Liječenje križobolje-odgovornost bolesnika

dr.sc.Melita Uremović, prim.dr.med

spec.fizijatar, vještak specijalist

Epidemiologija križobolje

• nakon obične prehlade najčešća bolest,

• jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine,

• kronična križobolja je nakon kardiovaskularnih bolesti, drugi po redu uzrok onesposobljenosti

• 60% više troškova zdravstvene skrbi

• 75% troškova čine bolesnici s kroničnom križoboljom ,

• većina troškova je indirektna:

posljedica gubitka produktivnosti,

izostanak s posla,

onesposobljenost.

Čimbenici rizika

• individualni: genetički čimbenici, dob, spol, naobrazba, pušenje,

• psihosocijalni: stres, ponašanje,prema boli, depresija, kognitivne funkcije, zadovoljstvo poslom

• fizičko opterećenje

Čimbenici

radnog mjesta• teški fizički rad,

• podizanje, potezanje i guranje tereta

• saginjanje i rotatorni pokreti,

• rad u noćnim smjenama,

• svijest o visokim zahtjevima glede vremena i opterećenja,

• niski stupanj kontrole,

• nezadovoljstvo poslom,

• stresan i monotoni posao,

• niska razina podrške od strane kolega i uprave

Klasifikacija križobolje

• nespecifična križobolja (mehanička) ,

• križobolja povezana s radikulopatijom (radikularni sindrom i spinalna stenoza),

• križobolja povezana sa suspektnom ili potvrđenom ozbiljnom patologijom (tumor, infekcija)

Anamneza

• postići dobar odnos s bolesnikom,

• biti pozoran i zainteresiran,

• utvrditi ili isključiti uzročno-posljedičnu vezu s potencijalnim

uzrokom, a napose onu s poslom.

• utvrditi strukturalnu dijagnozu,

• isključiti ozbiljnu

bolest;

• identificirati psihosocijalne

čimbenike

Klinički pregled

• Inspekcija ,

• Hod, po prstima i petama,

• Opseg pokreta kralježnice i kukova,

• Palpacija za koštane i/ili mišićne spazme,

• Palpacija unutarnjih organa u području

abdomena,

• Neurološki pregled (vlastiti refleksi, osjet),

• Slabost mišića odnosno grupa mišića

• provokacijski testovi za izazivanje iritacije živčanih korjenova ( Lasegue test i njegove modifikacije),

• čučanj-uspravljanje,

• test istezanja nervusa femoralisa,

• istezanje piriformisa.

EMNG

• Postoje li znaci neurogenog oštećenja u ispitivanim

mišićima?

• Je li neurogenooštećenje podrijetla

perifernog živca, pleksusa ili spinalnog korijena?

• Je li riječ o svježem ili kroničnom oštećenju i kakav je stupanj oštećenja?

• U distribuciji kojih spinalnih korijena

se neurogenooštećenje registrira ?

Rtg dijagnostika

• Konvencionalna radiografija najdostupnija metoda, idealna za prikaz koštanih struktura,

• MR - najbolji prikaz anatomskih

struktura i patoloških promjena

• UZV - prikaz površinskih meko-tkivnih struktura

• Scintigrafija kostiju-sumnja na koštani poremećaj u akutnim zbivanjima

• Ako bol traje duže od 4 tjedna uputno je učiniti sedimentaciju eritrocita, kompletnu krvnu sliku i pregled urina.

Liječenje križobolje

• veliku većinu bolesnika s križoboljom treba pratiti i liječiti liječnik primarne zdravstvene zaštite,

• upućivanje specijalistu trebalo

bi biti ograničeno na:• pacijente s neurološkim sindromima

• bolesnike s kroničnom perzistirajućom križoboljom koji imaju visoki stupanj nesposobnosti i potrebna im je multidisciplinarna evaluacija i liječenje

Preporuke konzervativnih terapijskih metoda za akutnu i kroničnu križobolju

TerTerapija Akutna

križobolja

Kronična

križobolja

Edukacija + +

Terapijske

vježbe

- +

Lijekovi + +

Fizikalna terapija + +

Masaža +/- +

Spinalna

manipulacija

+/- -

Trakcija - -

Ortoze +/- -

Biopsihosocijalni

pristup

- +

Edukacija

• Individualni kontakt pacijent-liječnik,

• Priručnici,

• Škola križobolje,

• Modifikacija određenih aktivnosti (nošenje

i dizanje tereta, ležanje, ustajanje iz

ležećeg položaja),

• U kroničnim slučajevima -biheviolarni

pristup

Jednostavna križobolja

• Križobolja je vrlo česta i nemate se razloga zbog toga brinuti.”

