na području LAG-a najznačajnije ceste su DC306 Vir-Nin-Zadar (Bili brig)-D8 duljine 27,5 km koja spaja zadarsko priobalje sa državnom cestom D8, čuvenom Jadranskom magistralom koja povezuje sjeverni i južni Jadran. Na otocima su najvažnije državne ceste koje povezuju glavna naselja te naselja s trajektnim lukama DC109 Veli Rat-Savar-Sali, zatim DC110 Muline (trajektna luka)-Ugljan-Tkon (trajektna luka), DC124 Trajektna luka Brbinj-Brbinj-D109, DC125 Trajektna luka Zaglav-D109. Na državne ceste nastavljaju se županijske ceste koje povezuju Park Prirode (ŽC6271) te područje Privlake s Ninom i Sv. Nikolom (ŽC6273). Ova cesta je nova zaobilaznica Nina i Privlake koja je povećala sigurnost u prometu. Na području Općine Kali najvažnije ceste povezuju Kali sa brodogradilištem u uveli Lamjana Velika (LC63099) te pogonom tvrtke Cromaris u uvali Lamjana Mala (LC63100). Prema podacima Državnog ureda za reviziju (2013.) kao i prema podacima kojima raspolaže sam LAG upravljanje nerazvrstanim cestama je na nezadovoljavajućoj razini. Svega tri JLS vode evidenciju o nerazvrstanim cestama na svom području (Nin, Sali, Privlaka) čija ukupna evidentirana duljina iznosi 201,569 km. Na području Grada Zadra provodi se intenzivna evidencija nerazvrstanih cesta te se procjenjuje da je njihova ukupna duljina 500 km. Podaci o nerazvrstanim cestama (104,569 km) na području Nina nisu obuhvaćali nerazvrstane ceste na području dva naselja. Sve nerazvrstane ceste trebaju biti upisane u zemljišne knjige te se o istima treba ustrojiti jedinstvena baza podataka na razini JLS. Nepostojanje ovih podataka onemogućuje ulaganja u uređenje i opremanje nerazvrstanih cesta u budućnosti. Postojeća mreža puteva - nerazvrstanih prometnica u otočnim naseljima Grada Zadra je, većinom, betonskog pokrova i u dotrajalom stanju zbog nedostatka sredstava te je potrebna obnova. Promet motornim vozilima se, na manjim otocima, odvija u smanjenom obimu, često samo putem betoniranih prometnica - puteva. Na otocima Silbi i Ošljaku nema prometa, odnosno prometuju uglavnom traktori, motocikli te građevinska mehanizacija - za obavljanje gospodarske djelatnosti, za koju je potrebno, prethodno, ishoditi posebno odobrenje. Na otocima postoji vrlo gusta mreža šumskih i poljskih puteva omeđenih suhozidima koji postoje od starine, nažalost, danas je većina tih puteva potpuno zarasla. Na pojedinim otocima povremeno se odvija sanacija već postojećih probijenih poljskih, šumskih i protupožarnih putova. Na svim otocima je potrebno očistiti i sanirati sve postojeće šumske i poljske puteve te nastaviti s probijanjem novih i održavanjem svih puteva, koji služe za prilaz maslinama, vinogradima i drugim poljoprivrednim površinama, jer isti ujedno služe kao zaštita od širenja požara i omogućuju dostupnost eventualnim požarištima.

17

Posebno se ističe pomorski promet, iako se autobusna povezanost pojavljuje kao problem unutar povezivanja naselja na otocima, kao i na priobalju. Također, javni prijevoz je iznimno važan radi dnevnih migracija lokalnog stanovništva - školovanja ili zaposlenja u Zadru ili urbanijim središtima LAG-a (90% svih putovanja). Obzirom da veći dio LAG-a obuhvaća otoke zadarskog arhipelaga veoma je važna povezanost otoka i kopnom i međusobno te je, stoga, od velike važnosti lučka infrastruktura te broj pomorskih trajektnih i brodskih linija, državnih, županijskih i lokalnih. Putnička luka Zadar je od osobitog međunarodnog značaja, smještena na zapadnom dijelu Poluotoka. Od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH također je teretna i putnička luka - luka Gaženica (Zadar). Na području LAG-a niz je različitih luka županijskog i lokalnog značaja, sportskih luka, ribarskih luka, luka nautičkog turizma (Dodatak 3. – Tablica 4.). Prednost povezivanja većih otoka, Ugljana, Pašmana i Dugog otoka, s kopnom, daje se trajektnom prometu i motorizaciji otoka. Trajektne linije pojavljuju se kao mostovi između kopna i otoka pa su otoci, prometno učinkovitije, povezani s kopnom, čime se otvara mogućnost šireg, homogenijeg, korištenja prostora. Stanovništvo manjih otoka (Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba, Olib, Sestrunj, Rivanj, Zverinac), obzirom na udaljenost od kopna i slabiju prometnu povezanost, ne utječe značajno na promet dnevnih migranata, već je izražen tzv. vikendaški promet s najviše dolazaka na otok petkom i odlazaka s otoka nedjeljom. Brodske linije održavaju tri brodara, jedan državni i dva privatna. Otok Ugljan je najbolje povezan s kopnom. Tablični prikaz plovidbenih linija s učestalosti plovidbe na području LAG-a Mareta nalazi se u Dodatku 3. – Tablica 5. Zračni promet organiziran je preko najbliže zračne luke Zadar koja se nalazi pokraj Zemunika Donjeg (7 km udaljena od Zadra) te je udaljena 20,5 km od Privlake, a 16,7 km od Nina. Dolazak do zračne luke Zadar, s područja otoka, ovisi prije svega o brodskom linijskom prijevozu s otoka na kopno. Na području LAG-a Mareta planirano je ukupno 18 poslovnih zona ukupne površine 151,98 ha (Dodatak 3. – Tablica 6.). Grad Zadar razvija poslovnu zonu Crno (naselje Crno) koja se nalazi izvan LAG područja. Od tih zona, na području zadarskih naselja, nema niti jedne planirane poslovne zone. Tržnice se nalaze u Ninu i Privlaci. U gradu Zadru aktivne su četiri tržnice, od kojih je glavna gradska tržnica u staroj gradskoj jezgri na Poluotoku, druga tržnica je kod trgovinskog centra Relja, treća je na izlazu iz grada prema Crnome („Zelena tržnica“) i četvrta je „Seljačka tržnica“ na izlazu iz grada Zadra kod centra Supernova (otvorena subotom). Potrebno je ulagati u izgradnju sustava vodoopskrbe, odvodnje, uređenje sustava sakupljanja komunalnog otpada, obnovu i uređenje poljskih i šumskih puteva te uređenje prostora za trženje. Potrebno je urediti jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama te imovinsko-pravne odnose kako bi se omogućilo korištenje sredstava razvojnih fondova za njhovu modernizaciju. Potrebno je ulagati u korištenje OIE i EE, u svim sektorima društva. Svakako je potrebno dodatno raditi na poboljšanju prometne povezanosti otoka međusobno i otoka s kopnom. Vatrogasna služba je organizirana putem mreže dobrovoljnih vatrogasnih društava- Ugljan, Ist, Kali, Kukljica, Molat, Pljusak-Nin, Preko, Premuda, Rava, Olib, Sali, Silba, Tkon i Javne postrojbe Zadar. Održavanje kvalitetne vatrogasne službe kroz sustav DVD-a, uz potrebu za kontinuiranim ulaganjem u vatrogasnu opremu i domove, najviše ugrožava starenje stanovništva na otocima koje je sve manje sposobno za provedbe službe preventive, motrenja te gašenje požara.

Pozitivne značajke Negativne značajke Organizirana primarna zdravstvena zaštita i hitna pomoć Povezanost svih naseljenih otoka brodskim linijama sa Gradom Zadrom Muzejske ustanove regionalnog značaja

Pojedini otoci nemaju stacioniranog liječnika u ambulantama Nedovoljna povezanost otoka međusobno i otoka s kopnom (osim otoka Ugljana)

18

Nekoliko uređenih poslovnih zona koje su omogućile razvoj MMSP izvan tradicionalnih gospodarskih grana (poljoprivreda, ribarstvo, turizam) U tijeku je izgradnja CGO Biljane Donje

Zlouporaba olakšica namijenjenih stanovnicima otoka (cijena vode, izbjegavanje plaćanja poreza na vikendice i sl.) Zaostajanje u komunalnoj opremljenosti ostalih JLS i zadarskih otoka u odnosu na urbano naselje Zadar Velik broj malih nastanjenih otoka ovisi o subvencioniranim brodskim linijama koje nisu jednako učestale na cijelom području, a subvencije ovise od ograničenih sredstava državnog proračuna Količina vode dostupne domicilnom otočnom stanovništvu - sa subvencioniranim prijevozom - ovisi ograničenim sredstvima državnog proračuna Izrazito visoka cijena vode za gospodarske subjekte na otocima Nedostatak desalinizatora čije korištenje bi doprinijelo kvalitetnijoj vodoopskrbi stanovništva na otocima Velik broj nesaniranih divljih odlagališta otpada, sustav odvajanja komunalnog otpada samo djelomično uspostavljen, skupi prijevoz otpada s otoka na odlagalište na kopnu Nema dovoljno ustanova koje mogu pružati usluge cjeloživotnog učenja Nema jaslica kao organizirane pomoći mladim obiteljima Nedovoljna briga za ranjive skupine (pogotovo starije osobe i mlade obitelji) Veliki broj kuća za odmor i kuća namijenjenih za iznajmljivanje zahtijeva dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu i povećava potrošnju vode Nedovoljna ulaganja u opremu i uređenje domova za potrebe vatrogasne službe

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja Razvijati programe za djecu predškolske dobi uključujući jaslice Razvijati srednjoškolske programe Razvijati i pružati programe cjeloživotnog učenja Razvijati zračni prijevoz (heliodromi) i osigurati sredstva za subvencionirani brodski prijevoz U cijelosti razviti sustav vodoopskrbe i odvodnje Sanirati divlja odlagališta, uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada

Zainteresiranost stanovništva, starost stanovništva Slaba povezanost otoka međusobno te manjih i udaljenijih otoka s kopnom Sustav gospodarenja otpadom prema zamišljenom modelu ne razvija se lokalno već regionalno Na području LAG-a nedovoljno je razvijen sustav protupožarne zaštite Neriješen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda osim na području Zadra

19

Razvijanje projekata korištenja OIE i EE Unaprijediti stanje i opremljenost društvenih domova Unaprjeđivati, kontinuirano, vatrogasnu službu Obnoviti i dodatno razviti mrežu poljskih i šumskih puteva Urediti evidencije o nerazvrstanim cestama na području LAG-a Povezati otoke međusobno brodskim linijskim prijevozom

2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

Glavna gospodarska karakteristika Zadarske županije, a tako i LAG područja je velika orijentiranost na djelatnosti vezanih uz turizam koji predstavlja glavnu gospodarsku granu LAG područja, kao i cijele Županije. Grad Zadar kao nositelj razvoja ulaže u izgradnju poslovne zone Crno (izvan LAG područja) te u razvoj luke Gaženica koje predstavljaju logističku potporu razvoju gospodarstva u narednom periodu. Indeks razvijenosti predstavlja najbolji komparativni pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Važno je napomenuti kako je područje LAG-a razvijenije od prosjeka RH i prosječni indeks razvijenosti mu iznosi 105,45. Sukladno podacima iz Tablice 7. u Dodatku 3. vidljivo je kako se 4 JLS (Kali, Kukljica, Nin i Privlaka) nalaze u 7 skupini razvijenosti, koja je, ujedno, i prosječna razvojna skupina u kojoj je cijeli LAG.

U odnosu na proteklo razdoblje, pozitivni trend se odražava na nekoliko pokazatelja, poput Indeksa razvijenosti koji raste u svim JLS od 2006. do 2013. godine, no, radi promjene metodologije, nije usporediv s razdobljem 2014.-2016. (gornja tablica). Također je potrebno naglasiti da su otočna naselja Grada Zadra, njih 10, izrazito slabije razvijena od samog Zadra te bi njihov indeks razvijenosti, ukoliko bi postojali podaci za izračun, zasigurno bio znatno niži. U pogledu rasta izvornih prihoda općina postoji razlika u iznosu izvornih prihoda prema broju stanovnika, koja je najveća u Ninu. U LAG-u većinom rastu izvorni prihodi općina po stanovniku te dohodak po stanovniku, što ukazuje na jačanje financijske snage (u kn) koja se može ulagati u razvojne projekte.

Slika 2. Prosječni dohodak po stanovniku za razdoblje 2006.-2016. (Izvor: MRRFEU, 2018.)

0.00

10,000.00

20,000.00

30,000.00

40,000.00

Kali Kukljica Nin Privlaka Preko Sali Zadar

Prosječni dohodak po stanovniku/kn, 2006.-2008.

Prosječni dohodak po stanovniku/kn, 2010.-2012.

Prosječni dohodak po stanovniku/kn, 2014.-2016.

20

Slika 3. Izvorni prihodi u kn/po stanovniku u razdoblju 2006.-2016. (Izvor: DZS, MRRFEU, 2018.)

Na ovim grafikonima obrađeni su ukupni podaci za Grad Zadar iako 2 naselja koja se nalaze u njegovim administrativnim granicama nisu u LAG-u Mareta (naselja Crno i Babin Dub). Gospodarstvo LAG-a na njegovom ruralnom području karakterizira razvoj ribarstva, prerađivačke djelatnosti i pružanja usluga smještaja i posluživanja hrane.

Slika 4. Broj tvrtki i zaposlenih u pravnim osobama. (Izvor: HGK)

Slike 5. i 5.a Pokazatelji poslovanja pravnih subjekata na području LAG-a. (Izvor: HGK)

0.00

2,000.00

4,000.00

6,000.00

8,000.00

Kali Kukljica Nin Privlaka Preko Sali Zadar

Prosječni izvorni prihodi po stanovniku/kn, 2006.-2010.

Prosječni izvorni prihodi po stanovniku/kn, 2010.-2012.

Prosječni izvorni prihodi po stanovniku/kn, 2014.-2016.

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000

Ostale JLS

Zadar

991

12907

207

2101

Broj tvrtki Broj zaposlenih

397

421

44

67

455

532

15

93

0 100 200 300 400 500 600

UKUPNI PRIHODI, mil.kn

UKUPNI RASHODI, mil.kn

Dobit prije oporezivanja, mil.kn

Gubitak prije oporezivanja, mil.kn 2013. 2014.

Gubitak prije oporezivanja, mil. kn

Dobit prije oporezivanja, mil. kn

Ukupni prihodi, mil.kn

64

44

397

507

298

6354

Zadar Ostale JLS

21

Slika 6. Vodeći sektori prema ukupnom prihodu na području LAG-a, bez naselja Grada Zadra. (Izvor: HGK) U LAG-u, (podaci 2014. godina), aktivno djeluje 2.308 pravnih gospodarskih subjekata, od toga sjedište na području Grada Zadra ima 2.101 subjekata ili 91,03 %, koji zapošljavaju 12.907 osoba ili 92,87 % zaposlenih u pravnim gospodarskim subjektima. Također snaga gospodarstva ogleda se i u ostvarenim financijskim pokazateljima pravnih gospodarskih subjekata jer se na području Grada Zadra ostvaruje 94,12 % ukupnih prihoda ili 6,354 mlrd kuna. Grad Zadar svojom gospodarskom snagom zasjenjuje ostale JLS unutar LAG Mareta, a karakterizira ga razvnovrsnije gospodarstvo nego u ostalim JLS koje zasnivaju svoj gospodarski razvoj više na onim sektorima koji tradicionalno obilježavaju ruralna područja_ poljoprivreda, marikultura, turizam, prerađivačka industrija. Stoga su na slici 5. prikazani podaci koji ne uključuju Grad Zadar. Na području LAG-a je 59 zadruga, od kojih na području Zadra su registrirane 43 ili 72,88 %. koje su registrirane za različite djelatnosti, uključujući uslužne, obrtničke te radno-socijalne braniteljske zadruge, dok su zadruge u drugim JLS većinom, registrirane kao ribarske zadruge, za preradu poljoprivrednih proizvoda (uljare) i u trgovini. Danas zadruge ne zauzimaju mjesto koje bi trebale u povezivanju malih proizvođača. Na području LAG-a djeluje 2.331 obrt (rujan 2018.), od toga je na području Zadra registrirano 1.918 obrta ili 82,18%. Najviše obrtnika bavi se ugostiteljstvom i turizmom te ribarstvom. U svim djelatnostima prisutna je dominacija obrta registriranih na području Grada Zadra.

2.2.1 POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO

Gotovo cjelokupno stanovništvo na otocima i priobalju bavi se poljoprivredom za vlastite potrebe, ali i za rastuću turističku potražnju. Poljoprivreda je posebno karakteristična za područje Nina, Zadra, Kožina i Petrčana, te za Općinu Sali budući se tu nalaze glavne proizvodne poljoprivredne površine. Najvažnije grane primarne poljoprivredne proizvodnje su maslinarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i ribarstvo. Za procjenjivanje potencijala razvoja poljoprivredne proizvodnje veoma je važna i organizacija proizvodnje odnosno njeni nositelji. Prema evidenciji APPRRR (2017.) ukupno je registrirano 1.826 nositelja proizvodnje na području LAG-a. Od toga je registrirano 1.770 OPG-a (,96,93%). Najviše OPG-a je registrirano u Zadru (1.113), Salima (235) i Ninu (147), a u zadarskim naseljima najviše ih je u Zadru, Velom Ižu i Ravi. U svega 158 PG-a ili 8,65% nositelji su mlađi od 40 godina. U 810 PG-a ili 44,36% nositelji su starosti 60-64 godina. U 858 ili 46,99% PG-a nositelji su stariji od 65 godina. Slaba je obrazovna struktura: 10,8% nositelja PG-a ima fakultetili višu školu, 34,5% srednju školu, 14,8% ima osnovnu ili nezavršenu osnovnu školu, dok za 39,9% nema podataka. I u ovim pokazateljima dominira naselje Zadar u kojem je 109 nositelja PG mlađih od 41 godine te u kojem 124 nositelja PG imaju fakultet ili višu školu. Također, poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim parcelama,a PG obrađuju male zemljoposjede koji su financijski održivi jer se uglavnom uzgajaju kulture visoke dodane vrijednosti, a cijene koje se mogu postići na lokalnom tržištu su visoke zahvaljujući razvijenom turizmu.

136

58

41

41

35

259

25

36

39

10

0 50 100 150 200 250 300

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I…

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;…

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE…

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

mln kn

2013. 2014.

