Br. 1. U Z a g r e b u , 1 5 . s i e e n j a 1 8 8 6 . God. VITE.

LIEČNIČKI VIESTNIK. Organ sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije.

SadrŽHj*: P reus t ro j s tvo z d r a v s t v a i oskudica n a l iečnicih u H r v a t s k o j i Slavoni j i od D r a . I g n j a t a T h a l l e r a u Požegi . — Ki r u r žke cr t ice iz b u g a r s k o -s rbskog r a t a od D r a . V. S u b o t i ć a u Z e m u n u . — Z d r a v s t v e n a i z v j e š ć a od mjeseca pros inca 1885. (iz Mi t rov ice , P e t r i n j e , iz zavoda za umobo lne u Stenjevcu, iz bolnice u Ogu l inu , P a k r a c u , Vinkovcih , Osieku. Sisku, Zagrebu , iz B a k r a , Senja, Z a g r e b a , Kopr ivn ice , iz bolnice u Z e m u n u i Mi t rovice , iz zem. rod i l i š t a i kod vojnič tva) . — P r e g l e d pošas tn ih b o l e s t i . — L i s t a k : Kako se kazni lo čedomors tvo u Bosnoj za o t o m a n s k e v lade . — E a z p r a v n e v i e s t i . — S i t n e v i e s t i . — D n e v n i r e d mjesečne skupš t ine za s iečanj . — Z a k l j u č a k r a č u n a o sborovoj imovin i koncem g . 1885.

Preustrojstvo zdravstva i oskudica na liečnicih u Hrvatskoj i Slavoniji.

Od D r a . I g n j a t a T h a l l e r a , k r . podžup . l i ečn ika u Požegi .

Čuveni i uvaženi englezki državljanin Disraeli ocienio je na jednom u Manchestru držanom meetingu važnost dobra zdravstva u državi sliedećimi riečini:

„Po mojem mnienju je poboljšanje zdravlja u narodu so-cialna zadaća, koja se ima prije svega riešiti i koja ima sva­koga državljanina i političara ma koje stranke u prvom redu zanimali. Dobri stanovi, čista i pitka voda, nepatvorena hrana, čist zrak su uvjeti, kojimi se ima dobrobit i udobnost čovječja pospješivati. Ponavljam, zdravstveno pitanje nadmašuje važnošću sva ostala pranja i nesmije praktičnomu državljaninu ni jedno važnijim biti. Nemože se prečesto i dosta odlučno izticati, da se moraju ponajprije zdravstveni odnošaji svakoga naroda u obzir uzeti, ako se radi o veličini i važnosti njegovoj. Ako popis pučanstva u kojoj zemlji nazadak u broju izkaže, pače ako se samo nazadak poprečoe veličine muževa dokaže, može se za stalno u napred kazati, da će taj narod svoju historičku budućnost postupice gubiti, dok posve neizčezne. Moram s toga izrično opetovati, da zdravstveno pitanje daleko nadma­šuje sva ostala pitanja, kojimi se državni interes zanima. Vi morate uvažiti, da veličina ove zemlje u prvom redu visi o fizičnom razvoju njenih stanovnika i da sve, što se čini za poboljšanje zdravstva, biva temeljem veličanstva i sjaja našega naroda".

U prednavedenih redcih razvijeni nazori uvaženoga En­gleza tako su osnovani, da bi se jedva itko naći mogao, koji bi ih oprovrći samo pokušati htjeo.

I doista sve države i sve upravne vlade osvrtaše se na zdravstvo i bijaše ono od vajkada važnom granom uprave.

Svagda i svagdje bijaše u uredjenoj državi ponamješteno liečnika u javnom zvanju, kao podpazitelja i vršitelja dr­žavnih strukovno zdravstvenih obava, kojim bijaše dužnošću pučanstvo liečiti bezplatno ili uz nagradu.

Pa kako se je u 19. vieku, osobito u drugoj polovici, u svakom pogledu brzo napredovalo, stupala je i liečnička zna­nost, a s njom i javno zdravstvo brzim korakom napried. Nije niti naša prem malena i slabi mi silami providjena zemlja zaostala, da ne sliedi po razmierju svojih razpoloživih sila ostale, velike, moguće i bogate narode. Dokazi su tomu jasni, zdravstveno naukovnoj i humanitarnoj svrsi posvećeni zavodi i učilišta, kojimi se zemlja naša ponositi može, dokazom je tomu uredjenje zdravstva u zemlji i sa istim u savezu stojeće

visoke naredbe, koje se uzporediti mogu uredjenjem i na-redbami naroda, nadmašujućih nas brojem, moćju i bo­gatstvom.

Nu, kao što je naš narod i njegova vlada sliedila u na­pred k u glede razvoja zdravstva druge moćnije i naprednije narode, tako je sliedeći ih pala u pogriešku, u koju su zaišli i oni narodi, koji nam primjerom bijahu, u pogriešku, koja poiztiče iz duha, vladajućeg danas ne malo sa svimi u Evropi živućimi narodi, pogriešku, koja u našoj zemlji još više tišti, nego li drugdje.

Od kako je zavladao Evropom duh liberalizma priznato je upravnim obćinam pravo samouprave, oživotvoreno je na­čelo: neka se svaka obćina i svaki pojedinac brine sam za sebe; slobode mu je u tu svrhu dovoljno odmjereno, a država će se brinuti u obće, u velikom stilu za potrebe cielokupnog naroda i nadzirati će , da li se svaka autonomna obćina i svaki pojedinac u okviru zakona kreće i na temelju istoga svoje djelovanje osniva.

I sbilja su na temelju liberalizma teča'em nekoliko de­cenija počinjena čudesa.

Nastalo je takmenje i borba za materijalnim i duševnim napredkom medju pojedinci i medju narodi. Naročito u zdrav­stvenoj struci pokročila je higijena u veliko. Državne vlade su oživotvorile „Gesundheitsamte", zdravstvena vieća i razne ine uz bok im stojeće zavode, koji im svojim zdravstvenim, umnim radom i izkustvom daju podlogu, na kojoj osnivaju svoje zdravstvene zakone i naredbe.

Pa doista i Hrvatska i Slavonija ima na takovu temelju osnovane zakone i naredbe glede uprave zdravstvene, zakone i naredbe, kakove se i u drugih zemljan vrše.

Hrvatska i Slavonija ima i dostatan broj zdravstvenih organa za vršenje i nadziranje vršenja tih naredaba. Ali -žali­bože neima Hrvatska i Slavonija dostatnog broja organa u zemlji ponamještenih. koji bi uz vršenje ustanova tih zakona i naredaba, oboljelom pučanstva liečničku pomoć u nuždi pru­žiti imali, a ipak je važan faktor dobra zdravstva dostatan broj liečnika, koji bi pučanstvu u slučaju bolesti na razpolaganje stajali. A da je do toga došlo, da zemlja na liečnici oskudjeva. proizlazi iz toga, što je zakonom ob uredjenju zdravstva od godine 1874. na temelju obćinske samouprave, ostavljeno ob­ćinam , ponamjestiti dostatan broj liečnika, oboljelim obćina-rom na razpolaganje stojećih.

Ta jedina ustanova zakona dovela je do toga, da danas zemlja na liečnicih oskudjeva.

Navesti ću dva primjera iz svoje najbližje blizine.

3 1886. Liečnički viestnik br. 1. 4

U području podžupanije požežke, gdje je prije nego li je spomenuti zakon u život stupio, bilo 5 od države na­mještenih liečnika, ima sada dva, kojim je vršiti dužnosti pro-iztičuće iz njihova uredovnog položaja i uz to još biti na razpolaganje pučanstvu od 40.000 duša. živućem na zemljištu od preko 21 kvadratne milje. Da li ta dva liečnika tim za-daćam udovoljiti mogu, ostavljam voljnoj odluci čitaoca.

Još eklatantniji je manjak liečnika u susjednom okružju gradiškom, gdje je za obstanka vojničke uprave bilo porazdie-ljeno medju pučanstvom 16 od države namještenih liečnika, obvezanih graničare i njihovu obitelj bezplatno liečiti, a danas ih ima 5 i to 3 od države, a dva od obćina namje­štena za pučanstvo od S0.000 duša stanujuće na zemljištu od 34 kvadr. milje.

Od pet upravnih obćina podžupanije požežke, dosele je samo jedna u stanju bila namjestiti si obćinskoga liečnika. a kako prolazi s njim? Od 10 godina, od kako je stupio u život sada u krieposti stojeći zakon ob uredjenju zdravstva, pro-mienila je ta obćina već pet obćinskih liečnika, jer je svaki samo iz nužde onamo došao, dok mu se desi stalnije i bolje mjesto.

Svakomu je poznato, da je tako sa malom iznimkom po cieloj zemlji, po svih obćinah, jer zakon veli, svaka obćina ima si namjestiti obćinskoga liečnika, a malo je obćina, koje si ga namjestiti, odnosno dotirati mogu.

Oskudica na liečnicih u zemlji je veoma velika, a biti će uz ovakove odnošaje sve to veća.

Sada se još nalazi ovdje ondje po koji umirovljeni ko­tarski ranarnik, koji službu obćinskog liečnika vrši i kojemu je mirovinom od prijašnjeg službovanja eksistencija donjekle osigurana, a šta onda, kad ovi izumru?

Medjutim neobstoji takova neprilika samo u Hrvatskoj i Slavoniji. Pogledjimo na Cislitavsku, od kuda smo naš u krie­posti stojeći zakon ob uredjenju zdravstva recipirali. I ondje je zakon ob uredjenju zdravstva ustanovio u svakom ko­tarskom satničtvu po jednog kotarskog liečnika, a ostavio je obćinam, da si na svoju ruku ponamjeste obćinske liečnike. Pa šta se je dogodilo? Obćine si nemogahu ponamjestiti lieč­nike , jer stranom neimadjahu novčanih sredstva, da si ih ponamjeste, a stranom, jer nedobiše liečnika, koji bi voljni bili primiti mjesto obćinskog liečnika.

Nakon izmaka od više godina osvjedočiv se cislitavska vlada, da si obćine nebijahu u stanju samostalno ponamjestiti liečnike. poprimila je sama stvar u ruke i udesila tako zvane „Saniätsbezirke", u koje je spojeno po dvie ili više obćina, da si zajedničkoga liečnika uzdržavaju. Da li će to uspjeti, pokazat će budućnost!

Kada je — kako se iz pvenavedenog vidi — ta za­konska osnova glede obćinskih liečnika ostala jalova u Cisli-tavskoj, u zemlji, u kojoj živi narod imućan, narod kulturom i izobraženjem napredniji, narod, koji je vikao svagda, kad oboli prizvati liečnika, narod, koji se trsi svakoga tjedna ponješto novca prištediti i na stran metnuti za slučaj bolesti, narod, kod kojega liečnik, kad mu u kuću dodje, honorar pri-redjen na stolu ležeći pronadje, kad se kod toga naroda nije moglo provesti namještenje obćinskih liečnika, čemu se je nadati u tom pogledu kod naroda živućeg u Hrvatskoj i Slavoniji ?

Bjelodano je, da će pod ovakovinri obstojnostmi osku­dica na liečnicih bivati u Hrvatskoj i Slavoniji sve to veća.

A što i komu koriste svi „Gesundheitsamte", sva zdrav­stvena vieća i po njih izumljeni zakoni i naredbe, kada neima

organa, koji će njihove izume provadjati, kada neima lieč­nika, koji će bolestnike liečiti?

Držim, da je shodno vrieme staviti ovo pitanje u jav­nost, staviti ga na razpolaganje i promatranje onim, kojih se tiče i koji su zvani, da pri preustrojstvu zemaljske uprave utiču.

Pošto sam uztvrdio, mislim ne bez temelja, da je u Hr­vatskoj i Slavoniji zavladala oskudica na liečnicih i da će ta oskudica, ako se ne poprime druge mjere, postojati sve osjet­ljivijom , a pošto sam i naveo jur glavni uzrok, s kojega ta oskudica proizvire, neka mi bude dozvoljeno nabrojiti i još neke uzgredne, sa glavnim uzrokom u savezu stojeće uzroke te oskudice, da na temelju tako nabrojenih činjenica po­kušam razviti svoje nazore vrhu toga, kojim putem bi se uda­riti imalo, da se pomanjkanju liečnika doskoči.

(Dovrši t će se.)

I U W | B »

Kiruržke crtice iz bugarsko -srbskog rata. Od D r a . V o j s l a v a S u b o t i č a , opera teura i g r . fizika u Z e m u n u .