• “Unatoč Vašim bolovima, nema dokaza ozbiljne ozljede ili oštećenja.”

• “Očekujem da ćete se potpuno oporaviti u roku od nekoliko dana ili tjedana, iako tijek bolesti može varirati.”

• “Ponovno javljanje boli nije rijetkost, ali to ne znači da je nastala ozljeda.”

• “Aktivnost može pomoći, poglavito hodanje, dok previše ležanja i odmora, može čak odgoditi oporavak.”

Križobolja s iritacijom korijena živca

• “Nema mjesta uzbuđenju, očekuje se

potpuni oporavak,ali moguće je

ponavljanje simptoma.”

• “Nema znakova ozbiljne bolesti.”

• “Konzervativno (neoperativno) liječenje je

u najvećem postotku slučajeva uspješno,

ali može trajati 1-3 mjeseca.”

Moguća ozbiljna spinalna

patologija:

• “Potrebno je učiniti neke dodatne pretrage

da bismo došli do dijagnoze.”

• “Obično su nalazi ovih pretraga negativni.”

• “U ovom času preporučljivi su odmor ili

izbjegavanje aktivnosti, dok ne vidimo što

će pokazati rezultati pretraga.”

Terapijske vježbe

• uspostavljanje, održavanje ili povećanje opsega pokreta,

• održavanje i povećanje mišićne snage,

• povećanje izdržljivosti,

• poboljšanje koordinacije pokreta,

• poboljšanje stava i položaja tijela,

• sprječavanje i ispravljanje deformacija (skolioza, ravna stopala),

• poboljšanje funkcije pojedinih organskih sustava i kondicioniranje organizma.

McKenziejev pristup

• Inicijalna faza (evaulacija)

• Dijagnoza (terapija)

• Aktivni tretman , prevencija

Medikamentozno liječenje

• prvi izbor -paracetamol i nesteroidni antireumatici

• dopuštena je kombinacija opioida s paracetamolom ili NSAR

• kao adjuvantna

terapija: mišićni relaksansi i antidepresivi.

• Nespecifična kronična križobolja( neuropatska

• Paracetamol,

• Opiodi,

• NSAR,

• Antidepresivi,

• Gabapeptini.

Radikularni sindrom (lumboishijalgija)

• Paracetamol,

• NSAR ,

• Opioidi,

• Karbamazepin,

• Bapentin ,

• Klonazepam.

Biopsihosocijalni terapijski pristup

Operantni,

Kognitivni ,

Terapija odgovora.

Terapijski koncept

• Terapijske vježbe (“progresija vježbi prema ugovoru”),

• Kognitivna i biheviolarna terapija,

• Ergonomske intervencije na radnom mjestu),

• Socijalna intervencija.

Ortoze

• Kontrola opsega pokreta

• Stabilizacija kralježnice

• Rasterećenje

• Potpora mišićima,

• Ublažavanje bolova

• Proprioceptivno djelovanje

• Poboljšanje posture

Fizikalna terapija

• Individualni pristup

• Lokalno hladnoća-akutna križobolja

• Toplinski postupci –kronična faza

• Terapijski ultrazvuk, laser, elektromagnetoterapija

• TENS

• Ne ponavljati postupak ako nakon 15 terapijskih primjena nema poboljšanja

Masaža Joga

• Nema dovoljno podataka za preporuku joge

• Manuelna terapija (spinalna manipulacija)

