NEKI REZULTATI PBIMJENE AAMD SKALE ADAPTIVNOqPONASANJA . I DIO, NA DJECU I OMLADINU S TEZOM MEN.

TALNOM RETARDACIJOM 1

SAZETAK

Pomo6u MMD skale adaptivnog ponaSanja, l.dio, ispitana je socijalna adaptacija djece i omladine s teiommentalnom retardacijom.Promatraju6i rezultate u cjelini, vidljivo je da je postignuta razina socijalne adaptacije zabrinjavaju6e niska.Ako dobivene rezultate usporedimo s originalnim ameridkim normama, na5i ispitanici spadaju u 20 - 30 %najslabijih medu osobama s mentalnom retardacijom odgovaraju6e dobi.Interna mjerna svojstva primijenjenog instrumenta utvrdena su zbog relativno malog broja ispitanika samoza pojedinadna podrudja, a ne za skalu u cjelini. Dobiveni rezultati pokazuju da se MMD skala adaptivnogponaSanja,l. dio, moie smatrati zadovoljavajuiim mjernim instrumentom.

LJiljana lgri6Snjeiana SekuSakFakultet za defektologijuSveudili5ta u Zagrebu

UVOD

U nedostatku primjerenih mjernih instrumenatau nas, za objektivan opis ponasanja osoba smentalnom retardacijom zadnjih se godina po-dela eksperimentalno primjenjivati ameriekaskala autora Nihire i sur.(1975) - AAMD skalaadaptivnog ponasanja.lzvr$ena su istraZivanja kojima se utvrdila razi-na socijalnog funkcioniranja djece s mental-nom retardacijom polaznika nizih (aredaosnovne Skole u redovnim i posebnim uv-jetima, a rezultati su usporedeni s razinom po-na5anja djece bez te5ko6a u razvoju(Mavrin-Cavor, 1988). Dobivene su statistidkiznadajne razlike u stupnju usvojenosti vjestinai navika udenika bez teskoda u razvoju i uee-nika usporenog kognitivnog razvoja polaznikaistih razreda, Sto ukazuje na dijagnostidku val-janost primijenjenog mjernog instrumenta.ViSe je autora ispitivalo uspjeSnostsocijalizacije adolescenata s mentalnom relar-dacijom u redovitim oblicima odgoja iobrazovanja i rehabilitacijskog tretmana (Gaj-nik i sur., 1986; Muraja i sur. 1986; Trlin i sur.,1986. iKorosec isur., 1986). Pritom se pokazaloda stupanj socijalizacije te omladine ovisi uvelikoj mjeri o obliku odgoja, obrazovanja i

Originalni znastveni dlanakUDK:376.4

rehabilitacije u koji su ukljudeni, ali isto se takodo5lo do korisnih pokazatelja u kojojmjerisupostignuti ciljevi i zadaci provodenih progra-ma.Na taj nadin rezultati primjene AAMD skalesocijalne adaptacije posluZili su u svrhu eval-uacuje napretka na podrudju socijalizacije ikao smjernice defektolozima u organizaciji isadrZajima rada.lsto su se tako ispitivali efekti integracije uee-nika usporenog kongitivnog razvoja u redov-nim uvjetima odgoja i obrazovanja(Mavrin-Cavor i Kocijan, 1987), le se utvrdilastatistidki znadajna razlika u socijalizaciji ude-nika niZih raileda ukljudenih u razlidite oblikeodgoja i obrazovanja, kao i mala efikasnostprimijenjenog eksperimentalnog modela. Svejeto ukazalo na potrebu korekcije eksperimen-talnog modela rada i neprihvatljivost onih obli-ka odgola i obrazovanja djece s teskodama urazvoju u redovnim uvjetima, gdje nisu pripre-mljeni uvjeti za njihovu integraciju.Skala je primijenjena u okviru projekta "Selek-tivni programi u funkciji transformacije nepo-Zeljnih oblika pona5anja djece s umjerenom,tezom iteSkom mentalnom retardacijom", koiise realizira na Fakultetu za defektologiju Sveu-dili5ta u Zagrcbu, da bi se utvrdili u djece i

U ovom radu se pod teiom mentalnom retardaciiom podrazumijeva umjerena, teza i teska mentalna retardaciia

19

omladine s tezom mentalnom retardacijom o-blici i udestalost nepoZeljnih ponasanja (Ko-cijan i sur., 1988).Nadalje se u radu Mavrin-Cavor (1986) poka-zalo na bazi statistidki znadajne korelacije re-zultata l. dijelaMMD skale idijagnoze stupnjaretardacije da je skala u tom dijelu dijagnostidkivaljan instrument jer razlikuje osobe dijagnos-ticirane kao lako, umjereno i teZe mentalnoretardirane.

