LIST GRADA OPATIJE BROJ 186 GODINA XIX LISTOPAD 2015. BESPLATNI PRIMJERAK

10 GODINA THALASSO WELLNESS CENTRA

OPET IMA MARUNA

Str. | 15 Str. | 17

RADOVI NA MULU

Parićali: Irena Bistričić Vuković i Nikola Turina

IGRAONICA NA NJEMAČKEN – A od oktobra meseca va opatijskoj gradskoj knjižnice storena je igraonica na njemačken zajike za decu od 4 do 6 let. Ma-gari smo čuli da je grupa popunjena, sama ideja ka se provodi već drugo leto, ako ne i više, merita tri kamelije.

IZLOŽBA NA OTPRTEN – Sest va Barića na kafe i na moment zapret oče. Ot-pret ih i zamislet da ste va neken drugen mediteransken grade. More pasat. Aš va istoj, jedinoj cestice storenoj za pješaki, od pred malo su storili izložbu na otprten. Cestica je dobila jedan novi imidž i zgleda jako šesno, baš kako priliči jednemu turističkemu gradu.

ČUDO VA IČIĆEH – Magari zgleda kot veli oštećeni svemirski brod, ovo je iči-ćanski info punkt va samen centre mesta. Ostatki od zalepjeneh plakati i se isčarano ne priliče se nanke meste. Verovatno bi se problem rešil z tabeli na keh bi se moglo besplatno postavjat se ča bi moglo interesirat građani. Ideja ka postoji već baren deset let.

NEOTKRIVENI SAJAM (NE)LJEKOVITOG BILJA – Ako niste znali, na škalineh od Pobri (Fortice) prema Kosoven, postoje škalini na keh je neotkriveni sajam (ne)ljekovitega bilja. Jušto tako zgledaju škalini si zarašćeni i obrasli, a se radi nekega kažina i dilemi čigov je to put. Naša posla bi se moglo reć. Dok se ne reši, imet će se ča od plevela tamo razgledat.

TRI MULIĆA

2

List

Opa

tija

UVODNIK

Jednog dana sredinom listo-pada na lokaciji u opatijskoj luci koju neki znaju kao “če-

tiri mulića”, a neki kao “tri muli-ća”, odjeknule su mine i potopile te stare lučke objekte. Time je počela “nulta faza” proširenja opatijske luke i gradnja novog gata za izletničke brodove. To je još jedna vrijedna investicija ko-jom se stvara “novo lice Opatije”. A potapanje tri mulića, jer četvrti se već ranije sam urušio, izazva-lo je kod mnogih nostalgična sje-ćanja na stara vremena kada je ta lokacija nekima bilo omiljeno sunčalište, ili kada je tu bio prive-zan brod “Barba Rude” s ugosti-teljskim i zabavnim sadržajima. Mene su “tri mulića” podsjetila na jednu obiteljsku anegdotu: moja dva brata tada stara mož-

da oko 12 i 5 godine, jednog su jesenskog dana, davnih šezdese-tih godina, lovili ribu na “tri muli-ća”. Mlađi je pao u more, a stariji mu je – bacio udicu da se spa-si! U pomoć su priskočili i drugi ljudi, pa je sve dobro završilo, ali ostala je priča koju smo godina-ma prepričavali… Još kao dijete čula sam i priču da je negdje pe-desetih godina prošlog stoljeća ispod jednog od tri ili četiri muli-ća ženu pojeo morski pas. Jedna se strankinja sunčala na muliću, a kada se spustila u more navod-no ju je odmah zgrabio morski pas. Je li to istina ili ne, ne znam, ali ja se nikada nisam kupala na tri mulića…

Vjerujem da još mnogi Opa-tijci imaju neka svoja sjećanja na “tri mulića”, iako ja ipak moram

priznati da mi memorija nije jača strana. Naime, za našu rubriku “Intervju” nastojimo izabrati ljude koji su na nekim čelnim pozicija-ma u Opatiji i mislila sam da smo sve takve već odavno “pokrili”. A onda prilikom redakcijskog do-govora za intervju u ovom broju “Opatije” ispliva da dugogodišnju ravnateljicu opatijskog Crvenog križa nismo imali u toj rubrici. Ne znam kako je moguće da sam zaboravila na jednu takvu oso-bu, toliko predanu svom poslu, veliku humanitarku i inicijatoricu mnogih vrijednih projekata. No, na sreću, nije kasno da taj pro-pust ispravimo. Evo, već u ovom broju ravnateljica Crvenog križa je naša sugovornica.

Raduje me što u ovoj “Opa-tiji” imamo i gostujuće autore

koji u svojim tekstovima donose putopisna iskustva, ali i zanimlji-ve i korisne informacije za gos-podarstvenike i poduzetnike. A kako se život ne vrti samo oko posla, ili bi barem bilo dobro da nije tako, donosimo i informaci-je koje će koristiti onima koji su željni rekreacije. U ovim kišnim jesenskim danima, kada vrijeme nije baš pogodno za šetnje, i odraslima je dobro potražiti neki oblik fizičke aktivnosti kojima će održati ili steći dobru kondiciju. Ne biste vjerovali koliko toga Opatija nudi. Pogledajte na našoj duplerici.

Do čitanja Mirjana Rončević

OPATIJA - LIST GRADA OPATIJENakladnik: GRAD OPATIJAGlavna urednica: Mirjana RončevićIzvršna urednica: Kristina TubićMarketing: Sanja MonarGrafički dizajn i priprema: Sanjin MačarSuradnici: Irena Bistričić Vuković, Kristina

Staničić, Dražen Turina, Aleksandar Vodopija, Marijana Smokvina, Lidija Lavrnja

Fotografije: Nikola Turina, David Kurti

Uređivački savjet: Ivone Šabarić – Rubeša (predsjednica) dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča, Andrej Pošćić Aldo SimperKontakt: List Opatija, Maršala Tita 3, 51410 Opatija Telefon: 051/701-322; Fax: 051/701-267Mob: 099/322-51-19 E-mail: listopatija@gmail.com URL: http://www.opatija.hrTisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.

Naklada: 6.000 primjerakaList je besplatan i izlazi mjesečnoISSN 1331-3827Oglašavanje u listu Opatija Zadnja 3.200 kn + PDV; unutanji ovitak 2.000 kn+ PDV; 1/1 1.500 kn + PDV; 1/2 750 kn + PDV; 1/4 350 kn + PDV, 1/8 200 kn + PDV Popust za tri objave 20 posto, popust za šest objava 30 posto.

Naslovna stranica: Počela gradnja nulte faze proširenja opatijske lukeSnimio: Nikola Turina

3

ruja

n 2

015

.

VIJEST MJESECA

fPiše Mirjana Rončević

Društvo Nova Liburnija, kojeg su vlasni-ci četiri liburnijske jedinice lokalne samou-prave (Grad Opatija i općine Lovran, Matulji i Mošćenička Draga) prodalo je 15. listopa-da svoje dionice društva LRH Hoteli Cavtat po cijeni od 67 milijuna kuna. Taj će novac biti podijeljen među liburnijskim jedinicama lokalne samouprave prema njihovom uče-šću u vlasništvu, a najveći dio pripada Gra-du Opatiji (oko 48 milijuna kuna).

Nova Liburnija je bila vlasnik 25 posto dionica društva LRH Hoteli Cavtat, koje je registrirano podjelom LRH na dva dionička društva. Liburnijski čelnici su se već ranije izjasnili da hoteli u Cavtatu i Portorožu nisu područje njihovog interesa, te su odlučili ste-čene dionice u novom društvu monetizirati.

Novac koji će od prodaje dionica LRH Hoteli Cavtat biti uplaćen u opatijski proračun uložit će se u opatijske kapi-talne projekte, prvenstveno u izgradnju novog dječjeg vrtića na Punta Kolovi, podsjetili su gradski čelnici.

Liburnijska lokalna samouprava i dalje ima paket od 25 posto plus jedne dionice u opatijskoj tvrtki LRH.

- Kao suvlasnici LRH očekujemo i za-lagat ćemo se za dinamičniji razvoj opa-tijskog LRH kroz značajnije pokretanje investiranja što će rezultirati kvalitetnijim sadržajima i podizanjem ukupne razine tu-

rističke ponude na liburnijskoj rivijeri. To će zahtijevati i zapošljavanje kadra u novim ili preuređenim objektima gdje se, posebno mladim osobama, otvara nova perspektiva, navedeno je u informaciji pristigle iz Nove Liburnije, te se podsjeća da se nedavnim izmjenama Statuta LRH osiguralo da Nova Liburnija u Nadzornom odboru LRH ima dva člana, koje sama imenuje.

Dionice društva LRH Hoteli Cavtat, u kojem je Nova Liburnija imala 75.661 dio-nicu od ukupno 302.641 redovne dionice pojedinačnog iznosa od 670 kuna, prodane su prema procjeni imovine u Cavtat u Por-torožu koju su napravili angažirani stručni financijski savjetnici. Po kupoprodajnoj cijeni od 67 milijuna kuna, dionice društva LRH Hoteli Cavtat kupilo je društvo SN Pec-tinatus d.d. Zagreb.

PRODANE DIONICE LRH HOTELI CAVTAT

NIKOLA TURINA

IZ UREDA GRADONAČELNIKAPoštovane sugrađanke i

sugrađaniVeliko mi je zadovoljstvo

što s vama mogu podijeliti važ-nu i dobru vijest: Nova Liburnija prodala je dio dionica LRH, one Hotela Cavtat, od čega se do-bilo 67 milijuna kuna! Vlasnici Nove Liburnije, četiri liburnijske jedinice lokalne samouprave, taj će novac međusobno podi-jeliti u određenim omjerima, a to znači da će bitno narasti i opatijski proračun. Dug je i te-žak bio proces da se dođe do takvog ishoda, ali mi smo i taj posao uspješno doveli do kraja.

Jedine smo jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj koje su uspjele kapitalizirati dio svojih dionica.

Mnogi se pitaju što ćemo sada s tim novcem, ali tajni nema. Sve je već zapisano u našim projekcijama i poznato je da ćemo već iduće godine graditi novi dječji vrtić na Pun-ta Kolovi. Zgradu sadašnjeg vrtića ćemo prodati, jer je naša politika da se riješimo onoga što je balans za proračun. Do kraja ove godine raspisat ćemo natječaj za izvođača radova, a onda kreću radovi na novom vrtiću. Time ćemo realizirati još jedan važan projekt o kojem se sanjalo generacijama.

Razdvajanjem LRH i proda-jom dijela dionica Opatija dobi-va još nešto: većinski vlasnik LRH sada će više biti okrenut investiranju u opatijske hotele, pa su već počeli radovi na ob-novi hotela Palace-Bellevue. A gradska vlast stalno ulaže u infrastrukturu, uređena je glav-na prometnica, gradi se Kultur-no-turistički centar, radi se na nultoj fazi proširenja opatijske luke… Mi uređujemo centar grada, hotelijeri ulažu u svoje objekte i to je ta sinergija koja jača turističku destinaciju.

Da smo u tome uspješni nešto govore i nagrade i prizna-nja koja Opatija dobiva, pa smo s razlogom ponosni i na titulu “najuspješnije destinacije tu-

ZNAMO ŠTO, KAKO I ČIMErizma zdravlja” koju smo dobili na Danima hrvatskog turizma. Opatija ima i “najboljeg kuhara” i “najboljeg djelatnika u turistič-kim zajednicama”. Njima, ali i svima drugima koji su pridoni-jeli turističkoj kvaliteti Opatije, čestitam i zahvaljujem na ulo-ženom trudu. Jer, dobri rezulta-ti nisu slučajni, nisu pali s neba, već su rezultat predanog rada na osmišljenim ciljevima…

Sve to, djela a ne riječi, demantiraju one koji uporno ponavljaju kako u Opatiji ništa ne valja, kako se ništa ne radi, kako stagniramo…Mi trčimo dalje po našem planu, uvjereni da smo na dobrom putu i da ćemo ostvariti postavljenje ci-ljeve.

A što je još zacrtano u pla-novima ove gradske vlasti? Podsjećam da se na lokaciji preko puta vološćanskog gro-blja, uz Novu cestu, treba gra-diti novi zdravstveni centar i novi vatrogasni dom, a za to se

pripremaju papiri. Ubrzano ula-žemo u uređenje Amerikanskih vrtova, jer je to veliki opatijski turistički potencijal, za koji su već zainteresirane neke au-strijske agencije. Pripremamo dokumentaciju za izgradnju garaže Gorovo, gdje će biti oko 260 parkirnih mjesta potrebnih i za posjetitelje novog Kulturno-turističkog centra koji će biti gotov do kraja iduće godine. Na krovu garaže Gorovo vratit ćemo sportsko igralište kakvo je nekada tu bilo. Uz te priorite-te, već se razgovara i o projektu uređenja nogometnog igrali-šta… Dakle, posla ima, a pritom nećemo zaboraviti i na potrebu jačanja socijalnih programa kroz koje pružamo pomoć oni-ma kojima je najpotrebnije.

Drage Opatijke i Opatijci,Moram naglasiti da je jedan

od razloga naše uspješnosti u tome što se nismo opterećivali lokacijama koje su za pojedi-

ne projekte izabrali i odredili naši prethodnici. Možda one nisu idealne, ali bi traženje no-vih lokacija donijelo ogroman gubitak vremena, kao što se to dogodilo nekim prethodnim gradskim vlastima koji su cijeli mandat potrošili na izmjene ur-banističkih planova. Smatram da je bolje nešto konkretno uči-niti i izgraditi, nego imati puste nerealizirane projekte, samo zato što možda nije zacrtana najbolja lokacija. Žalosti i to što često ima otpora u onim za-jednicama gdje se nešto treba graditi, jer svi bi htjeli da se gra-di ali “ne u mom susjedstvu”. Ni to nas ne obeshrabruje. Idemo dalje…

A na iduće razdoblje može-mo gledati s puno optimizma. Jer znamo što, kako i s čime…

Vaš gradonačelnik

Ivo Dujmić

4

List

Opa

tija

5

ruja

n 2

015

.

USPJESI

U studenom Opatija obilje-žava deset godina dobiva-nja statusa Grada prijate-

lja djece. Prestižni naziv stekla je 20. studenog 2005. godine, među prvih pet gradova u Hrvat-skoj, a godišnjica će se proslaviti raznim aktivnostima i prigodnim programom. U Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer 20. i 21. studenog postavit će se izložba fotografija i multimedije na temu Opatije – grada prijatelja djece. Organizirat će se i predavanje uz prezentaciju o postignući-ma u proteklih 10 godina, kao i svečani dio programa za djecu i odrasle na temu dječjih prava. U Šporeru će se dodijeliti nagrade najuspješnijima na likovno–li-terarnom natječaju „Moj život u Gradu Opatiji – prijatelju djece“. Predsjednicu Koordinacijskog odbora „Grad Opatija prijatelj

OPATIJA VEĆ 10 GODINA GRAD PRIJATELJ DJECE

fU okviru akcije Grad prijatelj djece nastalo je i Dječje gradsko vijeće, čiji je rad prepoznat i van granica zemlje

te služi kao primjer mnogim europskim gradovima

djece“ Sanju Škorić upitali smo što za Opatiju znači ta titula te što je sve u okviru akcije posti-gnuto.

- Titula Grada prijatelja djece znači da se odrasli u gradu tru-de kako bi se što bolje poštivala dječja prava te da se kontinuira-no radi na poboljšanju standarda naših najmlađih sugrađana. Da-

nas u Hrvatskoj 44 gradova i op-ćina nosi ovu prestižnu titulu, a u akciju je uključeno 104 gradova i općina. Grad Opatija je bio među prvima u Hrvatskoj koji je prije deset godina ponio ovaj naslov, a najveći prigovor prosudbene komisije tada je bio nedostatak sportske dvorane, kazala je Sa-nja Škorić.

fOpatija je Grad prijatelj djece već 10 godina, što znači da sustavno brine o zaštiti djece i njihovim pravima i potrebama

ZA LJEPŠI ŽIVOT DJECEKao najveće postignuće Škorić navodi Dječje gradsko vijeće, nastalo u okviru ove akcije, a koje slovi za jedno od najuspješnijih u zemlji i čiji je rad prepoznat i van granica zemlje. Tu je i Stručni tim koji djeluje u školi, a čine ga logo-ped, rehabilitator, socijalni pedagog i informati-čar. Grad Opatija omogućuje besplatne redovite liječničke specijalističke preglede za djecu spor-taše, što ima malo koji grad u Hrvatskoj. U sklo-pu akcije uređeno je 29 dječjih igrališta i Dječja plaža Tomaševac, uređen je Skate park, uređen prilaz školi postavljen mjerač brzine kod škole, osigurana novčana sredstava za cijepljenje dje-ce, organizirane razmjene školskih udžbenika, povećan školski knjižnički fond u područnim školama, uređene sportske sale u područnim školama i vrtićima, osigurana besplatna po-moć u učenju za školarce, osigurana sustavna pomoć djeci s teškoćama i njihovim obiteljima kroz radionicu i igraonicu „Kolibrići“, uređen de-fektološki kabinet pri DND-u... Akcijom rukovo-di Koordinacijski odbor kojeg čine predstavnici

škole, vrtića, Centra za socijalnu skrb, pedijatar, školski liječnik, predstavnik DND-a, predstavni-ci roditelja te medija. Svake godine oni donose izvedbeni plan u kojem određuju na što će se te godine staviti akcent u realizaciji, a svake četiri godine malu strategiju u kojoj se razrađuje što bi se sve u tom periodu trebalo poboljšati, kako bi život djece u gradu bio još bolji.

OPATIJA PRIMJER I EUROPI

- Kada govorimo o Opatiji kao Gradu pri-jatelju djece, moramo reći da je on prepoznat i van granica Hrvatske. Redovito sudjelujemo na susretima Mreže europskih gradova pri-jatelja djece, a posebno je prepoznat rad opatij-skog Dječjeg gradskog vijeća i Dječjih foruma. O tome svjedoči i za-dnje izvješće Europske komisije, gdje je Grad Opatija jedini iz Hrvat-ske koji je uvršten u Izvješće koje se odnosi na evaluaciju zakona, politika i dječjeg sudje-lovanja. Svakodnevno nas pozivaju na razne međunarodne skupove kao i one diljem zemlje, kako bismo predstavi-li rad našeg DGV-a, te služimo kao primjer i u zemlji i u Europi. Bili smo u Radnoj skupini za izradu Strategije za pra-va djece RH, sada smo u Radnoj skupini Mini-starstva gospodarstva za izradu Vodiča za si-gurnost sprava na dječ-jim igralištima i može-mo reći da smo dio svih važnijih projekata koji se tiču dječjih prava i djece. Sve što se ulaga-lo u ovih deset godina, polučilo je rezultate te je prepoznato i mnogo da-lje od Opatije, zaključila je Sanja Škorić.

fPiše Kristina Tubić

fSnimio Nikola Turina

INTERVJU

6

List

Opa

tija

RAVNATELJICA PUNA «HUMANITARNIH NOTA»fPiše Kristina Tubić

Gordana Grgurina (64) rav-nateljica je Gradskog druš-tva Crvenog križa Opatija

već 13 godina, ovogodišnja je predsjednica Lions kluba Opatija te inicijator mnogobrojnih opatij-skih hvalevrijednih projekata po-put Savjetovališta za brak, obitelj i mladež Grada Opatije, Marketa za potrebite, Kluba 60+, Programa pomoći u kući, Tečaja kućne nje-ge za laike i još mnogih drugih. Za svoj je rad i zalaganje primila ra-zne nagrade i pohvale – Nagradu Grada Opatije 2007. godine, Po-velju dr. Jadranko Crnić od Hrvat-skog Crvenog križa za promicanje humanosti i osobite rezultate 2014. godine te kao dio tima Cr-venog križa i Kluba 60+ nekoliko nagrada i priznanja Grada Opati-je. Nakon škole za medicinske se-stre, završila je studij za socijalne radnike te mnogobrojne dodatne edukacije za rad s mladima, brač-nim parovima i alkoholičarima, a što joj, kako kaže, jako pomaže u današnjem radu i raznim aktiv-nostima koje provodi. Ističe kako ima divne suradnike, bez kojih ne bi bilo svih ovih uspjeha, koji su uvijek voljni sudjelovati u svim ak-cijama, nikad im ništa nije teško uraditi, uvijek su na raspolaganju i što je najljepše, uvijek su složni.