Zemunski liečnici dobiše 22. studena pr. g. prieko ovo-gradskoga načelnika od strane austro-ugarskoga poslanstva u Beogradu poziv, da dodju u pomoć srbskim i bugarskim ranje­nikom u Beogradu. Ja sam osini toga na rečeni posao pozvan i posebice od predsjedničtva srbskog rcrvenoga krsta ' - , te sam odazvav se tomu, isti dan u Beogradu u više bolnica do 150 ranjenika za nuždu previo. Sutra dan bude mi dodieljena bol­nica rezervna br. II., smještena u bogoslovnom seminaru, sa 180 postelja i jedna finalna bolnica sa 40 postelja. Ove dvie bolnice vodio sam do 12. prosinca uz prijateljsku pomoć gg. Dra. J o v a n o v i ć a i Dra. S t e n z e l a iz Zemuna. 12. prosinca bijaše već izobiljno liečničke pomoći u Beogradu, te se mo-gasmo vratiti kući, predavši bolnicu g. Dru. K o b n u , mojemu nekadašnjemu kliničkomu kolegi. Njemu imam zahvaliti za pri­jateljsku dozvolu, da sam mogao ranjenike motriti do 19. pro­sinca, u koji je dan gore rečena bolnica prešla u upravu liečnika poslanih od ruskoga družtva „crvenoga krsta". Osim rečene gospode pomagao mi je i moj bivši učitelj, velešto-vani g. Dr. M a y d l , docent na bečkom sveučilištu i asistent prof. Alberta. Njemu sam i time obvezan, što mi je dao pri­like i njegov veliki kiruržki materijal, koga je u vojnoj bolnici imao, motriti i velikim dielom s njim u družtvu, operativno obskrbiti.

U naznačenom vremenu obskrbismo u našoj bolnici 350 ranjenika, medju kojimi bijaše 70 težkib (t. j . značajnih ozleda kostiju i sglobova, ozleda važnijih organa, napokon velikih ozleda mekih dielova, naročito sa većom reakcijom). Od ovoga broja umrlo je 2, i to jedan od užgaline moždjane opne iza ozlede glave pušćanim zrnom, a drugi usljed tetanusa iza kom­pliciranoga kostoloma kosti palčenice (radius), takodjer od pušćanog zrna. Drugi tetanus usljed pušćane ozlede listnih mišica, koga imadosmo, izgubio nam se iz vida, jer je pre­mješten u drugu bolnicu. Ne sumnjam, da je i on lethalno prošao," kao i ostalih 11 slučajeva tetanusa, koje sam ovom prilikom po različnih bolnicah u Beogradu vidio, ma da je kod nekih amputacija, natezanje pa i resekcija živaca izvedena.

Akcidentalnih, sa ranaini u svezi stojećih bolesti ima­dosmo 2 puta, i to u oba slučaja crveni vjetar lahkoga ste-pena. Jedan primisnio zajedno s bolnicom, a drugi se je razvio za vrieme našega djelovanja. Oba su posije nekoliko dana rekonvalescencijom završila. Inače bijaše tečaj rana skoro svuda sasma normalan, naročito mi je primjetiti, da nam je riedka

5 1886. Liečnički viestuik br. 1. 6

iznimka bio ranjenik, koji bi posije obskrbe jošte veću toplotu tiela imao. Način obskrbljenja rana, kojim smo se služili, bijaše naravno antiseptični, te smo upotrebljivali kombiniranu kar-bolno-jodoformsku antisepsu. Za običnu razkužbu rabismo karbolnu otopinu od 2 - 5 % , za energičniju razkužbu otopinu od 5 % . Za zavoj uzimasmo jodoformski i karbolni gaz, Brun-sovu vatu, Billrothov battist, a za utege Calicot. Za konten-tivne zavoje upotrebljivali smo apretirani plavi organtin, a za učvršćenje mu uloge od iverja (Schusterspäne). Imali smo uz­roka, da budemo s ovim načinom zavoja posve zadovoljni. Za kasnije kontentivne zavoje t. j . iza zarašćenja vanjskih rana mislimo upotrebljivati sadru.

Drainažu izvodili smo riedko drainažnimi cievmi, nego većinom širimi iliti užimi vrpcami (Streifen) jodoformirana gaza, te nas je ova sasma zadovoljila.

Operirali smo većinom s karbolnim sprayom uz strogih antiseptičnih kautela, uviek bez Esmarchovog utegnog apa­rata. Šili nismo nikada, a nismo mnogo ni podvezivali, nego većinom tamponirali jodoformnim gazom. Ono prvo zato, što su nam dotične operacije bile sve konzervativne, te prema tomu skoro sve atypicne resekcije i intermedijarne nekroto-mije, a pod uslovi, da nam prima intentio nemogaše biti cilj, pošto rane nebijahu više frižke, nego već zagnojene, sa više ili manje nepovoljnimi komplikacijami.

Osim 17 ekstrakcija podkožnih zrna (projektila) odrezasmo škarami 11 gangrenoznih prsti dielom na rukuh, dielom na noguh. Indikaciju za primarnu amputaciju neimadosmo nigdje. Većih operacija izvedosmo oko 40.

Operirali smo strogo konservativno, te smo sa do sada postignutimi uspjesi podpuno zadovoljni. Nastaje pitanje, da li time stvar za svršenu n konačni uspjeh u povoljnom smislu osiguranim smatramo. I ako je na ovo za sada težko sigur­nošću odgovoriti, ipak je naše uvjerenje, da nam valja donekle negativan odgovor dati zato, što mislim, da će se češće, po definitivnoj konsolidaciji ozleda izpostaviti potreba korektivnih operacija, bilo to amputacije iz funkcijonalnih obzira, bilo ope­racije pseudarthrose. Češće bo se je iz kontinuiteta kosti morao resecirati tako veliki komad, da je vjerojatnost velika, da se to neće čvrstim kalusom zaliečiti, a tim više je ovo mnienje osnovano, što je pri antiseptićnom zavoju draženje i reakcija neznatna, te je time iz ovih uzroka razvitak pseudarthrose vjerojatan. Želiti bi bilo, da se ovaj naš materijal do kraja motri i u ovom obziru. Ja ću s moje strane svakako gledati, da se u ovom ili onom slučaju uvjerim o konačnom uspjehu našega poslovanja.

Ovoliko, što se tiče obćega posmatranja. Navesti ću sada nekoliko slučajeva naše kazuistike u obliku kratkih zapisnika, u koliko je u obće bilo moguće takove voditi kod našeg dvo­strukog poslovanja i u Beogradu i doma u Zemunu.

1. R. P. ranjen 27./XI. kod P i r o ta . V u l n u s s c l o p . in r e g i o n e c u č u l a n . Status 4./XII. Medju lopaticom i hrbtenja-čom, u visini spinae scapulae ulazna rana, izlazne nema. Zrno prije izvadjeno. Dubljina rane do fascije. Na hrbtenjači nemože se konstatirati ozlede. Pa resiš vesicae et recti, paraplegia. Decu­bitus na krstima s obe. strane, Incontinentia alvi et urinae 10./XII. pridošla pareza gornjega desnoga uda. 15./XII. ne-promienjeno stanje.

2. M. R. 15./XI. kod T r n a . Vu l n. s c l o p . o s s i s t e m p o r . s in . 25./XI. Ulaz nad sredinom lieve sponične nastavine kosti sliepočnice (processus zygomaticus), zrno pod dolnjim okraj-kom jako zagnojene rane iza dilatacije iste izvadjeno. Menin-gealni znakovi. Desinfekcija, jodoformni zavoj. 5./XII. Jaki

bolovi, groznica, uz:ujanost, bljuvanje. Promjena zavoja. Na dnu rane komad kosti sliepočnice slomljen i nekrotičan u ve­ličini novčića. Komad se izvadio, time tvrda opna obnažana, ista je puna krvi, kuca. 6./XII. van sebe, nejednake zjenice, konvulzije. 7./XII. umro. Uzrok smrti: Meningitis. Paranje nebi učinjeno iz obzira prema porodici ranjenika.

3. M. P. 24./XI. kod C a r i b r o d a . V u l n . s c l o p . a r t i c u l . c u b i t i . 4./XII. Narkoza. Ulazna rana u okolici lakta olecranon u obliku okrugle, kao novčić velike rupe, izlazna u obliku veće od talira, granulirajuće rane, pokrivene nekrotičnimi dielovi. na uiiutmjoj površini podlaktice. U njoj obnažan tendo bicipitis. Lakat razmrskan, iverje izvadjeno, pleće (numerus) u prikrajku slomljeno po obliku Dilatacija stražnje r a n e , ekstrakcija svih obnažanih ivera, ugladjenje oštrih krajeva kosti laktenice i nadlaktice. Drainaža. Kontentivni zavoj. Toplota trajno nor­malna. 10., XII. zavoj promienjen, rana podpuno čista, liepo granulira.

4. V. S. 15./XI. kod SI i v n i c e . V u l n . s c l o p . o s s i s . i l e i . 23./XI. Ulaz u okolici lievog krstačnog sgloba kosti crievnice (artie. ileosacral.), izlaz u sredini crte povučene od lievog gornjeg prednjeg šiljka do pupka. Veliki haematom u lievoj dubičini crievnice (fossa iliaca). Crieva neozliedjena, znakova od opne trbušnice nema. Jodoformni zavoj. 24./11. krvotok iz prednje rane, tamponada jodoformnim gazom. Toplota uviek normalna. 15./XII. iz prednje rane iztiče gnoj. Haematom die-lomice zagnojen. Protuurez, rana u kosti kao krug okrugla. Drainaža, jodoformni zavoj. 19./XII. nema groznice, osjeća se dobro.

5. R. Š. 27./XI. kod P i r o ta. V u l n . s c l o p . u r e t h r a e . 4./XII. Narkosa. Ulaz lievo na rodniku (penis), nešto uzka kapica (praeputium) probijena, jedan dio glavića smrvljen. Koža rodnika odlupljena od vodopusta; ova u mudovnom odsjeku s lieve strane u dužini od 5 ctm. razderana na dolnjoj povr­šini. Izlazna rana, koz koju ciela mokraća odtiče, nalazi se desno do šupka. Discizija kapice, protuincizija na korjenu mu-dovne mošnjice S p r e d a i od zada. Permanentni opruživi katetar. drainaža. 7./XII. promjena zavoja, lieva strana mošnjice natečena 11./XII. promjena zavoja; nov katetar, urez gnojnice u moš-njici. 14./XII. zavoj čist, sva mokraća odtiče kroz katetar. 15./XII. rane liepo grauuliraju, mokraća čista, katetar od kovine.

6. T. R. 27./XI. kod S l i v n i c e . V u l n . s c l o p . , f r a c t . c o l l i f em o r i s . 4./XII. Narkoza. Ulazna rana u gornjoj trećini vanjske površine lieve butine; sasma bez reakcije. Cio ud na vanjsku stranu rotiran, aktivno nimalo, pasivno na sve strane vrlo Iahko pokretljiv. Gornji šiljak kosti crievnice je nutrnjemu članku lieve strane za 4 ctm. bli>.i, nego li s desne. Čagrtanja i izlazne rane nema. Smešten privremeno na Petitovoj sinji, dobiti će ekstenziju. Toplota normalna.

7. P. N. 27./XI. kod S l i v n i c e . V u l n . s c l o p , f r a c t u r a m a x i l l a e nf. 2./XI. ulaz iza k raka vilice, prelom istoga. Ton-zillarna gnojnica urezana. Na nutrnjoj površini kraka vilice široka uzvis; urez na nju, spljošteni projektil izvadjen, a t ako i još jedan manji komad olova i više iverja kosti. Jodoformni gaz u ranu u ustih i iz vana, za izpiranje ustali Kali hyper-manganicum. Dalnji tečaj bez reakcije. 19./XII. sve većim die­lom zaraslo.

8. T. S. ranjen kod K u l e . V u l n . s c l o p . m a x i l l a e inf. 2./XII. Skoro zarasla ulazna rana na dolnjem kraju prednjega okrajka mišice žvatalje (masseteri. Zrno već prije izvadjeno. Čeljust slomljena, stražnji zubi do drugoga kutnjaka izbijeni, ovaj zadnji sriedom odbijen. Više povećih od pokostnice obna-

7 1886. Liečnički viestnik br. 1. 8

žanih komadića izvadjeno. Obskrbljen kao br. 7. Dalnji tečaj sasvim povoljan.