2. CILJ RADA

Ovim radom 6e se utvrditi razina socijalne ada-ptacije djece i omladine s umjerenom, teZom iteskom mentalnom retardacijom.lsto tako 6e se primjenom AAMD skale so-cijalne adaptacije - l.dio ispitati njene internemjerne karakteristike u svrhu provjere ove ska-le kao primjerenog dijagnostidkog inslrumentaza naSe potrebe.

3.METODE RADA

3.l.Uzorak ispitanika

Uzorak ispitanika formiran je iz populacije dje-ce i omladine s umjerenom, teZom i te5kommentalnom retardacijom oba spola, u Zivotnojdobi od lO do 18 godina koja su obuhva6enadefektoloSkim tretmanom u ovim ustanovama:

- Gentar za rehabilitaciju "Zagreb"- Centar za smjeslaj i rehabilitaciju Standid- Centar za odgoj, obrazovanje "Juraj Bo-nadi" Solit.

U skladu s osnovnom svrhom istraZivanja uranije spomenutom projektu uzorak su sadin-javala samo ona djeca i omladina kod kojih jeu toku odgojno-obrazovnog tretmana primije-

Tablica 1.

Distribucija sumarnih varijabli MMD skale l. dio

6eno ispoljavanje bilo kojeg oblika nepo2elj-nog ponaSanja. Naosnovi tog kriterija u uzoraksu ukljudena 52 ispitanika prosjedne Zivotnedobi od 15 godina. Uzorak je sadinjavalo 38muskih ispitanika 114 Zenskih ispitanika, a odnjihova ukupnog broja, 4 su bila kategoriziranakao teSka menlalna retardacija.Deset ispitanika bilo je ukljudeno u dnevni tret-man, dok in je 42 boravilo u instituciji.

3.2. Mjerni instrumentPrimijenjen je l.dio MMD skale adaptivnogponaSanja (Nihira i sur., 1975), koji se odnosina usvajanje vjestina i navika svakodnevnogZivota, aktivnosti vezane uz tjelesni i spoznajnirazvoj, motivaciju i socijalnu interakciju. SkalasadrZi lO osnovnih podrudja, a u ovom radu jeizostavljeno podrudje "Aktivnosti vezane uzradno mjesto". Ukupno je 66 pojedinadnih des-tica ovog dijela skale, Sto zajedno sa sumarnimdesticama iznosi 93.2

3.3. Metode obrade rezultata

lzraeunati su osnovni statistidki parametri zasve pojedinadne isumarne destice i korelacijemedu desticama. Za utvrdivanje internih mjer-nih svojstava skale primijenjen je postupakRTT-7 (Momirovid, 1983).

4.REZULTATI I DISKUSIJA

4.1. Razina socijalne adaptacije u djece iomladine s teZom mentalnom retardacijomDistribucije sumarnih varijabli socijalne adap-tacije na bazi primjene AAMD skale - l.dio danesu u tablici 1.

Varijablel.Samostalnost2.Tjelesni raz.3.Upotreba novcaz..Komunikacija

69.1625.764.22

22.86

17.344.001.117,05

48.1619.76o.22

13.86

2 Dctallnili opis skale moie se na6i u radu Mavrin-Cavor i Kocijan, 1987

20

Defektologija, Vol. 26 (1990), 1, 19 - 31. lgri6, Lj. i SekuSak, S.: Neki rezultati ...