POZIV NA HUMANOST- Pomaganje drugima i

humanost načela su rada svakog djelatnika i volon-tera Crvenog križa, pa tako i moja. Činiti humana djela znači poboljšati kvalitetu ži-vota građana. To bi trebala biti društvena obveza svakog

pojedinca, da iskaže soci-jalnu osjetljivost, pruži ruku pomoći u trenutku bespo-moćnosti. Ovom prilikom za-hvaljujem svim dobrim ljudi-ma koji pomažu, te pozivam sve koji mogu, da pomognu na bilo koji način: donesu

kilo pašte ili neku konzervu u Market za potrebite, da-ruju krv, doniraju sredstva, uključe se u „Solidarnost na djelu“ ili se volonterski uklju-če u mnogobrojne akcije koje Crveni križ organizira tijekom cijele godine.

Za sebe kaže da da su je još kao malenu roditelji naučili zajedniš-tvu, ljubavi i osjećaju brige i pa-žnje jednih za druge, kao i pošte-nju i odgovornosti. Danas njenu malu obitelj čine ona i kći Lara, uspješna mlada poslovna žena, te smatra da je uspjela posložiti sve životne zahtjeve - izgraditi ka-rijeru, postići ravnotežu i sinergiju financijske sigurnosti, osobnog zadovoljstva, obiteljskog života i doprinosa zajednici.

fNa čelu ste opatijskog Crvenog križa već niz godina i puno ste toga napravili. Što biste istaknuli, koje projekte i aktivnosti izdvojili?

- U Crvenom križu sam 13 godina i za to vrijeme smo se transformirali u pravog „malog poduzetnika“, usavršili se u mno-gim područjima, razvili neka nova područja rada, zaposlili nove lju-de, koji su pak postali nositelji mnogih novih aktivnosti. Ista-knula bih projekte o integralnoj skrbi o starijim osobama, tj. va-ninstitucionalnoj brizi za osobe treće životne dobi. Projekti su nastajali postepeno, razvijali se osluškujući potrebe na terenu te se uspješno implementirali i polu-čili rezultate i veće od planiranih. Tu bih nabrojala Klub 60+, pomoć

u kući i pružanje osobne higijene, posudba ortopedskih pomagala, aparati halo pomoći, tečaj kućne njege za laike, program za predah, Vodič za starije građane Liburnije, Klub dijabetičara i Klub kardiova-skularnih bolesti sa savjetovali-štima. Građani su se već naučili da kad god nekoj starijoj osobi zatreba pomoć, prvo pozovu nas i pitaju za savjet.

fIako Vaš rad povezuju s oso-bama starije dobi, Vi i Vaš tim iz Crvenog križa mnogo radite i s djecom i mladima?

- Rad s djecom i mladima, hu-manistički odgoj i njihovo uklju-čivanje u aktivnosti i programe Crvenog križa važan je dio našeg djelovanja. U osnovnim školama provodimo primanje prvašića u Podmladak Crvenog križa, kada im dovedemo klauna koji ih kroz zabavu i smijeh motivira. Prošlih godina smo akciju proveli u Breš-cima i Matuljima, a ove godine ćemo to učiniti i u Opatiji. Imali smo i kreativnu psiho-socijalnu radionicu „Klinci i klinceze“, a za četvrte razrede organiziramo pro-gram Kodeks sigurnosti na vodi, gdje spasilac profesionalac djecu podučava o ponašanju na plaži i ekologiji. Za više razrede organizi-ramo tečaj za juniore spasioce na

vodi, a za osnovce i srednjoškolce tečajeve prve pomoći. U srednjim školama provodimo edukaciju o trgovanju ljudima, gdje maturante upoznajemo što je sve trgovina ljudima te da tu spada i kada npr. ljeti „konobare“, a za to ne budu plaćeni. Važan dio rada s mladi-ma je i animacija maturanata za darivanje krvi, gdje najaktivnije

7

ruja

n 2

015

.

nagrađujemo sa sedmodnevnim boravkom u Kampu mladeži u Istri.

fPokrenuli ste i Savjetovalište za brak, obitelj i mladež, a koji djeluje već 18 godina?

- Prije Crvenog križa radila sam kao socijalna radnica u Cen-tru za socijalnu skrb u Opatiji, u timu za brak i obitelj, gdje sam uvi-djela potrebu za dodatnim radom s ljudima koji imaju problema i do-datnim savjetovanjima, pa sam s kolegicom psihologinjom Gradu Opatiji ponudila program koji je prihvaćen i evo, već 18 godina pomažemo savjetima obiteljima,

alkoholičarima, mladeži i starijim osobama, tj. svim ljudima u bilo kakvoj nevolji. Predivan je osjećaj kada znam da sam nekome po-mogla, kada mi ti ljudi nasmijani mašu s druge strane ulice...

fMeđu prvima u Hrvatskoj otvorili ste u Opatiji Market za potrebite, a broj korisnika raste svakim danom. Uspijevate li im pomoći te imaju li Opatijci „veliko srce“ i pune li dovoljno police marketa?

- Naš socijalni market zapra-vo tek „gasi vatru“ za one koji zbog birokracije ne dobivaju po-moć koja im je potrebna, ili mora-

ju čekati rješenja, a ljudi su gladni i pomoć im treba odmah. Svakog dana sve više naših sugrađa-na koristi mogućnost uzimanja osnovnih higijenskih potrepština i hrane u marketu za potrebite, tako da stalno organiziramo ak-cije i šaljemo apele za pomoć. Naši su građani humani, ali već su opterećeni svakodnevnim „pružanjem ruke“, međutim na-šem marketu i jedna pašta, jedna juha ili jedna konzerva jako puno znače i to bi zaista svatko mogao odvojiti. Radimo na tome da nam dozvole postavljanje kutija za sa-kupljanje pomoći u markete, tako da se nadamo da će i to dodatno pomoći. Evo, ilustracije radi, do sada smo sakupili i podijelili pre-ko 5 tona hrane...

fJesmo li zaboravili spome-nuti neke važne aktivnosti koje provodite te smišljate li možda i neke nove?

- Darivanje krvi vrlo je važna naša djelatnost, koju smo ute-meljili davne 1953. godine, a go-dišnje se prikupi 180 tisuća doza krvi. Imamo 750 dobrovoljnih darivatelja krvi, a osnovali smo i Klub 100 kapi, koji okuplja dari-vatelje sa sto i više davanja krvi. Akcija Solidarnost na djelu redo-vito se održava svake godine u listopadu, kroz koju smo lani sa-kupili oko 16 i pol tisuća kuna, od kojih je pola otišlo za pomoć po-plavljenim područjima, a pola za Dom za starije i nemoćne osobe u Voloskom. Planiramo pokrenu-ti blog, kao izvrstan način da se u javnosti etabliramo kao struč-njaci u našim područjima djelo-vanja, da informiramo korisnike, savjetujemo ih i potaknemo na volontiranje. Također radimo i na uvođenju promjena, naime, naši volonteri trebaju shvatiti da inovativna kultura postaje novi standard, da stižu novi izazovi i promjene životnih potreba, da trebamo ići u korak s tržištem i potrebama te biti konkurentni kako bismo pružili kvalitetnu uslugu.

fNovost su i radionice zdrave prehrane i kuhanja zdrave hrane s degustacijama?

- Radi se o našem najnovijem projektu edukativno – kreativne kuhinje, u kojem sam se ja baš „našla“ jer volim i kuhati i dobro pojesti, a držim i do zdrave pre-hrane. Nekoliko radionica smo već imali, bili su nam i zanimljivi gosti poput Nade Rocco, Ivana Lesingera i drugih. Uskoro zapo-činjemo s ciklusom predavanja za građane o zdravom životu, koja će uključivati i degustacije zdrave hrane. Teme će biti ve-zane uz zdravu prehranu i dobru probavu, kao i o zdravom izbo-ru namirnica te užitku zdravog kuhanja, a voditeljica će biti dr. Ingrid Kinkela Baričević. Upravo dogovaram gostovanje poznate nutricionistice, autorice knjige „Istine i laži o hrani“ Anite Šupe. Mogu najaviti mnoga korisna predavanja kao i mnoge intere-santne goste.

fAktualna ste predsjednica Lions kluba Opatija, pa i tu vjerojatno već provodite neke humanitarne akcije?

- U Lionse sam se uključila prije nekih pet godina. Kako u sebi imam tu „humanitarnu notu“, lako sam se uklopila, a od starijih članova i mnogo naučila o huma-nitarnom radu. Već smo proveli dvije akcije – humanitarnu mod-nu reviju u Bečkom tjednu te tom-bolu na Bečkom balu, a planiramo i druge humanitarne akcije, kao i druženja naših članova.

fKrajem sljedeće godine spremate se u mirovinu, imate li već neke planove, nešto što želite raditi, a do sada niste za to imali vremena?

- Čeka me hrpa knjiga koje nikako da stignem pročitati, a nadam se da ću konačno naći i vremena za moj veliki hobi, a to je oslikavanje keramike. Imam pune kutije bijele keramike koju želim oslikati, a nikako za to ne nalazim vremena. Imam i veliki vrt, kojeg ću konačno urediti prema svojim zamislima te mogu samo reći da u mirovini zasigurno neću „miro-vati“... A srela sam i srodnu dušu, tako da mi je život postao lakši i ljepši...

NIKO

LA T

URIN

A

?- Nama ovdje izgleda kao da nam je tek sada poče-la sezona. U ovu proda-vaonicu svraćaju djeca iz obližnjih škola, koja nas posjećuju na marendi, i penzioneri – to su nam glavni kupci. Tijekom ljeta nam nije ni približno ova-ko, sada kada stalno radi-mo i pečemo kruh. Stranci koji ljeti dolaze naprave samo jedan đir po dućanu, možda kupe pokoju boči-cu vode, ali zapravo rade samo gužvu. Uđe njih de-setak pa ih uz to što peče-mo moramo malo i pratiti i vidjeti ako im što treba pomoći, a da onda na kraju kupe samo nešto sitno, ili pak ništa.

- U Opatiji je ove godine bilo puno turista, ali nije bilo puno potrošača. Okre-nuli smo se obiteljskom turizmu i nažalost oni nisu veliki potrošači – imaju svoj limit koji mogu potro-šiti, većina hotela im pru-ža doručak i večeru, bilo je prekrasno vrijeme i svi su uglavnom bili na plaži. Navečer je u našem choco baru tu i tamo bilo ponešto više ljudi, kada bi otišli pro-šetati nakon večere, ali sve je to prilično slabo. Vjeru-jem da najbolje rade kafići koji su uz more. Kada je kiša, onda mi radimo bolje – tako je bilo prošle godi-ne. Za nas je prošla sezona bila uspješnija.

TANJA VIDMAR (41), trgovkinja

MARIO GORJANAC (33), ugostitelj

8

List

Opa

tija

- Ova je sezona u našoj tr-govini bila uspješnija nego prošla. Lani je bilo kišno vrijeme i manje turista pa je i nama promet bio slabi-ji. S obzirom da je Opatija zimi mrtva, definitivno više posla imamo tijekom tih ljetnih mjeseci kada nam turisti dođu. Nalazimo se preko puta hotela, stoga nam često svrate gosti i gošće kada odlaze u šet-nju ili obilazak grada. Ina-če, u razdoblju kada nije sezona, promet se nešto pojača ako se održava kakav seminar u hotelu ili slično. Uspoređujući ovo i prošlo ljeto, može se reći da nam je posao išao bolje, ali ništa značajno.

- Ovo mi je druga sezo-na da radim na hotelskoj recepciji. Moji dojmovi o protekloj sezoni su vrlo pozitivni što se tiče po-sjećenosti i broja gostiju i gošći. Mogu reći da nam je tijekom ljetnih mjeseci uglavnom bilo gužvovito i većinu vremena nam je hotel bio skroz popunjen. Iako, i za vrijeme ostalih mjeseci u godini prilično smo popunjeni zahvalju-jući mnogim kongresima koji se ovdje održavaju. U usporedbi s prethodnom sezonom, rekla bih da je ova nešto bolja, pretpo-stavljam zbog vremena koje nam je ovo ljeto bilo naklonjeno.

- Imam apartmane na Vo-loskom, 300 metara od mora i meni su sezone uvijek iste, uvijek dobre. Danas ima puno turističkih agencija uz pomoć kojih i lakše popunjavam apar-tmane. U odnosu na prošlo ljeto ne mogu reći da sam primijetila neke značajne skokove, možda neki mali postotak. Iznajmljujem apartmane već četrdeset godina i promatrajući one prijašnje sezone ne znam bih li mogla uspoređivati jer je činjenica da ima sve više apartmana po Opatiji i okolici, pa je i konkurencija veća. Meni je dobro i zado-voljna sam i nadam se da će se tako i nastaviti.

- Kod nas u turističkoj agenciji sezona je bila po-lovično uspješna. U srp-nju i kolovozu je sve bilo popunjeno i neprestano sam bila na telefonu po-kušavajući bezuspješno pronaći slobodan apar-tman za goste. Ali, s druge strane su nam lipanj i ru-jan nažalost bili vrlo slabi. Mislim da je to zbog toga što hotelske grupacije u tim mjesecima rasproda-ju smještaj po akcijskim cijenama na portalima za grupnu kupovinu, a one su u rangu sa cijenama privatnih iznajmljivača u apartmanima, a mož-da čak i niže, pa se gosti opredjeljuju za tu opciju.

INES SLAVIĆ (48), trgovkinja

ANA MARIJA SKOMRAK (23), prvostupnica ekonomije

NADA RUBEŠA (74), privatna iznajmljivačica

SARA BENČINIĆ (28), magistrica ekonomije

VIŠE TURISTA ALI NE I POTROŠAČA

KAKVA JE BILA SEZONA?fPiše Sanja Monar, Snimio Nikola Turina

Povodom Svjetskog dana turizma, Financijska agencija je napravila usporedbu rezultata poslovanja poduzetnika tri turistička središta Hrvatske, među ko-jima se uz Rovinj i Dubrovnik pronašla i Opatija. Kon-solidirani financijski izvještaji upućuju da je najbolje rezultate ostvario Rovinj, uz 972,1 milijuna kuna neto dobiti, opatijski poduzetnici i poduzetnice ostvarili su povećanja za 36,6 posto uz neto dobit od 85,3 milijuna kuna, dok su u Dubrovniku zabilježili neto gubitak od 601,3 milijuna kuna. Kako su neki opatijski djelatnici ocijenili proteklu sezonu i jesu li na «svojoj koži» osje-tili bolje rezultate o kojima govori spomenuta analiza, saznali smo kroz ovu anketu.

9

ruja

n 2

015

.

ANKETA

11

ruja

n 2

015

.

TURIZAM

fPiše Ana Brumnjak Iličić

Nakon završetka vrlo uspješ-ne ljetne turističke sezone i velikog zadovoljstva pri-

vatnih iznajmljivača, vrijeme je za početak priprema i razmišljanje o idućoj sezoni. Pripreme bi zasi-gurno svima bile ugodnije, kada bi mogli dobiti neku bespovratnu potporu ili djelomično financiranje adaptacije apartmana, kuća za od-mor, izgradnju bazena i slično. No, odakle krenuti?

Za savjet smo upitali Stevu Žufića, vlasnika konzultantske tvrtke Adria Bonus d.o.o. iz Pore-ča. Njegova iskustva u Istri mogu biti od velike koristi i za sve zainte-resirane na liburnijskom području, a nadamo se da smo uspjeli i od-govoriti na neka od pitanja s kojim se građani obraćaju opatijskoj gradskoj upravi.

fVeć se dugi niz godina bavite savjetovanjem privatnih po-duzetnika u turizmu te iza Vas stoje mnogobrojni projekti. Mo-žete li nam predstaviti nekoliko uspješnica?

- Mi smo do sada, što se turiz-ma tiče, najviše radili u IPARD-u mjera 302 i tu su naši klijenti rea-lizirali oko 20-tak objekata, najve-ćim djelom kuća za odmor u Istri. Npr. u Jakovicima, Općina Tinjan, realizirali smo objekt ruralnog turizma u nekadašnjoj osnovnoj školi. U objekt je investirano oko 2 milijuna kuna, a bespovratna sred-stva bila su oko 550 tisuća kuna. Investitor je bilo poduzeće Cerot d.o.o., čiji su vlasnici građani opći-ne Tinjan, odnosno njih 42 s malim

DOBRI SAVJETI ZA MALE

PODUZETNIKE

Popis mogućnosti sufinanciranja za male poduzetnike u turizmu za 2016.Naziv programa Očekivani termin objave natječaja/poziva Više informacija

Konkurentnost hrvatskog turizma vjerojatno u veljači 2016. www.mint.hr

Poduzetnički impuls vjerojatno u veljači 2016. www.minpo.hr

Javni pozivi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost početak 2016. www.fzoeu.hr

Program ruralnog razvoja Podmjera 6.2. za ruralni turizam, ovom mjerom će OPG-ovi i druga poljoprivredna gospodarstva moći dobiti sredstva za pokretanje turističkog poslovanja na poljopri-vrednom gospodarstvu

siječanj – veljača 2016.g.

www.apprrr.hr, INFO CENTAR: LAG TERRA LIBURNA, Rukavac 60, 51 211 Matulji www.terra-liburna.hr

Program ruralnog razvoja Podmjera 6.4. za ruralni turizam kojom mjerom će OPG-ovi i druga poljoprivredna gospodarstva moći dobiti poticaj za pokretanje turističkog poslovanja

siječanj – veljača 2016.g.

INFO CENTAR: LAG TERRA LIBURNA, Rukavac 60, 51 211 Matulji www.terra-liburna.hr

udjelima u poduzeću. Radili smo i klasične kuće za odmor po cijeloj Istri. Klijenti koji su gradili te kuće ulagali su oko 200 do 250 tisuća eura, od čega su dobivali 75 tisu-ća eura bespovratnih sredstava.

fŠto je prethodilo realizaciji tih projekata, koliko se vremena čekalo i koji postotak dobivenih sredstava treba uložiti u doku-mentaciju?

znači da investitor ima jasnu sli-ku svog projekta i može krenuti u sljedeću fazu. Mnogi potencijalni investitori nemaju preciznu ideju što bi htjeli raditi, u što investirati, a baš je prva faza jako važna iz razloga što obično iziskuje više mjeseci pripreme. U svakom slu-čaju, obično je sljedeća faza izra-da poslovnog plana, investicijske studije ili studije izvodljivosti. Nije moguće precizno reći kolika su sredstva potrebna za pripre-mu, jer je svaki projekt drugačiji, no iz iskustva mogu reći da je to između 5 i 10 post ukupno, a to obuhvaća troškove projektanta, geodetske usluge i konzultan-ta. U gotovo svim natječajima uložena sredstva u pripremu projekata bila su priznati troško-vi projekata. Što se vremenske dimenzije samoga projekta tiče, tu treba reći da su takvi projekti sporiji od nekih drugih koji se npr. financiraju kreditnim sredstvima, jer se moraju zadovoljiti sve pret-postavke.

fČesto nam se javljaju gra-đani „jer su čuli da se nešto daje za apartmane“. Na koje se potpore misli?