9. Ž. S. 15./XI. kod T r n a . V u l n . s c l o p e t . m a x i l l a e i n f e r . 26./XI. Ulazna rana na lievom obrazu, nad zadnjim kutnjakom. Zrno već prije izvadjeno. Dolnja vilica razmrskana, tri zuba saterana u jezik. Iverje i zubi izvadjeni, u ostalom obskrbljen kao br. 7. Sasma povoljan tečaj bez groznice. 19./XII. skoro sve zaliečeno.

10. S. R. 28./XI. kod C a r i b r o d a . V u l n . s c l o p . , f r a c t . c o n d ) r l . e x t . f e m o r i s . 8./XII. Ulaz nad vanjskim sglobnim čvorom desne kosti bedrače, izlaz u sredini stražnje površine listine, ova zadnja rana razderana, smrdljiva. Vanjski nad-čvorak (epicondylus) slomljen; oedematozni otok listine i noge. Sglob koljena nešto otečen, znatna sekrecija. Iverje izvadjeno, protuurez, drainaža, zavoj. Smješten na Petitovoj sinji. Toplota povoljna. 17./XII. promjena zavoja. Neima za sada uzroka odstupiti od ekspektacije i ako je vjerojatno, da će arthro-tomija kasnije nuždna biti.

11. B. A. 24./XI. kod C a r i b r o d a . V u l n . s c l o p . cu-b i t i , f r a c t u r a u l n a e . 4./XII. Narcosa. Ulaz nad laktom, izlaza neima. Lakat smrvljen, sglob otvoren. Rana razširena; pošto je više povećih komada izvadjeno, nadjen je komad granate i izvadjen. Glavičica kosti palčenice i dolnji kraj ramena ne ozledjeni, naprotiv kost laktenica do daleko u trupac u više dugih komada slomljena. Ugladjenje njenih krajeva, priličan krvotok. Tamponada jodoformnim gazom, kon-tentivni zavoj. 5./XII. zavoj krvlju probijen, pri normalnoj toploti. Novi slojevi obvijeni. 8./XII. zavoj promienjen. Rana sasvim čista, gnojenje neznatno, toplota uredna. Nov konten-tivni zavoj.

12. M. M. 26./XI. kod S l i v n i c e . V u l n . s c l o p . , f r a c t . h u m e r i. 4./XII. Ulaz na izlazištu prednjeg pazušnog nabora na mišici, izlaz na stražnjoj. Rame tik izpod sgloba prelom­ljeno, dolnji komad malo u napried razmaknut. Drainaža, kon-tentivni zavoj. Toplota trajno povoljna. 16./XII. promjena za­voja. Rane čisto granuliraju, učvršćenje počima, gnojenje neznatno.

13. M. Gj. 24./XI. kod C a r i b r o d a . V u l n . s c l o p . , f r a c t u r a h u m e r i . 3./XII. Narkoza. Na lievoj mišici dvie rupe, jedna u sredini nutrnje, a druga u dolnjoj trećini vanjske površine. Kominutivni prelom kosti. Iverje se izvadilo, šiljasti uglovi odrezani, time nestalo dosta velikog komada kosti. Lrainaža, kontentivni zavoj. Uvjek bez groznice. 12./XII. pro­mjena zavoja, sve u redu.

14. Gj. St. 12./XI. kod Ku l e . V u l n s c l o p . , f r a c t u r a s c a p u l a e . 3./XII. Narkoza. Nad oba kraja sljemena lopatice po 1 rupa. Sljeme u više komada slomljeno, osim toga lopa­tica i uzduž prelomljena, rane hrdjavo izgledaju. Koža izmedju obe rupe prosječena. Ekstrakcija i resekcija nekrotićnih die-lova sljemena. Tamponada jodoformnom gazom, kontentivni zavoj. 5./XII. zavoj probijen krvavim gnojem, novimi slojevi previjen. 8./XII. nov zavoj; rana liepo granulira. 14./XII. rana sasma čista.

15. A. P. 12./XI. kod K u l e . V u l n . s c l o p , f r a c t u r a c a r p i . 3./XII. Narkoza. Dvie rupe, jedna u sredini gornje površine lievoga zapešća, druga na nutrnjoj površini palčenog zapešća. Drugi pešćaj i cielo palčeno zapešće razmrskano. Rane razširene, ekstrakcija i resekcija nekrotičnih dielova kosti. Kontentivni zavoj. 8./XII. nov zavoj pri normalnoj toploti. Rana čisto granulira.

16. Gj. Ml. 20./XII. kod T r n a . V u l n . s c l o p . , f r a c ­t u r a h u m e r i . 4./XII. Narkoza. Ulaz 2 prsta pod postankom

mišice ramenjuše, izlaz 4 prsta nad laktom, kominutivni prelom kosti u sredini trupca. Pod površinom rane jodoformskim praš­kom pokrivenom, ognojnice, u kojih se gnoj zaustavio. Mnogo iverja izvadjeno, oštri krajevi odrezani, drainaža, kontentivni zavoj. Bez gn.-znice. 7./XII. nov zavoj, rana čista.

17. T. Gj. 24./XI. kod C a r i b r o d a . V u l n . s c l o p . . f r a c t u r a h u m e r i . 2/XII. Narkoza. Ostrag na mišici ulaz, izlaz s prieda u obliku velike, razderane rane. Rame od pri­like 3 prsta pod glavom razmrskano. Mnogo iverja izvadjeno, komadi ugladjeni, drainaža, kontentivni zavoj. 5./XII. zavoj gnojem probijen, promienjen. Rana čista, toplota normalna. 8./XII. tako isto.

18. BI. V. kod P i r o t a . V u l n . s c l o p . f e m o r i s . 4./XII. Narkoza. Ulaz u gornjoj četvrtini nutrnje površine desnoga buta, pod njim velika, razgranjena šupljina puna smrdljiva gnoja. Izlaza neima. Protuurez. Zrno je prstom nadjeno u mišičju vanjske površine buta. Urez na njega sa vanjske površine, ekstrakcija. Drainaža, zavoj. 5./XII. toplota normalna, znatno gnojenje, usljed koje se svaki dan zavoj promienio. Tek oko 14./XII. prestaje gnojenje biti obilnim. Od tada rana čista, malo se gnoji.

19. S. K. kod P i r o t a . V u l n . s c l o p . , f r a c t . m a l l e o l i e x t e r n i. 2./XII. Narkoza. Rupa nad vanjskim gležnjem desne noge, ovaj razmrskan, sglob otvoren. Phlegmona ciele grane noge. Protuurez, 2 komada olova iz grane noge izva­djeno. Drainaža, kontentivni zavoj. 5./XII. nov zavoj. Rane čistije. 10./XII. rane čiste, trajno bez groznice.

20. A. B. 19./XI. kod S l i v n i c e . V u l n . s c l o p . r e g i o n . c l a v i c . h u m e r . 29./XI. Narkoza. Ulaz nad vanjskim krajem desne kosti ključice, kanal se proteže u pravcu prema dole i napolje. Pušćano zrno se nije našlo, protuurez pod pazuhom. Drainaža. 7./XII. lahka groznica, zavoj promienjen. Mišica oedematozna. 9./XII. groznica. Na vanjskoj strani mišice gnoj­nica, u ovu urezano, tu se našlo zrno. Drainaža, zavoj. 11./XII. neima groznice. Rana čista.

21 . I. J. 15./XI. kod D r a g o m a n a . V u l n . s c l o p . , f r a c t u r a s c a p u l a e . 29./XI. Ulaz nad sredinom sljemena lieve lopatice, izlaza neima. Phlegmona ciele stražnje površine mišice. Dva ureza. Zrno se nije našlo. Drainaža, zavoj. 4./XII. narkoza. Sljeme probijeno, na više komada prelomljeno. Više iverja se izvadilo. Zrno se našlo u mišici, izvadjeno. Drainaža, zavoj. Znatno gnojenje, uslied toga često promjena zavoja. Toplota uviek normalna.

22. M. S. 15./XI. kod T r n a . V u l n . s c l o p . , f r a c t . r a d i i e t c a r p i r a d i a l i s . 27./XI. Narkoza. Ulaz na ledji desnog laktenog sgloba palčenice, izlaz na nutrnjoj površini dolnje četvrti kosti palčenice. Dlani predjel zapešća smrvljen, dolnji kraj kosti palčenice u mnogo komada slomljen. Rane razširene, smrvljene kosti zapešća oštrom žlicom izstrugane, veće slobodno iverje izvadjeno, drainaža, kontentivni zavoj. 7./XII. nov zavoj. Prilično gnojenje, rana liepo granulira. 16./XII. rana čista, drainaža obustavljena.

23. I. J. 14./XL kod C a r i b r o d a . V u l n . s c l o p . , f r a c -t u r a h u m e r i. 26./XI. Narkoza. U sredini mišice izvana i iznutra po jedna već u zarašćenju se nalazeća rana bez reak­cije. Rame slomljeno. Kontentivni zavoj. Tečaj bez ikakve reakcije. Prvi zavoj jošte ne promienjen.

24. R. K. 17./XI. kod S l i v n i c e . V u l n . s c l o p . , f r a c t . u l n a e . 27./XI. Narkoza. U sredini podlaktice spreda i sa straga po jedna kao dlan velika rupa. Rane posve smrdljive; mišičje i koža na laktenoj strani u velikom obsegu razderana, kost laktenica u velikom obsegu kominutivno slomljena. Mnogo

9 1886. Liečnički viestnik br. 1. 10

iverje izvadjeno, ugladjenje krajeva kosti, energična desinfek-cija, tamponada jodoformnim gazom. Kontentivni zavoj Dalnji tečaj bez reakcije i groznice. 7./XII. nov zavoj, rana čisto granulira.

25. N. F. 15/XI . kod S l i v n i c e . V u l n . s c l o p . , f r a c ­t u r a r a d i. 27./XI. Narkoza. Ulaz na laktenoj, izlaz na pal-čenoj strani. Prelom kosti palčenice, ozleda mekih česti nije znatna, mnogo krpa od montura u rani. Ove i iverje se izva­dilo, krajevi kosti ugladjeni. Tamponada jodoformnim gazom. Kontentivni zavoj. 7./XII. promjena zavoja. Rana sasma bez reakcije, liepo granulira, gnojenje vrlo neznatno. Toplota uviek normalna.

26. V. V. 17./XI. kod C a r i b r o d a . V u l n . s c l o p , f r a c t . r a d i i ; 29./XI. Narkoza. Ulaz na laktenoj strani dol-njega kraja kosti palčenice, izlaz na grani iste u veličini 2 talira Iverje i smrvljene kosti se izvadile, kost palčenica na krajevih ugladjena, tamponada jodoformnim gazom, kontentivni zavoj. Neima groznice. 13./XII. zavoj promienjen, rana sasma čista.

27. D. Gj. 15./XI. kod T r n a . V u l n . s c l o p . , f r a c t . o s s i s f r o n t i s . 25./XI. Nad desnom obrvom 6 ctm. duga na 4 ctm. japeća rana, koja granulira. Meningealni znakovi. U dubljim od 1 ctm. kost čeonica u obsegu od 4 Q ctm. slom­ljena, jedan od prilike kao 4 novčića veliki dio prema mozgu, na 2 ctm. u dubljinu utisnut. Položaj toga komada je nešto sa strane od čeone duplje, po izgledu je nekrotičan, bjeličast; izvadjen i time neozledjena, kucajuća tvrda opna obnažana. Jošte jedan manji komad od staklovite plojke sa gornjega kraja izvadjen. Rana izpunjena jodoformnim gazom, zavoj. 2./XII. rana se počima stezati, iz dubljine liepo granulira, euphoria, neima više kucanja. 12./XII. rana sasma izpunjena.

28. Dr. B. 17./XI. kod S l i v n i c e . V u l n . s c l o p . , f r a c t . r a d i i . 26./XI. Narkoza. Ulaz na vanjskoj strani sredine mi­šice, rame cielo, izlaz nad sredinom kosti palčenice, ova nešto više gore prelomljena. U kanalu komad olova, od prilike 1/4 zrna. Neznatna reakcija. Rane i okolica od koncentrirane kar-bolne otopine opaljene. Olovo se izvadilo. Kontentivni zavoj. 4./XII. nad glavičicom palčenice gnojnica, prosječena, tu na-djen ostali dio zrna. Dalnji tečaj normalan.