6.Aktivnosti u domaiinstvu 9.35 3.51 3.35T.Samoinicijativnost i ustrainost 12.31 4.90 7.31S.Odqovornost 3.10 1.46 't.109.Sociialna interakcija 18.35 11.35

Xd = dobivena aritmetidka sredinao : standardna devijacijaXs = stuarna aritmetidka sredina (oduzete su konstante za koje su bili uveiani rezultati zbog obradepodataka)

4.1.1. Samostalnost

lz distribucije destica na podrueju "Samostal-nosti" vidi se analizom pojedinih podrudia ovo:ve6ina ispitanika je od mogudih 20 bodova napotpodrudju "Hranjenje" postigla izmedu 3 i 14bodova, Sto znadi da se najboljem slueaiu i-spravno hrane zlicom (26o/") i ispravno piju izSalice (78%). Minimalno bodova postiZu u od-nosu na koristenje restorana i ponasanju kodstold.Prosjedno postignuta vrijednost za "UpotrebuWC-a" je 6,5 bodova od mugu6ih 9. To znadida je 43% ispitanika disto, a ostali imaju ilipovremene nezgode ili jo5 nisu usvojili navikedistode. Sto se tide samostalnosti u obavljanjute navike oko 507o je potpuno samostalno,ostali su usvojili samo neke od aktivnosti, npr.skidanje donjeg rublja.U 'eisto6i- je prosjedna vrijednost usvojenostinavike ispitanika 12, demu pridonosi dinjenicada ve6ina djece znade prati ruke ilice (74%).Medjutim, u odnosu na druge navike distodedaleko su slabiji. Ne kupalu se sami, ne o-drZavaju osobnu higijenu, osim Sto neki peruzube (oko 4O%).Na podrudju "Osobnog izgleda" s varijablamakoje se odnose na drianje tijela i urednostodje6e, gdje se maksimalno moglo posti6i 15bodova, ispitanici ovog uzorka imali su srednjuvrijednost od 7 bodova. Oko 50% ispitanikanema nekih ve6ih nepravilnosti u drZanju tijela,medutim odrZavanje odje6e je daleko veCiproblem, tj Cak 34/" ispitanika ne postize nitijedan bod u tojvarijabli. Zivot u institucijskimuvjetima, gdje sami ne odabiru odjedu ve6 to6ine drugi za njih, doprinosi dobivenim rezul-tatima.Vrlo su niski rezultati u "Brizi za odijelo" (X =.7), Sto je rezultat organizacije Zivota u us-

lanovama zatvorenog tipa, ali je zabrinjavaju6eda omladina s umjerenom, tezom i teskommentalnom retardacijom do 18 godina nemaniti prilike da se sama brine o svojoj odje6i, nitito moze, iako se istide da je osnovni ciliodgoj-no-obrazovnog rada s tom populacijom pos-tizanje Sto ve6eg stupnja samostalnosti.U "Obladenju i svladenju" ispitanici postiZu pro-sjedeno 8,8 bodova, Sto je ne5to nize od po-lovine maksmimalno mogu6eg dostignu6a(14). Vjestinu obladenja u potpunostije svla-dalo oko 27% ispitanika, a svladenje i viSe,39%. Ve6u pomo6 treba u svladenju oko2O%ispitanika, a u obladenju 43%, Sto se vjerojat noodnosi na mladu djecu i djecu s nekim motor-nim oStedenjima. Kompleksnija vjestina obu-vanla cipela je u manjoj mjeri savladana. lpak,oko 50% ispitanika obavlja barem dio aktivnos-titevjestine, asamo je8% u potpunosti samos-talno.Vrlo su niska postignu6a na planu "Putovanja",aktivnosti koja zahtijeva visi stupanj socijali-zacije, ali i mnogo prilike da se praktidno pro-vodi. Medutim, prosjednirezultat od 2 boda, odmogu6ih 7, smatra se vrlo niskim i nezadovol-javaju6im. Tako se 25/" uop1e ne moZe sna6iizvan prostora u kojem boravi. Orijentacija jedobra samo kod 8/" ispitanika, a javnim tran-sportom se sluZi l, Sto se moze smatrati op-timumom dostignu6a te grupe.Niti na potpodrudju "Ostale aktivnosti", kojeukljuduje koristenje telefona ili npr. spremanjekreveta, briga o zdravlju, nisu postignuti za-dovoljavaju6i rezultati. 86% djece uop6e se nezna sluzititelefonom, dok od drugih aktivnostisamo jednu svladava 457o ispitanika, a nitijednu24/" djece.Pogledaju li se sumarni rezultati ispitanika zacijelo podrudje "Samostalnosti", s prosjednimrezultalom oko 48, moZe se konstatirati da su