22

Ukupno je na području LAG-a obrađeno 2.519,123 ha (ARKOD) u 4.893 parcela (prosječna veličina parcele je 0,5184 ha). Zbog velike usitnjenosti parcela dio obrađenih površina nije obuhvaćen sustavom izravnih potpora (minimalna prihvatljiva površina 0,05 ha). Također na području Grada Zadra nalaze se najveće poljoprivredne površine (umkorištenju); 808,017 ha u 1489 parcela (0,542657 ha prosječna veličina parcele). Maslina je vodeća poljoprivredna kultura koja ima visoku dodanu vrijednost. Najveći broj stabala maslina nalazi se na otocima Ugljanu i Dugom Otoku, te, prema podacima uljara, na području zadarskih naselja. Maslinarstvo na otoku Ugljanu seže još u antičko doba o čemu svjedoče brojni zapisi i nalazišta. Prema podacima APRRR-a, u sustavu potpora je 303,6 ha maslinika, međutim, ovaj podatak ne obuhvaća podatke o poljoprivrednim površinama zadarskih naselja na području LAG-a jer se svi podaci vode na razini JLS (osim brojnog stanja stoke, koja se vodi po naseljima). Posljednjih godina izražen je interes za uzgoj i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja, što se vidi i po rastu broja PG-a koji se bave uzgojem ljekovitog bilja kao i po proizvodima od ljekovitog bilja - novo prisutnim na tržištu, a porijeklom s područja LAG-a, te prema iskazanom interesu za pokretanje proizvodnje od strane dionika LAG-a. Na području LAG-a samo su dva poljoprivredna proizvođača upisana u Popis ekoloških proizvođača (stanje 2014.) Ministarstva poljoprivrede. Na području LAG-a može se, s oznakom zemljopisnog podrijetla, proizvoditi dalmatinski pršut registriran na EU razini. Također, može se proizvoditi Zadarski maraschino s oznakom zemljopisnog podrijetla te alkoholna pića s oznakom podrijetla, koja se mogu proizvoditi na području cijele RH (hrvatska loza, stara šljivovica, pelinkovac i travarica). Na području LAG-a bogata je kulinarska tradicija i neki od proizvoda koji mogu nositi oznaku zaštite su jadranska tuna (koja je već svjetski priznati proizvod) te ninski šokol (posebno sušena svinjska vratina). Ribarstvo i prerada ribe tradicionalne su gospodarske grane ovog područja. O značaju ribarstva govori i činjenica da tvornica Mardešić d.o.o. iz Sali posluje duže od 100 godina (od 1905.) te se bavi preradom sitne plave ribe i tune. Osamdesetih godina 20. st., pored ribarstva, počinje i razvoj marikulture. Tvrtka Cenmar (današnji Cromaris) u kaljskoj uvali Mala Lamjana otvara ribogojilište i pokreće kavezni uzgoj bijele ribe (brancina i orade). Uzgoj tune započeo je 1996. godine blizu otoka Iža. Transfer tehnologije pokrenuli su hrvatski iseljenici iz Australije, u sklopu tvrtke Kali tuna. Danas je to uhodana izvozna djelatnost, a od 2015. godine vlasnik poduzeća je tvrtka iz Japana u koji se tuna i izvozi. Na ovom području je najveća koncentracija uzgajivača tune i bijele ribe te najveća koncentracija ribarske flote u RH (Kali tuna d.o.o., ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga iz Kali, MB Lubin d.o.o. Kali, Kali d.o.o., te brojni ribarski obrti). Ukupni stočni fond je skroman i prema podacima APRRR-a iznosi (samo stoka u sustavu potpora) 4504 grla. Stoka se uzgaja pretežno na kontinentalnom dijelu LAG-a - na području Nina 2489 grla ovaca i 847 grla goveda u Kožinu. Na otocima je najznačajniji uzgoj ovaca i koza, te se proizvode vrhunski sirevi (brojne nagrade, eko oznaka). Ograničavajući faktori za uzgoj stoke su starost nositelja poljoprivredne proizvodnje, nedostatak vode (konkurencija turizam) i ograničene poljoprivredne površine. Iako postoje povoljni uvjeti za razvoj pčelarstva (med dobiven od mediteranskog bilja je tražen i može biti dodatna turistička ponuda) na području LAG-a je svega 121 košnica u vlasništvu 2 pčelara.

2.2.2 TURIZAM

Glavni turistički proizvod Zadarske županije je „sunce i more“, a grada Zadra kulturna baština. U destinacijama gdje je „sunce i more“ glavni turistički proizvod kvaliteta plaža je i temeljni element koji utječe na odabir destinacije. Oblik turizma je iznimno sezonalan i poprima elemente masovnosti. Kategorizacija turističkih naselja prikazana je u Tablici 8., Dodatak 3. . Većina naselja je kategorizirana u A i B turistički razred što onemogućava korištenje javnih potpora PRR RH 2014-2020 za razvoj turizma kao nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim poručjima.

23

Slika 7. Broj noćenja i dolazaka turista na području LAG-a 2013.-2017. (Izvor: DZS, Turizam)

Prema dostavljenim podacima, u razmatranom razdoblju povećao se broj dolazaka gostiju, ali je prosječna duljina boravka turista blago smanjena sa 5,33 dana na 4,87 dan, što upućuje na potrebu dodatnih ulaganja u prateće sadržaje čiji će konačni cilj biti produljenje boravka gostiju i veća ukupna potrošnja. Na području grada Zadra ostvaruje se (2017.) 69,06% dolazaka i 49,53% noćenja turista. Također u razmatranom periodu došlo je do skraćenja boravka turista na području grada Zadra sa 3,76 na 3,49 dana. Na području LAG-a, turističko informativni centar (TIC) nemaju zadarska naselja Ist, Mali Iž, Olib, Rava i Zapuntel. Nema pripremljene dokumentacije za njihovo uređenje kao niti za obnovu postojećih TIC-ova (21). U samom gradu Zadru nalazi se novo uređeni i suvremeno opremljeni TIC. Prema Glavnom planu razvoja turizma ZŽ 2013.-2023. područje LAG-a Mareta nalazi se u više prostorno razvojnih cjelina. Unutar Zadarske rivijere se nalazi dio zadarskih naselja koja su u LAG-u Mareta, Privlaka i Nin, u Ugljansko-pašmansku otočnu skupinu ulaze Općine Kali, Kukljica, Preko te u Dugootočnu skupinu ulazi Općina Sali. U cilju unaprjeđenja temeljnog resursa za razvoj turističkog proizvoda „sunce i more“ izrađen je Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama ZŽ. Ovim Programom popisana je većina plaža Zadarskog područja te određena njihova tematizacija kao smjer u kojem treba ići da bi se plaže bolje predstavile u ponudi turističkog proizvoda „sunce i more“, kao i način upravljanja i izvori financiranja za upravljanje plažama, redovno upravljanje pomorskom dobrom i koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Glavna atrakcija grada Zadra je njegova kulturna baština, nadopunjena ponudom kulturnih institucija i manifestacija (Glazbene večeri u sv. Donatu, KalelargaArt, Zadarsko kazališno ljeto i dr.) te novija umjetnička djelatnost i kulturne atrakcije kao što su Pozdrav suncu i Morske orgulje. Uvalu Sakarun, na sjevero-zapadnoj obali Dugog otoka karakterizira 800 m duga pješčana plaža otvorena prema morskoj pučini. Ovo je jedna od najljepših i najpoznatijih plaža ZŽ. Ninski zaljev je, osim po atraktivnim pješčanim plažama, poznat i po ljekovitom blatu (peloid) provjerene djelotvornosti koje se već desetljećima organizirano koristi uz stručni zdravstveni nadzor za liječenje raznih zdravstvenih tegoba. Vrijednosti ovog ljekovitog blata prepoznate su, te je u planu izgradnja modernog zdravstveno-turističkog centra. Uz ljekovito blato, područje ninskog zaljeva prepoznatljivo je po Solani Nin s bazenima za eksploataciju soli koji obuhvaćaju prostor od 55 ha površine. Smatra se da tradicija eksploatacije soli na području Nina seže od Antike. Solana Nin je uredila i Muzej soli koji je vrlo dobro posjećen, a planira se i daljnje širenje turističke ponude temeljene na soli, kroz organiziranje festivala i drugih turističkih aktivnosti. Specifičan suhomesnati proizvod ninskog područja je Ninski šokol, čija se tradicija proizvodnje prenosi s koljena na koljeno. Manifestacija Ninska šokolijada se održava u srpnju, tijekom koje je moguće probati jedinstveni ninski specijalitet – šokol, upoznati se sa načinom njegove pripreme i bodriti natjecanje velikog broja majstora pripreme ove suhomesnate delicije. Područje Grada Nina prepoznatljivo je i po tradicionalnom hodočašću na otočić Zečevo na blagdan Gospe od Zečeva. Festival sunca i svjetlosti u crkvi Sv. Križa u Ninu jedinstvena je manifestacija koja se tradicionalno održava prvog dana ljeta, prvenstveno radi na valorizacije arhitektonskog značenja crkve Sv. Križa „najmanje katedrale na svijetu“, tijekom

0

2,000,000

4,000,000

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.Dolasci 498,014 555,167 592,958 635,122 759,649

Noćenja 2,653,648 2,874,083 3,306,458 3,252,728 3,700,383

24

koje se organiziraju razne kreativne radionice i zanimljiva predavanja. Među ljetnim manifestacijama i „feštama“ ovog područja najpoznatije su: Kaljske ribarske noći; Preška legrica; fešta Gospe od Sniga; Saljske užance; Šetemoni ugljonskih guštov; Privlačka noć; Silbensko kulturno ljeto. Na području Nina i Privlake i dijelu zadarskih naselja, osim razvoja različitih vrsta smještaja (hoteli, obiteljski hoteli, kampovi i obiteljski smještaj), potrebno je unaprjeđenje ponude muzeja i tematsko - interpretacijskog centra soli u Ninu, uređivati biciklističke staze i tematske puteve, unaprijediti ponudu promatranja ptica te osigurati daljnji razvoj projekata zdravstvenog centra temeljenog na ljekovitom blatu. Za područje otoka Ugljana, osim unaprjeđenja smještajnih kapaciteta, kao i u Ninu, potrebno je uređivati biciklističke staze sa pratećim sadržajima (odmorišta, vidikovci), tematske staze te razvijati ponudu avanturističkog turizma – penjanja, škrapinga i sl. Na Dugom otoku (O. Sali) potrebno je razvijati razvijati selektivne oblike turizma na temeljima kulturnih i prirodnih vrijednosti (rekreacijski, nautički, kulturni i ruralni turizam), urediti biciklističke i pješačke staze s pratećim sadržajima te povećati kvalitetu postojećeg smještaja i ugostiteljskih usluga. Osim razvojnih dokumenata na razini ZŽ i pojedine JLS donijele su razvojne dokumente na lokalnoj razini sa svrhom razvoja turizma. Potrebno je razvijati javnu turističku infrastrukturu kako bi se produžila sezona i boravak turista. Dodatni sadržaji trebaju biti vezani uz predstavljanje kulturne i prirodne baštine. Potrebno je poticati poduzetnike na korištenje prostora u poslovnim zonama. Unaprjeđivati poljoprivrednu proizvodnju, poticati ekološku proizvodnju. Koristiti sredstva EFPR, poglavito za daljnje unaprjeđenje marikulture. Poticati proizvođače na udruživanje radi smanjenja troškova proizvodnje te zajedničkog nastupa na tržištu. Također je potrebno dodatno razvijati različite turističke sadržaje, ali u cilju razvoja polifunkcionalnog održivog razvoja potrebno je povećati važnost drugih djelatnosti te iskoristiti potencijal razvoja prerađivačke industrije.

Pozitivne značajke Negativne značajke Marikultura (uzgoj tune) na svjetskoj razini Definirani centri razvoja turizma (Zadar, Nin) i marikulture (Kali) Postoji brodogradilišna luka u Velikoj Lamjani (Kali) Turizam i ribarstvo, poljoprivreda (proizvodnja maslinova ulja) - nositelji gospodarstva Razvijeni svi oblici smještaja Započelo povezivanje turizma i poljoprivrede LAG područje na kojem se mogu, i proizvode se, poljoprivredni proizvodi visoke dodane vrijednosti (maslinovo ulje, vina, proizvodi od ljekovitog i aromatičnog bilja) Razvoj logističke potpore za sve gospodarske sektore kroz izgradnju luke Gaženica i poslovne zone Crno (van LAG područja) za područje LAG-a i cijele Zadarske županije

Nedefiniranost razvoja zadarskih naselja na otocima Većina naselja LAG-a u turističkom razredu A i B, što onemogućava korištenje javne potpore PRR RH 2014-2020 za razvoj turizma kao nepoljoprivredne djelatnosti Starost nositelja poljoprivredne proizvodnje Iznimno mali broj ekoloških proizvođača Rastuća ovisnost gospodarstva od turizma i usluga povezanih s njim Turizam podiže cijene građevinskog zemljišta i ugrožava zasnivanje novih obitelji te doseljavanje radne snage na otok Usitnjenost parcela, neriješeni imovinsko-pravni odnosi Pritisak na prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja Razvijati poljoprivredne proizvode visoke dodane vrijednosti

Starost stanovništva Spore zakonske procedure

25

Razvijati sustave lokalne prodaje i potražnje Razvijati prerađivačku industriju na temelju proizvoda/resursa područja Ulagati u cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednika Poticati mlađe osobe za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava Poticati razvoj ekološke poljoprivrede Razvijati javnu turističku infrastrukturu Poticati povećanje kvalitete smještajnih kapaciteta te daljnje povezivanje poljoprivrede i turizma Definirati pravce gospodarskog razvoja na manjim otocima

Izvori financijskih sredstava za financiranje poljoprivrede su ograničeni odnosno neprilagođeni potrebama područja

2.2.3 TRŽIŠTE RADA

Radno aktivno stanovništvo LAG-a Mareta u starosti od 15-64 godine, prema popisu stanovnika iz 2011. godine, čini 58.709 osoba što predstavlja 62,20% ukupnog broja stanovnika. Žena ima 29.254 ili 49,83% dok je muškaraca 29.455 ili 50,17%. Najviše radno aktivnog stanovništva prisutno je na području Grada Zadra, Nina i Općine Preko. Zaposlenost na području LAG-a može se promatrati putem podataka HZMO na dan 31. prosinca 2017. godine. Podaci su obuhvatili i područje svih naselja Grada Zadra, uključujući naselja Babin dub i Crno koja su ukupno imala 551 stanovnika (2011. Popis stanovništva). Iz priloženih slika (8, 8a) razvidna je snaga Grada Zadra koji sačinjava 86,37% radnog kontingenta LAG-a Mareta i zapošljava ukupno 34.204 osobe (90,82%). Najviše je zaposlenih u pravnim osobama – 82,67% na razini LAG-a, odnosno 83,39% na području Zadra.

Slika 8. Struktura zaposlenih na području LAG-a Mareta (Izvor: HZMO, na dan 31.12.2017.godine )

Slika 9. Struktura zaposlenih na području Grada Zadra (Izvor: HZMO, na dan 31.12.2017.)

Stanje zaposlenosti promatrano u razdoblju 2013. i 2014., u pravnim osobama na području LAG-a, jasnije prikazuje zaposlenost prema sektorima. Sukladno navedenom, najveći je broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede i ribarstva te prerađivačkoj industriji. U razmatranom

30.4691,624

1021,161

3,2576238

0 5,000 10,000 15,000 20,000 25,000 30,000 35,000

Pravne osobeObrtnici

PoljoprivredniciSamostalne profesionalne djelatnosti

Radnici kod fizičkih osobaOsig. zaposleni kod međunarodnih org. i inozemstvu

Produženo osiguranje

28,524

1,402

62

1,083

2,914

5

214

0 5,000 10,000 15,000 20,000 25,000 30,000

Pravne osobe

Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalne djelatnosti

Radnici kod fizičkih osoba

Osig. zaposleni kod međunarodnih org. i inozemstvu

Produženo osiguranje

26

razdoblju došlo je do blagog pada broja zaposlenih u najvažnijem sektoru. Bilježi se snažan rast zaposlenih na području trgovine koja je jedna od pratećih turističkih usluga.

Slika 10. Izvor: DZS

Slika 11. Izvor: HZZ, MRRFEU, Indeks razvijenosti, 2018. Na području LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja) došlo je do smanjenja broja obrazovanih u u radno aktivnoj populaciji, dok se povećava udio obrazovanih u razdoblju između 2 utvrđivanja Indeksa razvijenosti MRRFEU, što može dovesti do povećanih potreba za obrazovanom radnom snagom u budućnosti. Isto tako, ovaj trend može biti posljedica toga što na cijelom području nema srednjih škola kao ni ustanova koje mogu pružiti uslugu cjeloživotnog obrazovanja, izuzev u Gradu Zadru (jedino područje u kojem je došlo do povećanja udjela obrazovanih stanovnika, dijelom i radi preseljavanja stanovnika iz manjih JLS u blizini). Međutim, u razdoblju 2006. do 2016. vidljivi su problemi vezani uz nedostatak radnih mjesta i prosječni stalni rast nezaposlenosti na području LAG-a. Prosječna stopa nezaposlenosti je standardni pokazatelj za identificiranje područja sa značajnim razvojnim problemima. Visoka stopa nezaposlenosti ukazuje na ozbiljne strukturne poteškoće u funkcioniranju lokalnog gospodarstva. Problem je još veći ukoliko se uzme da je Zadar, kao županijsko središte, ali i industrijsko i obrazovno središte, u razmatranom razdoblju, također doživio povećanje prosječne stope nezaposlenosti sa stope koja je bila prosjek RH 100,1% na 104,8% odnosno 107% (2014.-2016.) prosječne stope nezaposlenih na području RH. Nemogućnost zapošljavanja u širem području moguće je dovela i do iseljavanja dijela obrazovanog stanovništva. Stanje nezaposlenosti prema podacima HZZ-a za prosinac 2017., prikazuje kako je na području LAG-a Mareta bilo 3.013 nezaposlenih (5,13% nezaposlenih u ukupnoj radno aktivnoj populaciji LAG-a. Najveći broj nezaposlenih je na području Grada Zadra 2.647 osoba ili 87,85% ukupno nezaposlenih.).

Kali Kukljica Nin Privlaka Preko Sali Zadar

Udio obrazovanog stanovništva uradno aktivnoj populaciji (%), 2001. 82.60 82.40 90.90 88.10 81.90 84.00 79.00

Udio obrazovanog stanovništva uradno aktivnoj populaciji (%), 2011. 71.07 71.10 73.34 72.06 69.96 74.09 80.06

0.0010.0020.0030.0040.0050.0060.0070.0080.0090.00

100.00

Kali Kukljica Nin Privlaka Preko Sali Zadar

Prosječna stopa nezaposlenosti (%),2006.-2008.

8.50 10.60 15.50 16.10 9.50 13.10 13.20

Prosječna stopa nezaposlenosti (%),2010.-2012. 8.90 10.90 13.40 15.60 9.60 10.12 10.10

Prosječna stopa nezaposlenosti (%),2014.-2016. 5.90 8.60 11.18 9.70 7.00 7.38 11.00

0.002.004.006.008.00

10.0012.0014.0016.0018.00

27

Broj nezaposlenih žena čini 56,79% nezaposlenih na području LAG-a, odnosno 56,44% od ukupno nezaposlenih na području Grada Zadra. Mladih, do 29 godina, bilo je 1.050 nezaposlenih ili 34,85%, od toga na području Grada Zadra se nalazi 928 osoba. Među mladima nezaposlenih žena je na razini LAG-a 54,76%, dok je na području Grada Zadra 55,06% mladih nezaposlenih žena. (Dodatak 3. - Tablica 9.) Obrazovna struktura nezaposlenih žena ukazuje da razina njihovog obrazovanja nije povezana sa zapošljavanjem. Najviše nezaposlenih žena ima završenu srednju školu (964 osoba, 56,34%) i osnovnu školu (199 osoba, 11,63%) što ukazuje na usmjeravanje aktivnosti LAG-a prema zapošljavanju i samozapošljavanju upravo ove ciljane skupine. Obrazovna struktura nezaposlenih mladih, do 29 godina, ukazuje da čak 684 osoba ili 65,77% ima završenu samo srednjoškolsko obrazovanje, dok 30,38% nezaposlenih mladih ima više ili visoko obrazovanje (306 osoba). Ovo može ukazivati na neusklađenost obrazovnih programa s potrebama, ali i na smanjenje potražnje na tržištu radne snage ili potrebu stjecanja dodatnih vještina, što zahtijeva razvijanje kvalitetnih mjera i aktivnosti s organiziranim programima i sadržajima cjeloživotnog obrazovanja za nezaposleno stanovništvo na području LAG-a.