• Učinkovita

• U kombinacijis terapijskim vježbama poboljšava ishod liječenja

Može se preporučiti u subakutnoj i kroničnoj križobolji

Trakcija

Kontinuirana ili intermitentna se ne prepruča kao zasebna metoda, u kombinaciji s drugim metodama

Ocjena ishoda

• Specifičnost funkcije lumbalne kralježnice,

• Opće zdravstveno stanje pacijenta,

• Bol,

• Radna sposobnost,

• Bolesnikovo zadovoljstvo

Križobolja i ICF klasifikacija

• sržne mjere ishoda križobolje uključuju:

specifičnost funkcije lumbalne kralješnice,

opće zdravstveno stanje pojedinca,

bol,

radnu sposobnost,

bolesnikovo zadovoljstvo.

Što je važno za prevenciju lumbalnog bolnog sindrom

• Zauzimanje zaštitnih položaja pri određenim poslovima kao i pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti – ergoterapijska prilagodba,

• Jačanje mišića koji održavaju uredan posturalni položaj (važno je postići ravnotežu između snage fleksora i ekstenzora trupa).

Što je zabranjeno osobama s lumbalnim bolnim sindromom?

• Savijanje trupa prema naprijed s ispruženim nogama,

• Savijanje trupa prema naprijed uz rotaciju ,

• Podizanje predmeta s poda u polu pognutom položaju,

• Dugo stajanje u jednom položaju,

• Nošenje cipela s visokom potpeticom pri stajanju ili hodanju duži period.

Što je potrebno osobama s lumbalnim bolnim sindromom ?

• Svakodnevno vježbati najmanje 20 minuta,

• Održavati optimalnu tjelesnu težinu,

• Hodati umjereno dugim koracima,

• Spavati i ležati na umjereno tvrdom ležaju u najudobnijem položaju,

• Automobilom se voziti što kraće ili praviti češće pauze pri dužoj vožnji,

• Da svi pokreti budu polagani.

Zaštitni položaji i svakodnevne aktivnosti

• Edukacija o pravilnim zaštitnim položajima i pokretima kroz koje tijelo čuvamo i štitimo, te putem kojih preventivno djelujemo da do bola ne dođe,

• Zaštitni položaji i pokreti bi trebali biti dio svakodnevnog života.

Aktivnosti iz stojećeg položaja

• Radna površina treba biti u visini struka, dok podloga na kojoj se stoji mora biti dovoljno velika,

• Ukoliko je radni stol nizak, te se visina radne površine ne može podesiti, potrebno je pomaći jednu nogu prema naprijed, a drugu držati straga.

Aktivnosti iz sjedećeg položaja

• Potrebno je sjediti uspravnih leđa, stopala moraju čvrsto stajati na podlozi s koljenima savijenim pod pravim kutom,

• Zdjelica treba biti u sredini s poduprtim lumbalnim područjem,

• Visina stolice mora biti podešena prema visini tijela

Podizanje i spuštanje predmeta

• Predmeti se podižu i spuštaju po istom principu,

• Potrebno je koljena i kukove saviti pod pravim kutem, a leđa morajo ostati ravna,

• Teret treba biti što bliže tijelu, središnjici trupa

Položaj za ležanje i spavanje

• Preporučuje se ležanje i spavanje na boku sa savijenim koljenima, između kojih se postavi maleni jastuk ili na leđima s jastukom ispod savijenih koljena

Oblačenje i obuvanje

• Pri oblačenju trup se ne smije savijati,

već se treba oblačiti u stojećem

položaju, leđima oslonjenim na zid,

• Odjeća mora biti udobna i komotna,

• Obuća bi trebala biti mekana, elastična

i dovoljno široka s gumenim đonom.

Zaključak

, • Prevencija lumbalnog bolnog sindroma je sastavnii dio liječenja.

•

• Pravilnim ponašanjem poboljšava se kvaliteta života pacijenata s lumbalnim bolom.

• Korekcijom životnog i radnog stila,

• primjenom redovnog vježbanja

• spriječava se, odnosno smanjuje lumbalna bol i pojava recidiva, što dovodi do smanjenja troškova liječenja, kako pojedinca tako i društva u cjelini

HVALA NA POZORNOSTI!