21

Defektologija, Vol. 26 (1990), 1, 19 - 3l. lgriC, Lj. i Seku5ak, S.: Neki rezultati ..

znatno nizi na nego na uzorku udenika s lakommentalnom retardacijom i dodatnim smetnja-ma, a koji polaze posebne ustanove (Grguri6,1988). PostignuCa udenika niie kronolo5ke do-bi, polaznlka redovne osnovne Skole znatno suviSa, oko 89 bodova, a udenika usporenogkognltivnog razvqa u redovnim uvjetima 70bodova(Mavrin-Cavor, 1988).Sve to ukazuje na prilidno nizak stupanj us-vojenosti vjeStina i navika na podrudju "Sa-mostalnosti" djece i omladine s umjerenom,teZom iteskom mentalnom relardacijom, de-mu sigurno doprinosi prisustvo nepoieljnih o-blika pona5anja. Prema ameriCkim normama,na5i ispitanici po svojim rezultatima spadaju ul0 - 20o/" najslabijih medu osobama s mental-nom retardacijom. Takav stupanj usvojenostivje5tina i navika ne moZe se samo objasnitiniskim stupnjem kognitivnih sposobnosti nitiprisustvom nepoZeljnih oblika ponaSanja, jersu oni u grupi mentalno retardiranih medu ko-jima su lako, umjereno, teze itesko retardiranismjesteni u inslitucije, postigli najniZe rezultate.Uzroke toga treba traziti i u nedostacima pro-vodenja rehabilitacijskog programa, organiza-cijskim te5ko6ama provodenja programaodgoja i obrazovanja ove populacije i dr.

4.1.2. Tjelesnl rcauolU odnosu na funkciju 'Osjetnih organa" vedinaispitanika nema te5ko6a, a svega 6% ima vedeprobleme na podrudju vida, Sto se s obziromna odabrani uzorak ne smatra ve6om udes-talos6u osjetnih poremeCaja. Dobiveni brojbodova je blizu maksmimalno mogudeg.Dostignuca na potpodrudju "Razvoj motorike"takoder su blizu maksimalnih (18 bodova), jerje prosjedni rezultat oko 14 bodo va.Ako pogledamo kako je s ravnotelom ispi-tanika, motornim podrudjem na kojem osobes menlalnom retardacijom imaju vede te5kode,uodava se da 60% ispitanika izvr5ava kom-pleksnije zadatke ravnoteZe. U hodanju itrda-nju polovina ispitanika je ugranicama normale,dok ostali nisu u potpunosti savladali silaZenjeniz stepenice, preskakivanje ili slidno. Odilujuse i neke teskode u manipulaciji rukama bilokao problem hvatania ili bacanja lopte. U od-nosu na funkciju ruku i nogu u 65% su objeruke i noge u dobrojfunkciji, a kod ostalih, koji

22

imaju neke te5ko6e, one im odrZavaju usva-janje vjestina i navika svakodnevnog Zivota.Sumarno gledajudi podrudje "Tjelesnog raz-voja" s 19 bodova, od mogudih 24, molemokonstatirati da djeca i omladina s tezom men-talnom relardacijom ovog uzorka nemaju ve-6ih te5ko6a, premda s tim rezultatom spadajuu niZe decile (D2 i D3), na bazi ameridkih normi.U usporedbi s udenicima iste dobi koji su lakoretardirani, a odgajaju se u posebnim uvjetima,rezultati su neSto niii (Jurkovi6, 1988).Medutim, oni su bolje procijenjeni od djecepolaznika niZih razreda osnovne Skole (Mav-rin-Cavor, 1988), Sto potvrduje nalaze drugihistraZivanja da su odstupanja osoba s mental-nom retardaci,jom na motoriZkom planuznatnomanja nego na drugim razvojnim podruZjima.

4.1.3. Upotreba novca

lspitanici ovog uzorka rijetko se sluZe novcem.Samo ih 67". obavlja, sitne nabavke, a 1 sikupuje slatkiSe. Tako je i njihov prosjedni rezul-tat na tom podrudju blizu nule, sto je znatnoni2e od udenika s lakom mentalnom retar-dacijom i dodatnim o5te6enjima (Jurkovi6,1988),a isto tako i od udenika usporenog kon-gitivnog razvoja u redovnim uvjetima (Mavrin-Cavor, 1988). Neusporedivo su bolji udenicibez te5ko6a u razvoju u niiim razredima os-novne $kole (X=7.4).