- Tu se uglavnom misli na Konkurentnost hrvatskog tu-rizma, a u nekim slučajevima

i na Poduzetnički impuls. Oba programa se objavljuju negdje u veljači, nakon usvajanja Pro-računa RH za tekuću godinu. Ne treba zaboraviti ni javne pozive Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost, koji se ne odnose direktno na turističko poslovanje, već na poboljšanje energetske učinkovitosti kuća i turističkih kapaciteta. Isto tako, kad smo kod turizma, treba spomenuti prateću djelatnost – poljoprivredu. Za investiranje u poljoprivredu postoje velike mogućnosti, koje su već u ti-jeku i to u Programu ruralnog razvoja, Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo i u tzv. “vinskoj omotnici“ (natječaj je otvoren početkom listopada). Najinteresantnije mjere za male poljoprivrednike su: podmjera 4.1. za ulaganje u poljoprivredu i podmjera 4.2. za preradu poljo-privrednih proizvoda. Natječaj se očekuje za mjesec dana. Sada je u tijeku otvoren natječaj podmje-re 6.1. za mlade poljoprivrednike i biti će otvoren do 23. prosinca 2015. Otvaranje natječaja drugih podmjera Programa ruralnog turizma od kojih posebno nagla-šavam ekološku poljoprivredu, zaštitu autohtonih pasmina i sl. očekuju se početkom 2016.go-dine.

fStevo Žufić

- U svakom programu, bez obzira jesu li to EU fondovi ili pro-grami Vlade, potrebno je najprije pripremiti tehničku dokumenta-ciju za projekte, a to je glavni pro-jekt s troškovnikom i tehničkim opisom i tehničke specifikacije za opremu. Ovo je najvažnije uči-niti u što ranijoj fazi, bez obzira na objavu natječaja, jer kada je ta dokumentacija spremna to

12

List

Opa

tija

Ministarstvo gospo-darstva, u suradnji s poslovnom zajedni-

com, Europskom komisijom i ostalim državnim tijelima, aktivno provodi identifikaci-ju i poticanje smanjenja ad-ministrativnih opterećenja, odnosno uklanjanja regula-tornih prepreka slobodi po-slovanja.

Uprava za trgovinu i unu-tarnje tržište Ministarstva gospodarstva, kojom rukovo-dim, provela je pilot projekt uvođenja Standard Cost Mo-del (SCM) metodologije za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Riječ je o posebnom alatu u okviru sustava procjene uči-naka propisa kojom se mjeri administrativni trošak regu-lacije i pojedinih obveza za poslovni sektor. Odabrana su dva vrlo važna područja za hrvatsko gospodarstvo: trgo-vina i promet i posredovanje u prodaji nekretnina, koja za-pošljavaju gotovo 200 tisuća ljudi.

Riječ je o područjima nadležnosti Ministarstva gospodarstva a već su pro-vedena brojna regulatorna poboljšanja, uklanjanja pre-preka i smanjenja optere-ćenja. Pojednostavljeni su uvjeti otvaranja i poslovanja u području trgovine. Omo-gućen je nastavak obavlja-nja djelatnosti trgovine bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta, što pred-stavlja direktnu uštedu tr-govcima od oko 5 milijuna kuna godišnje . Olakšani su uvjeti za pokretnu trgovinu i internet trgovinu. Omogu-ćeno je da više prodajnih objekata istog trgovca na ra-zličitim lokacijama može ko-ristiti zajedničko skladište. Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima omoguće-na je prodaja hrane putem prodajnih automata i kada hrana nije u originalnom pakiranju, prodaja vlastitih proizvoda na malo izvan prodavaonica, unutar trgo-

MJERE ZA LAKŠE POSLOVANJE

vačkih centara, ustanova, u kiosku, putem automata i putem interneta.

Definirane su dodatne mjere za daljnja rasterećenja u području trgovine i posredo-vanja u prometu nekretnina. Započet je razvoj elektroničke procedure podnošenja zahtje-va za izdavanjem rješenja o ispunjavanju minimalnih teh-ničkih uvjeta za trgovinu i iz-davanjem rješenja za agente i posrednike u prometu nekret-nina. U postupku je smanjenje pristojbe na ishođenje rješe-nja o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta za minimalno 25% malim i sred-njim trgovcima. Planiramo pojednostaviti i digitalizirati plaćanje administrativne pri-stojbe na ishođenje rješenja. U postupku je ukidanje niza upravnih pristojbi u područ-ju trgovine i posredovanja u prometu nekretnina. Smanju-jemo učestalost ovjernih raz-doblja za vage te predlažemo oslobađanje poslovnih subje-

kata obveze dostave izvatka iz registra i ostalih podataka te obveze dostavljanja doku-mentacije u originalu i ovje-renim preslikama u postupku izdavanja rješenja. Uputili smo zahtjev Hrvatskoj gospo-darskoj komori za snižavanja cijene ispita kod stručnog os-posobljavanja agenata za po-sredovanje u prometu nekret-nina za minimalno 25%.

Na prijedlog Ministarstva gospodarstva Vlada je u ko-lovozu 2015. godine usvojila Akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Akcijski plan je važan korak prema regu-latornoj reformi poslovnog okruženja koja je prioritet hr-vatske gospodarske politike za povećanje konkurentno-sti i rasta te razine ekonom-ske slobode. Osnovni cilj je smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva, slijedom mjerenja troška regulacije, kako bi što više oslobođenog kapitala isko-ristilo za investiranje i novo zapošljavanje.

Cilj je Akcijskog plana smanjenje administrativnog opterećenja za minimalno 20% u području trgovine i posredovanja u prometu nekretnina do kraja 2015. godine te smanjenje admini-strativnog opterećivanja za 20% u dodatnih šest novih regulatornih područja do kra-ja 2016. godine, slijedom za-početog mjerenja optereće-nja u navedenim područjima, koje će trajati do kraja 2015. godine.

Područja smanjenja su osnivanje tvrtke i obrta, grad-nja, zaštita na radu, obnovlji-

vi izvori energije, sanitarni i zdravstveni uvjeti. Navedena područja odabrana su u su-radnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, glavnim partne-rom u projektu.

U suradnji s Ministar-stvom financija i ostalim ti-jelima radimo na prikupljanju i analizi nameta poslovnom sektoru. Tijekom rujna javno je objavljen Registar parafi-skalnih nameta. Registar će služiti za smanjenje, kontro-lu, analizu nameta te kao alat kojim se sprječava uvođenje novih nameta. Nakon što je u razdoblju od 2012-2014 parafiskalno opterećenje sniženo za oko 410 milijuna kuna, predloženim mjerama parafiskalno opterećenje se dodatno snižava za 300 mi-lijuna kuna u 2015. Identičan iznos planiramo smanjiti i u 2016. sa čime je upoznata i Europska komisija

Temeljem prenesene Di-rektive o uslugama započeli smo razvoj digitalnih pro-cedura za pokretanje posla i pristup mnogih uslužnim djelatnostima. Iste će biti dostupne putem hrvatske Jedinstvene kontaktne toč-ke (www.psc.hr), odnosno informacijske infrastrukture Središnjeg državnog portala za e-poslovanje. Za potrebe Jedinstvene kontaktne točke Ministarstvo gospodarstva je razvilo i dalo na objavu preko 100 dvojezičnih setova op-ćih i sektorskih informacija o uvjetima poslovanja u Hr-vatskoj. Pokrenut je i Centar unutarnjeg tržišta, niz alata koji olakšavaju poslovanje na europskom tržištu (www.cut.hr) kao konkretna podrš-ka hrvatskim izvoznicima ali i građanima.

GOSPODARSTVO

fPiše Vedran Kružić (pomoćnik ministra gospodarstva)

13

ruja

n 2

015

.

GOSTOVANJA

TURIZAM

TURISTIČKE NAGRADE OPATIJINa Danima hrvatskog turizma održanim u Poreču dodijeljene

su godišnje turističke nagrade najboljim destinacijama, subjekti-ma i pojedincima, a u Opatiju je otišlo čak pet nagrada. Prvo mje-sto pripalo je Opatiji u kategoriji Najuspješnija destinacija turizma zdravlja, ispred Malog Lošinja i Krapinskih toplica, a nagradu je primio gradonačelnik Ivo Dujmić. Drugo mjesto Opatija dijeli s Ri-jekom u kategoriji Hrvatska 365, Kupalište Lido Bevanda Beach Resort osvojilo je drugo mjesto u kategoriji Plaža godine, a u ka-tegoriji Čovjek ključ uspjeha u turizmu – djelatnik godine nagrade su dobili Andrej Barbieri iz restorana Bevanda, koji je proglašen najboljim kuharom i Goran Pavlović iz Turističke zajednice Grada Opatije, koji je proglašen najboljim djelatnikom u sastavu turistič-kih zajednica. K.T.

fPiše Ana Brumnjak Iličić

U Gradskom muzeju Grada Bad Ischla 17. listopada otvorena je izložba mla-

dog liburnijskog slikara Vedra-na Ružića. Izložba predstavlja nastavak uspješne suradnje s austrijskim gradom prijateljem te je organizirana uz financij-sku potporu Grada Opatije. Slike „Mačka z Voloskega“ i još nekoliko slika tipičnih opatij-skih motiva, na dan otvorenja bile su upotpunjene prezenta-cijom istoimene slikovnice na njemačkom jeziku u izdanju „Adamića“.

Izložba slika u poznatom austrijskom odmaralištu pred-stavlja zanimljiv oblik promo-cije Opatijske rivijere, a cjelo-kupni promidžbeni paket, uz klasičan turistički materijal, zaokružen je podjelom čoko-ladica s likom vološćanskog

MAČAK S VOLOSKEGA U BAD ISCHLU

Zanimljivo je da je današnji Gradski muzej Grada Bad Ischla ustva-ri nekadašnji Hotel Au-stria, na čijem su bal-konu car Franjo Josip i carica Sissi objavili svo-je zaruke i to samo dva dana nakon upoznava-nja na istome mjestu. Zbog prirodnog šarma carice Sissi, javnost ju je obožavala i poimala kao lik iz bajke. Mla-di par vjenčao se 24. travnja 1854. u Beču, a ostalo je povijest...

mačka koje je izradio atelier „Ecostyle“. Na otvaranju su uz autora nazočili gradonačelnik Bad Ischla Hannes Heide i opa-tijski gradonačelnik Ivo Dujmić, te suautorica slikovnice Eliza-bet Jovanović

Prilikom otvaranja izlož-be gradonačelnik Heide rekao je da mu je izuzetno drago da u svom gradu može ugostiti mladog i perspektivnog umjet-nika, te da je to dobar način za promociju mladih umjetničkih snaga između dva zbratimljena grada.

- Ovo su pravi oblici par-tnerske suradnje, a na to se nadovezuje i EU projekt koji

trenutno pripremamo zajedno s Opatijom, zaključio je Heide.

Svoje zadovoljstvo na-stavkom uspješne suradnje istaknuo je i gradonačelnik Dujmić, koji se prisjetio ovo-godišnje suradnje za vrijeme velike hortikulturalne izložbe, kada je Opatija u Bad Ischlu dobila istoimenu šetnicu. Predstavio je slikovnicu „Ma-čak z Voloskega“ i najavio da će se uskoro podijeliti djeci u vrtićima Bad Ischla kako bi se upoznali s Opatijom, odnosno Voloskom.

Izložba Vedrana Ružića ostaje otvorena do 31. listopa-da.

fAutori slikovnice “Mačak z Voloskega” Vedran Ružić i Elizabet Jovanović u Gradskom muzeju Bad Ischla u društvu gradonačelnika Ive Dujmića i Hannesa Heidea te uzvanika iz grada domaćina

15

ruja

n 2

015

.

JUBILEJI

15

lipan

j 20

15.

fPiše Marijana Smokvina

Thalasso wellness centar Opatija, prvi medicinski wellness centar u Hrvat-

skoj, je u društvu mnogobroj-nih uzvanika svečano obilježio desetu godišnjicu postojanja. Osnivanje wellness centra što djeluje u sklopu Specijalne bol-nice za medicinsku rehabilitaci-ju bolesti srca, pluća i reumatiz-ma Thalassotherapije Opatija je jedan od najznačajnijih do-gađaja hrvatskog zdravstve-nog turizma ovog desetljeća. Opatija je oduvijek bila poznata lječilišna destinacija i upravo je zdravstveni turizam ono oko čega i danas gradi svoju turi-stičku ponudu. S tom idejom je osnovan i Thallasso wellness centar.

Mnogo se toga desilo u proteklih deset godina. Krenuli smo skromnih želja. Pokuša-li smo ustanovu koja je imala svoje temelje od 1957. godine, na kardiologiji i reumatologiji izdignuti iz vremena u kojem jesmo. Želja nam je jačati dje-latnost medicinske estetike, postati regionalni centar sport-ske individualizirane terapije te središte cjeloživotnog učenja riječkoga Medicinskog fakulte-ta za tradicionalne kineske me-tode liječenja. Zapravo ona pa-radigma kojom idemo i dalje je

DESET GODINA THALASSO WELLNESS CENTRA

biti ispred trenda, a ne u trendu rekao je ravnatelj Thalassothe-rapije Viktor Peršić.

Veliku zaslugu za to gdje su Thalassotherapia i Thalasso wellness centar danas ima Pri-morsko goranska županija.

- Te 2002. godine, kada smo kao županija preuzeli uprav-ljačka prava Thalassotherapije Opatija od države, zatekli smo ruinirane zgrade. Nije tada bilo lako odlučiti o ulaganju 50 mi-lijuna kuna, ali se pokazalo da nismo pogriješili. Sanirali smo ih i pokrenuli niz ulaganja te je dosad u ovu ustanovu ulo-ženo oko 100 milijuna kuna, istaknuo je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

Thalasso wellness centar uživa veliko povjerenje doma-ćeg stanovništva.

Većina naših posjetitelja su upravo domaći stanovnici i jako smo sretni zbog toga. Ipak, mi se bavimo zdravstve-nim turizmom, odnosno medi-cinskim wellnessom, a naš cilj je produžiti turističku sezonu u čemu zahvaljujući velikom bro-ju posjeta inozemnih gostiju van glavne turističke sezone, i uspijevamo, istaknula je vodite-ljica Thalasso wellness centra Sandra Martinčić.

Na svečanosti proslave de-setog rođendana bio je i mini-star zdravlja Siniša Varga koji je rekao da je Thalassothera-

- Marketinške aktiv-nosti Thalasso wellness centra usmjerene su pri-je svega prema izgradnji imidža centra izvrsnosti medicinskog wellnessa s educiranim i stručnim kadrom, a sama promo-cija proizvoda zdrav-stvenog turizma ima za cilj etablirati imidž Thalassotherapije Opa-tija i Thalasso wellness centra kao zdravstvenog i znanstvenog brenda i lidera zdravstvenog tu-rizma Opatije, Kvarnera i Hrvatske, istaknuto je na proslavi.

pia Opatija, odnosno Thalla-sso wellness centar, perjanica zdravstvenog turizma u Hrvat-skoj te da se želi postići da hr-vatsko zdravstvo bude i dio gospodarstva.

Thalasso wellness centar se proteže se na 2500 četvor-nih metara. Ima bazen, sau-ne i druge wellness sadržaje, medicinske sadržaje za reu-matske bolesti, osteoporozu i druge, salon ljepote te dio za istočnjačku medicinu. Sadržaji Thalasso wellness centra na-dopunjuju medicinske usluge Thalassotherapije i tako pred-stavljaju potpuno novu granu wellnessa – medicinski well-ness.

fI ministar zdravlja Siniša Varga došao je obilježiti 10 godina Thalasso Wellness Centra

fZa uspjeh Thalasso Wellness Centra zaslužni su vrijedni djelatnici

NIKO

LA T

URIN

A

NIKO

LA T

URIN

A

16

List

Opa

tija

VODOISTRAŽNI RADOVI KRISTAL

Na obalnom području od Opatije do Lovrana istječu velike količi-

ne podzemne vode, koje se ne mogu koristiti za javnu vodoopskrbu zbog zasla-njenja koje se javlja tijekom sušnog razdoblja. Do sada su provedena brojna istra-živanja s ciljem iznalaženja mogućnosti zahvaćanja podzemnih voda prije zone miješanja s morskom vo-dom.

Osnovni cilj ove faze istraživanja je izrada istraž-no-eksploatacijskog zdenca

u zaleđu Opatije, u dubokom jarku ispod naselja Kolavići, dubine 300 m, odnosno do dubine od cca 100 m ispod razine mora iz kojeg će se moći crpiti podzemna voda s kapacitetom od 20 l/s.

Navedene količine vla-stite vode znatno bi doprini-jele poboljšanju vodoopskr-be na području Liburnije.

Za potrebe pristupa izve-sti će se privremeni put od podnožja vijadukta Anđeli do mjesta bušenja. Zbog što manjeg zadiranja u pri-rodu privremeni pristupni

put postavljen je kroz potok, te će se po završetku rado-va potok urediti i vratiti u prvobitno stanje.

Za izvođenje vodoistraž-nih radova izvorišta Kristal raspisano je javno nadme-tanje te je odabran najpo-voljniji izvoditelj zajednica ponuditelja FIL.B.IS. projekt d.o.o. Zagreb i Svigo-teh d.o.o Rijeka. Nadzor nad izvođenjem radova pro-veo je Opatija projekt-hidro d.o.o. Opatija, a do sredine listopada izbušeno je 163 metara dubine.

17

ruja

n 2

015

.

MARUNADA

Hoće li ili neće ove godine biti maruna bilo je pitanje koje su mnogi stanovnici

liburnijskog područja postavl-jali proteklih mjeseci. Odgovor je stigao u listopadu, mjesecu u kojem maruni sazrijevaju, i u kojem se održava tradicionalna Marunada. Kako je Dobreć 17. i 18. domaćin jedne od fešti, upu-tili smo se tamo za vrijeme nje-zine pripreme, te saznali kakav je urod maruna, što se poduzima u očuvanju šuma, ali i kakve se slastice od njih pripremaju. Moreno Negrić, predsjednik Mjesnog odbora Dobreć već je godinama uključen u akcije re-vitalizacije marunovih šuma, a kako njegova obitelj posjeduje i šumu maruna, to je i sugovornik koji meritorno može reći kakav je ovogodišnji urod , ali i što se sve čini kako bi se maruni sačuvali za naredne generacije.

- Zadnjih godina urod je bio slab, no ove godine zahvaljujući i vremenskim prilikama maruna ima dosta, i to kvalitenog. Un-azad nekoliko godina marune je napala osa šiškarica koja je uzrokovala njihovo propadanje. Da bi se to spriječilo poduzete su akcije, čiji su koordinatori bili Udruga Lovranski marun i njezin predsjednik Ante Bis-tre, Park prirode Učka i dr.sc. Dinka Matošević iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastre-barsko. Jedna od najznačajnih akcija bila je u travnju kada su na području Lignja, Dobreća, Lovranske Drage i Poljana puštene mušice (Torymus si-nensins) koje uništavaju ose šiškarice. Mislim da je i to je-dan od razloga ovogodišnjeg dobrog uroda. Boljem urodu doprinosi i sanitarna sječa s kojom treba nastavljati, jer je važno da se stabla maruna održavaju i ne zapuštaju. Apeli-ram i da se mladi ljudi još više uključe u očuvanje i zaštitu maruna, jer zaista bi bilo šteta da Dobreć, ali i susjedni kra-jevi ostanu bez maruna i svega onoga što se s njima povezuje, od načina branja i pripreme, pa do tradicionalnih manifestacija - zaključuje Negrić, te nadodaje da su se i ove godine organiza-

OPET IMA DOMAĆEG MARUNAfPiše Lidija Lavrnja Snimio Nikola Turina

tori Marunade pobrinuli da na njoj bude maruna, ali i zabave, uz Mustafe, Bandite, Okrogle muzikante, Pointe, Limenu glaz-bu Lovran, te nastup učenika Osnovnih škola Lovran i Dobreć.

A da se ove godine Dobrećani imaju čemu radovati, potvrđuje i Edita Turković, čija obitelj također posjeduje šume maruna.

- Protekle četiri godine urod maruna bio je jako slab. Međutim, ove godine mogu

reći da sam jako zadovoljna, jer maruna, i to dobrog, ima dosta. Svi u familiji smo ovih dana u šumi i skupljamo marune. Nije to lak posao, pogotovo za one koji se penju na stara stabla koja su dosta krhka i lako se s njih može pasti. No, moj suprug Valter se ne ustručava, i jedan je od onih koji još uvijek klate marun. Inače, kod maruna razli-kujemo dubenac koji je dugotra-jniji i može ga se sačuvati sve do marta, te branac koji se treba is-koristiti u roku od nekoliko dana. Marun pripremam na uobičajene načine, pečem ga, kuham i radim kolače, a nekad su Dobrećani imali još jedan zanimljiv način kako su ga koristili. Ispekli bi marun, a onda ga onako toplog stavljali u bijelo vino.

Priči o marunima pridružila se i Morenovana mama Marija Negrić, koju smo zamolili da nam nešto više kaže o slastica-ma od maruna, jer bez njih ova priča ne bi bila zaokružena.