29. M. M. 17./XI. kod S l i v n i c e . V u l n . s c l o p . c u b i t . , f r a c t u r a h u m e r i f o r m i s . 26./XI. Narkoza. Ulaz šaku izpod savijutka lakta, izlaz 8 ctm. nad laktom. Sglob lakta nateko, rane jako se gnoje. Kosti podlaktice ne ozledjene, lakteni dio nadlaktice uzduž i poprieko prelomljen. Prstom se može naći mnogo iverja. Gornja rana se razširila, komadi izvadjeni, nutrnji čvor ramenice reseciran. Protu-urez nad vanjskim čvorom do u sglob, drainaža, kontentivni zavoj. 7./XII. rana čista, ranjenik bez groznice, gnojenje slabo. 19./XII. drainaža obustavljena.

30. D. V. 15./XI. kod D r a g o m a n a . V u l n . s c l o p . , f r a c t . t i b i a e , 26./XI. Narkoza. Spreda tik nad dolnjim krajem kosti goljenice ulaz, izlaza neima. Goljenica prelom­ljena, sglob natečen, okolica oedematozna. Izvana pokraj nožno palčene mišice pružalje (Extensor hallucis) urez do kosti gljež-njevice (talus); ovdje fragmenti izvadjeni. Zrno zariveno u nutrnjem gležnju, izvadjeno kroz nov urez iza gležnja, drai­naža sgloba. Povrh ovoga nalazi se samostalna gnojnica urezana, te drainirana, kontentivni zavoj. 30./XI. groznica, zavoj pro­mienjen, drainaža ne funkcionira dobro, popravljena. 4. /XII. u rani smrdljiv gnoj, energična desinfekcija, nova drainaža, od tada neima groznice. 10./XII. rana sasma čista.

Ovo su slučajevi, o kojih nam je moguće bilo koliko toliko točno zapisnike voditi. Mnogi su nam žalibože izgubljeni, pošto nam rizično ne bijaše moguće pobilježiti ih. Medju njimi se nalazi i jedan liep slučaj paralyse ciele listine i noge posije

I pušćane rane, koja je u dolnjoj četvrtini butine iza kosti po-j prieko mišice probila i tom prilikom sigurno živac kukovnik

(ischiadicus) razderala. I ako ovi naši slučajevi nisu mnogobrojni, ipak su u

stanju doprinieti nešto k poznanju dobrotvornoga upliva da­našnje naše antiseptične kirurgije.

Z d r a v s t v e n a izvješća od m j e s e c a pros inca 1885.

1. Grad Mitrovica (gr. fizik Dr. Stevan P a i ć ) . Zdrav­stveni odnošaji bijahu mjeseca prosinca u obće pogledom na pobol prilično povoljni, nu pogledom na pomor nepovoljni, a vrst bolesti zažegljive naravi. Toga mjeseca razboljelo se i tražilo pučantvo liečničke pomoći od sliedećih bolesti: Od za-žega dušnica, dušnika, krajnika i pluća, od krupozne užgaline dušnika, od nastida crieva, vodene bolesti, dječje sušice, grčeva kod djece, plućne tuberkuloze, gastrične grozuice i popustne groznice. Toga mjeseca umrlo je 28 čeljadi, te su bolovale: od grčeva kod djece (8), plućne tuberkuloze (7), od dječje sušice (4), od krupozne užgaline dušnika (2), zažega pluća, vodene bolesti, velikog kašlja, alkoholizma, pošaline trbušne, ugušenja usljed zasipanja zemljom (po 1), mrtvo se rodilo jedno diete, svega je dakle umrlo 28. Od nesretnih slučajeva dogodio se jedan: N. J., nadničar, 50 god. star, radeći sa jednim drugom 19. prosinca popodne na jednom brežuljku, kad se zemlja izpod njegovih nogu odroni i njega sasvim poklopi. Ma da je odma zemlja odklonjena, nadjen je on ipak izpod te odkopane zemlje mrtav.

2. Grad Petrinja (gr. fizik Dr. S t j e p a n p l . M o d o š ) . Zdravstveni odnošaji bijahu mjeseca prosinca pogledom na broj pobola kao i pomora dosta povoljni, a značaj i vrst bolesti nastidne naravi. Najčešće pojavljivala se nastida i upala pluća, osobito ova zadnja (10 slučajeva), no prolazila je dosta blago, jer je samo 2 smrtna slučaja bilo. Ukupno umrlo je ovog mjeseca 11 čeljadi (1 je mrtvo rodjeno) i to 6 m. i 6 ž., a po dobi takodjer 6 djece i 6 odraslih. Uzrok smrti bio j e : plućna tuberkuloza, užgalina pluća, vodena bolest (jedanput iza Brightove bolesti, drugi put iza mahne u srdeu) po 2 puta, dječja nemoć, zahlipci, užgalina želudca i crieva, akutna vodo-glavica sve po 1 put, i napokon 1 mrtvo rodjeno diete. Od umrlih je liečeno 6. Pošastnih bolesti nije bilo. Izvan braka rodjene djece prijavljeno nije ni jedno. Operacija većih bilo je 3, 1 kostolom goljenice, kontentivni zavoj od sadre, 1 put se izčašeno rame namjestilo i jedanput se poprieko položeno čedo okrenulo na glavu. Sudbeno liečničkih ili zdravstveno-redarstvenih paranja u gradu nije bilo. Sudb. liečničkih pre-gledba bilo je 4. Zdravstveno redarstvenih pregledba bilo je 2. U ovom gradu su psi u kontumac za 45 dana stavljeni radi 4 slučaja od sumnjivih pasa ugrizenih ljudi.

3. Zern, zavod za umobolne u Stenjevcu, (ravnatelj dr. I v a n R o h a č e k ) . Koncem god. 1 8 8 4 . preostalo je u zavodu 286 bolestnika (151 m. 135 ž.); god. 1885. prispjelo je 174, (261 m. 64 ž . ) ; tečajem god. 1885. bijaše ukupno obskrbljeno

i 460 čeljadi (261 m. 199 ž.); od ovih je odpušteno tečajem godine 1885.: zdravih 7 (2 m. 5 ž.); popravljenih 76 (44 m.

I 32 ž.); kućnoj njegi predano 3 m., na dopust poslano 7

11

(5 ni. 2 ž.); premješteno u druge zavode 7 m.; uskočilo 14, (13 m. 1 ž.); preminulo 77, (50 m. 27. ž.); ukupno ih je što odpusteno, što umrlo 191 (124 m. 67 ž.). Koncem godine 1SS5. preostaje 269 (137 m. 132 ž.).

4. Okružna obća bolnica u Ogulinu (okružni liečnik dr. ,1. Ž i r o v č i ć ) . Koncem mjeseca studenoga ostalo je u bolnici: 10 bolestnika, (6 m , 3 ž. i 1 dj.); u prosincu je došlo da se lieči 17 (12 ni., 4 ž. i 1 dj.); svega je liečeno u prosincu 27 (18 m. 7 ž., 2 dj.). Odpusteno je tečajem prosinca izbe­čenih 13 (8 m., 4 ž. i 1 dj.), neizliečeni 4, umro* je 1. Kod ovih bijahu bolesti: Škrljevo (4), popustim groznica, čirevi po noguh (po 2) užgalina pluća (umro), kronički katar dužnica, užgalina bubrega, pošalina crievna, užgalina materice, Phimosis, rak u licu, bludobolja, gnojna užgalina očiuh, umobolan (po 1). Operacije : amputacija izpod desnog koljena kod momka, ko­jemu je drvo desnu nogu posvema odkinulo. Jedan slučaj circumcisio praeputii. Parano bude truplo Petra Pilje, justifi- j ciranoga na vješalih. Nalaz kao obično kod zadušenja, uz to popriečna pukotina intimae carotis sinistrae na mjestu stran-gulacije.

5. Obća javna zemaljska bolnica u Pakracu (prim. liečnik dr. M. J. G r e g o r i ć ) . Od mjeseca studenoga ostalo je u bolnici 100 bolestnika (53 m., 37 ž. i 10 dj) , tečajem mje­seca prosinca primljeno je. u bolnicu, da se taj lieči 41 (32 n i . , 8 ž. i 1 dj.), te se dakle mjeseca prosinca liečilo na oba odjela 141 bolestnik (S5 m., 45 ž. i 11 dj.), koji su svi 3174 dana u obskrbi bili. Odpalo je 35 (24-8% napram 28 -5%), i to : odpusteno je 33 (23-4% napram 2 4 - 2 % ) . Umrla su 2, (1.4% napram 4 - 2 % ) . Od odpada umrlo je 5, 71% napram 15% prošloga mjeseca. Po pojedinih odjelih bijaše gibanja bolestnika pobol i pomor ovaj: Na s i f i l i t i č n o m o d j e l u bilo je 96 bolestnika sa 2416 obskrbnih dana i kao obično sa tardivnimi oblici bludobolje. Izstupilo je 16 (16.6%), i to od-pustom 14 (14-5%), umrla su 2 (2-08%). neizliečen otišao I je jedan čovjek sa „vegetationes glandis penis et praeputii", koji nije palenje i nikakovu operaciju dopuštao. Umro je jedan čovjek sa „dolores osteocopi" od Brightove bolesti i jedna djevojčica sa „papulae excoriatae in angulis oris" od sveobće tuberkuloze. Manjih operacija bilo je 16. N a o b ć e m o d j e l u bilo je 45 bolestnika sa 758 obskrbnih dana u liečenju. Izstu­pilo je 19 ( 4 2 . 2 % ) , m r o nije nitko. Neizliečena otišla je jedna ženska sa Brightovom bolesti. Operacije su sliedeće obavljene: 1. Izvlačenje djeteta na zadak i veoma težko kip­ljenje posteljice, koja se je morala na komade vaditi. 2. Izvja-čenje jednog 4 centm. dugog i 2 centm. širokog komada kod pucanja razpuknute pušćane cievi, koji je 6. svibnja jednom pastiru iz Golobrdca, kr. podžupanije požežke, u dlan desne ruke udario i koji se do sada iz iste nije dao izvaditi. Nakon razširenja pojedinih rana sa stisnutom spužvom i nakon pro-rezanja mnogih fistula, bilo je moguće na željezo naići, koje se j e . da se žile u dlanu neozlede, prstom razklimalo i jakimi kleštami izvuklo. — Tečajem ciele godine 1885. primljeno je u bolnicu 026 bolestnika (440 m., 156 ž. i 30 dj). te se je s onimi, koji su preostali od prošle godine, svega liečilo 732 (501 m.. 193 ž. i 38 dj.) sa 35.440 obskrbnih dana. Ud ovih je tečajem godine ozdravilo 533 (392 ni.. 48 ž. i 22 d j ) , nije se izliečilo 45 (18 ni.. 22 ž. i 5 dj.), umrlo je 49 (31 m.. 16 ž. i 2 dj.).

6. Javna okružna obćinska bolnica u Vinkovcih (okružni liečnik Dr. H u g o B l u n i ) . U ovoj bolnici ostalo je koncem studena 30 bolestnika (19 m. S ž. 3 dj.), mjeseca prosinca primljeno je 42 bolestnika (35 ni. G ž. 1 dj.), svega je dakle

pečeno 72 bolestnika (54 m. 14 ž. 4 dj.). Od ovih je ozdra­vilo 42 (31 m. 7 ž. 4 dj.), umrlo 3 m., svega je dakle što odpusteno, što umrlo 45 (34 m. 7 ž. 4 dj.), ostalo je u bol­nici za mjesec siečanj 1SSG. 27 bolestnika (20 m. 7 ž.). Bo­lesti , od kojih su bolovali, bijahu: Trahomatozna užgalina očiuh (12 bolestnika), užgalina sglobova, popustila groznica, kron. užgalina očne spojnice, kron. katar želudca, orchitis, čirevi po noguh (po 2 bolest.), reumatizam mišičja, kachexia, škrofuloza, sječena rana, ozlede iz puške, opržina, mania, herpes conjunctivae, maculae corneae, kron. katar dušnica, užgalina porebrice, užgalina dimljačnih žliezda, zaustava mokraće, in-duratio, condvlomata lata, bludobolja, gnojnica ledvinske mi­šice, brnjica, na motrenju (po 1 bolestnik). Značaj bolesti bio je najviše upaljivo - kataralni, i to bijahu zastupljene trabo-matozne bolesti, pošto su vojni obveznici i dopustnici u veli­kom broju u bolnici smješteni. Jedan seljak je ustrieljen, iz­gubio prst na ruci (samoubojstva, otrovanja nije bilo). Jedan umobolni seljak je u poboljšanom stanju predan svojoj rodbini u njegu. Sudbeno-liečničkih pregledanja i paranja nije bilo.