4.1.4. KomunikacijaDjeca i omladina ovog uzorka postiZu pro-s,jedno oko 11 bodova, od mogudih 22. lzdistribucije rezultata u odnosu na "lzraZavanje"moZe sevidjeti da ih oko 30% ne govori, ve6inase sluZi jednostavnim redenicama, a samo ih6% govori u sloZenijim redenicama. Medutim,spontani govor je prisutan u oko 20o/" djece iomladine. Mali je udio ispitanika na potpo-drudju "Razumijevanje" koji barem prepoznajuneke rijedi ili natpise, svega 16%, a ostali nisuniti to usvojili. S druge strane, njihovo razu-mijevanje sloZenijih uputa je zadovoljavaju6e,Ij.75% ih razumije upute koje obuhvadaju viseaktivnosti ili sadrZe prijedloge kao "na", "ispod"i sl.U odnosu na kori5tenje "Govora u socijalnimsituacijama" oko polovica ispitanika ne postiZe

Defektologija, Vol. 26 (1990), 1, 19 - 31. lgrii, Lj. i Seku5ak, S.: Neki rezultati ...

niti jedan bod, a niska je razina usvojenosti i uostalih ispitanika, na Sto ukazuje prosjecanrezultat od 1,8 boda, od maksimalno mogu6ih7.Gledajuci u cjelini, uspjesnost teze mentalnoretardirane djece ovog uzrasta na podrudjukomunikacije, vidi se da je ona vrlo niska.lspitanici postiZu prosjedno oko 14 bodova, amaksimalno je mogu6e 39 bodova. S tim rezul-tatima oni pripadaju, prema ameridkim nor-mama, tredem ili drugom decilu, tl. ffiadu20 /odo 30% najslabijih ispitanika u odnosu na raz-vol govora. Ti pokazatelji upuCuju na nedos-tatan rad na podruZju komunikacije uustanovama za djecu s teZom mentalnomretardacijom. Potrebno je napomenuti da susvi ispitanici u vrijeme ispitivanja bili ukljudeniu defektoloski tretman, Sto znadi da s obziromna kriterij ukljudenja u odgojno-obrazovan radu na5im ustanovama ti ispitanici spadaju ugrupu s bol,jim sposobnostima, a dobivenaprocjena njiho va razvoja govora to nepotvrduje. Tome sigurno pridonosi i donedav-no kasno uklludivanje djece u tretman.Slidno su niski rezultati udenika s lakom men-talnom retardacijom u posebnim uvjetima. Onis prosjedno 20 bodova spadaju u detvrti ili petidecil, sto le s obzirom na to da se radi o lakoimentalnol retardaciji u osnovnoSkolskoj dobinisko postignude (Jurkovi6, 1988).

4.1.5. Brojevi i vrijemeOd mogudih 18 bodova na ovom podruejuispitanici su postigli prosjedno samo 2 boda.Takvi su rezultati u skladu s o6ekivanjem sobzirom na niZe kognitivne sposobnosliispitanika. 52o/" djece uop6e nema pojambroja, dio ih razlikuje "1" od "mnogo" , slidno jeis orijentacijom u vremenu. Neznatan broj sesnalazi na satu. Razlikovanje dana u tjednu iliperioda dana takoder predstavlia teSkoce kodoko 80% ispitanika.S dobivenim prosjednim rezultatima grupiraiuse prema ameriikim normama u Cetvrti ili tredidecil, dakle takoder u ni2u grupu unutarpopulacije s mentalnom retardaciiom. Naovom podruZju znatno su bolji udenici niZihrazreda usporenog kognitivnog razvoja (Mav-rin-Cavor, 1988).