2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

U 2001. LAG Mareta imao je 87.164 stanovnika odnosno 1,96% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika se povećao za 182 osobe. 2011. na području LAG-a živjelo je 87.364 stanovnika (2,04% stanovnika RH) odnosno 50,93% stanovnika ZŽ.

Slika 12. Stanovništvo LAG-a Mareta u razdoblju 1910.-2011. (Izvor: DZS)

Između dva popisa stanovništva, iz sastava Grada Nina izdvojila se Općina Vrsi (koja nije u sastavu LAG-a Mareta), što je uzrokovalo smanjenje broja stanovnika i površine Grada Nina. Broj kućanstava između dva popisa nije moguće usporediti jer se ista nisu vodila po naseljima prilikom Popisa 2011.g. te se ne može utvrditi broj kućanstava na području zadarskih naselja u 2011.g..

Slika 13. Stanovništvo na otocima i kopnu LAG-a Mareta u razdoblju 1857.-2011.

Stanovništvo na području LAG-a Mareta i demografski razvoj ovog područja može se pratiti od 1857. godine. Ovi pokazatelji imali su prilično ujednačena i uzlazna kretanja sve do tridesetih godina prošlog stoljeća. Unatoč dva svjetska rata i činjenici da je zadarsko područje bilo pod talijanskom okupacijom, do postupnog pada stanovnika dolazi 70-tih godina prošlog stoljeća te

44089 46241 46888 45914 48049 5542572267

8237199361

87164 87346

1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

0

20000

40000

60000

80000

100000

Otoci

Kopno

Zadar

28

se broj stanovnika 2011. godine vraća gotovo na stanje iz 1857. godine. Broj stanovnika, od 1857. godine do danas, kontinuirano raste na kopnenom dijelu LAG-a (iako ima svoje uzlete i padove), dok broj stanovnika na otocima kontinuirano pada, od 70-tih godina prošlog stoljeća do 2001. godine, da bi se, prilikom zadnjeg popisa, tek neznatno povećao.

Slika 14. Prosječna starost stanovnika na području LAG-a Mareta, bez podataka Grada Zadra, 2011. (Izvor: DZS) Prosječna starost stanovnika LAG-a je 46,7 godina što je starije od prosjeka Republike Hrvatske, ali i prosjeka ZŽ. Najmlađe stanovništvo nalazi se na području Grada Nina (43,4 godina), a najstarije na području Općine Sali (52,5 godina). Na području Grada Zadra prosječna starost je 40,8 godina, međutim, budući su u LAG-u Mareta pretežno naselja na otocima zadarskog arhipelaga, ovaj prosjek ne preslikava, u potpunosti, stanje na ovom području jer se procjenjuje da je u samom naselju Zadar prosječna starost manja od prosječne starosti stanovnika na zadarskim otocima Prosječni prirodni prirast LAG-a (bez zadarskih naselja) ima negativan predznak i iznosi -15, dok je vitalni indeks, odnosno broj rođenih na 100 umrlih, također dokaz starenja i depopulacija područja jer iznosi 57,5. Jedino Općina Kali ima pozitivan prirodni prirast i vitalni indeks. Grad Zadar ima prirodni prirast 158, a vitalni indeks 124,3. Grad Zadar kao najznačajnije urbano središte sjeverne Dalmacije ima bolju obrazovnu strukturu stanovništva od ostalih JLS LAG-a, ali zato kao jedan od članova LAG-a može dati kvalitetan doprinos u podršci razvoju projekata na LAG području. (Dodatak 3. – Tablice 10., 11.i 12.). Obrazovna struktura stanovnika odražava starosnu sliku jer se na području LAG-a u ukupnom stanovništvu (bez zadarskih naselja) starijem od 10 godina nalazi 53 nepismena stanovnika. Prema Popisu stanovnika iz 2011. opća obrazovna struktura stanovnika starijih od 15 godina (26.911 stanovnika) na području LAG-a je loša. 1691 (14,86%) stanovnika je bez škole i s nezavršenom osnovnom školom, 5.651 osoba ima završenu srednju školu (49,7%) dok samo 1.192 stanovnik ima završeno više i visoko obrazovanje (10,5%). O obrazovnom potencijalu, u razvojnom kontekstu 21. Stoljeća, važan podatak je i informacijsko-komunikacijska pismenost stanovnika starijih od 10 godina. Tako se, na području LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja jer za njih nisu obrađeni podaci za nazini naselja), od 12.852 stanovnika njih samo 4.859 (42,1%) koristi internetom, a njih 8.959 elektroničkom poštom (38,9%). Navedeno je iznimno važno u planiranju jačanja ljudskih resursa LAG-a jer implementacije modernog ruralnog razvoja nema bez informatičkog znanja (korištenje AGRONET sustava). Razvijenost civilnog društva se, između ostalog, mjeri i brojem organizacija civilnog društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na LAG području registrirano je 1.076 udruga, od toga 192 (17,84 %) udruge su registrirane izvan Grada Zadra, od kojih najviše u područjima kulture i umjetnosti (17,18%) i sporta (38,54%). Na području Grada Zadra registrirano je 42,76 % udruga u različitim sportovima i 11,76% u domeni kultura i umjetnost. LAG Mareta ima jak razvoj civilnog društva i to u širokom rasponu, od vatrogasnih udruženja i vjerskih humanitarnih udruga, do organizacija za djecu i mlade, sportsko – rekreativnih udruženja, pa do specijaliziranih udruga koje brinu o okolišu, kulturnoj baštini i folkloru ili razvijaju ruralni turizam. Veliki broj udruga s područja LAG-a Mareta sufinancira se iz proračuna JLS, svojim aktivnostima nastoje zadovoljiti potrebe vlastitog članstva i korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti, a jedan dio udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe stanovništva.

43.9 49.7 43.450.4 45.8

52.5

Kali Kukljica Nin Preko Privlaka Sali

29

Pozitivne značajke Negativne značajke Iskorijenjena nepismenost Razvijeno civilno društvo Razvijena javna svijest o kulturnoj i povijesnoj baštini područja ogleda se kroz rad mnogobrojnih udruga Na području LAG-a počinju djelovati udruge regionalnog značaja koje imaju potencijal postati nacionalno i europski relevantne

Održavanje postojećeg broja stanovnika nije zaustavilo starenje stanovništva Civilno društvo se previše oslanja na financiranje iz proračuna jedinica lokalne samouprave Visok postotak stanovništva sa nezavršenom ili završenom samo osnovnom školom Premalo udruga koje se financiraju iz županijskih, nacionalnih i drugih dostupnih izvora financiranja

Razvojne potrebe Ograničenja Podupirati mlade obitelji za ostanak na otoku Razvijati projekte i programe namijenjene djeci i mladima Osigurati uvjete za cjeloživotno obrazovanje Uključiti udruge u promociju područja kao atraktivnog područja za život i rad Podupirati daljnji razvoj udruga

Starenje stanovništva dovodi do promjena interesa pojedinaca i zajednice Povećanje broja kućanstava koje ne prati i povećanje broja stanovnika, dovodi do povećanja potreba za izgradnju nove i održavanje postojeće komunalne strukture, pretežno na račun lokalne zajednice Ograničenost mogućnosti financiranja projekata samo iz proračuna jedinica lokalne samouprave

3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA, UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU

3.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAG-A

Naselje Zadar je unutar obuhvata LAG područja Unutar obuhvata LAG područja je i naselje Zadar, koje je najveće urbano središte područja Zadarske županije i peti je po veličini grad u Republici Hrvatskoj. Zadar je administrativno, gospodarsko, obrazovno, zdravstveno i prometno središte Zadarske županije te sa svojim potencijalom predstavlja snažan motor razvoja ne samo LAG područja i Županije već je, kao takav, prepoznat i na nacionalnoj razini. Naselje Zadar, sa svojim iznimnim potencijalom (ljudski resursi, kapital, tržište poljoprivrednim i dr. proizvodima i različitim uslugama), može značajno doprinijeti razvoju svih naselja unutar obuhvata LAG područja. Istovremeno, Grad Zadar nije jednako razvijen u svim svojim područjima, odnosno prvenstveno područje zadarskih otoka nema iste razvojne osobine kao samo naselje Zadar. Područje zadarskih otoka dijeli s naseljem Zadar isti indeks razvijenosti (109,37 % prosjeka RH) iako su njihova obilježja (demografska, gospodarska, razina komunalne opremljenosti) daleko od ovih pokazetelja. Potrebno je, koristeći mehanizme PRR RH 2014-2020, doprinijeti smanjenju zaostajanja područja zadarskih otoka za naseljem Zadar. Pri tome je važno istaknuti da je, osim bolje prometne (pomorske) povezanosti otoka međusobno, najvažnija kvalitetnija opskrba pitkom vodom te ulaganja u društvenu infrastrukturu (igrališta, društveni domovi, obrazovanje, primarna zdravstvena skrb).

Očuvan okoliš i priroda – glavni razvojni potencijal LAG-a LAG Mareta karakteriziraju velika područja očuvane prirode i zaštićenih prirodnih vrijednosti. Posebno je značajno istaknuti područja s visokim stupnjem očuvanosti biološke raznolikosti, uz nacionalno zaštićene prirodne vrijednosti kao što su park prirode Telašćica i sjeverozapadni dio Dugog otoka na kojem se nalazi jedna od najljepših pješćanih plaža Jadrana – Sakarun, ali i

30

velika područja u europskoj ekološkoj mreži NATURA 2000. Cijelo područje LAG-a ima potencijal za razvoj turizma, posebno selektivnih oblika koji se zasnivaju na održivom korištenju vrijedne prirodne baštine.

Neproizvodna ulaganja – održiv način korištenja vrijedne razvojne resursne osnove Tijekom izrade strategije velik značaj je dan na razvoj diverzifikacije djelatnosti i izvora dohotka na PG-ima, s naglaskom na razvoj neproizvodnih ulaganja i to prvenstveno radi visoke prirodne vrijednosti područja. Neproizvodna ulaganja obuhvaćaju ulaganja kojima se ne ostvaruje bitan povrat, dohodak ili prihod i koja ne vode do znatnog povećanja vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva određenog korisnika, ali imaju povoljan učinak na okoliš. Naime, neproizvodna ulaganja, kako se isticalo na radionicama javnog, civilnog i privatnog sektora, trebala bi svojom komplementarnom ulogom doprinijeti ispunjenju agroekoloških ciljeva ili obveza, koje je moguće preuzeti u okviru povećanja ekološke vrijednosti zaštićenih područja. Neproizvodna ulaganja mogu imati različite oblike, od obnove obilježja krajobraza kao što su tradicionalne ograde, vodena staništa i živice do uvođenja i/ili obnavljanja nekog aspekta određenog staništa ili krajobraza kao što je obnova vriština, suhozida, travnjaka bogatih vrstama ili travnatih rubova bogate flore. Ova ulaganja će, kako je istaknuto od strane lokalnih razvojnih dionika, doprinijeti tomu da se postigne održiva uporaba poljoprivrednih zemljišta, i to povećavanjem ekološke vrijednosti zaštićenih područja ili doprinošenjem ispunjenju agroekoloških obveza. Posebnost ruralnog područja ne proizlazi samo iz krajobraza, već i iz tradicionalnog načina života te, stoga, propadanje ruralnih područja osiromašuje kulturno bogatstvo LAG-a. Prerastanje u tržišno spremne atrakcije traži sustavan pristup kojim bi se trebalo definirati nekoliko modela revitalizacije, ovisno o specifičnosti pojedine sredine. Tematizacija, utemeljena na povijesnom razvoju i vezama s okolnim prostorom, pritom je nužna kako bi se izbjegla uniformiranost u prezentaciji i predstavljanju svih mogućnosti i potencijala.

Diverzifikacija poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti – ulaganje u turizam Poljoprivredu na području LAG-a Mareta karakterizira proizvodnja poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti (maslinovo ulje) za vlastite potrebe pa se LAG mora usmjeriti općem razvoju poljoprivredne proizvodnje za tržište, ali i razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima te sinergiji poljoprivrede, prerade i turizma. S ciljem pozitivnog utjecaja na okoliš, LAG mora podupirati daljnji razvoj integrirane i ekološke poljoprivrede. Područje LAG-a ima izuzetne gastronomske potencijale, čemu govore u prilog i brojne manifestacije posvećene upravo prehrambenim proizvodima i prerađevinama (npr. Preška legrica; Ninska šokolijada, Kaljske ribarske noći; Šetemoni ugljonskih guštov). Jedan od proizvoda koji mogu nositi oznaku zaštite može biti jadranska tuna (koja je već svjetski proizvod), ali i ninski šokol (posebno sušena svinjska vratina), dok dalmatinski pršut ima oznaku zemljopisnog podrijetla. No sektor lokalne prehrambene proizvodnje, i s njim povezani kratki lanci opskrbe, još uvijek nailaze na mnogobrojne prepreke, protuslovlja pa čak i predrasude. Smanjenje troškova poljoprivredne proizvodnje/prerade hrane rezultirat će poboljšanjem kvalitete i sigurnosti hrane što će doprinijeti konkurentnost te će imati pozitivan utjecaj na prihode u gospodarstvu. Daljnji razvoj treba se temeljiti na obnovi, očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti i visoke prirodne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta (17,13% područja LAG-a je u mreži NATURA 2000) promicanjem okolišno učinkovitog sustava s naglaskom na organski uzgoj i prateće poljoprivredne proizvodnje u područjima koja se suočavaju s prirodnih i drugim ograničenjima. S obzirom na prirodna ograničenja područja, veliki potencijal ima uzgoj i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja od kojih se dobiva niz proizvoda visoke dodane vrijednosti. Sektor lokalne prehrambene proizvodnje izuzetno je značajan jer njegov razvoj donosi brojne gospodarske, okolišne i društvene koristi – osigurava poljoprivrednicima veći udio dodane vrijednosti u cijeni njihovih proizvoda, osnažuje lokalno gospodarstvo, smanjuje emisiju stakleničkih plinova nastalu prijevozom hrane, razvija sustav sigurnosti prehrambenih proizvoda proizvedenih na seoskim domaćinstvima, stanovnicima s nižim primanjima osigurava pristup kvalitetnoj i zdravoj prehrani itd.

31

Općenito, radi rijetke naseljenosti i stvaranja energetske neovisnosti potrebno je omogućiti alternativne energetske izvore na cijelom području LAG-a.

Kulturno – povijesna i tradicijska baština Cijelo područje LAG-a iznimno je značajano za nacionalnu i međunarodnu povijest od prapovijesti i/ili antičkog doba do danas. Kulturno-povijesna baština djelomično je valorizirana, ali nedovoljno iskorištena posebno u razvoju turizma. Najznačajnija kulturna baština su povijesne jezgre Gradova Zadra i Nina. Grad Zadar je najkompleksnija sačuvana kulturna baština koja svjedoči o više tisućljetnoj naseljenosti te se na njegovom području prepleću antička, srednjevjekovna i renesansna baština, a u koju se uklapaju i umjetnička suvremena djela (Pozdrav Suncu, Morske orgulje). Znamenita je i crkva Sv. Križa iz 9. stoljeća, a na području Grada Nina pronađena je i Višeslavova krstionica. Najznamenitija osoba područja LAG-a je biskup Grgur Ninski koji je stolovao oko 900.-929.godine, a za vrijeme svog stolovanja poznat je kao glavni zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice, kao i glagoljaškoga bogoslužja Brončani kip Grgura Ninskog nalazi se u Ninu, a izradio ga je kipar Ivan Meštrović. U Ninu se nalaze i originalni ostaci starohrvatskog broda Condura Croatica iz 11. st., a može se vidjeti i kopija dijela broda Serilie Liburnice iz 1. st. te kopija krstionice kneza Višeslava iz 9. st. Iznimno je značajna nematerijalna kulturna baština kao što je lončarstvo na otoku Ižu, koje se može pratiti od prapovijesti do danas. Povijesni dokumenti spominju iške lončare još u 16. stoljeću. Specifičnost iškog lončarstva je u radu na ručnom kolu i smjesi gline i kalcita, te sve radnje koje se vrše prilikom izrade. Isto tako, vrijedna materijalna i nematerijalna baština posebno vezana uz lokalne etnografske specifičnosti, velik je razvojni potencijal. Upravo održivo korištenje i revitalizacija kulturno-povijesne i tradicijske baštine jedan je od najvećih razvojnih potencijala LAG-a Mareta. Potrebno je osigurati dodatna sredstava za promociju, prezentaciju, evidentiranje i čuvanje kulturne baštine, poglavito nematerijalne pučke baštine.

Razvoj profitnog i neprofitnog (društvenog) poduzetništva, s jačanjem civilnog društva Velike razvojne mogućnosti područja leže u povezivanju urbanog i ruralnog područja LAG-a, činjenici da je Grad Zadar 5. po veličini grad u Republici Hrvatskoj te da je dio LAG-a istovremeno i dio Urbanog područja Zadra za čiji razvoj su osigurana značajna financijska sredstva koja su na raspolaganju do 2023. godine. Mogućnosti udruživanja su i u zadruge te proizvođačke grupe ili organizacije koje će, objedinjavanjem svoje proizvodnje, omogućiti kako podizanje kvantitete tako i kvalitete lokalnih proizvoda. Potrebno je poticati suradnju među poduzetničkim inicijativama, posebno korištenjem i prednosti činjenice povećanja dolazaka turista. Važno je razviti partnerstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Također, jačanjem potpore razvoju društvenog poduzetništva potrebno je razviti sustave koji omogućuju povećanje prihoda osjetljivim društvenim skupinama, posebno ženama i mladima. Potencijal razvoja društvenog poduzetništva leži u uslužnom sektoru, ali i proizvodnom sektoru koji može omogućiti otvaranje zelenih radnih mjesta, te u razvijanju sustava proizvoda s dodanom vrijednosti koji traže više radne snage. Ujedno, razvojem društvenog poduzetništva omogućuje se samodostatnost na lokalnoj razini i jačanje javnih usluga bez dodatnih opterećenja malih lokalnih proračuna. Civilni sektor može postati jedan od ključnih nositelja razvoja područja uključivanjem osjetljivih skupina u opći razvoj kako usluga koje su važne za rast kvalitete života stanovnika te turizma, tako i razvoj lokalnih proizvoda koji se zasnivaju na tradicijskim vrijednostima područja.