7. Obća javna zemalj. bolnica u Osieku (prim. liečnik gr. fizik Dr. Ferdo K n o p p ) . Koncem studenoga ostalo je u liečenju 114 (80 m 34 ž.), k ovim primljeno je ovog mje­seca 19G (164 m. 32 ž.), svega je liečeno 310 (244 m. 66 ž.). Od cielokupnog broja liečenih bolestnika odpusteno je 128 (95 m. 33 ž.) ili 4 l * 2 9 % umrlo je 9 (5 m. 4 ž.) ili 2 -90% a ostalo je u liečenju 173 (144 m. 29 ž.). Ovog je mjeseca 47 više primljeno, 35 više liečeno, a 1 je manje umro. Pomor bio je 2-90, dakle za 0 7 4 . 0 manji, nego prošlog mjeseca. Pogledom na u z r o k s m r t i navesti je, da je smrt nastupila od carcinoma 1 put, tuberculosis 2, carcinoma vaginae 1, vi­ti um cordis 1, suicidium 1, pvaemia in sequelam phlegmonis humeri 1, dementia paralvtica 1, catarrhus bronchialis chro-nicus i. Pogledom na pojedine bolesti navesti je, da je prim­ljeno: rheuma 19, febris intermittens, tuberculosis pulmonum po 14, paresis 2, mania 1, ischias 1, lumbago 3, neuralgia 1, hvdrops 1, tonsillitis 1, catarrhus bronchialis acutus 11, ca­tarrhus bronchialis chronicus 9, pneumonia 2, emphvsema 1, vitiura cordis 1, catarrhus ventriculi 6, catarrhus entericus 2, mastitis 1, apoplexia 1. morbus Brighii 1, catarrhus vesicae 2. carcinoma vaginae 1, papilloma 1, contusio maxillae inferioris 2, contusio 3, vulnus scissum 1, vulnus sclopetarium 1, vulnus punctum 1, congelatio 2, combustio 1, conjunctivitis catarrha-lis 2. trachoma 2. ulcus molle, condjlomata acuminata 1, ul-cera faucium 1, iritis svphilitica 1, blennorrhoea urethrae 10. blennorrhoea vaginae 1, bubo 3, orchitis 3. strictura urethrae 1, vaginitis 1, eczema 4, pruritus 4, ervsipelas 2 (1 m. l ž.), ulcera crurum 11 (7 m. 4 ž.), excoriatio 1, excoriatio uteri (?) 3, fractura tibiae 1, fractura cruris complicata 1, ankvlosis 1, epistaxis 1. aneurisma radialis 1, suicidium 1, otitis 1, ectro-pium 1. distorsio 1. Operacija obavljeno je četiri i t o : ampu-tatio cruris sbog ulcus cruris sa elephantiasis, paracentesis ab-doininis, operatio pbimosis, cxstirpatio papillomatis ex super-ticie interna palpebrae superioris 1, osim toga bilo je dva preloma kosti. U jednom i drugom slučaju upotriebljen je za­voj od sadre.

G r a d O s i e k . Ponajviše oboliše dihala to u slici ka­tara dušnika, dušnihcievi , a i samih pluća. Osim toga napo­menuti je. da su se bolesti pluća trajnog tečaja pogoršale i pomor pomnožale. Od osipa naglog tečaja bio je samo jedan slučaj škrleta, koji je i smrću skončao. Od difterije bilo je nekoliko slučajeva, a jedan slučaj krupozne užgaline dušnika. Popustnih groznica bilo je pako malo, nu reumatizma više.

13

Samoubojstvo izvedeno je jedanput, te je isti prenesen u bol­nicu, gdje bijaše redarstvena razudba izvedena. Pobol kao i pomor bio je nešto veći. Svega umrlo je 44. prama 40 pri­jašnjeg mjeseca, dakle 4 više. Pomor bio je 0'24% ili 2*4 od tisuć stanovnika. Pogledom na spol umrlo je 22 m. 22 ž. Ob­zirom na dobu umrlo je izpod prve godine 17, od 1.—7. g. 4 ; od 7.—20. god. 3 ; od 20.—30. god. 1; od 3 0 . - 4 0 . god. 5 ;

.od 40.—50. god. 2 ; od 50.—60. god. 6 ; od 6 0 . - 7 0 . g. 3 ; od 70.—8O. god. 3 ; od «0.—90. god. 2. Pogledom na bolest umrlo je od plućne tuberkuloze 8, od akutnog katara duš­nika 2, od akutnog katara crieva 2, od užgaline pluća 3, od hrakanja krvi 1, od klienuti 4, od maline u srdcu 1, od tu­berkulozne užgaline moždjanih opana 4, od potresa mozga 1, od kapi 2, od nabujice mozga 1, od djetinja 4, od staračkog marazma 3, od užgaline opne trbušnice 2, od croupa 1, od krvotoka 1, od atrofije 2, od škrleta 1, od kron. katara duš-nica 1. Od umrlih liečeno je 16, a 28 nije i to u gornjem gradu umrlo je 23, od ovih je liečeno 13, a 10 nije. U dol-njem gradu umrlo je 20, od ovih su 2 liečena, a 18 nije. U nutrnjem i novom gradu umro je jedan, a taj je liečen.

8- Gradska javna bolnica u Sisku (prim. liečnik gr. fizik dr. H. F ü r s t ) . Koncem studenoga preostalo je u toj bolnici 24 bolestnika (13 m. 11 ž.). mjeseca prosinca došlo je u bol­nicu 46 bolestnika, (31 m. 15 ž.), svega je dakle liečeno 70 (44 m. 26 ž.). Od ovih je odpušteno izliečenih 13 (S m. 5 ž.), popravljen 1 m., a umrlo ih je 7, (4 m. 3 ž.), preostalo je koncem studena 27 (19 m. i 8 ž.). Bolesti, od kojih su bolo­vali bijahu: reumatizam mišičja (7), plućna tuberkuloza (5), užgalina pluća (4), gnojna užgalina vodopusta, užgalina sglobova (po 3). sječene rane, bludobolja, plućna nabujica. reumatizam sglobova, katar želudca (po 2), starački marazam, Brightova bolest, difterija, užgalina opne trbušnice, gnječene rane, katar crievlja, užgalina krajnika, krvotok iz materice, popustna groznica, užgalina muda, lumbago, rak jetara, užgalina materice, užgalina koljena, čirevi po noguh, kankov (po 1). Umrlo ih 3 od plućne tuberkuloze, po 1 od Brightove bolesti, od staračkog marazma, od užgaline opne trbušnice i od užgaline plućevine.

9. Grad Bakar (gr. fizik Dr. Bogoslav vitez T r u s k i ) . U mjesecu prosincu bilo je 4 slučaja popustne groznice, inače je zdravlje pučanstva povoljno. Umrlo je 4 djece i 2 starice, i to 2 od kroničkoga katara droblja, po 1 od djetinja, od plućne nabujice, od užgaline plućevine i od tuberkuloze droblja.

10. Grad Senj (gr. fizik dr. L. vitez K o r e w a de D e b n o ) . Mjeseca prosinca bolovalo je u ovom gradu 28 čeljadi (8 m., 3 ž. 17 dj.). a umrlo je samo jedno diete od djetinja (eclampsia). Bolesti, od kojih su bolovali, bile su: dobrac (6), pošalina (3), šuga. katar dušnica, grlica i užgalina plućevine (po 2), hvperaemia mozga, djetinje, nevralgia, plućna tuberkuloza, užgalina opne trbušnice, Brightova bolest, keratitis specihca. vrbanac, psoriasis, bliedobolja i popustna groznica (po 1).

11. Javna obća bolnica milosrdnih ses ta ra u Zagrebu (prim. liečnik dr. I. K o s i m i k). Koncem mjeseca studena ostalo je u liečničkoj njegi 156 bolestnika (95 in. 01 ž.); te­čajem mjeseca prosinca došlo je u bolnicu 175 bolestnika (109 m. 66 ž.j. svega je dakle liečeno 331 bolestnik. koji su u bolnici obskrbljeni bili kroz 5212 dana. Odpušteno je iz bol­nice izliečenih 110 (33*2%°)i popravljenih 6 ( l .81%) , neiz-liečen 1 (0 -3%) , a umrlo je 12 (3 '62%). U bolnici ostaje po tom koncem mjeseca prosinca 202 (61*02%) bolestnika (130 m. 72 ž.). Pogledom na bolesti bilo j e : Catarrhus bronchialis acutus et chron. 30, catarrh. intenstin. acut, et chron. 2G, rheumatism. musculor. acut. 22, ulcera cruris 20, catarrh.

14

veutriculi acut. 17, angina tonsillar. 14, tuberculosis pulmon. 13, Polyarthritis acut, et chronica 11, eczema 10, blennorrhoea urethr., contusio, vulner. contus. vel scissa po 9, lymphade-nitis et lymphangoitis 8, emphyseina pulmon.. lues universal., excoriationes pedum po 6, marasmus senilis, fractura simplex, trachoma, furunculosis, phlegmone po 5, hydrops universal., pneumonia, ulcus syphil. durum, condylomata lata, in obser-vatione po 4 ; tabes dorsalis, keratitis, Otitis media, Perime­tritis, metritis, cystitis, uleer. syphil. moll., arthritis, gonitis po 3, typhus abdominal., febris intermitt. tertiana, hysteria, pleuritis, combustio, endometritis, blennorrhoea vaginae, Perio­stitis po 2, rhachitis, scorbutus, epilepsia, eckunpsia, catarrh. laryngis, laryngitis crouposa, haemoptoe, endocarditis, hepar granulatum, nephritis, Carcinoma labii infer., Carcinoma maxül. inf. (erysipelas), fractura complicata, congelatio, Conjunctivitis blennorrhoica, hernia libera, nodi haemorrhoidal., prolapsus ani, lithiasis, Scabies, elephantiasis. pes varus, bursuis prae-patellaris caries, anchylosis. status nioribundus po 1. Uzroci smrti gore navedenih preminulih bili su sliedeći: tuberculosis pulmonum 8 (6 m. 2 ž ) , laryngitis crouposa, emphyseina pul­monum, hepar granulatum, moribunda adlata po 1. Pomanjih operacija izvedeno je 25.

12. Grad Zagreb (grad. kot. liečnik Dr. T. W i c k e r -h a u s e r ) . Tečajem mjeseca prosinca umrlo je u Zagrebu 47 mužkaraca i 43 žene, mrtvorodjenih bilo je 6, pomor brojio je dakle ukupno 96 duša. U vlastitih stanovih umrlo je 48, u bolnici mil. braće 26, u bolnici mil sestara 15, u samostanu milosrdnica 2, u gradskoj ubožnici 4, u ženskoj kaznioni 1. Uzroci smrti bijahu sliedeći: tuberculosis pulmonum 23, ma­rasmus senilis 11, pneumonia 9, Carcinoma 7, debilitas, me­ningitis, Peritonitis, gastroenteritis po 4, einphvsema pulmonum i cirrhosis hepatis po 3, hydrocephalus, eclampsia infant., vitium cordis, Croup, bronchitis, nephritis po 2, apoplexia, paralysis cordis, haemorrhagia, anaemia, rhachitis, suicidium po 1. Po dobi umrlo j e : u prvoj godini dobe 13, do 10. god. 6, do 30. god. 17. du 50. god. 20, do 70. god. 26, do 90. god. 7, preko 90 godina 1, a mrtvo se rodilo 6. Ako se od prije navedenih slučajeva smrti odbiju 6 mrtvorodjenih i 11, koji su iz vana u grad dopremljeni bili, to ostaje pomor sta­novnika grada Zagreba u mjesecu prosincu 79.