4.1.6. Aktivnostl u domadinstvu

Zabrinjavajude je nizak prosjedan rezultat ispi-tanika na podruZju "Ci56enje', 76% ispitanikauop6e ne 6isti sobu odnosno nema prilike, aisto je tako i s pranjem odje6e, samo se 20%ukljuduje u poslove odriavanja vlastite odjede.Niski su rezultati i u odnosu na aktivnosti pri-preme jefa, potpodrudje "Kuhinja". 4lo/o uopCene sudjeluje u postavljanju stola, a slidno je i sraspremanjem stola. Sto se tide direktne pri-preme hrane, rezultati su jos niZi, samo ih se20 posto ukljueuje.Malo je ispitanika koji pomaZu u "Drugim aktiv-nostima iz doma6instva", 56% uop6e ne po-ma2e, neki spremaju krevet ili peru posude.Pogledamo li ovo podrudje u cjelini, moZemozakljuditi da je prosjedno postignu6e od 3 bo-da, od maksimalno mogu6ih 18 daleko odzadovoljavaju6eg. S takvim stupnjem usvo-ienosti pripadaju grupi od 3O/o do 40o/o naislabijih osoba s mentalnom retardacijom(prema ameridkim normama). slidno kao i nadrugim podrudjima. Od njih su bolji i udenicinizih razreda bez tesko6a u razvoju, ali ne iudenici s lakom mentalnom retardacijom niZihr azr eda (Mavrin-Cavor, 1988).

4.1.7. Samoiniciiativnost I ustralnost

Samoinicijativa, koju Cine tri potpodrudja "ln-icijativa"; "Posto janost"; i "Slobodno vrijeme" soko 7 bodova, od mogudih 20, podrudje je nakojem djeca i omladina ovog uzorka takoderpokazuju niZi stupanj razvijenosti. Oko 80%ispitanika treba gotovo u svemu poticati, me-dutim oni ipak nisu posve pasivni. U odnosuna sposobnost usmleravanja paZnje ustano-vilo se da oko 27"/o ima vrlo kratkotrajnu pa-Znju, do 5 minuta, Sto se s obzirom na drugeosobine ispitanog uzorka ne smatra losim re-zultatom. U odnoosu na zapocete zadatke ve-Cina pokazuje teSkode da u njima i ustraje,medutim, samo u 29% je to izrazito.Te5kode na planu samoinicijative odituju se i uprovodenju slobodnog vremena. Cak 62% nitina najjednostavniji nadin ne koristi slobodnovrijeme, npr. da gleda TV ili da slu5a plode.Takvi rezultati svrstavaju ispitanike u populacijiosoba s mentalnom retardaciom medu 20% s

23

Defektologija, Vol.26 (1990), 1,19-31 .lgri6, Lj. iSekuSak, S.: Neki rezultati ...

najnizom samoinicjativom, demu su sigurnodoprinijele smetnje na5ih ispitanika, ali utjecajZivotne sredine se pri tom takoder ne smijezanemariti. Medutim, niski su irezultati mental-no relardirane djece niZih razreda osnovnihSkola. Sto se tide djece bez te5ko6a u razvojunesto su viSi rezultati, a djece usporenog kog-nitivnog razvoja dak i niZi od ove grupe ispi-tanika.

4.1,8. Odgovornost

Za ve6iniu ispitane djece i omladine procijen-jeno je da su u visokom stupnju neodgovorni inepouzdani, Sto se odituje i u odnosu premavlastitim stvarima. Samo se za jof 14% moLekonstatirati da su na odredenom stupnju od-govorni. Prosjedan im je rezultat 1 bod, Sto jeznatno niZe nego kod udenika niZih razredaosnovne Skole bez te5koda u razvoju (Mavrin-Cavor,1988.). Prema ameridkim normama

,

spadaju u grupu od 30% do 40o/o slabije od-govornih medu mentalno, relardiranim oso-bama svoje kronolo5ke dobi.MoZe se pretpostaviti da uz snizene kognitivnesposobnosti takvim rezultatima doprinosi za-Stitnidki odnos sredine prema ispitanicima, stoonemoguduje razvoj od govornosti.