3.2 SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI Povoljan geostrateški položaj – blizina autoceste, Zadra kao županijskog središta i 5. grad po veličini u RH dio LAG-a

Nerazvijenost komunalne infrastrukture – vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda te gospodarenje otpadom

32

Dio LAG područja obuhvaćen Urbanim područjem Zadra Veliki potencijal grada Zadra u privlačenju investicija, otvaranju radnih mjesta, obrazovanju, potrošnji roba i usluga s cijelog područja LAG-a Definirane glavne gospodarske graneu urbanom dijelu (turizam, promet, prerađivačka industrija i ruralnom dijelu LAG-a: ribarstvo, turizam i proizvodnja maslinovog ulja Marikultura na svjetski priznatoj razini (uzgoj tuna) Područje mediteranske klime pogodno za uzgoj specifičnih poljoprivrednih proizvoda, uz povoljne uvjete za razvoj EE i OIE (sunce, vjetar, energija mora) Krajobrazna i geomorfološka raznolikost povoljna za razvoj poljoprivrede i turizma NATURA 2000 – velike površine u sustavu zaštite na međunarodnoj razini Zaštićena prirodna baština na nacionalnoj razini i svjetskoj razini Velik broj valoriziranih/zaštićenih kulturno-povijesnih znamenitosti i arheoloških lokaliteta, sakralne i tradicijske arhitektonske baštine Zaštićena materijalna i nematerijalna kulturna baština Rast zaposlenosti i prihoda iz gospodarstva Potporne institucije i infrastruktura za razvoj poduzetništva (poslovne zone, razvojne agencije) Smještajni kapaciteti (hoteli, privatni smještaj) Društvena infrastruktura za razvoj zajednice Mreža osnovnoškolskog obrazovanja zadovoljavajuća, osim na otocima Grada Zadra Brojnost organizacija civilnog društva

Nedostatna pomorska povezanost otoka međusobno Lokalna prometna infrastruktura – potrebno ustrojavanje jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi se stekli formalni uvjeti za izradu dokumentacije i njihovu modernizaciju Nema implementiranih sustava EE/OIE Brojna društvena infrastruktura zahtjeva obnovu i opremanje Nepostojanje kvalitetne umrežene poljoprivredne proizvodnje Neiskorišteni prirodni i kulturno-povijesni resursi područja – nedovoljna prepoznatljivost i istraženost Nedostatak valorizacije nematerijalne baštine područja Nedovoljno iskorištena gastronomska baština vezana uz zaštićenu poljoprivrednu proizvodnju i preradu Neiskorištene poljoprivredne površine područja Male iskorištene poljoprivredne površine koje ne mogu omogućiti održivu proizvodnju bez umrežavanja ili okrupnjivanja poljoprivrednih površina ili provedbe komasacije Nedovoljna obrazovanost poljoprivrednih proizvođača, općenito nizak stupanj obrazovanosti stanovnika (većinom srednja stručna sprema), posebno nezaposlenih stanovnika od kojih su najugroženije žene i mladi, nedostatak kadrova za razvoj i implementaciju projekata

PRILIKE PRIJETNJE ESI fondovi – posebno PRR RH s naglaskom na Mjeru 19 Mogućnost korištenje EFPR Postojanje brodogradilišne luke omogućuje rad brodogradilišta nakon završetka stečajnog postupka Razvoj poslovnih zona omogućuje razvijanje MMSP izvan zadanih gospodarskih grana koje se ne obavljaju u poslovnim zonama Nacionalne mjere razvoja poduzetništva te EE/OIE Nacionalne mjere razvoja turizma i turističke infrastrukture te marketinških aktivnosti Rast interesa turističkih emitivnih tržišta za zaštićena područja posebno područja mreže NATURA 2000, te kulturno-povijesne baštine i,

Nedovoljno brzo pokretanje procesa razvoja ruralnih sredina – sporost nadležne administracije s javno-pravnim ovlastima i česte promjene zakonske regulative Prevelika orjentacija na turizam te uz to povezane posljedice koje proizlaze iz pritiska na komunalnu infrastrukturu, porast cijena zemljišta, prenamjenu stambeni prostora u smještajne i napuštanje tradicije Provedbeni regulatorni okvir provedbe ESI fondova (OP-i) s naglaskom na PRR, posebno Mjere 19, ne omogućuje adekvatno rješavanje definiranih problema na području LAG-a Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i zemljišne knjige Smanjenje financijskih potpora središnje države

33

općenito, selektivnih oblika turizma i smještaja u tradicijskim objektima i na ruralnim područjima (Strategija razvoja turizma RH, razvoj zelenog turizma) Mogućnost korištenja financijskih sredstava osiguranih za provedbu strategije razvoja Urbanog područja Zadra do 2023. godine

Smanjenje državnih subvencija za održavanje redovnih brodskih linija Opasnost od smanjenja subvencija za brodski prijevoz i prijevoz vode na otoke Preskupa financijska sredstva za predfinanciranje i sufinanciranje razvojnih projekata mikro i malog poduzetništva Nepoznat plan nacionalnih poticajnih mjera u sustavu višegodišnjeg planiranja Centralizacija u regionalnim i nacionalnim središtima upravljanja Depopulacija i starenje stanovništva u ruralnim područjima, odlazak mladog i obrazovanog stanovništva u cijeloj regiji

4. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ZA IZLAZNE POKAZATELJE ILI REZULTATE

Rezultati SWOT analize i analize stanja daju temelje za definiranje vizije, strateških ciljeva, prioritetnih mjera i tipova operacija razvoja područja LAG-a. Opći strateški cilj strategije jest poboljšanje gospodarstva i konkurentnosti LAG područja, s ciljem boljeg upravljanja resursima i razvojem kako bi se stanovnicima stvorili bolji uvjeti života i rada. Polazište za izradu vizije je samo područje LAG-a sa svojim prednostima i slabostima, potencijalima i problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Područje prvenstveno karakterizira nekoliko osnovnih elemenata: mediteranska klima; more i otoci; čista, očuvana i zaštićena visoko vrijedna prirodna baština; te kulturno-povijesna i tradicijska baština. Uloga Lokalne razvojne strategije, čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je: Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i

civilnog sektora te uspostava mreže potpornih institucija u svrhu njihova sinergijskog djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja LAG-a

Jačanje gospodarske mogućnosti područja s razvojem poljoprivrede i svih drugih djelatnosti koje omogućuju održiv razvoj područja

Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju poduzetništva na ruralnim područjima, posebno razvoja obiteljskih domaćinstava, malog poduzetništva i obrtništva

Osigurati kvalitetu života stanovnika, a time i opstojnost lokalnog stanovništva LAG-a. Motiv za sudjelovanje lokalnih razvojnih dionika u procesu izrade i provedbe zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja uvjeta za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda, a time i stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete lokalnim stanovnicima u njihovoj sredini. Osmišljavanje strateških razvojnih ciljeva vodilo se i usklađenosti s prioritetima PRR RH 2014.-2020. koji su usklađeni s prioritetima drugog stupa (ruralni razvoj) ZPP EU, a to su:

1. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima (razvoj baza podataka u ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog sektora) (op.a. kojem LRS indirektno doprinosi samim

djelovanjem LAG-a putem provedbe aktivnosti podmjera 19.3 i 19.4) 2. jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih

poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama; 3. promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja rizicima u

poljoprivrednom sektoru;

34

4. obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava (bioraznolikost, voda, tlo);

5. promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika);

6. promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj (jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija),

a koji su ujedno usklađeni s tri razvojna cilja ZPP-a: 1. poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki

inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu prehrambeno-prerađivačku industriju

2. osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora

3. postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

Uzimajući u obzir navedeno, članovi LAG-a Mareta i šira zajednica smatrali su kako je dosadašnja razvojna vizija LAG-a u potpunosti usklađena sa smjernicama za izradu i provedbu lokalne razvojne strategije do 2020-te godine i jasno navodi smjer njezine realizacije:

LAG-a Mareta je atraktivno područje uravnoteženog, inovativnog i održivog razvoja, prepoznatljive i očuvane kulturne i prirodne baštine, s čvrstom poveznicom otoka s

kopnom, te visoke kvalitete života svojih stanovnika.

U planiranju aktivnosti za postizanje vizije, a time i provedbu LRS te kreiranje razvojnih ciljeva, LAG Mareta vodio se načelima LEADER-a odnosno CLLD-a za razdoblje 2014.-2020. prvenstveno usmjerenim na inovacije i postizanje planiranih rezultata koji donose trajne i vidljive promjene. Priprema i planiranje provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom temeljeno je na slijedećem: − Razvoj utemeljen na definiranim značajkama, potrebama i mogućnostima lokalnog

područja − Strategija je u potpunosti izrađena prema stvarno iskazanim potrebama lokalnih razvojnih

dionika implementacijom pristupa odozdo prema gore − Tijekom izrade LRS posebna pažnja je posvećena jačanju javno-privatnog partnerstva

odnosno integraciji LAG-a kao nositelja razvoja lokalnog područja, te razvoju i definiranju inovativnog, integriranog i multisektorskog pristupa lokalnom razvoju, umrežavanju i suradnji, te

− Načinu programiranja isporuke projekata putem odabira od strane samog LAG-a (decentraliziran pristup lokalnom razvoju).

Za realizaciju vizije, a temeljem dugotrajnih konzultacijskih procesa kako sa članovima tako i sa širom javnosti, LAG Mareta odlučio se za navedene opće ciljeve LRS kojima su očekivani učinci prvenstveno: jačanje prepoznatljivosti područja, jačanje svijesti stanovnika i razvojnih dionika o vrijednosti ovog prostora, doprinos općem gospodarskom razvoju te doprinos općem povećanju kvalitete života na području LAG-a.

Opći ciljevi LRS ostvaruju se putem specifičnih ciljeva odnosno strateških razvojnih ciljeva LAG-a do 2020-te godine:

1. Razvoj prepoznatljivosti područja LAG-a Mareta jačanjem konkuretnosti i održivog gospodarstva lokalne zajednice

2. Razvoj kvalitete života revitalizacijom opće društvene potporne infrastrukture te suradnje i umrežavanja u svrhu sinegrijskog djelovanja razvojnih dionika ruralnog područja LAG-a

35

Vodeći se svim navedenim smjernicama, LAG Mareta, metodom odozdo prema gore, definirao je prioritetne tipove operacija i mjere koji su doveli do definiranja strateških (specifičnih) ciljeva, shematski sažeto prikazano:

Prioritetni tipovi operacija (TO) 2014.-2020., za realizaciju mjera kojima se ostvaruju strateški ciljevi

Prioritetne Mjere (M) 2014.-2020. za ostvarenje strateških ciljeva

Stateški ciljevi (SC) LAG-a u 2014.-2020

TO 1.1.1 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

M1.1. Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava

SC 1 Razvoj prepoznatljivosti područja LAG-a Mareta jačanjem konkuretnosti i održivog gospodarstva lokalne zajednice

TO 1.1.2 Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima TO 1.2.1 Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša u području NATURA 2000

M1.2 Potpora održivom korištenju i očuvanju prostorne razvojne resursne osnove LAG-a TO 1.2.2 Razvoj rekreacijske

vrijednosti šumskih područja TO 2.1.1 Razvoj opće društvene infrastrukture u svrhu podizanja kvalitete života stanovnika LAG-a

M2.1 Potpora razvoju javne društvene infrastrukture

SC2 Razvoj kvalitete života revitalizacijom opće društvene potporne infrastrukture te suradnje i umrežavanja u svrhu sinergijskog djelovanja razvojnih dionika ruralnog područja LAG-a

TO 2.2.2 Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

M2.2 Potpora aktivnostima suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a

TO 2.3.1 Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za provedbu LRS s provedbom operacija unutar CLLD strategije

M2.3 Potpora lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom

4.1 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRS ZA PODRUČJE LAG-A TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014 – 2020

Strateški cilj 19 Razvoj prepoznatljivosti područja LAG-a Mareta jačanjem konkuretnosti i održivog gospodarstva lokalne zajednice

Obrazloženje cilja Analiza značajki područja te SWOT analiza pokazale su kako su na području LAG-a Mareta (osim na području naselja Zadar) ribarstvo i poljoprivreda, kroz cijelu povijest, bile glavne gospodarske djelatnosti. Cijelo područje ima sve prirodne preduvjete za razvoj maslinarstva, vinogradarstva, uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja, smokava i badema. Ovo je tradicionalno i ribarski kraj. Područje LAG-a imalo je razvijen uzgoj i preradu ribe (bijela riba i tuna). Nakon Domovinskog rata, sve gospodarske grane, pa tako i poljoprivreda i ribarstvo, počele su rapidno propadati. Poljoprivredna gospodarstva stare i smanjuju proizvodnju, osim za vlastite potrebe. S druge strane, prisutan je lagani razvoj integrirane te, dijelom, i ekološke poljoprivrede, no i dalje je prisutna nedovoljna iskorištenost OIE. Aktivnostima koje će doprinijeti realizaciji ovog specifičnog cilja želi se doprinijeti razvoju malih PG-a kroz poticanje modernizacije proizvodnje poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na PG-ima s ciljem diverzifikacije, ali i povezivanja turizma i poljoprivrede kroz očuvanje okoliša. Prelazak na tržišno orijentiranu proizvodnju doprinijet će gospodarskoj održivosti, posebno uvođenjem metoda i tehnologija koje će doprinijeti očuvanju resursne razvojne osnove i smanjenju utjecaja klimatskih promjena. Pri tome treba vrednovati da je LAG područje dio Mediterana

9 Izmjena je sukladna Ugovoru o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5781 potpisanim između LAG-a Mareta i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 24. veljače 2017. u Zadru

36

čija je prehrana (mediteranska) prepoznata te se preporučuje kao zdrava prehrana. Svi poljoprivredni proizvodi te proizvodi prerađivačke industrije (prehrambena, kozmetička) ovog područja mogu se plasirati na lokalnom, regionalnom, nacionalnom tržištu domaćem stanovništvu i posjetiteljima/turistima, a potražnja za ovim proizvodima u budućnosti bi trebala rasti uz uvjet kvalitetne proizvodnje i dobre marketinške prezentacije.

Očekivani rezultati do 2023. • Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava EFPRR/PRR 2014.-2020. za 5

zaposlenih • Povećanje broja projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 23 projekta • Povećanje broja gospodarstava koji dobivaju potporu za razvoj malih poljoprivrednih

gospodarstava za 11 gospodarstava • Rast zaposlenosti stvorene u projektima za koje je dodijeljena potpora za razvoj

nepoljoprivrednih djelatnosti u PG-ima za 5 zaposlenih • Povećanje poljoprivrednih površina na kojima se podupire očuvanje biološke raznolikosti za 9

ha • Povećanje šuma / drugih šumskih područja na kojima se podupire očuvanje biološke raznolikosti

za 9 ha

Predviđena financijska alokacija do 2023 38,38% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (274.000,00 EUR)

Ukupno SC1: 29,24% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 937.125,00 EUR

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF Ukupna isplaćena sredstva (EUR) iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

274.000,00 EUR 23 5 Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Mareta

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR RH 2014.-2020.

Broj i naziv prioritetne Mjere (aktivnosti)

Sukladnost s Mjerom PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu Mjere

Sukladnost s tipom operacije iz PRR

M1.1. Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava

6 TO1.1.1 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

6.3.1

6 TO1.1.2 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

6.4.1

M1.2 Potpora održivom korištenju i očuvanju prostorne razvojne resursne osnove LAG-a

4 TO 1.2.1 Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

4.4.1

8 TO 1.2.2 Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture

8.5.2

Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR

2 4 6 2A 4A 6A

Prioritetna Mjera (aktivnost) 1.1

Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava

Obrazloženje Mjere (aktivnosti)

37

Putem ove Mjere i pratećih tipova operacija za njezinu provedbu LAG će sufinancirati ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i nepoljoprivrednu djelatnost kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost i održivost PG-a, uključujući zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama. Ulaganja se odnose na sve poljoprivredne sektore, no prednost imaju ulaganja na udaljenijim/izoliranijim područjima te ulaganja u preradu i ruralni turizam. Ulaganja u nove i inovativne tehnologije doprinijet će smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda te, time, ostvariti pozitivan učinak na dohodak, kao i na otvaranje novih radnih mjesta i njihovu održivost. Također, obzirom na činjenicu kako se poljoprivreda na području LAG-a zasniva na malim PG-ima, ovom mjerom se planira potaknuti posebno njihov razvoj kako bi ista postala gospodarski održiva. LAG, svojim aktivnostima, treba potaknuti održivo korištenje svoje resursne razvojne osnove odnosno kulturno – povijesne/tradicijske i prirodne baštine diverzificiranjem djelatnosti, prvenstveno na poljoprivrednim gospodarstvima, kako bi prihodi stanovnika što manje ovisili o jednom izvoru prihoda. Time će LAG, ujedno, stvoriti raznoliku ponudu proizvoda i usluga putem kojih će i cijelo područje postati prepoznatljivo na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.1 LAG Mareta, AGRRA, Zadra nova d.o.o. i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata. Vremensko razdoblje za provedbu aktivnosti do 2020. (i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 9 7 0

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%, 19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 18,91 15,27 0

Prioritetna Mjera (aktivnost) 1.2

Potpora održivom korištenju i očuvanju prostorne razvojne resursne osnove LAG-a

Obrazloženje Mjere (aktivnosti)

Područje LAG-a Mareta predstavlja iznimno značajni prostor riznice nacionalnog identiteta kojeg je potrebno očuvati i razvijati aktivnostima revitalizacije kulturno-povijesne i tradicijske baštine koje su neminovno povezane s visoko vrijednom prirodnom baštinom. Analiza stanja razvidno je pokazala kako cijelo područje nema vidljiv identitet i prepoznatljivost odnosno ne koristi svoje komparativne prednosti. Uzrok tomu leži u općem slabijem gospodarskom razvoju, starenju stanovništva, ali i odlasku mladih u urbana područja s većim razvojnim mogućnostima. U smislu očuvanja biološke raznolikosti LAG-a iznimno su značajna i druga, neproduktivna, ulaganja vezana uz zaštitu okoliša namijenjena zaštiti, održavanju i obnovi bioraznolikosti i drugih prirodnih resursa, kao što su obnova staništa i krajolika, uključujući izgradnju i obnovu infrastrukture, a kako bi se omogućilo upravljanje staništima vezanih uz poljoprivredu, odgovarajući na definiranu potrebu. U okviru ove mjere, potpore će se odobravati za ulaganja u obnovu staništa i krajobraznih obilježja, uključujući izgradnju i obnovu zelene infrastrukture te obnovu lokvi, čime se osigurava očuvanje raznih vrsta i ugroženih staništa. Ova mjera, kroz aktivnosti u okviru agro-okolišnih-klimatskih obveza te kroz zaštitu, održavanje i obnovu bioraznolikosti i ostalih prirodnih vrijednosti, iznimno doprinosi očuvanju okoliša. Obnova degradiranih staništa i krajobraznih obilježja na poljoprivrednom zemljištu doprinijet će zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti, a to je ujedno cilj Strategije bioraznolikost EU 2020. Projekti u okviru ove mjere, povećati će održivo korištenje područja visoke prirodne vrijednosti (NATURA 2000 područja) i osigurati očuvanje različitih vrsta i ugroženih staništa. Kako se na području LAG-a nalaze i vrijedna šumska i druga područja od kojih je većina u području mreže NATURA 2000, jasna je nakana da LAG, upravo ovu komparativnu prednost, koristi kao važnu razvojnu resursnu osnovu. Ova operacija poboljšat će općekorisne funkcije šuma te će dugoročno povećati i njihovu gospodarsku vrijednost. Projekti unutar ove mjere učinit će rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će, ujedno, doprinijeti povećanju njihove okolišne vrijednosti. Nadalje, realizacija tih projekata istaknut će specifične

38

dijelove šumskih ekosustava ili područja od posebnog značaja. Operacija pridonosi povećanju javne dobrobiti i rekreacijske vrijednosti šuma kao i povećanju svijesti javnosti o važnosti očuvanja i održivog upravljanja šumskim ekosustavima, a što će doprinijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.2 LAG Mareta, AGRRA, Zadra nova d.o.o. i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima. Vremensko razdoblje za provedbu aktivnosti do 2020. (i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 0 7

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%, 19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 0 4,20

Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima

operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka (output

indicators), ciljanim korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodacima 4., 6. i 9.10

Strateški cilj 211 Razvoj kvalitete života revitalizacijom opće društvene potporne infrastrukture te suradnje i umrežavanja u svrhu sinergijskog djelovanja razvojnih dionika ruralnog područja LAG-a

Obrazloženje cilja Ruralno područje LAG-a karakterizira zaostajanje u gospodarskom razvoju, nerazvijena prateća infrastruktura, uključujući dostupnost usluga i uvjeta za život, što je dovelo do smanjenja broja stanovnika te nedostatka interesa mladih obitelji da žive i rade u ruralnim područjima. Istovremeno, to su područja bogata prirodnim, društvenim i kulturnim nasljeđem. Slabo korištenje resursa je posljedica nedostatka sredstava, ali i posljedica nedostatka kvalitetnih lokalnih razvojnih projekata. Rekonstrukcijom i izgradnjom male infrastrukture u ruralnim područjima stvaraju se preduvjeti za poticanje društveno-gospodarskog rasta i zaustavljanje negativnog depopulacijskog trenda u ruralnim područjima. Svi lokalni dionici trebali bi biti što više uključeni kako u razvoj društvenih aktivnosti tako i u opći razvoj zajednice. Upravo je uloga LAG-a ključna za kreiranje i jačanje partnerstva dionika javne i privatne interesne skupine koji zajedno osmišljavaju i ostvaruju projekte koji vode poboljšanju života u lokalnim zajednicama. No, kako bi se to ostvarilo, LAG treba jačati kako suradnju unutar svoje lokalne zajednice tako i sa drugim lokalnim zajednicama na nacionalnoj i međunarodnoj razini, posebno u smislu međusobnog povezivanja za prijenos znanja, vještina i u konačnici, suradnjom i umrežavanjem te razvojem novih tržišta za proizvode i usluge sa svog područja, posebno u sustavu razvoja kratkih nabavno-distribucijskih lanaca i to usmjerenih prema lokalnom turističkom tržištu. Članovi LAG-a su aktivatori zajednice, oni se moraju dodatno usavršavati kako bi dalje animirali širok krug razvojnih dionika te, tako, jačali koheziju lokalne zajednice koja stvara poticajno okruženje za kvalitetan i održiv socio-ekonomski razvoj, kako područja LAG-a tako i šireg okruženja.