13. Grad Koprivnica (gr. fizik Dr. Franjo H e r m a n ) . Mjeseca prosinca bijabu pretežnije bolesti plućni i želudčani katar i upala krajnika. Od priljepčivih bolesti oboljelo je 15 čeljadi, i to od difterije 6 (1 žena i 5 djece), od škrljeta 2 djece, od kozicah 2 dj., od dobraca 4 dj., od croupa 1 dj. Toga mjeseca umrla je 1 ž. i 9 dj.. i to od difterije i dobraca po 2, od Carcinoma uteri , Croup, Pemphigus, Meningitis, Eclampsia i Abortus po 1. Po dobi umrlo je od puroda do 1. god. 5 , od 1.—10. god. 3, od 10.—20. god. 1, od 70. —SO. god.. 1. U bolnici liečeno je 67 bolestnika (60 m. 7 ž.), 19 (16 m. 3 ž.) preostalo je od studena, 48 (44 m. 4 ž.) došlo u prosincu. Od ovih je odpušteno 34 (32 m. 2 ž.). umrla 2 (L m. 1 ž.). preostalo u liećenju 31 (27 m. 4 ž.). Glede bo­lesti bolovalo je od Trachoma 12, Rheumatismus 8, Catarrhus ventriculi 7, Catarrhus pulmonum 5 , Febris intermittens 4, Tuberculosis pulmonum, Catarrhus intestinorum, Contusio, Ulcus cruris, Ulcus svphilit. po 3, Neuralgia 2, Pleuritis, Tonsillitis, Apoplexia, Mania, Melancholia, Paresis. Syndesmitis, Typhus abdominalis, Anaemia, Vulnus caesuin, Vulnus punctum, Otorr-hoea, Scabies. Excoriationes po 1.

14. Obća gradska bolnica u Zemunu (prim. liečnik gr. fizik Dr. V. S u b o t i ć ) . Koncem studena preostalo je 29

1886. Liečnički viestnik br. 1.

15 1886. Liečnički viestnik br. 1. 16

bolestnika (22 m. 7 ž.), tečajem prosinca pridošlo je 41 (30 m. 11 ž.), liečeno je u prosincu u svemu 70 (52 m. 18 žen.), umrlo je 5 (4 m. 1 ž.),. neizliečeno odpusteno je 2 m., svega je dakle što odpusteno, što umrlo 36 (2S m. 8 ž.), ostaje koncem prosinca 34 (24 m. 10 ž.). Odpad se sastavlja iz 11 slučajeva internih, 9 kiruržkih, 2 očnih, 1 ženski i 13 sluča­jeva kožnih i veneričnih bolesti. Posebno mi je primjetiti jedan slučaj potresa hrbtenjače usljed pada sa crkve. Iz početka postojaše paraplegia sa paralizom mokraćnog mjehura i guž-njaka. Pošto materijalnih promjena nebijaše nigdje, a navedeni znakovi se brzo popravljati počeše, to je slučaj kao potres tumačen. Operirano je, osim više manjih stvari, jedan put, i to izvedena je pkarvngotomia sbog igle zakačene u lievom ždrielo-gršćanom zatonku (sinus pharyngo larvngeus). Pošto ne­bijaše moguće, iglu kroz usta izvaditi, to je rečenom opera­cijom, i to lahko, izvadjena. Šivena rana zaliečila se je per primam. Ambulatorno je toga mjeseca liečeno u bolnici 78 bolestnika.

G r a d Z e m u n . Osim 2 slučaja kozica, koji se tiču doputovalih stranaca, nije se pokazala nikakova zarazna ili kuživa bolest. Stanje zdravstva bilo je i prosinca posve po­voljno. Umrlo je 29 čeljadi, a 4 djece rodilo se mrtvo.

15. Javna obća bolnica milosrdne braće u Zagrebu (primarni liečnik Dr. J o s i p F o n ) .

Na

kiru

ržko

m

odje

lu

Pre

osta

lo

od

stud

ena

|

Doš lo u liečenje

m.| ž.

Odpus teno je

umrl

o je

II

m.i ž.

Na

kiru

ržko

m

odje

lu

Pre

osta

lo

od

stud

ena

|

iz

vana

m.| ž.

prem

je-

šten

jem

popr

av­

ljen

o

umrl

o je

II

m.i ž.

Na

kiru

ržko

m

odje

lu

m . m. | ž. m.| ž. m . m.| ž. m. | ž. 111. i. i n . ž. m.i ž.

Očinje bolest i 27 21 1 - - 32 25 - - 8 8

~ i ~ - 1 - - 24 16

Kiruržke bol. 4 3 21 34 13 i

1 2 7 8 3(5 - - 3 3 12 2 - 5 — 2 2 36 22

Ženske bolest i 7 14 - 6 _

5

20

7

- - - 5 - 1 - 2 - 12

Kožne bolest i 4 6 1 5

20

7 - - 3 5 - 1 -—

2

33

1

} Bludobol ja 28 15 181 6 1 47 21 — - :4 13 - - -—

2

33

1

} Nut rn je bolest i 1 1 21 1 1 - 2 2 - - - 1

59 Ukupno . . . 103 78 59 31 V 165 111 - 60 45 2 1 5 2 2 •1 96 59

Kako se iz ove skrižaljke vidi, ostalo je od studena na tom odjelu u liečničkoj njegi 181 bolestnik (103 m. 7S ž.j. Tečajem mjeseca prosinca došlo je da se tu lieči što iz vana, što premještenjem sa drugoga odjela 95 bolestnika (62 ni. 33 ž.j, svega je dakle liečeno mjeseca prosinca 276 bolestnika. Od­pusteno je izbečenih 105 (60 muž. 45 žen.), popravljenih 3, neizliečenih 7, a umrlo je 6. Svega je dakle što odpusteno, što umrlo 121. Ostaje po tom koncem prosinca 155 (96 m. 59 ž ) bolestnika u liečničkoj njegi. Tečajem toga mjeseca obavljeno je 13 većih operacija, naime: ablatio staphvlomatis (Krittschet), exstirpatio sarcomatis durae matris, exstirpatio carcinomatis labii inf., amputatio manunae. amputatio digiti indicis dextr., resectio articulation. cubiti, amputatio femoris, litbotomia, excisio cuneif. e port. vaginali, punetio vesicae, dilatatio urethrae (Mosetig), discissio uteri (2 puta). Osim toga učinjena su 3 tvrda zavoja od sadre i 32 manje operacije.

16. Pobol kod vojničtva i vojnih zdravstvenih zavoda u području 13. krilnoga zapovjedničtva mjeseca studena t. g. (zdravstveni predstojnik štopski nadliečnik dr. M u h l v e n z l ) . Popriečno stanje obskrbe: 11.39S- Mjeseca listopada ostalo je bolestnih 83, u studenu je oboljelo 1109, svega je dakle bilo bolestnih 1192. Od ovih je ozdravilo 638, u razne zdravstvene zavode predano je 440, umro nije nitko, inače odpusteno je 7, svega je dakle što odpusteno, što umrlo 1085, ostaje kon­cem studena 107. U zdravstvenih zavodili popriečni je broj bolestnika 466, u listopadu preostalo je 394, tečajem mjeseca studena primljeno je 522, svega je dakle liečeno 915. Od ovih je ozdravilo 457, neizliečeno je odpusteno S, umrlo je 5 (3 od plućne tuberkuloze, po 1 od vrbanca i od užgaline hrbtenjačne opne), inače je odpusteno 42, svega je što odpus­teno što umrlo 513, ostaje koncem studena 402 bolestnika. Medju onimi, koji su odpušteni iz zdravstvenih zavoda, bolo­vahu njih 3 od dobraca, 3 od boginja, 5 od trbušne pošaline, 8 od užgaline plućevine, 1 od užgaline porebrice, 7 od traho-matozne užgaline očiu, a veneričnih i sifilitičnih bilo je 91.

17. Na zem. rodilištu spojenim s kr. primaljskim uči­lištem u Zagrebu (predstojnik prof. Dr. Antun L o b m a y e r ) ostalo je koncem studena 5 trudnica, 3 babinjače, — mužke i 3 ženske djece. Mjeseca prosinca došlo je na rodilište 21 trudna žena. Porodile su njih 12, i t o : 5 mužke i 7 ženske djece, medju ovimi jedno mrtvorodjeno. U prosincu odpusteno je 12 ženskih i 9 djece (2 m. 7 ž.). Koncem prosinca ostalo je na rodilištu 12 nosećih, 5 babinjača, 2 mužke i 1 žensko diete. Rodilje su bile 4 I. par., 5 II. par., 1 III. par., 1 IV. par. 1 VI. par. Položaji su bili 11 tjemenom i 1 zadkom. Troje djece oboljelo je od užgaline očiuh, a 4 se morao jezik lupiti. Jedanput se kod porodjaja medjica predrla.

1S. Javna okružna obćinska bolnica u Mitrovici (okružni liečnik dr. J o s i p S c h o l z ) . U ovoj bolnici preostalo je koncem studenoga 43 bolestnika (35 m., 8 ž.), mjeseca prosinca prim­ljena su 53 bolestnika (49 m. 4 ž.), svega je dakle liečeno 96 (84 m. 12 ž.). Od ovih j e ozdravilo 45 (38 ni. 7 ž.), umrla su 2 mužka. Svega je dakle što odpusteno, što umrlo 47 (40 m. 7 ž.), ostalo u bolnici za mjesec prosinac 49 bolestnika

i (44 m. 4 ž.). Pretežni značaj bolesti nije bio oštro izražen. Medju bolestnici opažao se je većinom venerični i sifilitični oblik (13), akutni rheumatizam u sglobovib (5) i akutni katari dihala (3). Očnih bolesti bilo je, pošto će se uslied službene naredbe trahomatozni bolestnici tek u prvoj polovici sliedećeg mjeseca primati, 2 slučaja; isto tako bilo je ozleda, koje se inače u velikom broju opažaju i lieče, samo dva slučaja. Jedan slučaj konačnoga alkoholisma izliečen je u razmierno kratko vrieme. Kod umrlih bijaše jedan slučaj plućne tuberkuloze i jedno čeljade, koje je pridošlo sa već zastarjelom i posve za-nemarenom požaricom lica (razšireni gangraen). Ovoga mjeseca nije nikakova operacija izvedena.

Gospoda gradski i bolnički liečnici, koji nam do sada nisu poslali zdravstvenih izvješća iz gradova i bolnica, umo-

ljavaju se, da nam u interesu dobre stvari u buduće šalju redovito takovih izvješća, te neka izvole sastaviti kratka go­dišnja izvješća od 1885. i priposlati nam ih za sliedeće bro-jeve „Liečničkog viestnika".

O d b o r .

17 1S86. Liečnički viestnik br. 1. I S

Pregled ep idemiek ih bolesti.

U označe­ 0 d t i h j e

Bolest i predjel, Ostalo bo les tn ih N a novo oboljelo nom raz-

dobju Još boles tn ih ostaje 0 k u ž e u a m j e s t a

gdje je u k u p n o bo­les tn ih ozdravi lo umr lo

0 k u ž e u a m j e s t a

d n e m. ž. d j . do dne m. Ž. d j . m . 1 ž. dj- in. ž. dj. in. ž dj dne ni ž. dj-

kr

Difterija:

podžupanija osječka 2 8 . / 1 1 . 7 26, /12. 1 9 35 1 9

"

42 1 2 16 - - n 26. /12. - 4

D. Miholjac, Sljivoševci, koncem studena Bočkinci, Podgajc i , p ros inca : Kak i -

[tovica.

kr ko ta r s lunjski 15. /12. 3 1 2(5 1 26 14 15./12. 1 12 Sred inom s t u d e n a : Mo­

mčile gor . i dol. (oko 1600 žitel ja) .

kr 15. /12. 1 14 15./12. 1 12 Sred inom s t u d e n a : Mo­

mčile gor . i dol. (oko 1600 žitel ja) .

kr . ko t a r ogu l insk i

Skrlet:

— _ — 26. /12 . — 1 4 3 1- 4 — — - 2 26 . /12 . 3 1 2 Oko 20. s t u d e n a : Medve-djak (oko 620 ži tel ja) .

kr. kr.

ko tar r akovačk i . . . . podžup . d j akovačka .

15 . /11 . 24. /10.

— — 4 13

30 . / 11 . 9 . /12. - - 4

20 - - 8 33

- - 5 28

— - 3 5

— - — Rieka , Knežević . Vojnić. Pauč je , kašnje Gazje.

kr

Srclobolja:

podžupani ja osječka .

Dobrac:

2 1 / 1 1 . 1 1 - 12./12. _ — 1 1 - 1 1 - - -Beničanci , od 26.9 obo-ljelo je od 700 ži tel ja 4 1 , ozdravi lo je 34, a umr lo

7 djece.

k r podžupani ja r i e č k a . .