4.1.9 Socijalna interakcijaProsjedan rezultat od 11 bodoVa (maksimalni26) ukazuje na prilidno nizak stupanj soc'rjalneinterakcije ove grupe ispitanika. Polovici je

Tablica 2.

nepoznato pruZanje pomo6i drugima, a samo8% samoinicijativno pruZa pomo6. lsto tako jei s obzirnosti prema drugima, odnosno oko11o/o ov9 djece i omladine vodi raduna i odrugima. U pogledu poznavanja osoba izsvoje uZi i Sire okoline rezultati su bolji. Nemaispitanika koji ne bi poznavao barem dlanovesvoje obitelji ili odgojne grupe.Dobro su procijenjeni i u odnosu na interakcijus drugom djecom, osim 12% ispitanika koji nereagiraju na prihvatljiv naZin. lstina je dave6inasudjeluje u grupnim aktivnostima uz poticanje(5l|%), a 18% ih se samoinicjativno aktivira. Toje razumljivo s obzirom na njihove niske spoz-najne sposobnosti, Sto se odraiava i na in-icijativi u igri. Kod jednog dijela ispitanikaizraZena je sebidnost, u ostalih se javljaju samoneki vidovi odbijanja suradnje.Za varijablu "Socijalna zrelost" procijenjeno jeda je ona vrlo niska u 23% sludajeva, a5O"/oima zadovoljavaju6u socijalnu zrelost izraienuu kontaktima s drugim osobama. lpak se ovagrupa svrstava u nize rangove prema ame-ridkim normama, u drugi ili tre6i decil. Slabiji sui od mladih udenika bez te5koda u razvoju smentalnom retardacijom (lakom), sto se moZepovezati s prisustvom nepoieljnih oblika po-na5anja ispitanika ovog uzorka.Da bismo dobili Sto potpuniiju sliku o razini

socijalne adaptacije ispitanika moZemo seosvrnuti na neke povezanosti medu podru-Zjima skale na temelju dobivenih rezultata (ta-blica 2).

Interkorelacije medu sumarnim varijablama MMD skale - 1. dioSumarnevarijable

Samostal- Tjelesni Upotreba Komuni- Brojevi Aktivnostinost razvoj novca kacija ivrijeme u doma-I ll lll lV V 6instvu Vl

Samoinicija- Odgovor Socijalnativnost i nost interakcijaustrajnost Vll Vlll lX

i

I

I Samostalnost 1.00ll Tjelesni razvoj .729 1.00lll Upotreba novca.334 .224fV Komunikacija .729 .530V Brojevi ivrijeme .688 .513Vl Aktivnosti u

domadinstuu .697 .450Vll Samoinicijativ

nost i ustrajnost ,621 .556Vfll Odgovornost 672 367lX Socijalnainterakcija .443 .108

1.00.403 1.00.471 .804 1.00,045 .626 .635 1.00

1.00

.532.623

.461

.248.314

.187

.609 .688.710 .766

1.00.767

.425

1.00

.576

24

.416

Defektologija, Vol. 26 (1990), 1, 19 - 31. lgriC, Lj. i SekuSak, S.: Neki rezultati ...

Inspekcijom matrice interkorelacije vidi se dasu povezanosti preteino statistidki znadajne,koeficijenti korelacije su srednjih i visokih vri-jednosti.Podrudje "Samostalnosti" le u najvedim ko-

relacijama s ostalim podrudjima. Slidno visokepovezanosti ima i "Komuinikacija", te "Brojevi ivrijeme" najviSa korelacija(,80). Dobiveni rezul-tat ie u skladu s rezultatima drugih istraZivanja,koja navode da su postignuda na la dva po-drudja prvenstveno rezultat kognitivnih spo-sobnosti.Interesantne su relacije podrudja "Domadinskeaktivnosti" s ostalim podrudjima, iz kojih bi semoglo zakljuditi da uspjesnost u tim aktivnos-tima zavisi od usvojenosli vjestina i navika svakodnevnog Zivota, kognitivnih sposobnosti imotivacije za aktivnost.Slidno kao i u nekim drugim istraZivanjima o-vdje su dobivene visoke povezanosti podrudja"Samoinicijativa" i "Odgovornost". Smatra seda u osnovi ovih karakteristika leZi motivacijaza odrZavanjem lidne nezavisnoti, pa se takoniski rezultati na tim podrudjima, kao Sto jedobiveno i u na5em istraZivanju, poku5avajuobjasniti poteskodama ispitanika na planumotivacije. S obzirom na specifidnosti na5eguzorka, koji karakteriziraju nepoZeljni obliciponasanja. s jedne strane, a vrlo niska dostig-nu6a na podrudju "Samoinicijative" i "Odgovor-nosti", prihvatljiva nam je navedenapreptostavka.Ta su podrudja u visokoj korelaciji i sa "Samos-talnosdu", podrudjem koje zauzima jedno odcentralnih mjesta u programiranju odgojno -obrazovnog rada s osobama s tezom mental-nom retardacijom.Tako gledaju6i, mogli bismo interpretirati niskerezultate na tom podrudju kao rezultat utjecajavise faktora, kao sto su kognitivne i motiva-cijske sposobnosti, uvjeti Zivota isadrzaji rada.Podrudje "Tjelesnog razvoia" svojim niskim ko-relacijama s ostalim podrudjima ukazuje, kaoSto je poznato, da osobe s mentalnom retar-dacijom imaju manja odstupanja na tom raz-vojnom podru6ju nego na ostalim podrudjima.Njegova jedina visa korelacija sa "Samostal-nosli" moze se objasniti dinjenicom da djeca