Očekivani rezultati do 2023.

10 Napomena: Sve navedeno u detaljnim razradama strateškog cilja vezano uz tipove operacija koje je izabrao LAG, a koje moraju biti sukladne tipovima operacije iz Programa ruralnog razvoja RH, konzultativnog su karaktera budući LAG ne može ni na koji način utjecati na moguće promjene nacionalne regulative odnosno okvira za provedbu istih, nakon donošenja izmjene LRS, a sukladno Pravilniku za provedbu Mjere 19 (NN 96/2017, 53/2018) i Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u. 11 Izmjena je sukladna Ugovoru o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5781 potpisanim između LAG-a Mareta i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 24. veljače 2017. u Zadru

39

• Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EFPRR/PRR 2014.-2020.) za 13 projekata

• Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 1 zaposlenog • Razvoj kvalitete života stanovnika područja LAG-a temeljen na poboljšanju usluga / razvoju

društvene infrastrukture, povećanje populacije obuhvaćene unaprijeđenim uslugama / infrastrukturom za 17%

• Jačanje veza između različitih razvojnih dionika ruralnih područja razvojem implementacijom projekata suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini putem 2 projekta suradnje

• Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju ruralnog područja putem min. 10 animacijskih aktivnosti LAG-a usmjerenih poticanju lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom u koje je uključeno min. 60 sudionika

• Razvoj društvene uključenosti, smanjenja siromaštva, diverzifikacije, malog poduzetništva i kreiranje radnih mjesta jačanjem animacije stanovništva i sustava cjeloživotnog učenja te stjecanja znanja i vještina putem min. 25 edukacijskih aktivnosti u koje je uključeno min. 140 sudionika

Predviđena financijska alokacija do 2023. 61,62% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020. (440.000,00 EUR) 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3: 35.700,00

EUR) 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od 19.3;

187.425,00 EUR)

Ukupno SC2: 60,52% (663.125,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 937.125,00 EUR

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF Ukupna isplaćena sredstva (EUR) iz podmjere 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020 (javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2/19.3 PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020

663.125,00 EUR 13 1 Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Mareta

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.

Broj i naziv prioritetne Mjere (aktivnosti)

Sukladnost s Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu Mjere

Sukladnost s tipom operacije

iz PRR

M2.1 Potpora razvoju javne društvene infrastrukture

7

TO 2.1.1 Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

7.4.1

M2.2 Potpora aktivnostima suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a

19 TO 2.2.2 Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

19.3.1/19.3.2

40

M2.3 Potpora lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom

19

TO 2.3.1 Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za provedbu LRS s provedbom operacija unutar CLLD strategije

19.4.1

Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR

1 6 1A 1B 1C 6A 6B

Provedbom LEDAER-CLLD-a putem rada ureda LAG-a Mareta i aktivnosti lokalnog razvojnog

partnerstva, ova mjera doprinosi i ostvarenju svih prioriteta PRR RH 2014.-2020. Prioritetna Mjera (aktivnost) 2.1

Potpora razvoju javne društvene infrastrukture

Obrazloženje Mjere (aktivnosti) Cilj provedbe operacija u okviru ove mjere je poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim sredinama, doprinos atraktivnosti sela i njegovom razvojnom potencijalu za druge aktivnosti te poticanje rasta i društveno - ekonomske održivosti. Na ovu mjeru se nadovezuju druge mjere i vrste operacija LRS koje će potaknuti razvoj ruralnog gospodarstva i pomoći u izazovima koji su specifični u ruralnim sredinama kao što su gospodarski, zemljopisni i demografski uvjeti koji se odnose na udaljenost, smanjenje stanovništva, starenje, društvenu izolaciju i tržišnu strukturu koje mogu utjecati na živote ljudi. Udaljenosti od gospodarskih središta i usluga s ograničenim lokalnim sadržajima stvaraju dodatne izazove. Ulaganja putem ove mjere imaju za cilj ublažiti neke od tih poteškoća, osobito nedostatak pristupa uslugama i infrastrukturi, kao što su ulaganja u razvoj kulturnih i sportskih sadržaja te sadržaja za slobodno vrijeme.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.1 LAG Mareta, AGRRA, Zadra nova d.o.o. i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata Vremensko razdoblje za provedbu aktivnosti do 2020.(i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 11 0

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%, 19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 61,62 0

Prioritetna Mjera (aktivnost) 2.2

Potpora aktivnostima suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a

Obrazloženje Mjere (aktivnosti) Nastavno na analizu i procjenu potreba, ulaganjima u ovu mjeru omogućit će se bolja suradnja sudionika unutar poljoprivrednog te prerađivačkog sektora te bolja komunikacija između proizvođača i potrošača. Razvojem lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dionici LAG-a imaju ekonomske, okolišne i društvene koristi. Ulaganjima u mjeru suradnje doprinijet će se boljem sudjelovanju na tržištu. Navedeno doprinosi jačanju lokalne ekonomije te se omogućuje održivost bavljenja poljoprivredom i doprinosi održivosti manjih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i poduzeća. Također, doprinijet će se autentičnosti i izvornosti prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda na lokalnom tržištu, a posebno u pogledu njihove kulturne prepoznatljivosti i podrijetla sastojaka. S druge strane, potrošačima na području osiguravaju se kvalitetni proizvodi te razvija dugoročna sklonost kupnji upravo lokalnih proizvoda. Cilj ove mjere je i suradnja između LAG-ova i njihovih razvojnih dionika putem projekata suradnje na nacionalnoj razini. Ciljevi suradnje su razmjena iskustava i primjera dobre prakse, prijenos znanja, poboljšanje kapaciteta LAG-a, promocija inovacija i stvaranje mreža, a navedeni su u posebom poglavlju (4.3 ove LRS).

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.2

41

LAG Mareta, AGRRA, Zadra nova d.o.o. i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.

Vremensko razdoblje za provedbu aktivnosti do 2020. (i broj projekata.) - projekti suradnje (19.3)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 2

(19.3.2) 0

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%,19.3)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 100%

(19.3.2) 0

Prioritetna Mjera (aktivnost) 2.3

Potpora lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom

Obrazloženje Mjere (aktivnosti) LAG predstavlja partnerstvo javnog, gospodarskog i civilnog sektora koji zajednički rade na poboljšanju uvjeta života na području LAG-a. Uz provedbu podmjera 19.2 i 19.3, uloga LAG-a je i organizacija animacijskih i informacijskih aktivnosti uz poticanje cjeloživotnog učenja dionika. Cilj ove mjere je pružiti potporu svim dionicima lokalne zajednice za sudjelovanje i doprinos lokalnom razvoju kroz razmjenu iskustava, pomoć pri pripremi projekata i slične aktivnosti. Važno je kontinuirano educirati stanovnike područja LAG-a o novim modelima i mogućnostima rasta i razvoja te poboljšanje kvalitete života, mogućnostima suradnje, ukupnog razvoja zajednice na koji djeluju svojim aktivnostima, što vodi povećanju ukupne kvalitete života. Inovacijama u području njihova interesa, sukladno strateškim ciljevima LAG-a, istovremeno je nužno ispitivati njihove potrebe i viđenje razvoja kako bi se realno stanje odrazilo kroz kvalitetno strukturiranu strategiju razvoja LAG-a. Članove LAG-a i zaposlenike LAG-a potrebno je dodatno usavršavati kako bi mogli djelovati kao motivatori u zajednici, ali i kako bi, na kvalitetan način, mogli osluškivati potrebe zajednice i osmišljavati kvalitetne odgovore na potrebe zajednice. Svojim aktivnostima, lokalno razvojno partnerstvo povećati će vrednovanje djelovanja civilnog i gospodarskog sektora u zajedničkoj razmjeni znanja i infomacija te razvoju međusobne suradnje. Provedba ovih aktivnosti pojačano će biti usmjerena na osjetljive skupine kako bi se povećala i opća društvena kohezija.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.3 Lokalna akcijska grupa Mareta Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%,19.4)

N/A N/A 4% 24% 24% 24% 24%

Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima

operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka (output indicators,

ciljanim korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodacima 5., 6. i 9.12

4.2 OPIS MJERA UKLJUČUJUĆI DEFINIRANJE KORISNIKA, KRITERIJA PRIHVATLJIVOSTI

12 Napomena: Sve navedeno u detaljnim razradama strateškog cilja vezano uz tipove operacija koje je izabrao LAG, a koje moraju biti sukladne tipovima operacije iz Programa ruralnog razvoja RH, konzultativnog su karaktera budući LAG ne može ni na koji način utjecati na moguće promjene nacionalne regulative odnosno okvira za provedbu istih, nakon donošenja izmjene LRS, a sukladno Pravilniku za provedbu Mjere 19 (NN 96/2017, 53/2018) i Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u.

42

Detaljan opis Mjera, definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti, kako je navedeno u prethodnom poglavlju u dijelu Napomena, nalazi se u Dodacima 4.,5., i 6.

4.3 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTA SURADNJE I NAČIN ODABIRA PROJEKATA SURADNJE

Suradnja uključuje razmjenu dostignuća, iskustava i znanja između LAG-ova i drugih lokalnih razvojnih dionika ruralnih područja unutar EU i „trećih zemalja“13. Ono se, također, odnosi na prijenos dobre prakse, diseminaciju inovativnosti i razvoj temeljen na iskustvima provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom. LAG Mareta je, do sada, djelovao te će i dalje, provedbom LRS, nastaviti djelovati putem 2 oblika suradnje: (a) Institucionalno umrežavanje: uključujući ENRD (EK) i nacionalnu Mrežu za ruralni razvoj (MP, RH), strukovne mreže na nacionalnoj i EU razini (ELARD) te regionalne i lokalne mreže koje stvaraju veze između ljudi, projekata i ruralnih područja te tako mogu pomoći nadjačati izolaciju s kojom su suočene neke ruralne regije i stimulirati projektnu suradnju. Provedba ovih aktivnosti odvijati će se u okviru tipa operacije 2.3.1 LRS; (b) Projektna suradnja: uključuje lokalne akcijske grupe koje provode zajednički projekt sa drugim LAG-om ili s grupom koja ima sličan pristup u Republici Hrvatskoj. Projekti suradnje koji će se provoditi putem nacionalne suradnje LAG-ova nisu samo jednostavno izmjenjivanje iskustava, već oni moraju uključivati konkretne, zajedničke, projekte idealno vođene unutar zajedničke strukture. Provedba ovih aktivnosti odvijati će se u okviru tipa operacije 2.2.2 LRS.

Unutar LEADER-a, odnosno tipa operacije 2.2.2 LRS, provoditi će jedan tip suradnje: međuregionalna suradnja koja obilježava suradnju između različitih ruralnih područja unutar Republike Hrvatske ili između LEADER grupa, također je otvorena za ostale lokalne grupe koje koriste sličan participativan pristup. LAG Mareta planira umrežavanje s LAG-ovima i drugim razvojnim dionicima ruralnih područja koji primjenjuju LEADER/CLLD pristup na području RH putem razvoja projekata unutar 2 tematska područja kojima se doprinosi definiranim razvojnim potrebama LAG-a: Tematsko područje 1: Revitalizacija tradicijske baštine i razvoj inovativnog pristupa promociji i marketingu tradicijskih proizvoda u svrhu stvaranja mogućnosti za razvoj kratkih lanaca nabave. Cilj koji se želi postići unutar tematskog područja 1: Obzirom na činjenicu kako je osnovnom analizom determinirana činjenica da tradicijski obrti i općenito, tradicijsko nasljeđe, zamire na području LAG-a pod utjecajem globalizacije i novih razvojnih trendova, u svhu očuvanja nasljeđa i identiteta područja potrebno je jačati ljudske resurse putem stjecanja novih znanja i vještina koji će razviti proizvode i usluge koji se zasnivaju na tradicijskom nasljeđu LAG-a Mareta. Ovim projektom najviše se doprinosi ostvarenju LRS cilja 1, mjeri 1.1, tipu operacije 1.1.1 i

1.1.2.

Tematsko područje 2: Jačanje kapaciteta za implementaciju LEADER/CLLD pristupa razvoju ruralnih područja. Cilj koji se želi postići unutar tematskog područja 2: Cilj drugog tematskog područja suradnje je razvoj sustava upravljanja LAG-om i provedbom LRS, ujednačavanje procesa upravljanja, monitoringa i evalucije u svrhu jačanja aktivnosti animacije usmjerenih koheziji lokalne zajednice.

Ovim projektom najviše se doprinosi ostvarenju LRS cilja 2, mjere 2.2, tipu operacije 2.1.1 te

2.3.1.

13 Zemlje koje nisu članice Europske unije već provode pristupne ili druge EU programe.

43

Shematski prikaz pripreme i provedbe projekata suradnje14:

Navedene teme proizašle su iz analize stanja, SWOT analize, definiranja SWOT analize te identifikacije potreba i mogućnosti za daljnji razvoj. Povezivanje, sinergijsko djelovanje u razvojnim procesima, razmjena znanja i iskustava, LAG definira kao stavke od ključne važnosti. U trenutku kada LAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme, može se osnovati posebno povjerenstvo za dodjelu i praćenje utroška sredstava, kako bi se pravovremeno umanjila mogućnost da LAG kao prijavitelj utroši sva alocirana sredstva. Važno je napomenuti kako LAG planira provedbu 2 projekta suradnje – oba na nacionalnoj razini. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz detaljno elaboriranje i prikazivanje rezultata implementacije, moraju podržati članovi Upravnog odbora. Upravni odbor će, ujedno, direktno sudjelovati u pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku razinu kvalitete predmetnog projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje, obavezno je potpisivanje Partnerskog sporazuma ili Sporazuma o suradnji s odabranim partnerima, u kojemu se jasno navode zadaci, prava i obaveze svakog od partnera. Kriteriji odabira projekata suradnje i postupci odabira definirani su Pravilnikom za provedbu Mjere 19, u dijelu za podmjeru 19.3, tip operacije 19.3.2.

4.4 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE

LRS LAG-a Mareta izrađena je putem provedbe metodologije odozdo prema gore i strukturirana je na način kako međusobne sukladnosti svakog od programiranih ciljeva, pripadajućih mjera (aktivnosti) te provedbenih tipova operacija, što je razvidno kroz kumulativne doprinose fokus područjima PRR, tako i maksimizaciji doprinosa horozontalnim, međusektorskim ciljevima – poticanju inovacija s posebnim naglaskom na očuvanje okoliša te prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Međusektorski ciljevi prožeti su kroz cijelu LRS.

Inovativan karakter Strategije

Sve aktivnosti koje se potiču ne smiju imati štetan utjecaj na okoliš. Aktivnosti SC1 zasnivaju se na analizi značajki područja, odnosno analizi razvojnih mogućnosti, komparativnih prednosti te mogućih ograničenja. Odabirani tipovi operacija u funkciji su daljnjeg jačanja ključnih razvojnih sektora – poljoprivrede i turizma za čije jačanje postoji realna razvojna osnova odnosno potencijal, potičući razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine. No i projektima unutar operacija (npr. izgradnja poučnih staza, malih rekreacijskih objekata, postavljanje signalizacije, informativnih ploča, skloništa, vidikovaca itd.) učinit će rekreacijske, turističke i zdravstvene

14 Napomena: Postupak provedbe sukaldan je Pravilniku za provedbu Mjere 19 (NN 96/2017, 53/2018)

Stručna služba (ured; LAG administrator) i UO LAG-a provjeravaju usklađenost s LRS i

pripremaju projekt

Odobrenje projekta suradnje od strane Skupštine LAG-a; Sporazum

o suradnji

Dostava projekta suradnje APPRRR-u, obrada prihvatljivosti aktivnosti

Odobrenje APPRRR-a za provedbu projekta suradnje (19.3.2)

Provedba projekta suradnje s partnerima (max. 36 mjeseci)

Izvješće/odobrenje Skupštine LAG-a o završetku projekta suradnje, odobrenje

APPRRR-a o povratu sredstava

44

koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će doprinijeti povećanju njihove okolišne vrijednosti. Svim operacijama, odnosno provedbenim aktivnostima, potiče se primjena inovacija u poljoprivredi i turizmu posebno kroz pružanje mogućnosti sufinanciranja nabave novih tehnologija te primjene novih proizvodno-prerađivačkih metoda, na troškovno učinkovit način koji osigurava gospodarsku održivost razvojnih dionika. Putem SC2 razvoj područja LAG-a usmjerava se na pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, kroz ulaganja u društvenu infrastrukturu. Projektima unutar operacija kojima se promoviraju lokalni poljoprivredni proizvodi povećati će se i poboljšati gastronomska ponuda na području LAG-a. SC2 zasnovan je na temelju osmišljavanja aktivnosti koje doprinose održivosti i poboljšanju životnih uvjeta lokalnog stanovništva. Aktivnostima unutar ovog cilja potaknut će se razvoj dodatnih usluga u ruralnim prostorima i izgradnja manje lokalne infrastrukture koja mora biti temeljena na inovativnim pristupima pružanja usluga za lokalno stanovništvo. Kroz projekte koji se planiraju provoditi, vrednovati će se inovativan pristup rješavanju lokalnih problema koji predviđaju dugotrajna rješenja. SC2 potiče razmjenu informacija te stjecanje novih znanja i vještina, naglasak će uvijek biti dan uvođenju novih metoda i tehnologija, ali posebno će se vrednovati inovativne ideje revitalizacije tradicijske baštine u svrhu jačanja gospodarskog razvoja i opće kvalitete života, temeljene na očuvanju baštine i jačanju lokalnog identiteta. Tematska područja suradnje kojima se LAG planira baviti orijentirana su upravo na socijalnu inkluziju i inovativne pristupe u rješavanju problema ranjivih skupina društva (s naglaskom na mlade i žene).