Osipna pošalina:

11-/12. — •

71 2 71 5 4 2 15 D r a g a , Sušak .

kr . podžupani ja de ln i čka 2 6 / 1 1 . 2 4 8 17./12. - 2 7 2 6 15 2 3 4 — 1 — 17./12. 2 11 Crn i lug .

kr

Boginje:

podžupani ja požežka - - _ 17./12. 20 15 62 20 15 62 11 7 34 4 9 17./12. 8 19

Ati lovci (190). K a p t o l (600) Golobrdo (2S0), Doljanovci (220) , R a m a n o v c i (130) , Komarovc i (110), Češlja-kovač (260), Vel ika (760), Poločani (190).

kr ko tar oriovački . . . — — — 24. /12 . 1 — 11 1 - 11 1 - 5 - 1 24 / 1 2 . - -5 S t u p n i k .

kr

Trbušna pošalina:

kota r ogul inski - 28. /12. 8 21 2 1 8 2 1 21 3 10 io 2 3 5 28 . /12 . 3 8 6 Zagorje gor . i dol. (1700),

lOgu l in (4600) .

L i s t a k. K a k o s e k a z n i l o č e d o m o r s t v o z a o t o m a n s k e

v l a d e . Bila polusliepa starica u najmu, t. j . u službi kori Tur­

čina, imala kćer za udaju. Ako ne milom, a ono silom, pre­varila se, pa se pustila gospodaru Turčinu i ostala težka. Da sramotu i svoju i njezinu pokrije, pa da izbjegne kazni (naime u Turaka bio običaj, kad neudata rodi, da diete vlada uzme na svoj trošak, mater da metnu u vreću, pa u vodi uguše, a zavoditelju da se sve imanje otme, te nešto upotriebi za odgojenje djeteta, a nešto vlada sebi uzme) nagovorio ju, da se poturći i da uzme jednog svog najmenika Turčina za muža. Xeznam, il je najmeniku bila ta djevojka draga il ga je beg na to prisilio, ele on privolio na begovu riefe, pa rekao, da će ju uzeti, čim se poturći. Odpravio beg djevojku i polu-sliepu mater joj u B. kadiji, da ju što prije poturči. Pro­našao neku udovicu Turkinju, kod koje njih dvoje udomi, dok

se stvar kod kadije svrši. Bio baš bajram, pa morala čekati, dok ta svečanost prodje.

Odmah, čim je djevojka došla, uzhodala se, te u sobu, te iz sobe. Upitat će udovica Zejina: ..Ma, curo, što je tebi, pa se ti uzhodala?" — ..Ej, draga, pusti me, boli me trbuh, goni me na dvor - . — Starica majka umorna zaspala, nit vidi. nit čuje, kad joj kći ulazi i izlazi. U neko doba noći presta šetnja iz sobe na dvor, a pod Marom osvanula velika lokva krvi. — .,A, moja kćerce", reći će Zejina, ,,a što bi to, da nisi kukavice noćas rodila? U tebe su bili sinoć, kad si došla, veliki trbusi (izraz za noseću ženu), .a sada ih neima, blieda si ko krpa . a potok krvi u sobi". — ..Nisam, Zejina, po Bogu majko i sestrice!" — „Ej, jesi Maro! Nemože biti, da nisi; — kaži mi istinu, tako ti umrlog dana! Odati te neću, tako mi kurana i onog liepog ramazana!" ; ,Ej , kad je tako, kazat ću ti pravu istinu, ko sestrici svojoj. Jesam bogme

19

težka bila i noćas rodila". „Pa kukavice crna, kuda si s dje­tetom? Daj da ga sakrijemo, da se ne pronadje. jer bi zlo i tebi i kući mojoj". — Kako ću ti kazati za diete, kad je bilo maleno, da ga za diete nisi ni poznati mogla: pa kako je palo, onako ga namah psi lapili (ugrabili) i proždrti". (Bilo je pasa za otomanske vlade po ulicab koliko ti drago; naj­više ib je bilo bez gospodara. Ti su se hranili stranom, što su sami ukrali, a stranom milostivih ljudi dobrotom). Sad će udovica: „Kad je tako, možemo bit mirne, nebojmo se!"

Nakitila Zejina svoju bliedu gošćanku, ko pravu djevojku, pa ju i podbradila t j . svezala joj rubac, ko kad koga zub boli.

Bio bajram; po stotinu svieta u kuću dodje, jedan sjedne, drugi ustane. Kako u Zejine samo jedna soba bila, svatko bi upitao: A što ti je curi . što je tako blieda?" ,S nesna probliedila i oslabila, svu noć nije spavala, zub ju bolio." — Prošao bajram, poturćila se djevojka, otišla na selo, udala se, metnuli kinju na nju (to jest smedjo-žutu boju, ko­jom Muhamedanke bojadišu nožne prste, nokte, podlanice i ta­bane), spratili je s mužem; nitko ništa ni znao, ni čuo nije o po­rodu u Zejininoj kući, baš ni polusliepa starica. Prošlo neko vrieme. kadno psi u Zejininoj avliji počeli nešto njuškati i tra­žiti oko hrpe kamenja obraslog travom i zatrpanog štokakvim granjem i trnjem. Spazila ih Zejina, a spazile to i u susjed­stvu stanujuće dvie Židovke, nedavno došle iz T., pašine lju-beznice. Došlo Zejini zlo u glavu, što se psi oko onog ka­menja onoliko vrte i žure. Odtjera pse, pa podje pretražiti kamenje, kad tamo ima šta i vidjeti. Medju kamenjem žensko djetence, ama bieli se , ko isti snieg. Brže bolje hoće, da ga sakrije, al ju već spazile Židovke, pa će upitati: „Sto ti je to, Zejino?" „Eto, drage komšije, imala malo janje, pa mi se zavuklo medju ovo trnje i kamenje, pa mi ga psi htjeli, da izjeda". Kako je samo igda brže mogla, sakrije diete pod fe-redžu, pa ga baci u nekakov stari sepet (koš) i pokrije što čim. Tu nek čeka noći, pa će ga kud na odaljeno mjesto od-nieti i tamo ostaviti ili ga u vodu pustiti. Jedva što je na brzu ruku svoje našašće sakrila, dodje joj musafir (gost), a ona onako na dvoru ostavi sepet, a psi nesrećom i opet dodju, nanjuše ono u sepetu, izvuku iz sepeta, te nos", nos" kroz svu čaršiju (trg) uprav u konak, pred pašinu sobu. Skupilo se tu svieta sa sva četiri kraja, svatko se živ čudi, odkud je to, iz čije je avlije izašlo. Nitko živ šta zna, samo vide, da je diete, nit znaju čije je, ni odkud je.

Al pašine ljubeznice, one dvie Židovke, susjede Zejinine, \idile, što psi u njezinoj avliji rade, pa na večer kad je paša s njima ašikovao, kazali, što su vidile, pa da sumnjaju, da Zejina više o tom znade. Sutradan zvao paša Zejinu preda se, te ju stao izmudrivati (izpitivati): „Zejino draga! ti si žena pametna, hodaš po svem gradu, znaš se sa svakim; nisi li ti od koga čula ili možda saznala, čije bi ono diete bilo, što ga psi juče po čaršiji povlačili sve do moga konaka?"

Sjetila se Zejina, odkud vjetar duva. pa da ju s te strane mraz neofuri, brzo se odgovoru domislila, pa će: „Vira je, paša dragi, ja da išta znam, čije je, ja bih tebi kazala, al ako ćeš, da ti pravo kažem, meni se one ćifutkinje u mom komšiluku nikako nedopadaju. Ona starija, kad je u B. došla, bila je crvena i debela, a sad je nekako mršava i blieda. već ako nije od njih što, ja neznam od koga bi bilo!"

Kad ču paša, da mu se ljubeznice spominju, neće više da izpituje, nego će: „Muči Zejino, muči, nemoj to već pred nikim spominjati!" — „Vira je, paša dragi, kad ti tako kažeš, bit ćeš poslužen, ja neću nikom ništa kazivati".

Sutradan udario telal vikati po gradu, tko se iznadje, da može kazati čije je ono diete i odkuda je, dobit će pet-deset dukata.

Bila Zejina sirota poštenica (žena, koju muž ostavi) sa dvoje djece, kad imala brašna, neimala soli, kad imala soli, neimala mlieka, ele sirota, pa sirota. Srce joj težilo za onimi dukati. Mašala! pokrpala bi s njimi svoju sirotinju; ali ako odade, što će biti od bega, što li od njegove negdašnje lju­beznice ?

Taj dan nikako nije imala mira, sve bi pošla u konak, pa se opet vratila. Došla noć, a ona se prevraćala po dušeku po sto puta, nikako neće san na oči, sve pred njom titraju dukati, sam dragi Alah zna, kako joj te noći bilo. Osvanuo dan, išla bi paši, da odade tajnu, al će prije, da se svrati pašinici, pozdravit se s njom i za zdravlje upitati, pa će tom sgodom izpitivati za jučerašnje telalovo vikanje, nebi li štogodj' saznala, kako će se lakše pred pašom vladati. U razgovoru sa pašinicom dodje Zejina i do pitanja: „A, draga pašinice, ti si čula od paše, što bi bilo od one, da se sazna čije je diete?" — .,Dragi te Alah sačuvao, vira je, zlo bi od nje, kaže paša, eha najjača konja, sto se u gradu naći mogu, uhvatili bi, pa bi nju, naime onu, što je čedomorstvo počinila, svezali jednom nogom za rep jednoga konja, a drugom nogom za rep drugoga konja, pa bi konje na čaršiji potjerali što bi igda mogli, te bi ju tako živu raztrgali"- — Kad to Zejina začu, stade misli misliti, da je bolje biti i bez 50 dukata, nego li je na taj način zaslužiti. — Mučala ona, a nitko se po onih 50 dukata više javio nije, jer osim nje nitko za to znao nije.

,.Vjeruj mi", reče mi starica, ,.od to doba u mojoj kući bilo svega; prije, ha ja radila, ha neradila, nigda ništa sastavit nisam mogla; gladna lezi, još gladnija ustani, nemaš uišta da založiš, ni djeci pružiš, do one suhe kuruzovnice, pa da je više puta i nje: dobro bi bilo. Ali od ono doba, kako sam mojim mucanjem onoj siroti život spasila, moja kuća puna svega. Odhranila sam svoja dva sina, ko dva siva sokola, na­makla si kravicu, kupila nešto zemlje, namjestila si kučiću, pa sad živim pod svojim krovom, negazim tudjih pragova, ueizgledam milosti nemilostuih ljudi. Šućur bogu po hiljadu puta, što se ja onda nepolakomih za ono 50 dukata ; bog zna, kako bi mi danas bilo i jel bi me bilo! Da sam ju odala, možda bi i mene uapsili, tko će znati carsku zapovjed?"

R a z p r a v n e viesti. Mjesečna skupština sbora liečuika kr. Hrvatske i Sla­

vonije držala se dne 28- prosiuca pr. god. Predsjedao joj njegov predsjednik dr. Josip Kallivoda-Falkensteinski. Skup­štini prisustvovahu mnogi zagrebački članovi. Zapisnik van-redne glavne skupštine od 30. studena 18S5. i odborske sjednice od 11. prosinca se pročitao i odobrio.

Predsjednik izvješćuje, da je odbor zaključio, da će „Liečnički viestnik" od nove godine izlaziti u povećanom obliku. Skupština pristaje uz taj zaključak.

Predstavka na kr. zem. vladu radi potvrde promieujenih pravila se pročita i prima na znanje, a podpisuju ju podpred-sjednik i drugi bilježnik.

Predsjednik izvješćuje, da je dr. V. S t r u p p i u Gradcu priposlao sboru' svoju obširnu radnju „o neprestanom bljuvanju nosećin", a dr. Fr. M e z e r a u Osieku svoje izvješće „o mieni

žiteljstva u podžup. osječkoj god. 1884." Obe radnje doći će u svoje vrieme na dnevni red.

Predsjednik predaje skupštini radnju dra. Ignj. T h a l l e r a u Požegi „preustrojstvo zdravstva". Bude zaključeno, da ova razprava ne dodje na dnevni red, nego da se nepročitana pri-obći u 1. broju „Liečničkoga viestnika".

Predsjednik izvješćuje, da je kr. zem. vlada republicirala preventivne mjere proti koleri, pošto su se u Italiji i u Trstu pojavili slučajevi kolere, — nadalje, da je gr. fizikat u Pragu priposlao sboru izvješća o radu ondješnjega gr. zdravstvenoga vieća god. 1SS2. i 1S83.

Bilježnik čita razpravu člana dra. H. F ü r s t a u Sisku: „Natr. salicvlicum zamjena Chinina i liek od malaria-groznice". Priobćit će se u svoje vrieme u „L. viestniku".