- Nažalost, već više godina na Marunadi domaće žene ne prodaju svoje kolače. Unazad nekoliko godina zakonskom regulativom odlučeno je da ukoliko se nema registriran obrt takva prodaja nije moguća. Dvadeset godina žene su na Marunadama prodavale svoje kolače, koji su uvijek bili jako traženi i nikada se nitko od njih nije otrovao. Žene u Dobreću željele bi da ih zakonski propisi ne ometaju, i da opet mogu na Marunadama prodavati svoje rolade, kuglice, kesten pire i druge kolače- ističe naša sug-ovornica.

fMoreno i Marija Negrić, i Edita Turković u dobrećanskoj šumi

18

List

Opa

tija

fPiše Kristina Tubić

Dvadeset godina svog postojanja obilježili su članovi Udruge dragovo-

ljaca i veterana Domovinskog rata (UDVDR) Ogranka Opatija u Vili Antonio 7. listopada. Uz mnogobrojne članove, sveča-noj sjednici prisustvovali su i gradonačelnik Ivo Dujmić, zamjenik gradonačelnika Fer-nando Kirigin, predstavnik UDVDR-a Rijeka Pavao Svetić, ravnateljica Hotelijersko-turi-stičke škole Ksenija Beljan te predsjednik UABA-e Opatija Oleg Mandić, program je vo-dio Dražen Turina – Šajeta, za glazbeni dio pobrinula se klapa Skalin, a prigodne stihove reci-tirao je pjesnik Dino Đelmo. Predsjednik opatijske UDVDR-a Anto Josipović podsjetio je

fPiše Kristina Tubić

Volonter Društva „Naša djeca“ Opatija Ivan Nino Kašić boravio je u rujnu u

Opatovcu, gdje se pridružio mno-gobrojnim volonterima i poma-gao izbjeglicama koji su morali napustiti svoje domove i krenuti u neizvjesnu budućnost. U impro-viziranim šatorima članovi DND-a iz Vinkovaca u suradnji s UNI-CEF-om, organizacijom Save the Children i Crvenim križom orga-

NINO U OPATOVCU POMAGAO DJECI

DVADESET GODINA UDVDR-a OPATIJA

prisutne na rad udruge u pro-teklih dvadeset godina.

- Iako je Domovinski rat još bio u punom jeku, 1993. godine uočena je činjenica da netko mora voditi brigu i skrb o hrvatskim braniteljima koji se vraćaju s ratišta i njihovim obiteljima te im olakšati uklju-čivanje u civilni život, pa je 31. srpnja osnovana UDVDR RH, na čelu s predsjednikom Đurom Dečakom, generalom u miru. Opatijski je ogranak osnovan 7. listopada 1995. godine na inicijativu 14 brani-telja s liburnijskog područja. Predsjednik je bio Mirko No-voselić, tajnik Zoran Škrokov, u Izvršnom odboru bili su An-ton Kalc, Branko Ivanković, Tomislav Kolak, Lino Hrvatin, Mate Babić i Zoran Škrokov, u Nadzornom odboru Željko

sjećanje na žrtve Vukovara i Škabrnje, hodočastimo u Ma-riji Bistrici, surađujemo s Crve-nim križem... Pisali smo strani-ce moderne hrvatske povijesti i nitko nam to ne može oduze-ti. Želje nam je promijeniti Za-kon o hrvatskim braniteljima, jer danas biti branitelj, ne zna-či gotovo ništa. Naš ogranak slovi za jednog od najboljih u Hrvatskoj, ali smo svjesni da uvijek može bolje i više, ista-knuo je Anto Josipović.

Markić, Robert Špiljak i Damir Kramer, a u Sudu časti Boris Žic, Anto Josipović i Damir Gr-gurić. Od tada do danas oku-pljamo hrvatske branitelje, po-mažemo njihovim obiteljima, čuvamo istinu i uspomene na Domovinski rat, štitimo čast i dostojanstvo poginulih te or-ganiziramo brojna kulturna i sportska druženja branitelja. Posjećujemo ličko ratište, or-ganiziramo svečani mimohod za Dan pobjede, obilježavamo

OBLJETNICE

nizirali su mjesta za igru, kako bi mališani igrom ispunilisvoje vri-jeme i barem na kratko zaboravili gdje su. Nino je iz Ičića, volontira u opatijskom DND-u već tri go-dine, sudjeluje u radu Igraonice za djecu s posebnim potrebama „Kolibrići“, a završio je i edukaci-ju za rad s djecom i organizira-nje kreativnih igara pri Savezu DND-a. Još na samom početku izbijanja izbjegličke krize, člano-vi i volonteri DND-a pokrenuli su akciju „Sačuvajmo djetinjstvo djeci izbjeglicama“, koja se ubr-zo proširila na cijelu Hrvatsku te sakupljaju donacije i pomoć, a čim je iz Vinkovaca stigao poziv u pomoć za rad na terenu s dje-com izbjeglicama, Nino nije puno razmišljao – spakirao je torbu i krenuo. Vrativši se s mađarsko-srpske granice, uputio je svim ljudima dobrog srca apel za po-moć, istaknuvši kako je situacija

u Opatovcu uživo još puno gora no što to izgleda na televiziji. Dir-ljiva druženja s djecom i njihovim roditeljima koji se možda nikad neće vratiti svojim kućama i ne znaju kakva ih budućnost čeka, zauvijek će nositi u sjećanju.

- Kad sam krenuo za Opato-vac, očekivao sam tešku situaci-ju o kojoj sam gledao na televizji, no na ono što me tamo dočekalo, ništa me nije moglo pripremiti. Tisuće ljudi, kaos, puno djece, trudnica, mnogi spavaju na de-kama na goloj zemlji. Tada ih je tamo bilo oko 5 tisuća, da bi ih tijekom noći stiglo još 10 tisuća. Do svog šatora nisam uspio stići do sljedećeg dana, odmah sam se pridružio volonterima koji su dijelili odjeću, hranu i vodu. Bilo je hladno, a većina ljudi iz Srbije je stizala u ljetnoj obući i odjeći, mnogi u japankama, puni žulje-va, gladni, žedni i prestrašeni od

neizvjesnosti koja ih čeka. Mo-ram pohvaliti našu policiju i voj-sku, zaista čine nadljudske na-pore da pomognu, a vrlo se lijepo ophode s izbjeglicama, nježni su djecom i ne štede osmijehe i lije-pu riječ. S volonterima UNICEF-a i DND-a iz Vinkovaca i Varaždina pomagali smo najmlađima da im vrijeme u kampu prođe što ljep-še, u crtanju, druženju i igri te da im barem na kratko, odvrati-mo misli od sumorne stvarnosti. Djeca su uglavnom crtala svoje kuće, jer im nedostaju domovi. Neki nisu nikad čuli za Hrvat-sku, a neki znaju za nas, najviše preko nogometa i Luke Modrića. Svi se nadaju da će uspjeti stići do Njemačke ili Švedske, jer su čuli da je tamo bolji život, ispri-čao je Nino te poručio svima da pomognu, ako ikako mogu, bilo donacijama, bilo da dođu i sami volontirati.

MEĐU IZBJEGLICAMA

NIKO

LA T

URIN

A

19

ruja

n 2

015

.

Ostalo u ponudi: sjedeće garniture, regali, ma-draci, tapecirani kreveti, moderni i klasični sto-lovi i stolice, stilski namještaj, shabby chic.....

SAV NAMJEŠTAJ PROIZVEDEN JE ISKLJUČIVO U HRVATSKOJ, SLOVENIJI I ITALIJI.

OPREMITE ŠKOLARCE NA VRIJEME! 20% POPUSTA NA

DJEČJE SOBE ALPLES I HESPO

www.2md.hr

RASPRODAJA POJEDINIH MODELA NAMJEŠTAJA IZ

SALONA. POPUSTI DO 50%! ISPORUKA ODMAH!

Početkom listopada krenu-la je „nulta“ faza uređenja Luke Opatija, a do kraja

studenog trebao bi biti izgrađen novi gat na kojem će se moći pri-vezati brodovi do dužine 40 meta-ra. Gradnjom novog operativnog gata rasteretit će se postojeći dio operativne obale te će se proširiti i sanirati pristanište radi sigurni-jeg priveza i povećanja putničkog prometa luke. Radi se o projektu gradnje gata za turističke brodo-ve ukupne vrijednosti 2,7 milijuna kuna, u čemu Ministarstvo sudje-luje subvencijom od milijun kuna, PGŽ s iznosom od preko milijun kuna, Grad Opatija sa 100 tisuća kuna, dok ostatak osigurava Luč-ka uprava Opatija – Lovran - Mo-šćenička Draga.

Radove su na konferenciji za novinare 5. listopada u Hotelu Royal najavili zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastruk-

GRADNJA «NULTE FAZE» OPATIJSKE LUKEfPiše Kristina Tubić ture Zdenko Antešić, zamjenica

župana PGŽ Marina Medarić, pro-čelnica UO za pomorsko dobro, promet i veze PGŽ Nada Milošević, gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić, ravnatelj Lučke uprave Opatija – Lovran - Mošćenička Draga Zdrav-ko Debelić, predsjednik Upravnog vijeća LU Opatija-Lovran-Mošće-nička Draga O’Brien Sclaunich te predstavnik tvrtke BSK Commer-ce d.o.o. Boris Sabolić, izvođača radova „nulte“ faze uređenja Luke Opatija.

– Ovo je značajan zahvat jer će Opatija njime podići razinu kvalitete turističke ponude. U protekle tri i pol godine osigu-rali smo iz državnog proračuna za sve županijske luke oko 92 milijuna kuna, od toga je na 11 projekata u ovoj županiji otišlo 32 milijuna kuna. Tim sredstvi-ma podigli smo standard župa-nijskih luka, odnosno kvalitetu i komfor putovanja između obale i otoka, istaknuo je Antešić.

Gradonačelnik Dujmić pod-sjetio je da se u opatijsku luku nije godinama ulagalo te da je ovo još jedan projekt kojim se gradi „novo lice“ Opatije. Nulta faza je tek početak, a po njenu okončanju svi će biti zadovoljni – i domaće stanovništvo i brodari, jer će se osim uređenja vezova domicilnog stanovništva, omogućiti privez izletničkim brodovima te tako ra-steretiti glavna luka gdje se sada vezuju brodovi za jednodnevne turističke izlete.

Zamjenica župana navela je koliko se radilo i ulagalo u županij-ske luke u posljednjih 15 godina, a što je rezultiralo povećanjem bro-ja vezova, podizanjem standarda, ali i povećanim prihodima osam lučkih uprava koji su sa 25 miliju-na narasli na 50 milijuna kuna.

Po završetku građevinskog dijela »nulte« faze, krenut će i obnova obližnjeg kupališta ispod hotela Royal, nakon čega slijedi i „prva“ faza projekta i ulaganje u komunalni dio lučice.

INVESTICIJE

20

List

Opa

tija

ZDRAVLJE

KUDA NA REKREACIJU

Opatija se može pohvaliti da je u samom vrhu što se tiče rekreacije, naime,

prema statističkim podacima u Opatiji se preko 30 posto gra-đana bavi organiziranom sport-skom rekreacijom, što je daleko iznad hrvatskog, pa i europskog prosjeka. Rekreacija je važna

za sve dobne skupine, a naro-čito za starije generacije, koje su izloženi povećanom riziku od raznih oboljenja. Stručnjaci kažu da će nam vježbanje po-moći da se osjećamo bolje, da izgledamo ljepše, izbjeći ćemo depresiju, smanjiti razinu stre-sa u organizmu, dobiti vrijeme samo za sebe i poboljšati psi-hološko stanje. Ako redovno vježbamo, postat ćemo i pro-

fPiše Kristina Tubić

fSnimio Nikola TurinaK

ŠR G

OR

OV

O

KŠR Grohovo nositelj je športske rekreacije u Opatiji već 60 godina te organizira aktivnosti od predškolske dobi do umirovljenika te za osobe s invaliditetom. U nji-hove redovne i povremene sportsko rekreativne aktiv-nosti te manifestacije uklju-

ABSOLUTE FITNESS AND AEROBIC CENTRE

Absolute Fitness and Ae-robic Centre na katu dvorane „Marino Cvetković“ nudi pre-gršt aktivnosti: Yogu, Pilates, Tae Bo, Body Workout, Polle Dance, Powerplate, Men Mix,

Burn & Tone i CrossFit. U po-nudi su i privatni treninzi. Teretana je otvorena svako-ga dana, a sve informacije i termini mogu se pogledati na www.absolutus-sport.hr i tel:

0952241119, 0952241120 i 051445150. Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 8.00 do 22.00 h, subotom od 9.00 do 20.00 h i nedjeljom od 16.00 do 20.00 h.

Udruga za promicanje zdravog života „Spiritus mo-vens“ u dvorani hotela Opa-tija održava Zumba Fitness utorkom i četvrtkom od 20.00 do 21.00 h pod vod-stvom Melite Doričić; Pila-tes ponedjeljkom, srijedom i petkom 19.30 do 20.30 h te Yogu ponedjeljkom, sri-jedom i petkom od 17.45 do 19.30 h pod vodstvom Ivice Pađena.

Športsko - rekreacioni klub „Dynamic“ u hotelu Admiral nudi fitness za sve dobne skupine uz stručne savjete i izradu progra-ma prilagođeno uzrastu, uz pri-stupačne cijene. Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka do 9.00 do 22. h te subotom od 9.00 do 14.00 h. Informacije na tele-fon 0919367986.

Sport Vizija svoje Happy and Healthy programe nudi u Fitness dvorani u GH 4 Opatijska cvijeta - vježbanje Power Pilatesa (s re-kvizitima i bez rekvizita) ponedjeljkom i srijedom u 20.00 h te utor-kom i četvrtkom u 8.30 h uz voditeljicu Katarinu Zaraj, licenciranu instruktoricu Hrvatske olimpijske akademije; Slim & Conditioning ponedjeljkom i srijedom u 19.00 h. Info na www.sportvizija.hr.

DYNAMIC

SPORT VIZIJA HAPPY AND HEALTHY

21

ruja

n 2

015

.

KUDA NA REKREACIJU

SPIRITUS MOVENS

Yogu s Renatom Reiner možete vježbati u GH 4 Opatij-ska cvijeta – TriYoga Flows (fluidni oblik Hatha yoge) po-nedjeljkom u 9.15, utorkom u 18.20 i četvrtkom u 18, 20 h; Hormonalna Yoga utorkom u 17.30 h; Strech and Relax Golden Age (prilagođeno za stariju dob 65+) ponedjeljkom i srijedom u 9.00 h te Breathe and Relax Techniques (tehnike disanja, opuštanja i meditacija) četvrtkom u 17.30 h. Sve informacije i termini na www.renatareiner-yoga.com.

YOGA S RENATOM

REINER

Tae bo i funkcionalni trening za žene održava se u dvorana Liburnija na Voloskom uz vodstvo trenera Fedora Nalisa pone-djeljkom, srijedom i petkom u 21.00 h.

Dr. MaxSandOr se nalazi preko puta opatijske tržnice te nudi vibracijski trening na aparatu Power Plate (kratko trajanje treninga uz brzi efekt) i anticelulitnu masažu. Ter-mini se mogu dogovoriti na tel: 0911701706.

DR

. MA

XSA

ND

OR

čuje se godišnje i do 4 tisuće sudionika. U sportskoj dvorani „Marino Cvetković“ badminton se održava ponedjeljkom od 17.30 do 19.00 i srijedom 18.30 do 19,45; Aerobic Body dance harmony s Rominom Muškar-din utorkom i četvrtkom 18.30 do 19.30; nogomet četvrtkom

u 21.30; Sportsko rekreativne aktivnosti za umirovljenike čet-vrtkom od 10.30 do 11.30 te u dvorani Liburnija u Voloskom Aerobic TNS (trbuh, noge stra-žnjica) ponedjeljkom i srijedom od 19.00 do 20.00 h. Redovito se organizira i Nordijsko hoda-nje – info 0914200650.

TAE BO I FUNKCIONALNI TRENING ZA ŽENE

duktivniji, ali i optimističniji. Prošetali smo Opatijom i uvjerili se da se gotovo na svakom ko-raku nudi neki vid rekreacije - od aerobica, fitnessa i pilatesa, pre-ko yoge, vibracijskog treninga i dancea, pa do tae boa i zumbe, kao i „egzotičnije“ aktivnosti po-put pole dancea (vježbanje na šipci), Uechi Ryu karatea i Tai Chia. Neke aktivnosti popratili smo slikom te donosimo termi-

ne vježbanja, a uz njih ističemo i Rekreativno vježbanje za žene s elementima borilačkih vješti-na u Opatija Fight Clubu u ma-loj dvorani „Marino Cvetković“ ponedjeljkom, srijedom i subo-tom u 20.30 sati te Uechi Ryu karate i Tai Chi u dvorani Ugo-stiteljske škole Opatija pone-djeljkom i srijedom u 20.00 sati pod vodstvom Viktora Iglića tel: 0913327021.

«LILI» ZA SVE GENERACIJE

- Moj stari salon bio je

poznat po tome što su klijenti

mogli posuditi knjige, a u no-vom prostoru

nažalost za knjige nema

mjesta, ali se zato preko puta nalazi knjižara, ističe vlasnica

salona i kaže da su njoj

knjige puno po-mogle da bolje

razumije kli-jente, odnosno

njihove želje.

fPiše Marijana Smokvina

Frizerski salon “Lili” je nakon šesnaest godina poslovanja u Ulici svetog Florijana kod

Ugostiteljske škole preselio na novu lokaciju u Ulicu maršala Tita 49 – u blizini caffe bara Amadeus. Poznata opatijska frizerka Ljiljana Peruč na preseljenje se odlučila jer je željela biti bliže centru, odnosno u glavnoj ulici.

- Ono je bila lijepa lokacija, ali je veliki problem bio parking. Klijenti su morali napraviti i po nekoliko krugova Opatijom dok bi našli mjesto. A i na staroj lokaciji je bilo malo vjerojatno da će netko slučajno doći, dok sam ovdje uz glavnu prometnicu gdje dosta lju-di vidi reklamu i dođu – pojasnila je frizerka s dvadeset i pet godina iskustva. Ono što je vodi naprijed i zbog čega je opstala sve ove go-dine je, kaže, ljubav prema poslu.

U frizerski salon Lili dolaze sve dobne skupine, muškarci, žene i djeca.

- Klijentela je stvarno šarolika. Puno je gospođa koje su odlučile dio godine stanovati u Opatiji, jer su ovdje kupili nekretnine, pa tako promijeniti i frizera. Sada su moje redovne klijentice. Ovo ljeto usluge su dosta tražili i Austri-janci, gosti hotela Miramar. Zatim sve je više mladih dečki koji drže do svoga izgleda, redovno dolaze na šišanje, vole retro frizure. A najzanimljivije je kada se okupe tri generacije žena - nona, kći i unuka, i naravno svaka ima fri-zuru prilagođenu svojoj dobi, gov-ori Peruč i ističe da je od praćenja trendova važnije da frizura odgov-ara osobi, obliku lica, stilu i osob-nosti.

- Najljepše je čuti kada kli-jenti kažu da ih pitaju “gdje si bila na frizuri”, kada ljudi prepoznaju

ono što radiš. I ne mislim samo na frizuru, svatko vas može ispravno ošišati, ali treba znati pogoditi frizuru za određenu osobu, što joj stoji – kaže frizerka Lili, koja se ovim putem zahvaljuje svojim vjernim klijentima i poziva one

koji još nisu bili kod nje na frizuri da dođu. Iako je u Opatiji veliki broj frizerskih salona Lili se ne boji konkurencije.

- Ima dosta salona, ali mislim da ima posla za svih i da smo svi zado-voljni. Ja jesam… zaključila je Lili.

MALI PODUZETNICI

24

List

Opa

tija

fPiše Marijana Smokvina

Uživati u ljepotama Učke vozeći se na biciklu zvu-či odlično, a od rujna ove

godine je ostvarivo i za sve one koji baš nisu u kondiciji. Naime, najam električnih bicikli nova je ponuda u Parku prirode Učka. Riječ je o projektu “Učka E-bike” Javne ustanove park prirode Učka i Turističke zajednice Kvarnera. U ponudi je deset bicikli vrijednosti 123 tisuće kuna, a projekt je su-

ŠETNJE NA BICIKLI UČKA E-BIKE

PROJEKTI

financiran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učin-kovitost.