Zaštita okoliša

Prostor LAG-a Mareta visoko je vrijedno prirodno područje s velikim prostorima u mreži NATURA 2000 te područjima zaštićenima sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Provedbom aktivnosti unutar SC1/SC2 LAG će poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i održiva, imaju pozitivan utjecaj na okoliš i uvode tehnologije i procese koji omogućuju opće poboljšanje okoliša te biološke raznolikosti. LAG će informirati i animirati sve lokalne razvojne dionike, posebno prijavitelje projekata za realizaciju LRS za uporabu tehnologija i zahvata koji koriste materijale koji nisu štetni za okoliš, prihvatljivi su za ljude i okolinu. Isto se odnosi i na razvoj društvene infrastrukture u okviru SC2 u kojoj će se poseban naglasak dati poticanju provedbe postupaka tzv. „zelene nabave“. Poseban naglasak u postizanju očekivanih rezultata SC2 biti će izgradnja svijesti te prijenos znanja i vještina o tehnologijama i metodama koji čuvaju opći okoliš te posebno pridonose poboljšanju bioraznolikosti područja.

Prilagodba i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Mjerama koje se predviđaju provedbom LRS (SC1) doprinosi se ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena. Zahvati koji se odnose na očuvanje bioraznolikosti imaju pozitivan utjecaj na klimatske promjene pošto se poboljšavaju općekorisne funkcije šuma, a pri tome se koriste i alati za informiranje stanovništva o očuvanju prirode (SC1/SC2). Kroz razvoj lokalne infrastrukture unutar SC2, prednost se daje opremi i zahvatima koji su otporni na klimatske promjene. Poticanjem zajedničkih projekata potiče se razvoj zajedničke logistike, skladištenja i prijevoza čime se direktno smanjuje emisija CO2 u atmosferu. SC2 osigurava da se, kroz razvojne mehanizme prijenosa znanja i informacija, potiče provedba projekata koji doprinose smanjenju štetnog utjecaja poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene i dodatno educira stanovništvo o potrebi ublažavanja klimatskih promjena i utjecaju poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene.

Integrirani i višesektorski razvoj područja LAG-a postiže se kroz kombinaciju tipova operacija koje se planiraju provoditi, a imaju pozitivan međusobni odnos. Konkretno, provedbom pojedinih mjera pozitivno se utječe na provedbu drugih akcija, odnosno prisutan je pozitivan korelacijski indeks. Ciljevima razvoja područja LAG-a povezuju se lokalni proizvođači, udružuju se vertikalno i horizontalno, kako bi zajednički nastupili na tržištu. Veća zastupljenost proizvoda na tržištu zahtjeva dodatna ulaganja u podizanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda,

45

a za postizanje veće konkurentnosti, potrebno je ulagati u modernizaciju i opremanje proizvodnih pogona uz poštivanje odredbi zaštite okoliša i pozitivnog utjecaja na klimatske promjene. Jačanje kvalitete života u ruralnim područjima postiže se izgradnjom lokalne infrastrukture koja je dostupna većem broju stanovnika LAG-a, osmišljavaju se i provode projekti s istim ciljem. Na ovaj način postiže se atraktivnost područja LAG-a, sprječava depopulacija i osiguravaju bolji uvjeti života.

4.5 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Usklađenost ciljeva s prioritetima i fokus područjima (a time i ciljevima ZPP) PRR navedena je u poglavlju 4.2, dok je usklađenost mjera i tipova operacija dodatno, detaljno, prikazana u Dodacima 4. i 5. Nadređeni strateški razvojni dokument županijske razine kojemu direktno doprinosi LRS LAG-a Mareta je Županijska razvojna strategija ZŽ 2016.-2020. Doprinos LRS mjeri se putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera kojima se kumulativno mjeri ostvarenje rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori rezultata). Usklađenost s ostalim nadređenim strateškim dokumentima prikazana je u Dodatku 7.

SC LRS LAG-a Mareta

Prioritetna mjera (aktivnost) LAG-a Mareta

Prioritet PRR/veza ZPP/Europa 2020

Strateški razvojni cilj ŽRS ZŽ 2016.-2020.

SC1 Razvoj prepoznatljivosti područja LAG-a Mareta jačanjem konkuretnosti i održivog gospodarstva lokalne zajednice

M1.1. Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava

2,6 SC1: Gospodarski konkurentna i inovativna Zadarska županija

M1.2 Potpora održivom korištenju i očuvanju prostorne razvojne resursne osnove LAG-a

4 SC2: Resursno učinkovita Zadarska županija SC3: Povećana i uravnotežena kvaliteta života stanovništva Zadarske županije

SC2 Razvoj kvalitete života revitalizacijom opće društvene potporne infrastrukture te suradnje i umrežavanja u svrhu sinergijskog djelovanja razvojnih dionika ruralnog područja LAG-a

M2.1 Potpora razvoju javne društvene infrastrukture

6 SC3: Povećana i uravnotežena kvaliteta života stanovništva Zadarske županije

M2.2 Potpora aktivnostima suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a

1,6 SC3: Povećana i uravnotežena kvaliteta života stanovništva Zadarske županije

M2.3 Potpora lokalnom razvoju vođenom lokalnom zajednicom (CLLD)

1,6 SC3: Povećana i uravnotežena kvaliteta života stanovništva Zadarske županije

4.6 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI LAG-A

Metodologija odabira projekata na razini LAG-a temeljem provedbe osmog načela CLLD pristupa lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom (decentralizirani pristup provedbe lokalnog razvoja) detaljno se definira internim procedurama organizacije koje odobrava Skupština LAG-a. Temelj za decentraliziran postupak upravljanja javnim sredstvima iz podmjere 19.2 PRR od strane LAG-a, odnosno odobrenje projekata krajnjih korisnika (nositelja projekata), predstavlja Pravilnik za provedbu Mjere 19, podmjera 19.2, 19.3 i 19.4 (NN 96/2017), (u daljnjem tekstu: Pravilnik), Ugovor za provedbu LRS i slijedni Sporazum o suradnji u izvršavanju delegiranih administrativnih provjera s pripadajućim prilogom, koji

46

sklapaju LAG i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje: APPRRR), a kojim su definirane funkcije i odgovornosti LAG-a i APPRRR-a, te Smjernicama za provedbu postupka odabira projekata objavljenim od strane APPRRR-a. U ovom poglavlju okvirno je opisan postupak odabira projekata koji se, sažeto, sastoji od sljedećih aktivnosti:

Priprema i objava LAG Natječaja LAG administratori (stručna služba odnosno ured LAG-a uz ev. potporu vanjskih suradnika, prema potrebi) pripremaju dokumentaciju koja minimalno sadrži: predmet, svrhu i iznos raspoloživih sredstava LAG Natječaja; uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju; kriterije odabira projekata i dokumentaciju za ocjenu usklađenosti projekta s kriterijima; prag prolaznosti; prihvatljive i neprihvatljive troškove; detaljni postupak odabira projekata; visinu i intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima); način, uvjete i rokove prijave projekta; rokove i uvjete za podnošenje prigovora te popis priloga i obrazaca. Dokumentacija natječaja sadržavati će i druge dokumente poput vodiča za korisnike i sl. Nakon odobrenja ukupne natječajne dokumentacije od strane nadležnog tijela LAG-a, LAG Natječaj, s pripadajućim obrascima, prilozima, vodičima i ostalom dokumentacijom, objavljuje se na mrežnoj stranici LAG-a. Obzirom na regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini tip operacije raspisuje se samo ukoliko je APPRRR na nacionalnoj razini raspisala najmanje jedan natječaj za tip operacije sukladan tipu operacije LAG-a. Poziv se objavljuje i na funkcionalnim i operativnim mrežnim stranicama svih članova LAG-a te se javnost izvješćuje preko tiskanih i drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Detaljna provedba biti će propisana samim natječajem, dok će, u prije i u vrijeme njegova trajanja, LAG provoditi animacijske aktivnosti kako bi korisnike što kvalitetnije pripremio za prijave.

Podnošenje, zaprimanje i stvaranje prijavnog dosjea projekta te administrativna kontrola; ocjenjivanje i odabir projekata Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a. Način podnošenja prijave projekata jasno će biti naznačen u LAG Natječaju. Otvaranje prijava projekata pristiglih na LAG natječaj obavlja Povjerenstvo kojeg imenuje Skupština LAG-a. Povjerenstvo čini njegov Predsjednik te LAG administratori. Nakon zaprimanja prijava provodi se administrativna kontrola koja, ujedno, predstavlja i 1. fazu (tzv. Analiza 1) u postupku odabira projekata za provedbu LRS. Tijekom ove faze, LAG može zatražiti i nadopunu dokumentacije dostavljene od strane nositelja projekata koji su se prijavili na natječaj. Cilj 1. faze je provjera: potpunosti prijave, prihvatljivosti nositelja projekta te osnovnih uvjeta prihvatljivosti projekta. Nakon administrativne provjere, započinje 2. faza (Analiza 2) koja predstavlja kvalitativno ocjenjivanje projekata od strane Ocjenjivačkog odbora kojeg imenuje Upravni odbor LAG-a, a koja se provodi sukladno definiranim internim procedurama LAG-a i kriterijima odabira definiranim LRS. Rezultat ovih analiza je rang lista projekata s pratećom dokumentacijom koja se upućuje na odlučivanje Upravnom odboru LAG-a. Upravni odbor, zatim, provodi procjenu projektnih prijedloga prema izvješću i privremenoj rang listi te provjere sukladnosti s kriterijima za vrednovanje i odabir projekata. Na odluke Upravnog odbora, nositelji projekata imaju mogućnost prigovora tijelu LAG-a nadležnom za prigovore. Odluke tijela LAG-a nadležnog za prigovore moraju biti jasne i konačne i ne mogu ni na koji način biti promijenjene od strane Upravnog odbora LAG-a. U slučaju da je prigovor prihvaćen, prijava projekta se vraća u administrativnu obradu. Popis projekata koji su odabrani od strane LAG-a biti će objavljen na mrežnoj stranici LAG-a nakon utvrđivanja rang liste odabranih projekata. Objava uključuje najmanje sljedeće podatke: naziv nositelja projekta, naziv projekta i njegov kratak opis, intenzitet potpore i iznos potpore.

47

Nakon završetka natječaja i postupka odabira projekata na razini LAG-a, sva postupovna dokumentacija i odluke o odabiru dostavljaju se na natječaj APPRRR-a za provedbu LRS, putem AGRONET-a, pri čemu, LAG podnosi Zahtjev za potporu za svaki pojedinačni odobren projekt. APPRRR provodi postupak provjere usklađenosti odabira projekata LAG-a s kriterijima navedenim u LRS i LAG Natječajem, te, nakon provedenih provjera, donosi Odluku o dodjeli sredstava za svaki pozitivno ocijenjeni Zahtjev za potporu. Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane APPRRR-a objavljuje se na mrežnim stranicama LAG-a Mareta. 5. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS

Proces izrade ove LRS LAG-a započeo je u listopadu 2015. godine i trajao sve do kraja ožujka 2016. godine, uz dodatne nadopune i izmjene tijekom lipnja 2016. g., a temeljen je na osnovnim načelima CLLD pristupa koji je korišten u izradi:

Razvoj utemeljen na značajkama lokalnog područja – kroz izrađenu osnovnu analizu područja utvrđene su prilike, prijetnje, snage i slabosti područja koje obuhvaća LAG te su odabrani ciljevi razvoja koji se temelje na maksimiziranju snaga i na otklanjanju slabosti koje se pojavljuju uz korištenje prilika vanjskog okruženja.

Pristup odozdo prema gore – metodologija koja je korištena u izradi LRS počiva na uključivanju širokog kruga zainteresiranih dionika u proces izrade i to putem javnih savjetovanja, intervjua, održavanjem radionica, daljinskim savjetovanjem (telefon, e-mail).

Multisektorsko lokalno partnerstvo (LAG) – LAG je uspostavljen i funkcionalan te u svom radu poštuje načela LEADER/CLLD pristupa, odluke se donose većinom glasova, postoji zastupljenost svih sektora/predstavnika područja LAG-a te se kontinuirano radi na uspostavljanju daljnjih partnerstva – unutar LAG-a i izvan granica LAG-a.

Inovativan pristup lokalnom razvoju – ciljevi, aktivnosti i tipovi operacija koji su definirani kroz LRS sadrže inovativne pristupe u razvoju ruralnog područja LAG-a. Aktivnosti podrazumijevaju nabavu tehnologija i mehanizacije koja se primjenjuje u inovativnim proizvodnim procesima, potiču se akcije koje na inovativan način rješavaju lokalne potrebe i animiraju lokalno stanovništvo.

Integrirani i multisektorski pristup – ciljevi i aktivnosti međusobno su integrirane te ostvarenje jednog cilja doprinosi boljem i bržem ostvarenju ostalih ciljeva. Posebno se to ogleda u komplementarnosti ciljeva 1 i 2, a cilj 2 je ujedno integriran kao krovni cilj kroz koji se odvija cjelokupna administracija aktivnosti unutar LRS te osigurava efikasna provedba planiranih akcija.

Umrežavanje i suradnja – Strategijom se potiču aktivnosti umrežavanja – kako na horizontalnoj razini, među pojedinim poljoprivrednim proizvođačima, tako i po vertikalnoj osnovi, povezivanje ponude i potražnje – odnosno proizvođača i kupaca kroz kratke lance opskrbe. Suradnja je usmjerena na oblikovanje i provedbu transnacionalnih i međuteritorijalnih projekata unutar definiranih tematskih područja, a s ciljem povezivanja LAG-ova te stanovništva LAG-a.

De-centralizirana administracija (isporuka projekata preko LAG-a) – LRS predviđa određena sredstva kojima će financirati projekte sa svog područja. Kriteriji za odabir projekata opisani su u LRS, jasno su definirani i u skladu s PRR RH 2014.-2020.15

15 Napomena: Sve navedeno u detaljnim razradama strateškog cilja vezano uz tipove operacija koje je izabrao LAG, a koje moraju biti sukladne tipovima operacije iz Programa ruralnog razvoja RH, konzultativnog su karaktera budući LAG ne može ni na koji način utjecati na moguće promjene nacionalne regulative odnosno okvira za provedbu istih, nakon donošenja izmjena LRS, a sukladno Pravilniku za provedbu Mjere 19 (NN 96/2017, 53/2018).

48

Strategija je rađena putem konzultacijskih procesa vanjskog stručnjaka i članova lokalnog partnerstva, dok se u međuvremenu, između sastanaka, provodio dodatni konzultacijski proces sa širom javnosti. U proces izrade LRS aktivno su bili uključeni i svi članovi Skupštine kojima je prezentiran proces izrade Strategije, raspravljalo se o ključnim pitanjima oko definiranja ciljeva razvoja, financijske alokacije, mehanizmima provedbe i administracije LRS. Upravni odbor potvrđivao je izrađene nacrte pojedinih poglavlja te konačni nacrt LRS. Članovi ureda LAG-a (stručne službe) sudjelovali su u izradi te facilitirali cijeli proces konzultacija s predstavnicima lokalnog partnerstva i širom javnosti. Radi složene povezanosti unutar područja LAG-a konzultacije su se provodile i putem elektroničke pošte te video konferencijama. Posebna pažnja posvetila se provedbi konzultacija vezanih uz izradu baze projektnih prijedloga kako bi se LRS prilagodila stvarno iskazanim potrebama korisnika. Sistematizirani prikaz izrade Strategije obzirom na sastavna poglavlja, sudionike i korištene metode dan je u nastavku. Struktura sudionika u izradi i prvoj izmjeni nalazi se u Dodatku 8.16

Poglavlje / tema Aktivnosti i korištene metode Broj

sudionika Analiza stanja, razvojnih potreba i mogućnosti i SWOT

U razdoblju od listopada 2015. do kraja veljače 2016. godine prikupljali su se ulazni podaci za osnovnu analizu te se izrađivao prvi nacrt analize. Metode korištene u prikupljanju podataka bile su: anketni upitnici za gradove/općine/institucije s područja LAG-a, ciljani upitnici za pojedine djelatnosti i sektore usmjerene nadležnim organizacijama kako na području LAG-a tako i na regionalnom i državnom nivou, prikupljanje statističkih podataka dostupnih javnosti, prikupljanje literaturnih podataka, dodatne konzultacije s pojedinim dionicima LAG-a. Svrha je bila utvrditi stvarno stanje na terenu te izrada osnovne analize područja kao i SWOT analize. Članovi UO-a i djelatnici ureda LAG-a Mareta sudjelovali su izradi analiza kroz prikupljanje dokumentacije i statističkih podloga. Također, ured LAG-a je uz prethodno usklađivanje s konzultantom održao i 7 pojedinačnih radionica s dionicima LAG-a u svakoj od JLS članica (Preko 18.1., Sali 29.1., Privlaka 9.2., Kali 10.2., Nin 11.2, Kukljica 19.2., Petrčane 24.2.), uz dodatnu komunikaciju korištenjem internetsko-komunikacijskih tehnologija s dionicima na malim naseljenim otocima, a kako bi se što bolje raspravile i definirale razvojne potrebe područja. Nacrt osnovne analize i SWOT analize prezentiran je Upravnom odboru elektronskim putem u razdoblju 25.02.-06.03.2016. te su obje analize dorađene obradom zaprimljenih komentara. Istovremeno je UO raspravio o potencijalnim strateškim ciljevima razvoja temeljenim na identificiranim potrebama područja. Rezultati

više od 60 sudionika

16 Napomena:Temeljem Uredbe (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i slijedne nacionalne regulative te Pravilnika Lokalne akcijske grupe (LAG-a) Mareta o zaštiti, nadzoru nad prikupljanjem, obradi i korištenju osobnih podataka, podaci i dokumenti koji sadrže osobne podatke sudionika aktivnosti LAG-a nisu javno dostupni bez pisanog zahtjeva primatelja/treće strane te privole sudionika.

49

osnovne i SWOT analize predstavljeni su svim dionicima na zajedničkoj radionici 10.03.2016. u Zadru. Tijekom ovog razdoblja prikupljali su se i projektni prijedlozi za izradu i provedbu LRS.

Definiranje vizije razvoja i razrada TO/M/SC s pratećim indikatorima i kriterijima odabira projekata

Sukladno rezultatima OA i SWOT analize uz prikupljene projektne prijedloge članovi UO te ured LAG-a, uz konzultanta, definirali su prijedloge strateških ciljeva i mjera, provedbene tipove operacija s pratećim indikatorima i kriterijima odabira projekata. Navedeno je elektronskim putem raspravljeno s dionicima LAG-a te su uključeni svi zaprimljeni komentari. Upravni odbor je nakon dodatnih konzultacija usvojio predložene SC i mjere na sastanku 22.03.2016. uz prijedlog odabira tipova operacija i provedbenog plana, navedeno je predstavljeno dionicima na zajedničkoj radionici 23.03.2016. u Zadru

12 sudionika

Izrada Baze projekata i konzultacije o nacrtu LRS

Baza projekata uspostavljena je kako bi se realno procijenila spremnosti lokalnih dionika za provedbu Strategije uz analizu njihovih mogućnosti i potreba. Baza projekata je bila jedan od ključnih alata za konačno definiranje odabranih tipova operacija za financiranje. Prvi poziv za dostavu prijedloga u Bazu projekata bio je otvoren 13.10.2015. do 08.11.2015. Drugi poziv otvoren je 18.01.2016. s otvorenim datumom za zaprimanje projektnih ideja i prijedloga. Ukupno su pristigla 77 projektna prijedloga.