koja su pokretna i fizidki dobro razvijena imajivise prilika za usvajanje nekih vjestina i navikasvakodnevnog Zivota."Socijalna integracija" takoder predstavlja po-sebno podrudje socijalne adaptacije, nienepovezanosti s drugim podru0jima su znatnonize, pa stoga mozemo smatrati da se onoodnosi na poseban predmet mjerenja za raz-liku od ostalih.

4.2. lnterna mjerna svoistva AAMD Skale1.dio po podrudjimaRTT-7 postupkom (Momirovi6, 1983.) utvrdenasu interna mjerna svojstva za 6, od analiziranih9 podrudja.3

4.2.1. Samostalnost

Od op6ih mjernih karakteristika za ovo po-drudje dobivene su:Guttman-Nicewanderova mjera pouzdanosti,lambda 6 (.980), donja granica pouzdanostipod image modelom (.961), gornja granica po-uzdanosti pod image modelom (.9996), koefi-cijent reprezentativnosti (MSA = .969).Dobivene vrijednosti mogu se smatrati viso-kim, sto ukazuje da nam dio skale koji seodnosi na samostalnost, s ujedno najvedimbrojem destica, moZe dati pouzdane poka-zatelje o usvojenosti ispitivanih vjestina.Pored toga moie se zakljuditi da se u ovompodrudju skale nalaze destice koje dobro re-prezentiraju predmet mjerenja.Uvidom u tablicu 3 moze se konstatirati dasamo 3 destice od 28, nemaju zadovoljavaju6emetrijske karakteristike. Cestica "Samo za die-vojke" ima nisku pouzdanost (.315), izrazilu ni'sku homogenosl, internu valjanost idiskriminativnost, prematome, ona je izoliranaod osnovnog predmeta mjerenja, te slabo raz-likuje ispitanike.Razlog takvih karaktersitka je u nadinu proc-jene, odnosno ona po odredenoj vjeStini raz-likuje samo odrasle djevojke, dok je za djedakei djevojdice predviden maksimalni rezultat.Ne5to slabije mjerne karakterstike imavarijabla"DrZanje tijela" i "Javni transport".Slidno kao svariablom "Samo za djevojke" je i s variablom

3 Zbogmalogbrojavarijabli uobradunisumoglau6i podrudja"Brojevi ivrijeme","Upotrebanovca" i"Odgovornost"

25

Defektologija, Vol.26 (1990), 1, 19-31. lgriC, Lj. iSeku5ak, S.: Neki rezultati ...

Tablica 3.Metrijske karakteristike destica podrudja "Samostalnost'

destice Koef.pou-

zdanosti

Koef.kore-lacija

Koef. Koel . Koef. Koef.reprezen- homo - intern diskrimina -tativnosti genosti valjanosti tivnosti

l. Upotreba prib. za jelo2. Prehrana u rest.3. Nadin kako pije4. Navike kod stola5. Navike kod vr6.nuIde6. Samost.kod vrS.nuide7. Pranje ruku i licaL Kupanje9. Osobna higijena10. Pranje zubill. Samo za djevojke12. Drianje13. Odjeia14. Briga za odijelo15. Obladenje16. Svladenje17. Cipele18. Orijentacija19. Javni transport20. Telefon2|, AazL druge aktivnosti

.791.500.774.656.789.7't6.765.752.695.849.315?a