Bicikle se mogu unajmiti na Poklonu, a namijenjene su svim posjetiteljima. Imamo dvije veliči-ne L i M, kao muške i ženske, ali mogu ih voziti i djeca jer nisu baš prevelike. Pripremili smo za naše posjetitelje i preporučene ture, odnosno mogu s interneta skinuti zapise i upisati ih u aplikaciju na svom mobilnom telefonu tako da u svakom trenutku znaju gdje su

na stazi i kamo se kreću. Inače, Učka pruža izvanredne mogućno-sti za ovaj tip rekreacije, a od sada je naš program Učka outdoor bo-gatiji i ovom mogućnošću najma. Moguće je unajmiti bicikle i uz vo-diča. Djelatnik parka može voditi grupu po trasi koju grupa izabere, rekao je ravnatelj Javne ustanove park prirode Učka Egon Vasilić.

Iako je riječ o električnim bi-ciklima koje uvelike olakšavaju vožnju i s kojima se i bez savršene kondicije može odvoziti i uzbrdicu, ipak treba uložiti napora da se sti-gne na odredište.

Ove bicikle su specifične po tome što imaju integrirani elektro pogon, znači imaju bateriju i elek-tromotor, ali one ne voze same, nema tu dodaj gasa pa - vozi. Bi-ciklist mora okretati pedale. Me-đutim, imate pet stupnjeva olak-šavanja napora. Odnosno, ove bicikle uz klasični mjenjač kojim regulirate napor, imaju još dodat-no pet stupnjeva elektro pogona izborom kojega sebi olakšavate kretanje. Uz bicikle, posjetitelje na Poklonu čekaju i zaštitne kacige i

sjedalice za djecu koje se monti-raju na biciklu, dakle na vama je samo da dođete, poručio je Vasilić.

Projekt “Učka E-bike” se na-dopunjava s projektom “Kvarner Outdoor”.

- Kad smo pokrenuli projekt Kvarner outdoor želja nam je bila potaknuti naše goste koji dolaze na Kvarner na aktivnosti na otvo-renom. Ovom ponudom opleme-njujemo našu Učku, ali i cjeloku-pnu ponudu na Kvarneru i nadamo se da će ovakvih aktivnosti biti i ubuduće. Ono što je naravno cilj ako govorimo o upravljanju desti-nacijom onda je da svi skupa za-jednički radimo za isti cilj, a to je zadovoljstvo gosta koji ne pamti samo kako je uređena i je li dobro uređena hotelska soba nego cjelo-kupni doživljaj na destinaciji. Ho-telijeri bi trebali svoje goste slati u druge dijelove naše županije kako bi uživali u svim onim blagodati-ma koje imamo ovdje i na taj način dobili onaj pravi doživljaj našeg turizma, rekla je direktorica Turi-stičke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov.

Cijena najma električnih bi-cikli su formirane, ali u planu je i osmišljavanje obiteljskih paketa. Za sada za jedan sat najma mora se izdvojiti 40 kuna, za tri sata 90, a za šest sati 150 kuna, dok cijeli dan, odnosno devet sati, električni bicikl se može voziti Učkom za 180 kuna.

Vereno d.o.o., M. Tita 162/3Radno vrijeme: 9.00 – 19.00 satiSubotom: 8.00 - 13.00 satiTel: 711-091; Mob: 091-577-8659

Željezarija Vereno

Posjetite nas!

na Slatini- PROGRAM “PLANTELLA” - RAZNE

ZEMLJE I GNOJIVA...- VAZE, PODMETAČI I ŽARDINJERE- NIJANSIRANJE BOJA ZA ZIDOVE, DRVO

I METAL- VRTNI ALAT I PRIBOR- CRIJEVA ZA ZALIJEVANJE + NASTAVCI

- STOLNJACI I PODNE OBLOGE- ODVLAŽIVAČI ZRAKA I PUNJENJA- BIOKILL UNIVERSAL I EXTRA- FILTRI ZA NAPE, VREĆICE S-BAG- SUŠILA ZA ROBU- ALUMINIJSKE LJESTVE

25

ruja

n 2

015

.

PUTOVANJAfTekst i fotografije: Zrinka Kostelić

Kada se u travnju ove go-dine tlo u Nepalu prvi put zatreslo, avionske karte

već su nam bile u džepu, a plan puta u glavi. Imali smo malo više od tri mjeseca za odluku - putovati ili ne? Slike razorenog Nepala obilazile su svijet, apeli za pomoć stizali sa svih stra-na, no apel nepalskog naroda za povratkom turista najmanje se čuo. Na jedan takav slučaj-no smo naišli na webu i istog treba odlučili putovati.

Tek kada smo stigli u Katmandu, postali smo svje-sni posljedica strašnoga po-tresa. Brojne kuće siromašnog stanovništva, bolje reći na-stambe, gotovo sve uništene, napukle, a mnoge djelomično i srušene, a uz ceste nakupine cigli i građevinskog materijala. Tu i tamo pokoji šator, koji je postao privremeni dom nekim obiteljima. Gledajući s Durbar squarea naokolo, gotovo da i nije bilo neoštećenog ili sru-šenog hrama, a iako podbočen stupovima, jedino se još do-nekle držao dom žive božice Devi Kumari, što su Nepalci smatrali posebnim znakom. Katmandu je vrlo dinamičan i kaotičan grad. Vožnja rikšom ili taksijem uskim uličicama Tamela i starog dijela gra-da, prava je avantura. No iz Katmandua se ne smije otići bez posjeta Pashupatinatu. To je kompleks hramova i mjesto gdje Hindusi spaljuju svoje mr-tve. Ritual spaljivanja može se vidjeti u potpunosti, sve do tre-

NEPAL TRI MJESECA NAKON POTRESA

nutka kada pepeo pokojnika završi u svetoj rijeci Bagmati. Iz Pashupatinata posjetitelji izlaze bez riječi, puni utisaka i mnogobrojnih pitanja, a viđe-ne slike i dojmove još dugo ne mogu izbaciti iz glave.

Za nas najvažniji dio puta bio je Annapurna circuit trek, jedan od najpopularnijih tre-kinga (avanturističkog hoda-nja i planinarenja u prirodi) u Himalaji. Posjetiti Nepal, a ne „trekati“ u Himalaji, isto je kao

biti u Rimu, a ne vidjeti papu. Annapurna circuit je dug oko 230 kilometara i obično se pro-lazi kroz 15 dana. Postoje ra-zličite varijacije, no mi smo od-lučili odraditi sve „po školski“. Od početne točke u Besisaha-ru na 760 metara nadmorske visine, preko Thorung La na 5416 m.n.v., pa sve do Naya-pula, gdje treking i završava. Bila je sezona monsuna, što u Himalaji znači skliske staze, brojne odrone, klizišta i horde

fPosljedice postresa u Katmanduu

masiva Annapurne (I-IV), Gan-gapurne, Dhaulagiri-ja, sedam i osamtisućnjaka koji oduzima-ju dah i u meni uvijek budi za-vist prema ljudima koji su imali dovoljno hrabrosti da se popnu tamo gore. Noćili smo u sim-patičnim selima kojih je bilo bezbroj na našem putu. Uvjeti su bili vrlo skromni. Domaćini su nam svake večeri sprema-li ukusna nepalska jela, a mi smo se uz Masala čaj družili s našim vodičima, sherpama i trekerima iz cijelog svijeta. Ne-procjenjivo!

Mnogo bi se moglo napisa-ti o Nepalu - kastama, religiji, zanimljivoj hrani, Ghurkama, shoppingu, prijevozu... No, ono što neku zemlju čini drukčijom i posebnom, to su njezini lju-di. A nepalski narod je zaista poseban. Kaže se da u Nepal prvi puta dođeš zbog planina, a da se ponovo vraćaš zbog nepalskog naroda, koji goste dočekuju s respektom i nama-ste pozdravom a ispraćaju ih sa Katom, šalom prijateljstva.

fPogled s visećeg mosta ostavlja bez daha

fPogled na Annapurnu IV, Annapurnu III, Gangapurnu i selo Ledar

pijavica. I sami smo se uvjerili kako je to točno, no bilo je to i 15 dana prekrasnih i nezabo-ravnih vizura. Savladavajući nadmorsku visinu, prolazili smo kroz zelena rižina polja i suptropske šume uz dolinu bučnih rijeka. Sa strmih litica slijevali su se vodopadi. Preš-li smo brojne viseće mostove, koji u meni uvijek izazivaju ne-lagodu. Kada su se šume i ze-lenilo razišlo, otvorio se pogled na predivne snježne vrhove

26

List

Opa

tija

UDRUGE

fPiše Lidija Lavrnja

Nakon što su neka od ovo-godišnjih predavanja već održana, Ogranak Matice

hrvatske u Opatiji u jesenskom i zimskom razdoblju nastavlja s organizacijom novih. Preda-vanje Roberta Kurelića Istra u osvit novog vijeka - imigracija, integracija i sukobi održano je u rujnu, a u listopadu će o životu i radu opatijskog slikara Ive Ka-line govoriti Berislav Valušek. U planu su i predavanja o povi-jesnim medaljicama trsatskog svetišta, hrvatskoj historiografiji u izdanjima Matice hrvatske, odljevu „mozgova“ iz Hrvatske, problemima zaštite okoliša, o rodoslovnim stablima obitelji na području Liburnije, o proba-cijskim bonovima u Voloskom, te o novcu u uporabi na Liburniji kroz stoljeća. Govoreći o dalj-njim aktivnostima, predsjednik Ogranka, prof. dr. sc. Julijan Do-brinić kaže:

- Do kraja godine planiramo niz događaja, koje ćemo nasto-jati realizirati u skladu s mate-rijalnim mogućnostima. Nakon ljetne stanke i niza administra-tivnih poteškoća, došli smo do razdoblja kada će Ogranak moći raditi mirnije, ostvarujući cilje-ve i zadatke koje je programom postavio pred sebe. U 2015. godini održana je redovita go-dišnja skupština, a organizira-na su i predavanja prof. dr. sc. Roberta Žigulića Stari lovranski pomorci i kapetani - prvih 100 godina lovranskog uzleta, te doc. art. Vladimira Gudca Kako je spašena umjetnost XX. stoljeća. Kada je riječ o poteškoćama, one su utjecale da su nam zbog izostanka planiranih sredstava aktivnosti u prvoj polovini go-dine bile smanjene, te nismo bili u mogućnosti financirati još neke predavače i njihov dola-

MATICA HRVATSKA OPET AKTIVNA

zak u Opatiju. Što se prostora za djelovanje Ogranka tiče, on nam još nije dodijeljen, no rad se i tako za sada odvija orga-niziranjem javnih predavanja koja se održavaju u auditoriju Ville Antonio, što sasvim zado-voljava naše sadašnje potrebe. Korištenje tog prostora za naše javne aktivnosti odobreno je od strane Grada Opatija. Pri tome Ogranku ide na ruku i to, što može koristiti tehničku podršku u sali. Nažalost, to što nemamo uredovnog prostora otežava rad s građanima, jer se kontakti mo-raju organizirati sporadično.

U osvrtu na proteklo razdo-blje Dobrinić navodi, da je Ogra-nak osnovan još 1991. godine, i bio je aktivan do 2008.godine, kada je njegov rad zamro smrću tadašnjeg predsjednika. U tom razdoblju mu je uz naknadu, Grad Opatija bio dao na korište-nje i poslovni prostor. No, zaku-

pnina nije neko vrijeme bila pla-ćana, prostor nije otkazan niti je ključ bio vraćen, te je slijedom sudske odluke uslijedila deloža-cija, a zatečena imovina depo-nirana u neadekvatan prostor. Osim zakupnine, niz godina nisu bili plaćani niti računi koje je dostavljao HEP. Na poticaj predsjednika Riječkog ogranka matice hrvatske Gorana Crn-kovića, on se 2014. godine pri-hvatio postupka revitalizacije Ogranka, održana je obnovitelj-ska skupština, uspostavljeni su kontakti s odgovarajućim služ-bama Grada Opatije, kod kojih su, kaže, naišli na razumijeva-nje i podršku njihovim nastoja-njima.

- Zatražili smo financijsku pomoć, kao i odgovarajući pro-stor dostojan jedne takve, za kulturu i očuvanje nacionalnog identiteta, važne institucije. Grad Opatija odobrio nam je

inicijalna sredstva za 2014. go-dinu, ali je tada ustanovljeno da je račun ogranka pod ovrhom upravo Grada Opatije, radi ne-plaćene zakupnine niz godina. Novo rukovodstvo Ogranka o tome, da je račun blokiran i pod ovrhom, nije bilo informirano. Daljnjim istraživanjem utvrđeno je da postoji i dug prema HEP-u. U konzultacijama s financijskim službama grada Opatije zatra-ženo je i dobiveno obročno pla-ćanje tog starog duga, u što je bio uključen i dug prema HEP-u. Nakon niza poteškoća, zajednič-kim zalaganjem ti su problemi s dugovanjima riješeni, te se na-damo da će nam račun, ubrzo biti oslobođen i odblokiran.

Objašnjava, i da uspješno surađuju s ograncima Matice hrvatske u Viškovu, Rijeci i La-nišću, a u svom radu imaju i podršku Matice hrvatske u Za-grebu, čiji su ustvari ogranak. Matica hrvatska funkcionira tako da svi zainteresirani građa-ni koji žele postati članovi Ma-tice, postaju članovi osobnim učlanjenjem u Maticu hrvatsku u Zagrebu, a djeluju u ogranku prema prebivalištu. Kako je od-lukom Predsjedništva Matice hrvatske odlučeno da svi ogran-ci trebaju imati unificirana ime-na, tako i opatijski sada djeluje pod imenom Ogranak matice hrvatske u Opatiji (OMHO). O svim javnim događajima koja organiziraju informacije daju u matičinom glasniku Vijenac, ali i ostalim sredstvima javnog infor-miranja. Članove Ogranka, koji su platili članarinu za tekuću go-dinu obavještavaju telefonom ili putem elektroničke pošte, a one koji ih ne dobivaju pozivaju da im se jave kako bi regulirali na-čin obavještavanja. Svatko tko želi, može se zbog detaljnijih objašnjenja obratiti predsjedni-ku Ogranka ili njegovu tajniku, a također i zbog učlanjenja. One koji su bili članovi, a slijedom poznatih okolnosti je njihov in-teres zamro, pozivamo neka se ponovo aktiviraju, a posebno pozivamo mlade, učenike, stu-dente i ostale kod kojih je izra-žena nacionalna svijest – ističe Dobrinić.

fprof.dr.sc. Julijan Dobrinić

NIKO

LA T

URIN

A

27

ruja

n 20

15.

SUSRETI

fPiše Aleksandar Vodopija

Opatijska umjetnica, aka-demska slikarica Miljen-ka Šepić, ovoga je ljeta s

velikim uspjehom predstavljala Hrvatsku na XVIII. Međunarod-noj likovnoj koloniji u Ljubljani, a prve je jesenske mjesece obilje-žila njezina zajednička izložba s talijanskim slikarom Tobiom Ravàom, prvo u Poreču, a odmah zatim i u Veneziji. Zamolili smo je stoga da nam kaže nešto više o ovim zbivanjima.

Sudjelovala sam na interna-cionalnoj likovnoj koloniji koja se svake godine održava u Kri-žankama u Ljubljani. Pozvali su me njezini izbornici – umjetnik Tomo Vran, te direktor i umjet-nički voditelj Festivala Ljubljana Darko Brlek. Kolonija se održava upravo u sklopu poznatog Festi-vala Ljubljana, a bila su pozvana četiri domaća, slovenska umjet-nika i tri gosta iz inozemstva. Domaćina su ove godine pred-stavljali akademski slikari Luci-jan Bratuš, Duša Jesih, Tomaž Milač i Lučka Šparovec, a među strancima su se, uz mene, našli i Ercan Arslan iz Turske te Bran-ka Kuzmanović iz Srbije. Radovi nastali u koloniji izloženi su u

LIKOVNE AKTIVNOSTI OPATIJSKE UMJETNICE

fMiljenka stvara novu sliku u

okruženju dvorišta ljubljanskih Križanki

Viteškoj dvorani u Križankama. Miljenka ističe da su bili

smješteni u hotelu, a organiza-tor je osigurao slikarske mate-rijale. Slikali su u Križankama, svaki umjetnik po dva rada, od kojih, nakon izložbe, jedan osta-je organizatoru. Domaćin nije zapostavio niti njihov društveni život, tako da su uspjeli razgleda-ti i prekrasno uređenu Ljubljanu, prisustvovati sjajnim priredbama Festivala, te, naravno, družiti se i stjecati nova iskustva. Kontakti koji se na takvim manifestacija-ma uspostavljaju s kolegama i organizatorima upravo su nepro-cjenjivi, baš kao i već spomenuto druženje te stjecanje novih prija-teljstava, a sve se to može primi-jeniti i na jesenji nastavak likov-nih zbivanja, kako na domaćem terenu, tako i u Italiji.

Što se Poreča tiče, tamo je, u Maloj galeriji Pučkog otvore-nog učilišta, već 3. rujna, otvo-rena moja zajednička izložba s talijanskim umjetnikom Tobiom Ravàom, pod nazivom ‘’Livade i šume, energija stvaranja’’. Izložba se u listopadu preselila u Veneziu (Art Factory di Tobia Ravà, fonda-menta dell’Arzere) gdje se može razgledati sve do 28. listopada. Na njoj izlažem recentni ciklus

slika LIVADE, istraživanje energi-je boja u odnosu sa energijom pri-rode, dok Tobia izlaže ciklus slika i grafika, motive šuma ostvarenih sa ghematriom odnosno hebrej-skim pismom i numeracijom. Iako iz različitih kulturnih sredina i obrazovanja, oboje želimo po-stići isti rezultat: senzibilizirati čovjeka prema prirodi koje smo i mi dio, ali i izboriti se za njezino očuvanje, tako da se ideja o na-šoj suradnji na ovome projektu nametnula sama po sebi. Tobiju, inače, poznajem još sa studija u Veneziji, a naša se suradnja intenzivirala kada sam, pred ne-koliko godina, bila pozvana u Mirano/Venezia PaRDeS, centar za istraživanje suvremene umjet-nosti, gdje sam predstavila knji-žicu ‘’Hrast’’, te izlagala rezultate svojih istraživanja o jedinstvenim liburnijskim hrastovima koji rastu u neposrednoj blizini mora.

Miljenka je, uza sve to, osmi-slila i knjigu gotovih radionica za vrtiće, osnovne i srednje škole te odrasle. Radionice ‘’Spektar, učenje o boji’’ su način učenja sli-kanja prema zadanim uputama i daju osnovne likovne temelje za slikanje. Početak održavanja tih likovnih radionica očekuje se u studenome, u prostorijama opa-

tijskog Mjesnog odbora Belveder i to ‘’Crtanje i slikanje za početni-ke’’ (osnove crtanja olovkom po promatranju, slikarska tehnika akrila, slikanje po zadanim uput-stvima, slikanje po promatranju, teorija boje), ali i pripreme za prijamne ispite, crtanje i slikanje. Radionice ‘’Spektar’’ Miljenka vodi već desetak godina, a odr-žavala ih je i po dječjim vrtići-ma (Opatija, Volosko, Lovran), u Scuola del Vedere (Trst), u Muze-ju Moderne i suvremene umjet-nosti u Rijeci te u svom ateljeu u Matuljima, dok najesen najavlju-je i Likovnu radionicu ‘’Spektar, učenje o boji’’ na Akademiji PU, Rijeka, i to u sklopu tečajeva za cjeloživotno učenje.

Inače, sljedeće me godine očekuje i obilježavanje 30 godina mog profesionalnog umjetnič-kog rada. U organizaciji HDLU-a Rijeka, tim ću povodom, u veljači 2016. godine, imati izložbu u Ga-leriji ‘’Juraj Klović’’ (novi prostor) u Rijeci. Izložit ću dio ciklusa ‘’Li-vade’’, moje umjetničko istraživa-nje energije boja i prirode koje na različite načine slikam od 2010. do zaključno 2015. godine. Pla-nove za nastavak, naravno, već imam. Nakon ciklusa ‘’Livade’’ slijedi novi ciklus – ‘’Stabla’’!