31 sudionik

Izrada akcijskog i financijskog plana te načina praćenja i provedbe LRS

Akcijski i financijski plan izrađen je u skladu s odabranim SC/M/TO te zaprimljenim projektnim prijedlozima od strane dionika LAG-a. U izradi prijedloga su osim konzultanta sudjelovali članovi UO, koji su svoj prijedlog AP/FP definirali na sastanku 22.03.2016., te ured LAG-a. Prijedlog AP/FP predstavljen je dionicima na radionici u Zadru 23.03.2016. Ured LAG-a jer sudjelovao i u pripremi načina praćenja provedbe i procjene LRS, a vezano uz obvezno izvještavanje provedbe LRS prema nadležnim tijelima. Članovi UO su dodatno pojedinačno konzultirani da se očituju o prijedlogu monitoringa i evaluacije. U ovoj fazi održale su se i dodatne konzultacije s tehničkom pomoći LEADER mreže Hrvatske, kako bi se uskladili sa svim zahtjevima EU i nacionalne razine.

16 sudionika

Definiranje ukupne LRS

Vanjski stručnjak-konzultant je prema svim dosadašnjim informacijama i odlukama definirao ukupnu LRS, ured LAG-a je dodatno pregledao sve dijelove LRS te je provjerena kohezijska logika same LRS. Provedena su konačna usuglašavanja s članovima UO kako bi se dokument pripremio za prihvaćanje od strane Skupštine. Nacrt LRS je usvojen od strane UO na sjednici 30.03.2016. te je dostavljen elektroničkom poštom svim članovima Skupštine kako bi se kvalitetno pripremili za korekcije/odobrenje. Nacrt LRS je predstavljen dionicima na radionici 01.04.2016. u Zadru, a Skupština je usvojila dokument na svojoj sjednici od 01.04.2016. koja se održala iza radionice.

21 sudionik

50

Nadopuna ukupne LRS

Stručni tim LAG-a je na temelju provedenih dodatnih konzultacija s dionicima te objave Pravilnika pojedinih TO te Podmjere 19.2 izradio nadopunjenu verziju LRS koja je dostavljena dionicima na uvid i komentare putem elektroničkih medija, te je predstavljena na Skupštini održanoj 16.06.2016. u Zadru kada je i usvojena.

18 sudionika

Prva izmjena LRS U drugoj polovini 2018. godine pristupilo je Izmjeni LRS iz razloga uključivanja naselja Zadar u područje LAG obuhvata. Pri tome su ažurirani podaci i pokazatelji u Osnovnoj i SWOT analizi LRS. Također se u cilju boljeg iskorištenja odobrenih sredstava te zbog izmjene uvjeta na nacionalnoj razini za korištenje sredstava javne potpore za pojedine mjere pristupilo i izmjenama mjera te alokaciji sredstava za pojedinu mjeru/tip operacije. Izmjena LRS usvojena na Skupštini 21. siječnja 2019.

20 sudionika

5.1 OPIS PARTNERSTVA

Struktura lokalnog partnerstva udruge LAG Mareta nalazi se u Dodatku 917.

6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS

Akcijski plan18 prikazuje hodogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za postizanje očekivanih rezultata strateških ciljeva LRS, u programskom razdoblju 2014.-2020. Akcijski plan ujedno sadrži i maksimalni planirani broj projekata koji će se odobriti od strane LAG-a u navedenom programskom razdoblju (s razdobljem provedbe do 2023.g.), a za čije se prikupljanje planiraju otvoriti javni pozivi (natječaji) LAG-a za provedbu LRS (sukladno Bazi prikupljenih projektnih ideja). Pripadajuće financijske alokacije navedene su u prvoj tablici poglavlja 9. LRS.

SC/M/TO 2014. 2015./2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno projekata

SC1 N/A 0 0 9 7 7 23

M1.1 N/A 0 0 9 7 0 16

TO1.1.1 N/A 0 0 9 2 0 11

TO1.1.2 N/A 0 0 0 5 0 5

M1.2 N/A 0 0 0 0 7 7

TO1.2.1 N/A 0 0 0 0 5 5

TO1.2.2 N/A 0 0 0 0 2 2

SC2 N/A 0 0 0 13 0 13

M2.1 N/A 0 0 0 11 0 11

17 Napomena:Temeljem Uredbe (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i slijedne nacionalne regulative te Pravilnika LAG-a Mareta o zaštiti, nadzoru nad prikupljanjem, obradi i korištenju osobnih podataka, podaci i dokumenti koji sadrže osobne podatke članova i/ili predstavnika LAG-a nisu javno dostupni bez pisanog zahtjeva primatelja/treće strane te privole sudionika. 18

Izmjena je provedena sukladno Pravilniku za provedbu Mjere 19 (NN 96/2017, 53/2018) i Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u. Izmjena je provedena radi kašnjnja provedbe LRS i promjene interesa krajnjih korisnika.

51

TO2.1.1 N/A 0 0 0 11 0 11

M2.2 N/A 0 0 0 2 0 2

TO2.2.2 N/A 0 0 0 2 0 2

M2.3 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

TO2.3.1 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

7. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS

Praćenje provedbe LRS LAG-a Mareta obuhvaća stalno praćenje, mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti. Praćenje i vrednovanje LRS sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni pravilnici o radu LAG-a definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i vrednovanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a u narednom razdoblju. Zadaće su raspoređene između Upravnog, Nadzornog odbora i Skupštine te operativnih tijela, odnosno, stručne službe (ureda) LAG-a Mareta. Za provedbu praćenja LRS i njezino vrednovanje, LAG mora: uspostaviti bazu projekata za realizaciju aktivnosti LRS, koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava svih indikatora mjerenja provedbe tipova operacija, mjera i postizanja ciljeva (odnosno očekivanih rezultata), zatim pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvantitativnih, odnosno, narativnih i financijskih), te implementirati sustav edukacije za provedbu unutarnjeg i vanjskog vrednovanja. Strategija je predmet redovitog praćenja, minimalno na godišnjoj razini, kako bi se procijenio napredak u provedbi te identificirale sve potencijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, zatim provelo praćenje financijskih pokazatelja implementacije LRS, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, kao i praćenje postizanja strateških ciljeva. Redovito praćenje će se provoditi putem: pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi LRS i postizanja ciljeva,

temeljem definiranih pokazatelja isporuka i rezultata, formiranih za praćenje ciljeva, odnosno mjera/aktivnosti (na razini promatranja ukupne LRS, zbrojeno, svih godišnjih akcijskih planova u vremenskom tijeku provedbe projekta); godišnja izvješća sadržavati će opisni dio provedbe LRS (opis provedenih aktivnosti, opis dionika koji su bili uključeni, opis pripreme projekata suradnje i implementiranih projekata suradnje, opis procesa objave i provedbe natječaja te vrednovanja zaprimljenih projekata, opis problema koji su se pojavili prilikom provedbe i implementirana rješenja, preporuke za naredno razdoblje, doprinos zadanim indikatorima te izvješće o medijskoj pojavnosti/promidžbeno-informativnim aktivnostima putem medija) te financijski dio provedbe LRS (izvještaj o planiranim i utrošenim sredstvima prema izvorima, vlastita sredstva i javna ulaganja, po aktivnostima i tipovima ulaganja).

izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća institucija/organizacija/ustanova/ gospodarskog sektora s područja LAG-a a koje prate promjene u okviru svojih redovnih djelatnosti (APPRRR, HGK, HOK, Savjetodavna služba i dr.);

pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu ureda LAG-a (LAG administratora) i provedbi LRS (višegodišnjeg projekta financiranog iz ESI – OPRR, Mjera 19), temeljem godišnjeg akcijskog plana implementacije LRS (a što uključuje i donošenje akcijskog plana za slijedeće jednogodišnje razdoblje);

pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju tipova operacija utvrđenih LRS, na području LAG-a (izvješća korisnika – nositelja projekata koje je odobrio LAG i temeljem toga, APPRRR).

Praćenje i vrednovanje aktivnosti rada lokalnog razvojnog partnerstva i provedbe LRS potrebno je izvoditi na godišnjoj razini i to u svrhu: procjene prikladnosti odabiranih prioritetnih

52

mjera/aktivnosti i tipova operacija, napretka u ostvarivanju ciljeva odnosno očekivanih rezultata; zatim ključnih pokazatelja isporuka i uspješnosti te izvještavanja u smislu praćenja i vrednovanja provedbe akcijskog plana i ukupne LRS; primjerenosti, učinkovitosti, transparentnosti implementacije LRS i aktivnosti LAG-a te kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a, njihova rada i prikladnosti određenih načina njihova uključivanja u rad na provedbi LRS (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.). Ukoliko Upravni odbor ili Skupština, temeljem dostavljenog izvješća o provedbi LRS-a utvrdi kako je došlo do promjene u okolnostima planirane provedbe, donosi odluku o usklađenju ili izmjeni LRS i prilagodbi promijenjenim uvjetima sukladno nacionalnoj regulativi za provedbu Mjere 19 PRR. Vrednovanje LRS podrazumijeva primjenu mehanizama unutarnje i vanjske (vanjski stručnjak) kontrole provedbe i upravljanja LRS, a kako bi se utvrdila razina njezine uspješnosti. Sam proces vrednovanja podrazumijevanja provjeru zadanih prijelomnih točki definiranih u ovom poglavlju s ciljem izrade izvješća o kvaliteti planiranog dokumenta i njegovoj provedbi ili izradi prijedloga za njezinu reviziju. Ciljevi vrednovanja LRS su: unapređenje sustava upravljanja LRS-om; identifikacija novih mogućnosti financiranja razvojnih projekata kroz LRS; usklađivanje s nacionalnom politikom i PRR RH, u slučaju promjena u evaluacijskim razdobljima; priprema za novo programsko razdoblje. Vrednovanje provedbe Strategije provodi se na dvije razine: 1) Unutarnje vrednovanje provodi LAG na razini svake godine kroz pripremu godišnjeg

akcijskog plana i izvješća o radu. Ovim postupkom prati se uspješnost provedbe LRS kroz identificirane indikatore „odozdo prema gore“ te se daje osvrt na sam proces provedbe s aspekta LAG-a kao provedbeno-upravljačkog tijela.

2) Vanjsko vrednovanje provodi neovisni stručnjak, minimalno dva puta tijekom provedbe LRS (2019., 2024.), koristeći metode: − Analize dokumenta LRS – koja se provodi kako bi se utvrdila njegova usklađenost s

nacionalnim programima i nacionalnom politikom ruralnog razvoja (koja je promjenjiva). Prilikom analize potrebno je provesti i analizu stanja područja LAG-a kojom se utvrđuju potrebne promjene u odnosu na početnu LRS, a čime se utvrđuju polazišta revizije definiranih postavljenih ciljeva, mjera ili tipova operacija.

− Analiza godišnjih izvješća o provedbi LRS – provodi se kako bi se utvrdio doprinos planiranim indikatorima na razini ciljeva, mjera i tipova operacija, razmotrili izneseni stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te identificirani izazovi u provedbi. U analizi je potrebno provesti konzultaciju i s nadležnim provedbenim tijelima (min. APPRRR)

− Usmene konzultacije – nužno je provesti intervjue sa stručnom službom (ured) LAG-a kao bi se istražili stavovi o uspostavljenim procedurama upravljanja dokumentom te analiziraju povratne informacije o provedbi LRS na razini svake godine. Intervjue je potrebno provesti i s lokalnim dionicima, predstavnicima javne i privatne interesne skupine, kako bi se prikupile informacije širokog kruga dionika o dojmu koji ostavlja LRS, aktivnostima LAG-a te njihovom mišljenju o mogućnim poboljšanjima koji se provode revizijom dokumenta. Svi članovi lokalnog parnerstva također predstavljaju ciljanu skupinu od koje je potrebno prikupiti informacije o njihovom viđenju LRS i njezine uspješnosti. Dodatnu analitičku metodu vrednovanja predstavlja pisano anketno istraživanje među lokalnim dionicima kako bi se utvrdila potreba za daljnjim financiranjem, područjima financiranja te osjećajem doprinosa kvaliteti života na području koje obuhvaća LAG (ovo istraživanje se može provesti i elektroničkim putem).

− Izrada preporuka temeljem prikupljenih ulaznih podataka. Vanjski stručnjak mora izraditi izvješće o vrednovanju koje će sadržavati: prikaz korištene analitičke metode, opis ciljne skupine, analizu prikupljanih podataka, izvješće o postignuću zadanih indikatora na razini godine i za razdoblje vrednovanja, preporuke o potrebi revizije

53

strategije i daljnjeg rada na provedbi te analizu ljudskih kapaciteta koji upravljaju provedbom LRS.

Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja javno su dostupni na web stranicama stručne službe LAG-a i članova partnerstva. Na tematskoj sjednici partnerstva potrebno je analizirati izvješće vanjskog vrednovanja te postupiti prema preporukama za unaprijeđenje provedbe LRS. Dobro je provesti i posebne informativno - animacijske radionice za dionike LAG-a - ciljne skupine LRS kako bi se prezentirali nalazi provedenog procesa budući je isti u međuovisnosti s njihovim sudjelovanjem u provedbi LRS. Za provedbu vrednovanja LRS potrebno je planirati slijedeće resurse:

Vrednovanje Unutarnje (LAG) Vanjsko Tko provodi? Stručna služba, ured, LAG-a

(LAG administrator) priprema Akcijski plan i godišnje izvješće za prezentaciju/odlučivanje Upravnom odboru i Skupštini

Vanjski stručnjak Usvaja Upravni odbor i Skupština

Kada se provodi? Jednom godišnje 2019. (odmah po završetku 2018.); 2023. (završno vrednovanje ukupne LRS, ex-post)

Vrsta troška Alokacija resursa ureda LAG-a na pripremi Akcijskog plana i izvješća o provedbi; organizacijski troškovi sastanka UO/Skupštine LAG-a, administrativni troškovi

Honorar vanjskog stručnjaka, organizacijski troškovi informativno-animacijske radionice za širok krug razvojnih dionika i lokalnog razvojnog partnerstva (Skupština LAG-a), medijski troškovi javnog informiranja

Procijenjeni iznos troška

do 15.000,00 kuna do 30.000,00 kuna

7.2 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRS

Krovni pokazatelji očekivanih rezultata (Pravilnik, NN 96/2017; CMES/CMEF20) navedeni su na razini ciljeva u Poglavlju 4.1 dok se u Dodacima 4. i 5. nalazi cjelokupan pregled detaljnih pokazatelja učinka LRS putem pokazatelja rezultata i izlaznih pokazatelja (pokazatelji isporuka) strateških razvojnih ciljeva, mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija. Sažeti prikaz pokazatelja (indikatora) prema strateškim ciljevima LRS te prioritetima i prioritetnim fokus područjima PRR prikazan je detaljno u Dodatku 10.

8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS

8.1 POVIJEST ORGANIZACIJE I DOSADAŠNJA ISKUSTVA LAG-A U PROVEDBI PROJEKATA

LAG Mareta osnovan je u Zadru 19.06.2012. (upisan u Registar udruga 02.10.2012.). Na poticaj UNDP ureda u Zadru i Zadarske županije osnovali su ga lokalni razvojni dionici s područja 7 JLS (grad Nin, 12 ruralnih naselja Grada Zadra te Općine Kali, Kukljica, Preko, Privlaka i Sali) radi provedbe LEADER programa na svom području. Od osnutka do danas članovi i dionici LAG-a sudjeluju na nizu radionica organiziranima od strane MP, UNDP-a, LmH, TAIEX programa, Catalys-a te ostalih organizacija, a u svrhu jačanja vlastitih kapaciteta za razvoj svog područja. Također, voditeljica LAG-a prošla je obuku GIZ regionalnog seminara „Management

of Local Action Groups - A Holistic Approach in Regional Rural Development“te obuku u sklopu Catalys Ljetne škole lokalnog razvoja 2015.

20 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm

54

LAG Mareta je, na natječaju za provedbu IPARD Mjere 202, osigurao sredstva za provedbu lokalne razvojne strategije te animaciju dionika i promociju, u razdoblju 30.01.2014. – 30.01.2016. Tijekom provedbe Mjere 202 ured LAG-a je aktivno radio na podizanju svijesti dionika LAG-a, animaciji, edukaciji svojih članova i volontera te promociji LAG područja, aktivnosti koje se i dalje provode. Osim sudjelovanja na nizu radionica, sajmova i ostalih skupova i manifestacija, organizirano je i studijsko putovanje za članove u Italiju, regiju Južni Tirol. Aktivno se pruža tehnička pomoć dionicima s područja LAG-a u pripremi projektnih prijedloga za prijavu na različite natječaje za (su)financiranje projekata, ali i u rješavanju pojedinih administrativnih pitanja i vođenja poslovanja. LAG je uključen i u izradu strateških dokumenata na području, kako pojedinih JLS članica, tako i same ZŽ. Članovi smo Partnerskog vijeća za razvoj ljudskih potencijala ZŽ te Partnerskog vijeća za Urbano područje Zadar. LAG Mareta je i jedan od inicijatora pokretanja te suosnivač lokalne akcijske grupe u ribarstvu na svom području – FLAG-a „Plodovi mora“. Predstavnica LAG-a Mareta u LmH ujedno je i jedna od dopredsjednika LmH. U razdoblju 02.10.2015. – 30.10.2016. LAG Mareta je proveo Podmjeru 19.1. „Pripremna pomoć“ u sklopu Mjere 19. ''LEADER - CLLD'' Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020 s iskorištenim sredstvima u iznosu od 225.105,49 kn. Od 03. studenog 2016. LAG Mareta provodi Podmjere 19., 19.3 i 19.4 “ u sklopu Mjere 19. ''LEADER - CLLD'' PRR RH 2014-2020 s ukupnim odobrenim sredstvima do visine od 7.054.021,01 kn. LAG Mareta je organizator godišnjih manifestacija „Sajam proizvođača Mareta, Nin“ od 2016. do danas, „Ugljanska i Ninska smokvarica“ od 2017. do danas te „Ljetni sajam domaćih proizvođača - Preko“ u 2016. i 2017. g. U 2017. pokrenut je program edukacije poljoprivrednika na području LAG-a, u 2016. i 2017. proveden je projekt "Energetska obnova obiteljskih kuća - informiranje građana". Tijekom 2015.g. proveden je projekt „Knjižnični stacionar Silba“ financiran od strane Grada Zadra u iznosu od 9.756,00 kn. U ulozi partnera, LAG Mareta je sudjelovao u provedbi projekata: „Avantura otok – Insula ager visitatio“, „Avantura II“ i "Gospodar otoka - uspon na Sv. Mihovil" – nositelj Općina Preko; „Kad se male ruke slože - Školsko igralište Sali“ - nositelj OŠ Petar Lorini, Sali; „Revitalizacija starih maslinika zadarskih otoka“ – nositelj udruga Eko Zadar; "Preko pod zvijezdama" i "Čišćenje podmorja" te manifestacije "Prosinac u Preku" u 2016. i 2017. g. - nositelj PUO Dom na žalu, Preko; u 2017.g. Erasmus+ razmjeni mladih "We eat to live, not live to eat!" kao partner LAG-u Vallis Colapis.