28

List

Opa

tija

KULTURA

fPiše Aleksandar Vodopija

Kasno ljeto gotovo se ne-primjetno pretopilo u ranu jesen, a kulturna zbi-

vanja u Opatiji kao da u stopu prate vremenske prilike koje nas okružuju. Koncerti koji su obilježili kraj ljetne sezone, ele-gantno su nas uveli u početak jesenskih kulturnih zbivanja u našem gradu. Svakako vrije-di istaknuti koncert koji je ja-panska sopranistica Mayumi Kamei, čiji opatijski nastupi postaju tradicijom, održala u Crkvi Sv. Jakova, a na kojem joj se, uz naš župni zbor ‘’Sveti Jakov’’, pridružio i bariton Mari-jan Huić. Poklon je to umjetnice koja je velik dio glazbenog ško-lovanja i usavršavanja ostvarila u našemu kraju za koji je stoga vezana skoro kao i za daleku joj domovinu, a trenutno živi i djeluje u Zagrebu. Zahtjevan program, sastavljen uglavnom od sakralnih djela, na orgulja-ma je popratila Silvia Antony, a dirigirao je Dragan Babić.

U rujnu nam je, u sklopu Festivala Francuske u Hrvat-skoj ‘’Rendez-vous’’, u našoj Angiolini poklonjen jedan pravi dragulj pod nazivom ‘’Glazbeno putovanje Francuskom’’. Opse-žan program prikazao nam je svo bogatstvo francuske glaz-be kroz široki dijapazon skla-datelja, od romantičara, preko impresionista, pa sve do onih suvremenijih stremljenja čije su zamisli okrunjene praizved-bom djela Stephanea Bortolia ‘’Paesaggi udibili’’, ciklusom devet solo pjesama za sopran i flautu, kojoj je nazočio i sam autor. Uz sopranisticu boga-tog senzibiliteta Sylvie Špehar Vučić i sjajnog pijanistu Jeana Angliviela, nastupili su i ‘’naši’’ Jelena Tihomirović na glaso-viru, te Metod Sironić na flauti koji su se savršeno uklopili u ovu nezaboravnu večer nenad-mašne francuske glazbe.

A nakon Francuske, Austri-ja. Tradicionalni Bečki tjedan u Opatiji obilježilo je par gostuju-ćih komornih koncerata klasič-nog ‘’wienerstimmunga’’, no u sferi ozbiljne glazbe najznačaj-

ODLIČNI KONCERTI NA KRAJU SEZONEniji su doprinos ovoj manifesta-ciji zasigurno dale domaće sna-ge – Opatijski komorni orkestar koji nas je, pod vodstvom njego-vog osnivača Damira Smerdela, u dvorani hotela Royal, upravo nevjerojatnom lakoćom pre-bacio u vrijeme bečke klasike, kada su glazbenom scenom vla-dala tri giganta ozbiljne glazbe – Mozart, Haydn i Beethoven od čijih je djela koncert bio i sastav-ljen. Već je uvertira u Mozartov ‘’Figarov pir’’ jasno dala do zna-nja kakvu razinu interpretacije možemo očekivati; vrhunsku, naravno. To je potvrdila i izved-ba 104. Haydnove simfonije, da bi sve kulminiralo veličanstve-nom interpretacijama čudesne Beethovenove 6. (Pastoralne) simfonije. Ona je svojim nenad-mašnim evokacijama prirode u najrazličitijim elementima izma-mila i dodatak – finale u prvom dijelu izvedene 104. simfonije, posebno značajan za nas bu-dući da u njemu Haydn citira poznati napjev gradišćanskih Hrvata ‘’Oj Jelena, Jelena’’.

Sezonu koncerata vrlo je uspješno započeo i Festival Kvarner inauguriravši je va-rijacijom na prošlogodišnju uspješnicu ‘’Purpur in Jeans’’. Članovi Ensamblea Purpur mladi su, iznimno daroviti glazbenici sa svih strana Eu-rope. Predstavili su nam se u intenzivnoj večeri, ‘’Jedinstve-nim glazbenim putovanjem’’ koje je počelo u Jerusalemu, da bi nas zatim provelo kroz dobar dio ‘’Starog kontinen-ta’’. Etno motivi različitih eu-ropskih zemalja izvedeni su u vatrenim obradama Jaceka Obstarczyka i Michaela Lagge-ra, a izvođači su udovoljili svim zahtjevima koji su pred njih bili postavljeni dovevši atmosferu u Kvarneru do samog usijanja. Jedina nepoznanica ostaje za-što je Hrvatsku predstavljala glazba koja bi svojim ritmo-vima i melodijom daleko više odgovarala našim susjedima s istoka, no kako su u tiskana bila i dva različita programa, dobar dio brojne publike, ako

se koristio onim besplatnim, nije bio niti svijestan ove glazbene anomalije koja nije uspjela pokvariti ukupni sjajni dojam čak niti onima kojima je ‘’zagrebla’’ uho.

A kazalište? Tu je, naravno, Festival Opatija koji je svoju ka-zališno-koncertnu sezonu otvo-rio gostovanjem zagrebačkog ‘’Kerempuha’’ i njegove iznimne predstave ‘’Ne igraj na Engleze’’ Vladimira Đurđevića u kojoj su, pred prepunim gledalištem Adriatica, upravo briljirali Tarik Filipović, Borko Perić i Hrvoje Kečkeš. Ovaj je vrhunski tro-jac oduševljenom auditoriju s lakoćom pokazao kako se da-nas aktualna predstava može i mora raditi, te dokazao da se o svakoj temi naše današnjice može govoriti i bez njezinog ba-naliziranja ili izravnog citiranja, a opet snažno i na zavidnom umjetničkom nivou.

U očekivanju sličnih pred-stava, zaključimo ovaj osvrt u svjetlu mota ovosezonskog programa Festivala Opatija ‘’Povedi nonu u sezonu’’.

Finale dječjeg tjedna u Opa-tiji počeo je igraonicom, pravim malim turnirom popularne igre ‘’Čovječe, ne ljuti se!’’, nastavio se uspješnom pričaonicom za-grebačkog Teatra Poco Loco ‘’Tri praščića’’, a okrunjen je nastupom kineske ‘’Shanghai Little Star Art Troup’’ s glazbe-no-akrobatskom predstavom pod nazivom ‘’Pjesme i osmije-si’’. Ova je trupa obogatila opa-tijski kulturni život u suradnji s Veleposlanstvom NR Kine u Hrvatskoj i u najboljem mogu-ćem izdanju, kroz niz razno-vrsnih točaka od kojih svaka čini kamenčić u impozantnom mozaiku kineske umjetnosti, predstavila cijeli niz iznimnih mladih talenata koji ponosno zastupaju svoju domovinu, kat-kada prpošno koketirajući i s ostalim kulturama. Djeca su na ovo iznimno zbivanje povela ne samo none i nonote, već i rodi-telje; nezadovoljnih nije bilo, a sudeći po najavama budućih događanja, neka ekipa ostane u istom sastavu jer nezadovolj-nih neće niti biti!

NIKO

LA T

URIN

A

fScena iz predstave “Ne igraj na Engleze”

29

ruja

n 2

015

.

PROGRAMI

fPiše Aleksandar Vodopija

U Opatiji je upravo u tijeku iznimno bogata glazbeno-scenska jesen koja naš

grad pretvara u nezanemariv kul-turni subjekt i ne samo naše re-gije. Listopad, prigodno, završa-va u znaku izbora, urnebesnom komedijom ‘’Političar’’, autora Ladislava Prežigala, u kojoj Zla-tan Zuhrić – Zuhra, sit svakod-nevnih političkih nadmetanja, izlaže svoj jedinstveni politički plan za sljedeće parlamentarne izbore kojim će građane Hrvat-ske odvesti u bolji život. Zuhri-na kampanja za budući sabor-ski mandat pod motom ‘’Moja kampanja – Vaš trošak!’’ kreće iz opatijskog hotela Adriatic 30. listopada u 20 sati, a pričanje popularne bajke ‘’Ivica i Marica’’ braće Grimm (Teatar Poco Loco) na programu je već 31. listopada u 10.45 sati. Djeca i roditelji se pozivaju da pola sata prije priča-onice donesu izdubljene i ukra-šene bundeve kojima će prostor paviljona Šporer zaživjeti u duhu Noći vještica, a ‘’najstrašnija’’ će bundeva biti i nagrađena.

Početak studenoga obilježit će ‘’RetrOpatijski festival’’, nova glazbena manifestacija koja će, iz slavne Kristalne dvorane ho-tela Kvarner, nastojati obnoviti i adekvatno valorizirati bogatu glazbenu ostavštinu hrvatskih skladatelja popularne glazbe. Festival se sastoji od dvije ve-čeri, pa će tako večer 6.11. biti posvećena jednom glazbenom imenu (Ivo Robić u sklopu pro-grama obilježavanja 15. godiš-njice njegove smrti, u suradnji s HGU) čije skladbe u novim aran-žmanima izvodi manji broj reno-miranih izvođača (Marko Tolja, Jacques Houdek i Damir Kedžo), dok će druga večer, 7. studenog biti tematski koncentrirana oko skladbi izvođenih na Opatijskom festivalu u vremenskom ras-ponu od kraja 50-ih do sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, razdoblju kada je taj festival bio

najznačajnije događanje u regiji. Pjesme će, također ‘’osvježene’’ novim aranžmanima, izvoditi poznata imena domaće i regi-onalne glazbene scene među kojima će se naći i izvođači koji su i sami nekada pjevali na tada najznačajnijem festivalu zabav-ne glazbe u bivšoj državi, ali i

njihovi kolege koji su to vrijeme mogli upoznati tek putem televi-zijskih snimki.

Kazališni program u stude-nome otvara Teatar Naranča predstavom za djecu ‘’Mala sire-na’’ H.Ch. Andersena, 8. studenog u 12 sati u hotelu Adriatic. Djeca će moći uživati i na pričaonici priče ‘’Palčica’’, 14. studenog u 11 sati u paviljonu Šporer kada će Ivana Đula mališanima pred-staviti zanimljive instrumente poput kahona, marimbe, hapija i šuškalica. Paviljon Šporer će se 28. studenog opet pretvoriti u pričaonicu kada će ‘’Pocolocov-ci’’ ispričati ‘’Snjeguljicu’’ braće Grimm uz zvukove fagota Lane Juranić. Djecu će se razveseliti i prigodnom predstavom 6. pros-inca, na sâm blagdan Sv. Nikole, čime će Festival Opatija u potpu-nosti opravdati svoj ovosezonski moto ‘’Povedi nonu u sezonu’’.

Zakinuti, naravno, neće biti niti odrasli. U Noć kazališta 21. studenog u 20 sati u dvorani hotela Adriatic gledatelji će, uz popularne cijene ulaznica, ući

u društvu ‘’Shirley Valentine’’, odnosno Ksenije Pajić koja u ovoj romantičnoj monokomediji Kazališne grupe Lectirum glumi ženu u potrazi za davno izgu-bljenom srećom. 11. će pros-inca u 20 sati u hotelu Adriatic gostovati predstava koja je na prošlogodišnjem FEN-u svojom

jedinstvenom mješavinom hu-mora, tragedije, nježnosti i ro-mantike izazvala veliki interes i oduševljenje među publikom. ‘’Njuške’’ Teatra Exit iz Zagreba, u režiji Matka Raguža, predstava je o psima čiji su životi jednako bogati i složeni kao i ljudski; oni raspravljaju o ljubavi, smrti, pri-jateljstvu, nasilju, te u konačnici odražavaju glavne preokupacije ljudskog bića. Različite ‘’pseće profile’’ tumače izvrsni Filip Križan, Enes Vejzović i Janko Rakoš. Na kraju, kao kruna dramskog dijela sezone, u su-radnji s kazalištem Planet Art iz Zagreba, 18. prosinca u 20 sati u hotelu Adriatic ponovno će gostovati legendarna predstava ‘’Stilske vježbe’’ s Lelom Margitić i Perom Kvrgićem u glavnim ulogama.

Ljubitelji ozbiljne glazbe na svoje će doći koncertima koji će se, u opatijskoj Operetti, održati u organizaciji Festivala Kvarner. 21. studenog nas tamo očekuje ‘’Pure sex(tet)’’, koncert na kojem će nam članovi Ensamblea Pur-

POVEDI NONU U SEZONUpur izvesti glazbene sekstete Nikolaja Rimskog-Korsakova i Ericha Wolfganga Korngolda, a posljednji ovogodišnji koncert Festivala Kvarner, 5. prosinca, bit će, već tradicionalno, u znaku čokolade. Također u Operetti, Ensamble Purpur će, potpo-mognut Zotterovim čokoladnim delicijama iz Austrije, učiniti sve da sjedinjenim čulima sluha i okusa, uplovimo u neke nove, sinestetičke sfere i tako lakše dočekamo njihovu novu sezonu.

Srećom, Festival Opatija je, nakon nekoliko godina izbivan-ja, u jesensku sezonu, u surad-nji s opatijskim hotelom Bristol, ponovno uključio i koncerte, nadopunivši tako opatijsku gla-zbenu scenu upravo onim što joj nedostaje – klupskim glaz-benim sadržajima. Sve u znaku svestranog Vlatka Stefanovs-kog, nakon listopada se kon-certni dio programa nastavlja 13. studenog u 20 sati u kavani Palme hotela Bristol, a već 27. studenog počinje trodnevna Masterclass radionica gitare Vlatka Stefanovskog. Po zav-ršetku radionice, 29. studenog, u hotelu Bristol, polaznici i Vlatko Stefanovski održat će koncert i publici predstaviti stečene vješ-tine. Istoga se dana na Ljetnoj (zimskoj) pozornici otvara i, sada već tradicionalna, ‚‘Ledena čarolija‘‘ koja ostaje otvorena sve do kraja školskih praznika, 11. siječnja sljedeće godine, no to već spada u neku drugu priču. Vratimo se stoga na našu kaza-lišno-koncertnu sezonu koju će okruniti prigodni Božićni koncert 20. prosinca s početkom u 20 sati u dvorani hotela Imperial. Na njemu će, s božićnim reper-toarom, nastupiti popularna glumica Zagrebačkog gradskog kazališta ‘’Komedija’’ Renata Sabljak. Ona će nas tako, s pra-tećim bendom, uvesti u možda najveselije doba godine, a su-deći po bogatom programu koji nas očekuje, ono će doći prije no što stignemo i trepnuti!

NIKO

LA T

URIN

A

30

List

Opa

tija

SPORT

OPATIJSKI TENISAČI U DRUGOJ LIGI

U kvalifikacijama za ulazak u 2. Hrvatsku seniorsku ligu održanim u rujnu, opatijski tenisači pobijedili su u final-nom meču kolege iz TK „Olimpija Osijek 1984“ te izborili

pravo natjecanja. Za TK „Opatija“ nastupili su Dino Bonetta, An-drej Omeragić, Marko Boltužić, Karlo Kajin, Jan Robert Lajoš, Filip Šepić, Luka Mršić i Ivor Eržišnik te kapetan ekipe i trener Denis Kurilić.

- Ovo je izuzetan uspjeh, jer većina igrača ima tek 16 go-dina, neki su čak i mlađi, a svojim im je iskustvom pomogao stariji član ekipe Ivor Eržišnik. Ti su dečki bili i juniorski vicepr-vaci države do 18 godina i pred njima stoje velike mogućnosti, budući da se još dvije godine mogu natjecati u toj konkurenciji, kazao je Denis Kurilić. Opatijska škola tenisa ima u trenažnom procesu sedamdesetak djece, a krajem rujna dobili su i svoju „tenisku dvoranu“. Riječ je o zajedničkoj investiciji teniske le-gende Nikole Pilića i Tenis kluba „Opatija“, a montažna dvorana bit će na raspolaganju članovima opatijskog kluba i polaznici-ma Pilićeve teniske akademije, dok će se ostatak vremena kori-stiti u komercijalne svrhe. K.T.

MALONOGOMETNI LIBURNIJA KUP

Povodom obilježavanja Me-đunarodnog dana starijih oso-ba u sportskoj dvorani „Marino Cvetković“ 1. listopada održan je 11. županijski festival sportske rekreacije osoba starije životne dobi, na kojem je nastupilo pet-stotinjak umirovljenika iz udruga i domova s područja Primorsko-goranske županije. Sudionici su se natjecali u pikadu, boćanju, bacanju kolutova, stolnom teni-su, gađanju koša, sportskom po-ligonu te sportskom pješačenju. Organizator Festivala bio je KŠR Gorovo uz pokroviteljstvo Primor-sko-goranske županije i Županij-skog saveza sportske rekreacije ”Sport za sve”. K.T.

NIKO

LA T

URIN

A

NIKO

LA T

URIN

A

Hrvatski badminton savez i BK Stela iz Zagreba u suradnji s KŠR Gorovo Opatija organizirali su od 2. do 4. listopada u Sport-skoj dvorani „Marino Cvetković“ međunarodni turnir u badminto-nu za mlađi uzrast i seniore – Adria Youth International i Adria Masters International. Nastupi-lo je oko 170 igrača iz 12 europ-skih zemalja. Najuspješniji hr-vatski natjecatelji bili su muški

par Luka Ban i Josip Meglić te ženski par Doroteja Brkić i Inga Sadaić, koji su u kadetskoj kon-kurenciji osvojili zlato.

- Svi su sudionici bili vrlo za-dovoljni organizacijom turnira, a naročito su im se svidjele naša sportska dvorana i Opatija te su istaknuli kako se nadaju da će se ovo natjecanje i sljedeće go-dine održati u Opatiji, kazao je Dalibor Korenić iz KŠR Gorovo.

NIKO

LA T

URIN

A

ŽUPANIJSKI FESTIVAL SPORTSKE REKREACIJE

Malonogometni turnir Liburnija kup održan je dvorani „Marino Cvetković“ 8. listopada. Nastupilo je šest ekipa: NK Opatija 1, NK Opatija 2, MNK Gorovo, MNK Kastav, MNK Fantina i HNK Lovran. Pobijedili su igrači Kastva, na drugo su se mjesto plasirali mali no-gometaši MNK Gorovo, a treća je bila ekipa NK Opatija 2. Najbo-ljim strijelcem turnira proglašen je Mares Ojdanić iz MNK Gorovo, najbolji vratar bio je Sebastian Kanazir iz Kastva, a najbolji igrač Arianit Lušaj iz Kastva. Najmlađa sudionica turnira bila je Gabrijela Brajković iz ekipe NK Opatija 2. K.T.

MEĐUNARODNI TURNIR U BADMINTONU

31

ruja

n 2

015

.

U organizaciji MRK „Opati-ja“ 26. rujna u sportskoj dvora-ni „Marino Cvetković“ održano je 5. otvoreno prvenstvo Opati-je u mini rukometu za dječake i djevojčice rođene 2005., 2006. godine i mlađe, na kojem je nastupilo dvjestotinjak malih rukometaša i rukometašica.

Domaćini iz MRK „Opatija“ osvojili su zlatnu medalju u ka-tegoriji dječaka 2006. godišta te

brončanu medalju u kategoriji 2005. godišta, a Mate Modrić i Filip Vlašić izabrani su u najbolje petorke turnira.

Uspješne su bile i male ruko-metašice Rk „Liburnija Opatija“, koje su osvojile zlatne i bronča-ne medalje te jedno četvrto mje-sto u konačnom poretku, a Mari-na Rudan, Petra Mrkušić, Dajana Bobić i Lana Zdrinšćak izabrane su u najbolje petorke turnira. K.T.

SUSRET MALONOGOMETNIH REPREZENTACIJA

POBJEDA OPATIJSKIM BOĆARIMA

Sportska dvorana „Ma-rino Cvetković“ bila je 23. rujna domaćin pri-

jateljskom malonogometnom susretu reprezentacija Italije i Hrvatske. Naši nogometaši uspješno su parirali jednoj od najboljih europskih reprezen-tacija i aktualnih prvaka Eu-rope, a susret je završio s 2:2. U poluvremenu su nastupili i morčići NK Opatije.

- Nakon utakmice protiv Belgije, ponovno smo u Opa-tiji i želio bih zahvaliti pred-sjedniku HNS-a koji je dao prijedlog da se utakmica održi u Opatiji, ali i svim opatijskim akterima koji su dali podršku i pomogli u realizaciji utakmi-ce, istaknuo je predsjednik komisije za mali nogomet i nogomet na pijesku Boris Dur-len. K.T.

U organizaciji BK „Opatija“ 3. listopada odr-žan je 44. Međunarodni boćarski turnir „Opatija 2015“, na kojem je nastupilo 12 ekipa iz Italije, Slovenije i Hrvatske. Pobijedili su boćari ekipe „Opatija I“, koji su u polufinalu savladali ekipu Sr-

doča, a u finalu ekipu Triestine. Za opatijske po-bjednike nastupili su Aleksandar Korić, Zvonko Ujčić, Ivica Žigulić i Damir Kalčić. Najbolji izbijač turnira bio je Siniša Saftić iz Srdoča, a najbolji koštador Donato Kovac iz Triestine. K.T.

PRVENSTVO OPATIJE U MINI RUKOMETU

NIKO

LA T

URIN

A

ŽUPANIJSKI FESTIVAL SPORTSKE REKREACIJE

DANI

EL K

URTI

DAVI

D KU

RTI

32

List

Opa

tija

HIP - HOP

SPORTSKA DVORANA PRIVUKLA

fPiše Marijana Smokvina

Poznata plesačica i podu-zetnica Ivona Brnelić je nakon uspješnog posla

u Rijeci svoju djelatnost od ove jeseni odlučila proširiti i na Opatiju. RiS Dance Centar by Ivona Brnelić već sedam godina uspješno posluje, a to ne čudi kada se zna da je Ivona godi-nama profesionalno plesala uz bok mnogim svjetskim zvijezda-ma kao što je i Tina Turner.

- Povratak u Hrvatsku je uvi-jek živio u meni tako da mi se nije bilo teško priviknuti na novi način života. S obzirom na to da stvarno osjećam da sam u plesu postigla sve što sam željela ne čeznem više za tim životom. A i prirodno je u čovjeku da teži za razvojem, a to je jedino mo-

IVONU BRNELIĆ

guće uz promjene. U Opatiji mi se ukazala prilika za proširenje djelovanja RiSa zbog otvorenja nove dvorane, a time i atraktiv-ne lokacije za ples, istaknula je poznata plesačica koja je tre-nutno voditeljica RiStudiofitne-ss-a i RiS Dance Centra te se, kaže, kreativno ostvaruje kroz vlastite modno-plesne projekte te kroz uređenje interijera.

Nova aktivnost koju je RiS Dance Centar donio u Opatiju je Hip hop plesni stil za djecu od 7 do 11 godina, a treninzi se održavaju ponedjeljkom i pet-kom u 19 sati u sportskoj dvora-ni Marino Cvetković.

- Imamo odličan odaziv i jako smo zadovoljni entuzijaz-mom mladih plesača u Opatiji. Iz dosadašnjeg iskustva mogu reći da su dvije predstave godiš-

održava trenerica Adriana Blanu-ša-Loši koja ističe da gotovo na svaki trening dođe netko novi.

- Dođu vidjeti što radimo i probati trening. Trenutno imamo oko 25 polaznika od 7 pa sve do 13 godina i zaista se svi slažu, druže i što je najbitnije u sve-mu ovome jest da sklapaju nova prijateljstva. Trening se sastoji od zagrijavanja tijela kako ne bi došlo do ozljeda tako da kori-stimo hip hop pokrete, skokove ili razne igre poput utrkivanja ili zaleđenog plesa te se istežemo kako ne bi došlo do upale mišića. Zatim slijedi učenje koreografije. Plešemo hip hop, moderni stil, na neku popularnu pjesmu kako bi djeci bilo što zanimljivije i za-bavnije. Ne nedostaje ni smijeha i šala, ali ni kvalitetnog rada. Tre-ning je namijenjen djeci od 7 do 11 godina, ali imamo i par starijih članova od 12 i 13 godina, a ter-mini su ponedjeljkom i petkom od 19 do 20 sati. Mjesta uvijek ima i svi su dobrodošli pridružiti nam se u našoj plesnoj avanturi, zaključila je voditeljica treninga Adriana Blanuša -Loši.

nje u kojima djeca mogu poka-zati što su sve naučila kroz ple-snu sezonu velika radost djece i roditelja, rekla je Brnelić koja je jedno kratko vrijeme i živjela na Pobrima za što kaže da joj je bilo prekrasno razdoblje života.

Plesne radionice u Opatiji

fIvona Brnelić

fTrenerica Adriana Blanuša – Loši s opatijskim polaznicima hip-hopa

NIKO

LA T

URIN

A

33

ruja

n 2

015

.

RECEPTIfPiše Lidija Lavrnja

f Snimio Nikola Turina

Na tržnicama, u trgovačkim i vrtnim centrima, poglede ovih jesenskih dana pri-

vlače bundeve. Jednima su one privlačne zbog jela koja se od njih pripremaju, drugi ih koriste kao ukras, a nekima će poslužiti i za obilježavanje Noći vještica. Kako su jela od bundeva tema ove rubrike, uputili smo se u Li-gnanj, u posjet Jagodi Travaš, koja o bundevama ne samo da puno toga zna, već ih i uzgaja. Mnogim građanima Opatije po-znata je i kao prvi eko-proizvo-đač na našem području, i sa svo-jim je proizvodima nekada bila prisutna na opatijskoj tržnici. Danas na svom imanju „Biopo-vrtnjak Liganj“ i dalje uzgaja po-vrće biodinamičkom metodom, ali samo za svoje potrebe. A ko-liku pozornost posvećuje bunde-vama vidi se već po dolasku na imanje, na čijem ulazu, ali i duž starinskih zidova vise broj-ne bundeve, a najraznovr-sniji ukusni obroci koje od njih priprema dočekali su nas na stolu.

- Ne mogu zamis-liti život bez vrta, šuma, livada, voćnjaka, ustvari svega onoga što me okru-žuje. Tu su i bundeve, od kojih pripremam namaze, juhe, štrudle, krokete , žličnjake, pečem ih i su-šim. Izdvojila sam za či-tatelje dva recepta koja ne zahtjevaju dugu pripremu, a to puno znači zaposle-nim ženama. Bundeve su bogate mineralnim solima, vitaminima, ugljikohidratima i enzimima, a siromašne bjelančevinama, mastima i natrijem. Vrlo su bo-gate pektinima, a odličan su i diuretik. Vrlo ljekovite su njihove koštice, od kojih se pripravlja i hranjivo bučino ulje, i po svojoj je hranjivosti bundeva u ran-gu s bananom. U vrijeme kada sam još donosila proizvode na tržnicu svake sam jeseni orga-nizirala Dane bundeva, jer sam željela ovu vrlo ljekovitu i zdravu namirnicu približiti potrošačima. Bundevu je prije rijetko tko sadio

BUNDEVE NA JAGODINOM

TANJURU

na ovom području, stoga sam poticala ne samo njihovu sadnju, već i dijelila besplatno sjemenke svakom tko ih je želio uzgajati - kaže naša sugovornica, i navodi da se bio-proizvodnjom povrća počela baviti još 1982. godine.

Razlog je bio taj, što je po struci inženjer kemijske tehnologije, te je bila u prilici vidjeti koliko štetnih kemijskih sastojaka ostaje u finalnom in-dustrijskom proizvodu. Kaže i da kada se bila pojavila na opati-jskoj tržnici, još se u Hrvatskoj nisu niti počele osnivati ekološ-ke udruge, nije bilo niti hrvatske

Eko-markice za pro-izvod, eko prozvodi nisu bili prepoznati, kupci needucirani, a nisu postojali čak niti zakoni o ekološkoj proizvodnji.

- Imala sam veliku sreću što sam djelo-vala na području kao što je Opatija. Opatijci su ljudi vrlo otvorena duha i pogleda, u pro-sjeku dobro školovani. U to teško doba za nas

eko-proizvođače, dobila sam ve-liku podršku tadašnjeg direktora Komunalca, Miloša Vrenca, koji je već tada vrlo dobro bio upućen u korisnost ovakvog uzgoja hra-ne. Omogućio mi je da nesmeta-no djelujem, te da dobijem čak i izdvojeno mjesto na tržnici, ka-kvo i zaslužuju takvi proizvodi. A koliko smo bili u tom pogledu ispred Slovenaca i ostalih dijelo-va Hrvatske, vidi se po tome što smo bili prva ekološka tržnica u Hrvatskoj, punih sedam godina prije Ljubljane, Zagreba ili Osi-jeka, što mnogi ni do danas ne znaju.

NAMAZ OD BUNDEVA

Jednu bundevu hokaido cca 500 gr kuhati na laganoj vatri u malo vode, zajedno s korom. Potom je malo ohla-diti, očistiti od koštica i od-liti višak tekućine. Bundevu zajedno s korom izmiksati, dodati soli, izrezan list od bosiljka i 150 gr. margarina ili ½ dcl maslinovog ulja, već prema želji. Staviti u teglice, zatvoriti i spremiti. Ukoliko se ne pasterizira trajnost je osam dana.

ŽLIČNJACI OD BUNDEVE (Recept za 2-3 osobe, a bundevu treba kuhati kao u re-ceptu Namaz od bundeva)

300 grama ohlađenog pi-rea od bundeve hokaido 120 grama brašna pola oštrog (tip 400) i pola me-kog (tip550)Količina brašna ovisna

je o kvaliteti samog pirea od bundeve, ako je „vodenast“ morat ćemo dodati žlicu-dvije brašna više.

jedno razmućeno jajemala žličica solijedna žličica maslinovog uljaNavedene sastojke do-

bro izmješamo u zdjelici sa žlicom ili kuhačom, tako da bude glatko. Tijesto treba biti srednje tvrdo, toliko da se mogu praviti od njega žli-com lijepi žličnjaci. Ne smije biti pretvrdo.Vodi, u kojoj se kuhala bundeva, dolijemo još toliko vode da ukupno bude dovoljno da se njoki-žličnjaci lijepo kuhaju i ne prianjaju na dno. U kipuću i zasoljenu vodu žlicom stavljamo oblikovane, ne prevelike žličnjake i kuhamo ih 10 minuta. Procijedimo, stavimo na tanjur ili zdjelicu, prelijemo po želji maslinovim uljem, ili maslacem, posipa-mo usitnjenim bosiljkom i parmezanom. Njoki se mogu poslužiti kao prilog ili kao glavno jelo.

34

List

Opa

tija

Konstituirano Vijeća srpske manjine

Na konstituirajućoj sjednici Vijeća srpske nacionalne ma-njine Grada Opatije, održanoj 6. listopada, jednoglasno je za predsjednika izabran Mile Basarić, dok je za njegovu za-mjenicu jednoglasno izabra-na Biljana Opačić. Čestitao im je gradonačelnik Ivo Dujmić, koji je naglasio da su manjine bogatstvo ovoga grada, kao i multikulturalnost po kojoj je Opatija poznata, a zbog koje je kao gradonačelnik pono-san. K.T.

Županijska nagrada Dragici Rade

Povodom Svjetskog dana učitelja 5. listopada u Pomor-skom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja dodijelje-ne su nagrade najuspješnijim odgojno-obrazovnim djelat-nicima i ustanovama. Župan Zlatko Komadina i pročelni-ca UO za odgoj i obrazova-nje Edita Stilin dodijelili su nagrade najuspješnijima, a nagrađene su tri ustanove te 10 odgojno-obrazovnih dje-latnika. Nagradu je primila i učiteljica informatike Dra-gica Rade iz Osnovne škole „Rikard Katalinić Jeretov“. U svom govoru župan Komadi-na zahvalio je svim učiteljima i prosvjetnim djelatnicima što su dali svoj bitan dopri-nos kroz ovu humanu profe-siju. K.T.

Obilježen Dan neovisnosti

Uoči obilježavanja Dana neo-visnosti Republike Hrvatske, 7. listopada, delegacija Grada Opatije položila je vijence kod spomenika poginulih hrvat-skih branitelja u Opatiji i Volo-skom te kod Centralnog križa na groblju Opatija. Uz minutu šutnje i paljenjem svijeća oda-na je počast svim poginulima za vrijeme Domovinskog rata. Zamjenik gradonačelnika Fernando Kirigin obratio se prisutnima - predstavnicima policije, članovima udruga proizašlih iz Domovinskog rata, članovima UABA-e, rodi-teljima poginulih branitelja i ostalima. K.T.

Kongres mediteranske kuhinje

Nakon Napulja, u kojem je prošle godine prvi put održan Kongres mediteranske kuhi-nje, Opatija je dobila čast da bude domaćin 2. Kongresa koji je održan 12. i 13.listopa-da u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta. Cilj kongresa bio je okupiti vrhunske kuhare iz me-diteranskih zemalja, te njiho-vim aktivnim sudjelovanjem razmijeniti znanja, očuvati i promovirati mediteransku ga-stronomsku tradiciju i namir-nice. Dio programa održan je u Lido Bevanda Beach Resor-tu s talijanskim i francuskim pizza majstorima te restora-nima Bevanda i Kukuriku gdje su kuhali vrhunski hrvatski,

talijanski i španjolski kuhari. U sklopu kongresa održana je i poslovna radionica hrvatskih i talijanskih proizvođača na-mirnica, njihovih distributera i dobavljača te okrugli stol na kojem su sudjelovali najbolji šefovi kuhinja i predstavnik Michelin vodiča. K.T.

Kineski liječnici kod gradonačelnika

Gradonačelnik Ivo Dujmić primio je 28. rujna u društvu ravnatelja Thalassotherapije Opatija i predsjednika Grad-skog vijeća Opatije prof.dr.sc. Viktora Peršića, te voditeljice Thalasso Wellness Centra San-dre Martinčić, vlasnike bolnice Hou Liping hospital iz Kine, prof. Hou Lipina i Andrew Shia. Povod susretu bilo je razma-tranje mogućnosti za jačanje suradnje s liječnicima kineske tradicionalne medicine. Gosti iz Kine članovi su Svjetske orga-nizacije kineske tradicionalne medicine, a u Opatiji su boravili jer su zainteresirani da u prolje-će 2016. godine tu organiziraju kongres. K.T.

Austrijanci u Ameri-kanskim vrtovima U Opatiji su početkom listo-pada boravili voditelj mar-ketinga agencije Sabtours Carl Raml i voditelj specija-liziranih emisija za zelene površine Fahrt ins Grüne Karl Ploberger, koje se emitiraju na austrijskoj nacionalnoj televiziji ÖRF. Povod njihovu dolasku bio je upoznavanje opatijskih Amerikanskih vrto-

va, koji se upravo uređuju te konkretiziranje dogovora oko najavljenog dolaska prvih turističkih grupa iz Austri-je. Prve tekve grupe turista u Opatiju će stići u ožujku 2016. godine kako bi vidjeli Amerikanske vrtove, ali i dru-ge opatijske parkove. K.T.

Najavljen Invest forum

Četvrti po redu Međunarod-ni Invest forum održat će se 30. listopada u Opatiji. Pri-morsko-goranskoj županiji te gradovima Rijeci i Opatiji kao organizatorima, u ovo-godišnjem Forumu partneri su vladina Agencija za inve-sticije i konkurentnost, Hr-vatska gospodarska komora - Županijska komora Rijeka te Veleposlanstvo Republike Austrije u Hrvatskoj Rijeka. Najavljeno je to na zajednič-koj konferenciji za novinare župana Zlatka Komadine, gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela te opatijskog gra-donačelnika Ive Dujmića. Žu-pan Komadina rekao je da su ove godine u fokusu austrijski investitori koji su inače i naj-veći ulagači u Hrvatsku ali i PGŽ, no očekuje se dolazak i drugih potencijalnih domaćih i stranih investitora, predstav-nika financijskog sektora kao i Vlade RH. K.T.

Festival klapa i mandolina

Oko tisuću zaljubljenika pjesme zapjevalo je s klapama na festivalskoj večeri održa-

35

ruja

n 2

015

.

noj u Sportskoj dvorani “Ma-rino Cvetković” 17. listopada. Za titulu najbolje natjecale su se klape Opatija , Adriaticum Šibenik, Grobnik Čavle, Pro-izd Vela Luka, Tramuntana Kraljevica, Žrnovnica, Kamik Kostrena i Kampanel Zagreb. Publika je čak 350 glasova dodijelila klapi Tramuntana iz Kraljevice koja je time po-stala i pobjednica festivala, drugo mjesto je osvojila klapa Kampanel iz Zagreba, a treće klapa Kamik iz Kostrene. U re-vijalnom programu nastupile su ženske klape Rožice i Hre-ljin, zapjevala je klapa Proizd, a sve je začinila izvrsnim na-stupom posebna gošća Meri Cetinić. K. T.

Zasađene nove kamelije

Supružnici Natalija i Edward Jambrušić te Zagrebačka banka donirali su kamelije koje su zasađene u Parku An-giolina. Radi se o dvije sadni-ce visine dva metra, a čija se vrijednost kreće i do nekoliko tisuća kuna. Donatori su upi-sani u Zlatnu knjigu kamelija na prigodnoj svečanosti u Vili Angiolini, kojoj su prisu-stvovali i gradonačelnik Ivo

Dujmić te predsjednica Udru-ge ljubitelja kamelija Anto-nija Cvetković. Program su uljepšale kostimirane članice Kluba 60+, a svi prisutni uži-vali su u slatkim delicijama slastičarnice Kaokakao. K.T.

Iva Ćulumović u EU parlamentu

Mjesec dana rada u Bruxellesu u EU parlamentu, nagrada je koju je Iva Ćulumović vlasnica OPG-a u Veprincu, dobila na nedavnom natječaju mladih hrvatskih poljoprivrednika. Na natječaju koji se odvijao u okvi-ru Europske pučke stranke su-djelovalo je 55 osoba od čega 11 žena. U uredu EU zastupni-ce Marijane Petir bit će anga-žirana na jačanju prava malih hrvatskih proizvođača hrane. Ćulumović i sama spada među male proizvođače, a proizvodi inovativne prehrambene proi-zvode od sirovina iz vlastitog uzgoja, a pod brandom Ivy’s Sweet Lavander: Osim LaVali-na džemova od voća i lavande, radi i čokoladne praline “Anđeo Gabrijel” punjene džemovima i hrvatskim vinima, integralne kekse s aromatičnim biljem “Sweet love”, te domaće torte i kolače, a u pripremi ima i nove proizvode. L.L.

Fanin i Anitin rat

U Kulturnom domu Zora 13. listopada održana je predstava Fanin i Anitin rat (La guerra di Fannie e Anita) u organizaciji Zajednice Talijana Opatija, u suradnji s Talijanskom Unijom

i Narodnim Sveučilištem iz Tr-sta. Glavnu ulogu u predstavi igrala je sama autorica, Sara Alzetta, uz glazbenu pratnju Francesca De Lucie. Tema Faninog i Anitinog rata je kraj jednog svijeta, svijeta visoke austrijske buržoazije, svijeta bezbrižnosti Belle Epoque, koji se raspao padom Austro-Ugar-ske Monarhije, kao i rođenje drugog svijeta, paralelnog, pr-votno nepoznatog i tihog, ur-banog proletarijata. K.T.

Jesenji Eko sajam

Udruga Žmergo organizirala je šestu godinu zaredom Ekološ-ki sajam Opatija – EsO, s ci-ljem približavanja građanima održive-ekološke proizvodnje te stvaranja održivosti u lokal-noj zajednici. Jesenje izdanje Eko sajma privuklo je ispred opatijske tržnice mnogobroj-ne posjetitelje, koji su uživali u degustaciji i kupnji ekoloških certificiranih proizvoda koje je na štandovima nudilo 17 eko certificiranih proizvođača. Ekološki sajam Opatija dio je projekta Održivost u praksi, koji se provodi uz financijsku podršku Grada Opatije.