8.2 KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS

Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih radnih paketa u kojem svako tijelo LAG-a ima svoju ulogu. Radni paketi su:

1. Prikupljanje i priprema projekata – obuhvaća aktivnosti pripreme natječaja i poziva za dostavu projektnih prijedloga, a prema dinamici danoj u akcijskom planu za svaku godinu i u skladu s dinamikom raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u sklopu PRR, u okviru pripreme projekata podrazumijevaju se radionice za potencijale prijavitelje koje za cilj imaju upoznati korisnike s uvjetima natječaja te procedurama odabira, ugovaranja i odabira projekata;

2. Odabir projekata – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu pristiglih projektnih prijedloga, ustrojavanje i rad Ocjenjivačkog odbora za procjenu projektnih prijedloga; izradu rang-liste ocijenjenih projekata prema ostvarenim bodovima; odabir projekata od strane Upravnog odbora, obrada prigovora od strane Nadzornog odbora, upućivanje projekta prema APPRRR-u te izdavanje odluka o odobrenju provedbe projekata;

3. Provedba projekata – pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu te sukladnost s nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su financirani kroz Program ruralnog razvoja i LRS LAG-a, suradnja s korisnicima kako bi im se olakšala provedba i objasnile provedbene procedure, upravljanje projektima na razini LAG-a kao pružatelja potpore;

55

4. Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima LAG-a te prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje LAG-a, poticanje na suradnju u radu LAG-a;

5. Aktivnosti suradnje – uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim u strateškim razvojnim ciljevima.

Horizontalni elementi, ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa, su: administracija, praćenje i vrednovanje. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog ljudskog kapaciteta za provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i procedurama te upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje kroz LRS. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i vanjske evaluacije (vrednovanja) provedbe LRS sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti i svrsishodnosti LRS.

8.2.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS

Organigram LAG-a Mareta koji je direktno uključen u provedbu LRS:

Donošenje odluka Lokalno partnerstvo - Skupština LAG-a Mareta Upravni odbor i Nadzorni odbor lokalnog razvojnog partnerstva

Operativna tijela za provedbu LRS

Stručna služba, ured, lokalnog partnerstva (LAG administrator) sa stručnim suradnicima i volonterima Ocjenjivački odbor sa min. 3 člana te Upravni odbor, Nadzorni odbor i Skupština

Struktura organizacijskih tijela LAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim sektorima nalazi se u prilogu Strategije – Dodatak 9. Organizacijska struktura LAG-a trenutno je sukladna potrebnim kapacitetima provedbe potrebnih radnih paketa za implementaciju LRS no važno je napomenuti kako će se stručna služba, ured, LAG-a (LAG administrator) morati povećati za još 1 osobu, no nakon odobrenja za provedbu podmjera 19.2, 19.3 i 19.4. Trenutni kapaciteti dovoljni su za osiguravanje provedbe pripreme LRS kao i pripreme za daljnju implementaciju. Odgovornosti i zadaće pojedinog tijela LAG-a sukladno definiranim radnim paketima za provedbu LRS prikazani su u shemi: Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti

Prikupljanje i priprema

projektnih dosijea za vrednovanje

LAG administrator21 Priprema dokumentacije za objavu natječaja, organizacija i održavanje info-dana, administriranje Baze projekata sukladno internim aktima udruge

Upravni odbor

Odobrenje dokumentacije za objavu LAG natječaja

Odabir projekata LAG administrator Zaprimanje projekata, provedba administrativne kontrole, priprema projektnih dosjea za ocjenjivanje, priprema rang liste, upućivanje prema Upravnom odboru, priprema dokumentacije o odabranim projektima i slanje prema APPRRR

Ocjenjivački odbor Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema rang liste projekata

21 LAG administrator podrazumijeva stručnu službu, ured, LAG-a te potencijalne vanjske stručnjake koji sudjeluju u administrativnim zadaćama LAG-a.

56

Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i odobravanje projekata prema izrađenoj rang listi projekata od strane Ocjenjivačkog odobra i nakon provedbe postupka prigovora (tijelo za odabir projekata)

Nadzorni odbor Odlučivanje o odabiru projekata u sustavu prigovora na odluke Upravnog odbora (tijelo za prigovore)

APPRRR Provjera provedbe postupka natječaja i odabira projekata te odabranih projekata LAG-a, odobravanje zahtjeva za potporu i zahtjeva za isplatu provedenih projekata

Provedba projekata

LAG administrator Organizacija i provedba radionica za korisnike, provođenje kontrole na terenu, stručna pomoć u provedbi projekata u svojstvu voditelja projekta ispred upravljačkog tijela (LAG-a)

Animacijske aktivnosti

LAG administrator Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a, intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike, volontere i članove LAG-a kako bi podigli svoje kapacitete i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu zajednicu, promoviranje suradnje

Aktivnosti suradnje

LAG administrator Priprema projekata suradnje, upućivanje na odobrenje nadležnim tijelima LAG-a i APPRRR, provedba projekata suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima, drugim LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i primjenu načela razvoja „odozdo prema gore“

Upravni odbor Odobrenje pokretanja projekata suradnje Skupština Usvajanje provedbe projekata suradnje i

završnog izvješća

APPRRR Odobrenje pripreme i provedbe projekata suradnje, odobrenje isplate prihvatljivih troškova pripreme i provedbe projekata suradnje

Administracija LAG administrator Priprema godišnjeg akcijskog plana provedbe Strategije, priprema izvješća o radu LAG-a, priprema plana rada LAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s nacionalnom Agencijom za plaćanja, koordinacija članstva LAG-a u strukovnim udruženjima

Upravni odbor Odobrenje prijedloga plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o radu i plana rada

Skupština Donošenje plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o radu i plana rada

APPRRR Kontrola prihvatljivosti troškova provedbe LRS, isplata, monitoring rada LAG-a sukladno nacionalnoj regulativi

57

Vrednovanje i praćenje

LAG administrator Izrada godišnjeg i ad-hoc izvješća o provedbi LRS prema zadanim parametrima (godišnje)

Upravni odbor Usvajanje prijedloga svih izvješća o provedbi LRS

Skupština Odobravanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

APPRRR/Ministarstvo poljoprivrede

Smjernice za vrednovanje na razini PRR, kontrola vrednovanja i provedbe (učinaka i rezultata LRS)

Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS temeljem zadanih parametara vrednovanja te izrada preporuka za daljnju provedbu; vrednovanje nakon provedbe LRS (ex post)

8.2.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS I FINANCIRANJE RADA LAG-A

Financijski kapaciteti LAG-a Mareta za provedbu LRS temelje se na korištenju sredstava koja su na raspolaganju iz Mjere 19, PRR RH 2014.-2020., odnosno, za provedbu podmjere 19.2 – Provedba operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. – Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a i prateće podmjere 19.4. – Tekući troškovi i animacija. Predfinanciranje aktivnosti vezanih uz provedbu podmjera 19.3 i 19.4 iz kojih samo partnerstvo (LAG) ima na raspolaganju za povrat iz javnih sredstava, a prema Ugovoru s APPRRR-om, iznosi 223.125,00

EUR. Dio sredstava predfinanciranja planira se koristiti iz članarine (samofinanciranje) članova partnerstva, a koja je trenutno na razini 72.800,00 kn/godišnje (ukupno svih članova). Osim članarina, LAG planira koristiti i sustav međufinanciranja NZRCD te kredit ZEF-a (u iznosu do 200.000,00 kn/godišnje). Struktura predfinanciranja aktivnosti zasniva se samo na izvoru iz jednog fonda (EPFRR/RH – PRR) kojeg je RH definirala za provedbu mjere LEADER/CLLD u ruralnom razvoju do 2020-te godine. Dodatni troškovi provedbe LRS odnose se na provedbu projekata koji će biti sufinancirani putem provedbe podmjere 19.2 (ciljana vrijednost definirana simulacijom UTMP je 714.000,00 EUR) točnije, na iznos javne potpore za dodjelu projektima lokalnih razvojnih dionika čije je projekte odabrao LAG. Proračun troškova za provedbu LRS rađen je metodom odozdo prema gore, odnosno, projiciran je prema iskazanim potrebama korisnika tijekom programiranja LRS (baza projektnih ideja, javne konzultacije). Tijekom programiranja potrebnih alokacija prema tipovima operacija LAG se vodio i visinom dozvoljenog inteziteta potpore koja, ovisno o tipu operacije, varira od 50% do 100%. Stoga se financijska potreba realizacije LRS treba promatrati i kroz vlastita sredstva (učešće) korisnika podmjere 19.2. Važno je napomenuti kako LAG neće prihvaćati aplikacije koje su u svojoj ukupnoj vrijednosti projekta veće od 100.000,00 EUR, sukladno važećem Pravilniku za provedbu navedenih podmjera. Tijekom programiranja, posebno se razmišljalo o alokacijama za mjere i tipove operacija za koje ovog trenutka nije poznat provedbeni okvir, odnosno nadležno tijelo nije propisalo provedbenu regulativu, te su iste programirane okvirno. Dakle, bez obzira što za njih, razvidno iz analize potreba i mogućnosti razvoja područja te SWOT analize, postoji realna potreba, istoveremeno postoji i realna opasnost kako iste neće možda biti otvorene od strane nadležnog tijela ili će njihov provedbeni okvir biti otežan za provedbu putem LRS. LAG ne može sufinancirati aktivnosti planirane ovom LRS putem drugih izvora financiranja, s naglaskom na ESF, bez obzira što je isto bilo očekivano temeljem Partnerskog sporazuma između RH i EU za ovo programsko razdoblje. LAG će morati izraditi poseban strateški razvojni dokument za druge izvore financiranja odnosno potreba iskazanih putem ovog dokumenta, jer je ovaj, temeljem uputa Upravljačkog tijela, u potpunosti usmjeren isključivo na jedan izvor financiranja, što je razvidno i iz njegovih obveznih pokazatelja uspješnosti kao i

58

iz usko programiranog financijskog okvira. Iz navedenog je vidljivo kako se radi o tekstu projekta i kao takav se treba i shvatiti. Rizici provedbe LRS te mjere i postupci za njihovo ublažavanje navedeni su u Dodatku 11.

9. FINANCIJSKI PLAN

U prethodnom poglavlju opisani su stručni kapaciteti potrebni za provedbu LRS te je dan okvir potrebnih financijskih sredstava koje je nužno uložiti u ostvarenje zadanih ciljeva i prioriteta razvoja. U ovom poglavlju prikazana su odobrena sredstva za provedbu pojedinog Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija u %/EUR od ukupnih sredstava koji se očekuju kroz provedbu podmjere LRS sukladne 19.2. Tekući troškovi i animacija te potpora provedbi operacija unutar CLLD strategije (19.4) kao i projekata suradnje (19.3) proračunati na temelju intenziteta potpore za ove aktivnosti navedenih u Ugovoru23. Sistematiziran prikaz financijskog plana i potrebe financijskih sredstava za provedbu odabranih projekata na razini Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u tablici24:

SC/M/TO, %/EUR

2014./2015./2016.

2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno

%

Ukupno EUR po

podmjerama PRR [1]

Ukupno EUR po SC LRS

SC1,% * 0,00% 0,00% 18,91% 15,27% 4,20% 38,38% EUR 0,00 0,00 135.000,00 109.000,00 30.000,00 274.000,00 274.000,00 M1.1, % * 0,00% 0,00% 18,91% 15,27% 0,00% 34,17% EUR 0,00 0,00 135.000,00 109.000,00 0,00 244.000,00 244.000,00 TO1.1.1,% *

0,00% 0,00% 18,91% 4,20% 0,00% 23,11%

EUR 0,00 0,00 135.000,00 30.000,00 0,00 165.000,00 165.000,00 TO1.1.2,% *

0,00% 0,00% 0,00% 11,06% 0,00% 11,06%

EUR 0,00 0,00 0,00 79.000,00 0,00 79.000,00 79.000,00 M1.2, % * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 4,20% 4,20% EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 TO1.2.1,% *

0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 2,10% 2,10%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 TO1.2.2,% *

0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 2,10% 2,10%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 SC2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 61,62% 0,00% 61,62% EUR 0,00 0,00 0,00 440.000,00 0,00 440.000,00 663.125,00 M2.1, % * 0,00% 0,00% 0,00% 61,62% 0,00% 61,62% EUR 0,00 0,00 0,00 440.000,00 0,00 440.000,00 440.000,00 TO2.1.1,% *

0,00% 0,00% 0,00% 61,62% 0,00% 61,62%

EUR 0,00 0,00 0,00 440.000,00 0,00 440.000,00 440.000,00 UKUPNO PODMJERA 19.2 714.000,00

Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.2. i 2.3.1. – prikazuju se zasebno M2.2, % * 0,00% 0,00% 0,00% 100,00% 0,00% 100,00% EUR 0,00 0,00 0,00 35.700,00 0,00 35.700,00 35.700,00

23 Ugovor o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5781 potpisanim između LAG-a Mareta i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 24. veljače 2017. u Zadru. 24

Izmjena je provedena sukladno Pravilniku za provedbu Mjere 19 (NN 96/2017, 53/2018) i Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u. Izmjena je provedena radi kašnjnja provedbe LRS i promjene interesa krajnjih korisnika.

59

TO2.2.2,% **

0,00% 0,00% 0,00% 100% 0,00% 100%, podm.

19.3

(5% iznosa za podmjeru

19.2)

EUR 0,00 0,00 0,00 35.700,00 0,00 35.700,00 35.700,00 UKUPNO PODMJERA 19.3 35.700,00 M2.3, % ***

4,00% 24,00% 24,00% 24,00% 24,00% 100,00%

EUR 7.497,00 44.982,00 44.982,00 44.982,00 44.982,00 187.425,00 187.425,00

TO2.3.1,% ***

4,00% 24% 24% 24% 24% 100%

podmjera 19.4

(25% iznosa za podmjere

19.2+19.3)

EUR 7.497,00 44.982,00 44.982,00 44.982,00 44.982,00 187.425,00 187.425,00 UKUPNO PODMJERA 19.4 187.425,00 UKUPNO LRS 937.125,00

[1] Iznos SC2 je kumulativ iz 19.2, dok se financijski doprinos cilju putem TO 2.2.2 i TO 2.3.1 valorizira posebno radi drugog izvora javnih sredstava iz podmjera 19.3 i 19.4 * Odnosi se na postotak ugovorenih sredstava za podmjeru 19.2 ** Odnosi se na postotak ugovorenih sredstava za podmjeru 19.3 - Za pripremu i provedbu projekata suradnje predviđa se alokacija od 5% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. što iznosi ukupno 35.700,00 EUR. Ovdje je prikaz realizirane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.2. *** Odnosi se na postotak ugovorenih sredstava za podmjeru 19.4 - Za tekuće troškove i animaciju predviđa se ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama što iznosi ukupno 187.425,00 EUR za razdoblje 2014. – 2020. Ovdje je prikaz planirame alokacije po godinama za Tip operacije 2.3.1. Navedene kalkulacije izrađene su u % prema realiziranim sredstvima iz 19.2/19.3.

Sistematiziran prikaz očekivane financijske realizacije provedbe odabranih projekata na razini Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u tablici:

SC/M/TO, %/EUR

2017./2018./2019.

2020. 2021. 2022. 2023. Ukupno %

Ukupno EUR po podmjerama PRR [1]

Ukupno EUR po SC LRS

SC1,% * 0,00% 0,00% 29,97% 4,20% 4,20% 38,38% EUR 0,00 0,00 214.000,00 30.000,00 30.000,00 274.000,00 274.000,00 M1.1, % * 0,00% 0,00% 29,97% 4,20% 0,00% 34,17% EUR 0,00 0,00 214.000,00 30.000,00 0,00 244.000,00 244.000,00 TO1.1.1,% *

0,00% 0,00% 18,91% 4,20% 0,00% 23,11%

EUR 0,00 0,00 135.000,00 30.000,00 0,00 165.000,00 165.000,00 TO1.1.2,% *

0,00% 0,00% 11,06% 0,00% 0,00% 11,06%

EUR 0,00 0,00 79.000,00 0,00 0,00 79.000,00 79.000,00 M1.2, % * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 4,20% 4,20% EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 TO1.2.1,% *

0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 2,10% 2,10%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 TO1.2.2,% *

0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 2,10% 2,10%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 SC2,% * 0,00% 0,00% 61,62% 0,00% 0,00% 61,62% EUR 0,00 0,00 440.000,00 0,00 0,00 440.000,00 663.125,00 M2.1, % * 0,00% 0,00% 61,62% 0,00% 0,00% 61,62% EUR 0,00 0,00 440.000,00 0,00 0,00 440.000,00 440.000,00 TO2.1.1,% *

0,00% 0,00% 61,62% 0,00% 0,00% 61,62%

60

EUR 0,00 0,00 440.000,00 0,00 0,00 440.000,00 440.000,00 UKUPNO PODMJERA 19.2 714.000,00

Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.2. i 2.3.1. – prikazuju se zasebno M2.2, % * 0,00% 0,00% 100,00% 0,00% 0,00% 100,00% EUR 0,00 0,00 35.700,00 0,00 0,00 35.700,00 35.700,00

TO2.2.2,% **

0,00% 0,00% 100% 0,00% 0,00% 100% podm. 19.3

(5% iznosa za podm. 19.2)

EUR 0,00 0,00 35.700,00 0,00 0,00 35.700,00 35.700,00 UKUPNO PODMJERA 19.3 35.700,00 M2.3, % ***

0,00% 0,00% 92,00% 4,00% 4,00% 100,00%

EUR 0,00 0,00 172.425,00 7.500,00 7.500,00 187.425,00 187.425,00

TO2.3.1,% ***

0,00% 0,00% 23,00% 1,00% 1,00% 100% podm. 19.4

(25% iznosa za podmjere

19.2+19.3)

EUR 0,00 0,00 172.425,00 7.500,00 7.500,00 187.425,00 187.425,00 UKUPNO PODMJERA 19.4 187.425,00 UKUPNO LRS 937.125,00

[1] Iznos SC2 je kumulativ iz 19.2, dok se financijski doprinos cilju putem TO 2.2.2 i TO 2.3.1 valorizira posebno radi drugog izvora javnih sredstava iz podmjera 19.3 i 19.4 * Odnosi se na postotak ugovorenih sredstava za podmjeru 19.2 ** Odnosi se na postotak ugovorenih sredstava za podmjeru 19.3 - Za pripremu i provedbu projekata suradnje predviđa se alokacija od 5% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. što iznosi ukupno 35.700,00 EUR. Ovdje je prikaz realizirane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.2. *** Odnosi se na postotak ugovorenih sredstava za podmjeru 19.4 - Za tekuće troškove i animaciju predviđa se ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama što iznosi ukupno 187.425,00 EUR za razdoblje 2014. – 2020. Ovdje je prikaz opravdane alokacije po godinama za Tip operacije 2.3.1. Navedene kalkulacije izrađene su u % prema realiziranim sredstvima iz 19.2/19.3.

10. DODACI

Dodatak 1. Popis jedinica lokalne samouprave s pripadajućim naseljima LAG-a Mareta

Dodatak 2. NATURA 2000 na području LAG-a Mareta

Dodatak 3. Tablični dodaci osnovnoj analizi LAG-a Mareta

Dodatak 4. Razrada strateškog razvojnog cilja 1, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije

Dodatak 5. Razrada strateškog razvojnog cilja 2, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije

Dodatak 6. Kriteriji odabira projekata (zahtjeva za potporu) LAG-a Mareta

Dodatak 7. Usklađenost s ostalim strateškim dokumentima

Dodatak 8. Struktura sudionika u izradi LRS LAG-a Mareta

Dodatak 9. Struktura partnerstva LAG-a Mareta

Dodatak 10. Sažetak indikatora LRS LAG-a Mareta

Dodatak 11. Rizici provedbe LRS LAG-a Mareta s mjerama za ublažavanje

Dodatak 12. Popis kratica