Sportski uspjesi karatista

Croatia Open, jedan od naj-jačih turnira u ovom dijelu Eu-rope, održan je 3. i 4. listopada u Rijeci. Na turniru je sudjelo-valo 1.580 natjecatelja iz 170 klubova iz 16 zemalja. Karate klub Opatija predstavljalo je 9 natjecatelja. Anton Baždarić u kategoriji mlađih kadeta +57 kg osvojio je zlatnu medalju, a Danka Zorić u kategoriji seni-orki -68 kg brončanu medalju. Nastupili su i Lana Rogović i Jana Redžić u kategoriji cici-banke kate, David Milinovich u kategoriji učenici -34 kg,

Alessia Čekada u kategoriji mlađih kadetkinja -45 kg, Vito Mihaljević u kategoriji mlađih kadeta -48 kg, Karlo Zoričić u kategoriji mlađih kadeta +57 kg i Leon Tuna u kategoriji ju-niora +76 kg. K.T.

Panel diskusija o Islamskoj državiU organizaciji udruge Kulturni front 6. listopada u KD „Zora“ održana je panel – diskusi-ja u sklopu projekta Opati-ja Coffeehouse Debates na temu Islamske države (IS) uz paneliste Vedrana Obući-na, politologa i stručnjaka za Bliski Istok, koji je kao struč-ni suradnik već izvještavao o ovoj temi za brojne domaće i strane medije te Rajka Samu-eli-Kačića, vojnog stručnjaka i predsjednika Časničkog zbo-ra Grada Rijeke. Govorili su o nastanku Islamske Države, političkim i religijskim teori-jama koje leže u temeljima njenog uspostavljanja, njenoj vojnoj i političkoj moći, kao i mogućnosti djelovanja protiv nje, a prepuna dvorana, kao i dvosatna diskusija nakon pre-davanja pokazala je da je ova tema bila vrlo interesantna za Opatijce. K.T.

Odbojkaški memorijal Željko Tomljenović

U Sportskoj dvorani Ma-rino Cvetković 27. rujna odr-žan je 25. Memorijal “Željko Tomljenović”, turnir u odbojci organiziran u čast tragično preminulog člana Odbojkaš-kog kluba Opatija. Na turniru je sudjelovalo 16 ekipa koje su snage odmjerile u četiri kategorije, a pobjednici su bili mlađe kadetkinje “Turnića”, mlađi kadeti “Mlake”, žene “Grobničana” i muškarci “Mla-ke”. Medalje i pehare najbo-ljima uručili su brat pokojnog Željka, Damir Tomljenović, tajnik Sportskog saveza gra-da Opatija Branko Močibob te predsjednik Odbojkaškog klu-ba Opatija, prof. dr. Radovan Mihelić. K.T.

36

List

Opa

tija

MATIČNI URED OPATIJA

SEIZMOLOG IZ VOLOSKOGKUTAK FILATELISTA

fPripremio Ivo Aščić

Zadnjih mjeseci, često spo-minjani brod Hrvatske ratne mornarice koji se nalazi u

mirovnom misiji odnosno ope-raciji Europske unije “Triton” na području središnjeg Sredozemlja nosi ime po jednom od najzna-menitijih hrvatskih znanstvenika svih vremena, i svjetskog prizna-tog seizmologa, Andrije Mohoro-vičića. Brod “Andrija Mohorovičić” od početka kolovoza do kraja li-stopada ove godine pruža uspješ-no potporu talijanskim vlastima u čuvanju granica na moru i spaša-vanju migranata u tom području.

Andrija Mohorovičić (1857.-1936.) rođen u Voloskom kraj Opatije, nakon završetka studija (matematika i fizika u Pragu) pre-

davao je u zagrebačkim i osječ-kim gimnazijama te na Nautičkoj školi u Bakru. Godine 1892. po-staje upraviteljem Meteorološkog opservatorija na Griču. Za dok-tora filozofije promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu 1893. godine, a 1910. godine postaje naslovnim izvanrednim sveučiliš-nim profesorom, a na Mudroslov-nom fakultetu predaje kolegije s područja geofizike i astronomije. Godine 1893. postaje dopisni, a 1898. godine pravi član JAZU. Mohorovičić je zagrebačku seiz-mološku postaju početkom 20. stoljeća opremio najmodernijim seizmografima, čime ju je doveo na razinu najbolje opremljenih op-servatorija u svijetu. U tome vre-menu, u Hrvatskoj je uspostavio i službu točnog vremena.

Analizom potresa u Pokup-skom koji se dogodio 1909. godi-ne Mohorovičić je posebno una-prijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih po-tresa kroz Zemlju. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi anali-ze seizmograma utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od pla-šta Zemlje. Njemu u čast ta je ploha nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom, a njezino je postojanje potvrđeno na čitavoj Zemlji. U postupku otkrivanja diskontinuiteta Mohorovičić je pretpostavio da brzina valova po-tresa u Zemljinoj kori postupno raste kako valovi zalaze u sve veću dubinu. Tu je pretpostavku izrazio eksponencijalnom funkci-jom koja je nazvana Mohoroviči-

ćevim zakonom, a primjenjuje se i danas.

Godine 1970. njemu u čast na-zvan je i krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. go-dine i asteroid broj 8422. Geofizič-ki zavod Prirodoslovno-matema-tičkog fakulteta u Zagrebu također nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci i osnovna škola u Matuljima.

SUDBONOSNO DA ANE I NENADA

fMarka s motivom Andrije Moho-rovičića izdana je 2007. godine u seriji Znameniti Hrvati, povodom

njegove 150. obljetnice rođenja

VJENČANI 29.kolovoza: Leda Baće i Janko Matušić; 04.rujna: Ema Redžepagić i Shanil Stephan Bento-tage; 05.rujna: Kristina Radošević i Daniel Šikić, Mia Zelić i Damir Redi, Mateja Lekavski i Bojan Barna, Sandra Dobrić i Robi Kojčin, Lena Knapić i Slaven Marković, Tihana Kovačić i Ivan Samaržija; 11.rujna: Danijela Đurić i Mario Lučić, Monika Oruči i Viktor Šahini, Ani Tomić i Ivan Peranović; 12.rujna: Anita nemčević i Vlado Klarić, Morena Marinac i Ro-bert Matiša, Sanja Kopajtić i Boris Meštrović, Tamara Štiglić i Sanjin Vodopić, Marija Peraić i Marin Grubišić, Patricija Žujić i Nikša Sindik; 17.rujna: Ivona Borovičkić i Vladimir Tomić; 19. rujna: Barbara Uvodić i Miroslav Prakatur, Sabrina Vukić-Sobol i Danijel Krivak, Ratko Mišić i Helena Paulin, Milana Vignjević i Branimir Krunić, Karla Hadaya i Antonio Birger; 26.rujna: Marija Mihaljević i Valentino Buza-Vidas, Kristina Hlanuda i Branimir Kokot, Ramiza Hamidović i Luka Hamidović, Sara Laginja i Karlo Pajić, Maja Miljanović i Moreno Kusturin, Elizabeta Vincek i Moreno Kusturin, Danijela Marčinković i Dragutin Kljajić; 01. listopada: Ines Devčić i Bojan Džombeta; 02.listopada: Gabrijela Jurina i Marijo Teskera; 03.listopada: Tihana Stanić i Dean Kocijančić, Mara Radman i Damir Nedić, Ana Puž i Nenad Kukuljan

UMRLI (21.08.-24.09.): Anka Muzler, rođ. Stanković (91), Šime Šegon (87), Gerhard Buresch (78), Sonja Ojdanić, rođ. Ota (91), Marija Sokolić, rođ. Pibernik (82), Radovan Jušić (83)

fPripremila Kristina Staničić

Nakon 11 godina veze, Ana Puž i Nenad Kukuljan sudbo-nosno DA izgovorili su u Villi Angiolini 03. listopada. Nakon vjenčanja, uzvanici su išli na izlet brodom do Medveje, a mla-denci su im se pridružili u Lovra-nu, do kojeg su doplovili svojom barkom. Nakon vožnje brodom na kojem se za dobru atmosfe-ru pobrinuo DJ Ivan Masremix mladenci i njihovih 135 uzvani-

ka uputili su se u hotel Royal na večeru uz koju ih je zabavljao Cover Band. Atmosfera je bila vrlo ležerna, otkrili su nam Ana i Nenad.

- Najvažnije nam je bilo da pir bude ležeran, da se svi do-bro zabave, da nema napetosti i stresa. Koliko je sve bilo opu-šteno svjedoči i to što smo se zaboravili fotografirati s rodite-ljima, kroz smijeh su nam rekli novopečeni mladenci. Planiraju otići i na bračno putovanje, ali

moraju najprije ići na nekoliko vjenčanja na koja su pozvani, a zatim s prijateljima planiraju odlazak na polineški otok Bora Bora. Na pitanje što misle da je recept uspješnog braka odgo-vorili su da je uz puno ljubavi, potrebno međusobno razumi-jevanje i spremnost na kom-promise. Mladenci su iskoristili i priliku zahvaliti se prijateljici Bebi koja je, kako su nam rekli, najvećim dijelom zaslužna za održavanje pira.

37

ruja

n 2

015

.

OP! – STRIP Piše i crta Damir Steinfl

VICEVIfPripremila Sanja Monar

FOTO STRIP Nikole Turine HUMOR

PlačSusjeda upita dječaka:Zašto tako plačeš maleni?Zato što ne znam druga-čije.

Dobra vijestMuškarac ulazi u kuću i govori ženi:Draga, imam jednu dobru i jednu lošu vijest.Hajde prvo reci dobru.Pa…dobra je da u našem novom autu zračni jastuk radi…

KrovDvoje susjeda razgovara telefonom:Noćas je bilo grozno nevrijeme. Je li ti velika šteta na krovu?Nemam pojma, još uvijek ne mogu naći krov!

U pustinjiEskimi dođu na izlet u pu-stinju i jedan komentira:Uh, izgleda da je ovdje bilo jako klizavo!Kako znaš?Pogledaj koliko su pijeska nabacali!

SatPero se hvali prijatelju.Ovaj ručni sat star je pre-ko sto godina!Divan je. Jesi li ga sam izradio?

38

List

Opa

tija

STUDENI05. – 8. 11. – Glazbena tribina u Opatiji, smotra nacionalnog stvara-

laštva ozbiljne glazbe06. – 7. 11. – RetrOpatijski festival, Kristalna dvorna Hotela Kvarner21. 11. – 20.30 h, Festival Kvarner – Pure Sex(tet), Operetta Opatija,

Ensemble Allegro28. 11. – 19.00 h, Promocija albuma ŽK Volosko „Na Volosken“, Vila

Angiolina

BESPLATNO SAVJETOVALIŠTE za dijabetičare i kardiološke bolesnike

U prostorijama Kluba 60+

Internističko–kardiološki savjeti: Dr. Puharić-Harašlić – prvi i treći utorak u mjesecu (3. i 17. 11.) od 9.00 do 11.00 h;

Savjeti za dijabetičare: Dr. Ingrid Kinkela Baričević - drugi i četvrti ponedjeljak u mjesecu (9. i 23. 11.) od 8.30 do 10.00 h.

“ILCO” društvo Rijeka (osobe sa stomom) sastanci će se održavati jednom mjeseč-no svaki treći četvrtak u SALVUS-u Opatija. Kontakt: predsjednik Ognjan Peleš 098369310, tajnica Arijana Puž 0915761143.

OLD SCHOOL PUB - Koncertni vodič

06. 11. - Keops07. 11. - Brudafunk12. 11. - Two Stupid Dogs13. 11. - River Blue14. 11. - Mystic Rose Ensamble19. 11. - Festival Grunge Is Dead20. 11. - Festival Grunge Is Dead21. 11. - Festival Grunge Is Dead26. 11. - 3 Kralja27. 11. - Pleteri28. 11. - Jed Beckers Group

INFORM

ATOR

GR

AD

A O

PATIJE

GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA «VIKTOR CAR EMIN» OPATIJA

MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2015.

Odjel za odrasle:

03. 11. u 18.00 sati u dvorani KD „Zora“ – Predavanje prof. Josip Luzer „Izumi i otkrića drevne Kine“06. 11. u 19.00 sati u dvorani KD „Zora“ – Predavanje prof.dr.sc. Rajka Jurdana – Šepić „Blaga svjetlost zvijezda – priča s Harvarda“- Izložba „Poznati znanstvenici u Opatiji“

Odjel za djecu i mlade:- Kino pričaonice petkom u 17.30 sati za djecu predškolske dobi- Nacionalni kviz za poticanje čitanja - provodi se on-line putem knjiž-nica, škola i kulturnih društava i u dijaspori. Namijenjen je osnovnoš-kolcima, a pripreme i samo natjecanje odvijat će se na Dječjem odjelu „Halugica. Ovogodišnja tema programa je „Putovanja do znanja“.

Već tradicionalno za vrijeme trajanja Mjeseca knjige knjižnica poklanja besplatno jednogodišnje članstvo prvašićima s opatijskog područja.

Redovni programi knjižnice i čitaonice

- Pričaonice i likovne radionice namijenjene djeci predškolske dobi, od 4 do 7 godina, a održavaju se svakog petka u 17,30 sati na Dječjem odjelu “Halugica

- Igraonica na njemačkom jeziku namijenjena za djecu predškolske dobi, a održava se svakog utorka u 17,30 sati

- Engleski za umirovljenike uz pomoć profesorice mentorice.Druženja se održavaju svake srijede u 11.15 sati.

Prijave i upiti: mail: upiti@gk-opatija.hr, tel. (051) 712 987; Facebook stranice Knjižnice.

od 15. 10 do 15. 11.

Piše Dražen Turina

Opatija gori

ruja

n 20

15.

39

Neki dan je moj prijatelj Domagoj Uršić na Slatine, kade biva njegova familija, šal neš zet va konobu. On je još jedan

od oneh praveh mlajeh Opatijci (endemska vrsta ku bi rabilo zaštitit preko onega UNSCO-a kao materijalnu baštinu našega grada) ki je šal bivat nekamo drugamo (za sreću ne jako dugo nego v Reku pa za razliku od puno njih more lahko prit doma). A poznato je da, i puno je takoveh primjeri po svete, čovek more poć bilo kamo z Opatije al’ Opatija nikada ne gre vanka z njegovega srca. Znan da je slično tako i z drugemi zavičaji al’ za sakega ki se j’ zgojil va našoj lepoj Opatije zadnjeh trejset, četrde-set, ma i pedeset let, morda i više, taj je osjećaj jako jak.

A to ča smo bili mi – bil je malo ki! Kako grad tako i judi. Inšoma, šal je Domagoj va ko-nobu i videl tamo na zide dva plakata od kon-certi “Opatija gori” (moremo reć i da su to bili pravi festivali) keh smo skupa organizirali dok smo imeli butigu za CD-ji na Mrkate, tamo na kraje devedeseteh let. Domagoj, “nasrhnjen od pozitivneh emociji”, a “sukladno današnje-mi užancami” zajeno je to litratal i obesil na Fejsbuk uz komentar “Dok se neš dogajalo va Opatije”. Pustimo sada ća, kada i ča se tuka neš dogajalo, aš ala, ruku na srce, vavek se neki vrah dogaja – boji ili huji, ja san mu to lajkal pa homo daje. No važno je da me se to skupa domislelo, kot i njega, na projekt “Opa-tija gori”. Za tu priliku onda san napisal i jenu kanconu (neš kot himnu za to) istega imena. Ideja te pjesmi je bila da se bunimo kako tuka

ni niš za mladi i kako nas je politika pozabila. Fora je još bila i va ten da san va toj pjesme predelal i par kusi drugeh pjesam ke lepo kan-taju o našoj Opatije. Onako “šerjo al’ na ške-rac” kako bi se reklo – satirično.

I tako mi je palo na pamet da danaska (petnajst let pokle) opeta pasamo kroz tu kan-conu da vidimo ča se promenilo. Uvod pjesme san zel od Robića pa gre: “Opatijo bajna, bise-ru ti našeg mora, ti pusta si noću i dosadna kada svane zora, sad se budi ti Opatijo bajna, možda ćeš čuti naše mladosti zov!”. Tu vidimo da se ni niš puno promenilo jedino ča ovi ki su tuka kupili apartmani i oteju spat na mire zovu policiju za “saki klinac” (pogotovo ako se neki malo jače sprdi) i ča tu i tamo kad se ki bogateji ženi malo puca kakov vatromet. A da je i daje dosti štufno - to je jušto. Gremo daje: “Ovo ni kancona na trentatre điri kad su na Kvarnere bili Suveniri/ Sad su arivala vremena huja za muziku nan rabi jača struja. Po Opatije više ne hode Nemci debeli/ Ki zna kemu su se prodali hoteli/ Zgubili smo Porin i grobničke trke nimamo šoldi samo frke”. Jebenti kolo – ćutin se kot oni Nostradamus pa ovo gore ne moran ni komentirat! Gremo daje: “Oštarije su nan mana, oštarije su nan mana aš nan rabi sportska dvorana!”. Bingo! Jušto! Evo dela kancone ki na sreću više ne vredi. Tu moran reć da me je duhovito va to vreme napal gitari-sta Mario Šimunović da san, kot čovek blizak tadašnjoj vlasti, to stavil va pjesmu aš je čul da se dela nova dvorana pa da će pokle ispast da vlast nasliša želje naroda. A malo za ten

smo dobili i onisti balon na Goroven. Ja san se branil da balon ni prava dvorana pa da se to ne računa. Tu moramo dat jedan punat Duj-miću. Igramo daje pa gre: “Glavni su nan turi-sti iz istočnog bloka koje smo nekad gledali ispod oka/ Kao da su u brdima opet partizani od nas bježe Njemci i Talijani/ Možda našem nebu fali ozona pa nam je zato loša ova sezo-na. Si gremo za Opatiju va taj naš primorski kraj samo vapor sa fureštima va Španjolsku je pasal / Evropo daj, daj, daj, turisti daj, daj, daj/ Va Opatiju pripejaj.” A ha, ča reć? Ča se tiče istočnega bloka da mi je onputa neki rekal da će mi prvi susedi bit Rusi rekal bin mu da je munjen, a ča se tiče ovega drugega, mlaji furešti su va Španjolskoj, a oni ki se još spa-mete oniste gvere sad su tuka. Gremo finale: “Još su pod Učkun kućice bele ma su va njimi prazne padele/ Opatijo mila voljeni grade učini nešto za svoje mlade/ Ne ostavljaj svoju mla-dež samu daj nam kino i sportsku dvoranu/ Onaj tko skejterima izgradi pistu doći će viso-ko na izbornu listu/ A onaj tko u Opatiju vrati turiste nikad neće sići s izborne liste/ Jer sad se Opatija za budućnost bori neka svijet čuje da Opatija gori.” Finalmente: Prazne su padele aš je recesija al’ ni ne živemo baš najboje od onega ča imamo kad pogjedamo Poreč ili Ro-vinj. Kino je pak još jedan punat za Dujmića, a ionako nima ki skejtat, kot ča su prazna i ova igrališta za decu keh imamo na saken kantu-ne. Morda se neš promeni ako dojde Karamar-ko z oneh hiljadu euri za sakega otroka ki se rodi. Ćemo videt. “S festivali al’ bez njih…”.

KINESKI DAR OPATIJCIMADječji tjedan obilježen je u

Opatiji od 5. do 11. listo-pada pod motom „ljubav

djeci prije svega“. Program je započeo dječjim skupom ispred sportske dvorane „Marino Cvet-ković“, na kojem su djeca upu-tila svoje poruke odraslima, a tijekom cijelog tjedna održan je niz radionica, pričaonica, predstava i raznih aktivnosti za djecu. Održana je i sjedni-ca Dječjeg gradskog vijeća, na kojoj su mali vijećnici od pred-stavnika Grada Opatije saznali lijepu vijest - da je njihov prijed-

log o biciklističkom poligonu prihvaćen te da će se napraviti na Tošini iza skate-parka. Dječji tjedan završio je glazbeno-akro-batskom predstavom „Pjesme i osmjesi“, koja je dvoranu Ho-tela Adriatic napunila do po-sljednjeg mjesta i oduševila i mališane, ali i odrasle. Kazališ-na skupina Shanghai Little Star Art Troup iz Kine predstavila se pjesmama, plesom, baletom te cirkuskom akrobatskom toč-kom, a predstava je bila poklon Veleposlanstva NR Kine Gradu Opatiji. (K.T.)

NIKO

LA T

URIN

A