Član dr. J . M a t k o v i ć čita svoju radnju: „Topusko u kupalištnoj sezoni god. 1SS4." Ova veoma zanimiva i zname­nita razprava primljena bi živim odobravanjem, te će ju lakodjer u svoje vrieme donieti „L. viestnik". Dr. Kallivoda, kao pred­stojnik zdravstvenoga odsjeka kr. zem. vlade, primjećuje, da je Topusko vlastničtvo financijalnoga erara, koji za ovo kupa­lište godimice ne daje više, nego 4000 for., te da autonomna vlada žalibože zanj ništa činiti nemože, da se diže i da onakovo mjesto zauzme u redu drugih kupališta, kako bi punim pravom zaslužilo. On je uvjeren, da bi i u Topuskom bilo sve bolje, da je vlastničtvo zemlje. Primjećuje, da su slične okolnosti u Mehadiji, kao i u Topuskom.

Bilježnik čita razpravu člana dra. V. S u b o t i ć a u Ze­munu: „primjetbe o tehnici antiseptičnog zavoja". Zaključeno, da će se ovaj rad štampati u „L. viestniku".

Odbor podnaša „pravila pripomoćne zaklade za osiro­mašene liečnike, njihove udove i siročad". Dr. Fon predlaže, da 2. alineja §. 3. glasiti ima ovako: „godišnji prinesak od-redjuje glavna skupština". Zaključeno bude, da se ova pravila donesu u buduću glavnu skupštinu.

Napokon bude zaključeno, da se upravljajućemu odboru prepušta, da li se koja radnja ima pročitati u mjesečnoj skup­štini ili ne, prije nego se štampa u „L. viestniku".

Sitne viesti. Promienjen oblik. Kao što čitatelji „Liečničkog viestnika"

iz 1. ovogodišnjeg broja vide, promienio je isti svoj oblik; izlazit će naime od sada u većem formatu, kao i drugi medi­cinski listovi. Odbor je time davno već izraženoj želji mnogih članova udovoljio, te ne žali ni troška, ni truda, da bude je­dini za sada strukovni list na slavenskom jugu što bolji i što ljepši i glede sadržaja i glede vanjštine. Od kako je ovaj odbor preuzeo upravu sbora, vanjski naši kolege bvalevriednom revnošću prionuše uz rad, tako da zadovoljstvom priobćiti možemo, da već imademo veoma zanimivih radnja, koje ćemo redom u ovom listu priobćivati, a obećano nam je s više strana, da će nam kolege biti suradnici. Nadamo se, da će ostati tako i nadalje na čast našega stališa i lista !

Prof. Dr. E. Fuchs, nasljednik Arltov na okulističnoj klinici u Beču, bijaše ovih dana pozvan u Zagreb, da ovdje izvede operaciju, što je i učinio. Mladomu profesoru u čast prirediše ovdješnji liečnici banket, kod kojega su mal ne svi zagrebački liečnici bili prisutni.

Dr. Osvald pl. Guggenberg, preselio iz Petrinje se opet natrag u Novsku, gdje je i prije bio.

f Dr. Franjo Heusler. c. i kr. pukovnijski liečnik, vitez reda Franje Josipa i posjednik krsta za zasluge s krunom, rodom Zagrebčauiu, umro je 29. prosinca pr. g. u Insbrucku, gdje je od 3 godine bio u posadi. Dr. Hensler službuvao je više godina kao kontumacni liečnik u Kostajnici te bi pre­mješten odanle u Zagreb u ovdješnju posadim bolnicu. Bio je nekoliko godina veoma marljivim tajnikom našega sbora i jedan od glavnih osuovatelja i suradnika „Liečničkoga viestnika", te je i kao privatni docent predavao higijenu na sveučilištu u Zagrebu. Pokojnik bijaše obće poznat i obljubljen liečnik, a strukovno veoma naobražen. uz to iskren i pravi patriota, te čestit prijatelj i kolega. Vječna mu uspomena!

Dr. Milan Jovauović-Batut obećao nam je, da će surad­nikom biti ..Liečničkog viestnika". Dr. Jovanović bijaše prije nekoliko godina šefom saniteta na Cetinji, te pošto je to mjesto napustio, posla ga kr. srbska vlada na 3 godine u inozemstvo, da ondje temeljito prouči higijenu. Tako je radio u laboratoriju prof. Pettenkofera u Monakovu, radio je na bakteriologiji kod prof. Kocka u „Reichgesundheitsamtu- u Berlinu, kod prof. Pasteura u Parizu i na bioložkom institutu kod Watson-Cheyne-a u Londonu. Sada se povratio i živi za sada još u Novomsadu. Dr. J. obće je poznat kao izvrstan spisatelj o higijeni za narod, te je već mnogo toga na sviet izdao i duže vremena uredjivao i izdavao popularno medicinski list „Zdravlje", u kojem bijaše krasnih članaka iz njegova vješta pera.

Meteoroložko stanje u Zagrebu godine 1885. Godišnja barometrova visina bijaše 7 4 7 - 9 , za 0.6. manja od nor­malne; godišnja temperatura u Cels." bijaše 11-7", za O 4 0

veća od normalne. Najveća barometrova visina opažala se dne 20. prosinca sa 763.1 najveća temperatura u Cls." opažala se dne 20. srpnja sa 32-8 u . Najmanja barometrova visina bijaše, dne 11. listopada s a . 7 2 8 ' 9 , , najmanja temperatura bijaše dne 29. siečnja i 16. prosinca sa — 10 -S". Godišnja oborina iznaša u visini 7 7 8 ' 5 , u 141 dan, i to: 125 dana sa kišom, a 16 dana sa sniegom Tuča je padala 3 puta, grmilo je 22 puta. Najviše je bilo oborina mjeseca listopada sa 138-2,%, onda kolovoza sa ]25 -9 w

W i . i svibnja sa 109 4 , a najmanje studenoga sa 19.8"}J„. Najveća naoblaka bijaše u studenu, a najmanja u srpnju, jer bijaše u studenu uajviše dana sa ma­glom. Vladajući vjetrovi bijahu: Sjevero-iztok i jugo-zapad, a dana sa vihorom bijaše 19.

Prof. I v a n S t o ž i r .

Kolera. Sva je prilika, da će ouo nekoliko slučajeva kolere u Trstu osamljeno ostati i da se nemamo za sada bo­jati, da će nas taj nemili gost pohoditi. Da li je pako pogi­belj i u buduće odklonjena i da li se kolera neće opet pojaviti i to mnogo žešće, čim nastupi toplije vrieme. to je dakako drugo pitanje. Glasoviti higijenik prof. Pettenkofer dokazao je prije nekoliko godina u Monakovu, da kolera zna zimovati, pa da se onda u proljeće probudi i strašno hara. Pošto nam je Trst blizu, pa i u mnogobrojnom savezu s nami, to je potrebno, da oblasti na to misle, da se nebi onda ta pošast gdje nena­dano pojavila i sve nepripravno našla.

Zdravstveni zavodi u zemlji pregledani su tečajem prošle godine što po zemalj. praliečniku, što po podžupanijskih lieč-nicih, samo u podžupaniji križkoj (u mjestih Ivaniću gr. i kl. u Kutini i u Križu) nije se to moglo učiniti, jer u vojnom Križu za sada još neima podžupanijskog liečnika.

Nema liečnika. Imade više mjesta u zemlji, gdje nema službenih zdravstvenih organa. Podžupanijskih liečnika nema

•23 1886. Liečnički viestnik br. 1. 24

u Garešnici, Severinu i Križu; gradskoga rizika nema u Ko­stajnici ; kotarskih liečnika nema u Kostanjevcu, Slunju i Petrinji, a obćinskih liečnika nema u Čalmi i u Čazmi. Težko da će se ova mjesta popuniti prije, nego što se preustrojstvo ciele uprave provelo.

Novi članovi. Sboru liečnika kr. Hrv. i Slavonije pristupiše kao redoviti članovi ova gospoda: Dr. R o s e n z w e i g Josip, privatni liečnik u Vukovaru; Dr. R o g u l i ć Ivan pl., gradski liečnik u Vukovaru; P e č e n k a Franjo, kralj, kotar, liečnik u Vinkovcih; Dr. D e r e n č i n Josip, kralj, podžup. liečnik u Križevcih; Dr. K o s t j a l Franjo, umir. gradski rizik u Brodu; Dr. P a i ć Stjepan, grad. rizik u Mitrovici; N o s t i Krištof, kot. liečnik u Mitrovici; A m b r o z Mane, kr. kot. liečnik u Gračacu; S z a l o k y Dragutin, kralj, kotar, liečnik u Zavalju; C z i h a r z Franjo, kralj, kotar, liečnik u Ogulinu; R e i s n e r Josip, umirov. nadveterinar, magist. chirurgiae u Kostajnici; H o l z e r Leopold, obć. liečnik u Sikirevcih.

Kako se lieči kašalj hripavac. Malo ima bolesti, od kojih su liečnici, a i nestrukovnjaci toliko speciričnih sredstava pre­poručivali, kao od kašlja hripavca. Mnogi preporučuju kao najbolji liek, da bolestnik promieni zrak, nu i to često nehasni ništa, nego dapače kadkada i škodi; jer kada bolestnik na jedanput dodje U z rak , koji je pun ozona, kao što je na selu i u gori, onda to na dihala, koja su više napunjena krvi, štetno djeluje, a i sekrecija u njih je obilnija, tako da se bolest na gorje okreće. Samo oni bolestnici, kod kojih dihala nisu takova, neka idu u goru. Udisanje svjetlećega i drugih pli­nova nehasni ništa, osim kašnje in stadio convulsivo. Obično daju po dosadašnjih izkustvih expectorantia (senega 2—4 na 100 i ipecacuanha kao emeticum 0"2—0*5 na 50-0) i ealmantia (tinct. belladonnae 3—4 kapi pro dosi, codein, morfin, chloral 0 5 - l ' O pro dosi). Kod sitne dječice ne valjaju sedativa i nar-cotica, nego su bolja excitantia, naime tinct. valerianae c. liq. ammon. anis., tinct. castorei, a uz to maleni sinapizmi.

Drugi opet preporučuju ovaj liek: Acid carbolic. 0 5 , extr. opii aquos. 0 03, aq. meliss. lOO.0 syr. ipecacuanh. 30 -0, M. D. S. svaki 2 sata po 1 malu žlicu. Kod bolestnika, koji uzimaju od ovoga lieka. netraje Stadium convulsivum nikada duže od 8 — 10 dana.

Fraucezki liečnici preporučuju antiseptične inhalacije. 01. thymi 10 0, špirit, vin. 250-0, aq. commun 750 -0 misce. Ovaj se liek meće u žpljeznu posudu, koja visi nad gorućom lampom dan i noć, pa se onda para razlieže u sobi, gdje je bolestnik. Ovoniu se daje još od ovoga lieka: Acid. carbolic. 0*15, svrup. simpl. 150*0, 3 pu t na dan po 1 žlicu; ili: Ol. thymi gtts. 5, Cognac 30*0, svrup. simpl. 70 0, što bi imao sve potrošiti za 24 sata. Ako bolestnik boluje uz to još od užgaline dužnica (bronchitis) ili od bronehopneumonia. onda mu daju kermes, emetica sa ipecacuanha. a na prsa sinapizme.

Cocain. Od ovoga lieka može se 4% otopina uštrcati pod kožu, tada čovjek ondje neosjeća ništa, te se mogu manje operacije obaviti, kao što su urezi, ekstrakcije igala, izrezanja manjih kvrga i t. d. Već posije 5 minuta neo-jeća dotičui na tom mjestu ništa više, pa ne samo da je koža ne-eutljiva, nego se anaesthezija proteže i na slojeve izpod kože do gornjih mišica, pa traje pol sata.

Jamnička kiselica. Pošto kr. zem vlada nije prihvatila nijednu od ponuda podnesenih joj o z a k u p u j a m n i ć k e k i s e l i c e , to je oglasom od 11. siečnja o. g. objavila, da će

se dne 10. veljače 1886. držati ponovna pismena ponudna razprava o zakupu jamničke kiselice na deset godina i to od god. 1886. do 31 . prosinca 1895. Osim izključivog prava jam-ničku kiselicu prodavati, skopčan je s ovim zakupom užitak velike sjenokoše, jedne pomanje krčme sa regalnim pravom vinotočja i ribolova, nadalje užitak velike gostione, kućevnih u njoj nalazećih se sprava, po tom skladišta, kupališta i kuće za punjenje boca. Ova gostiona sastoji iz dva kata, ima veliku dvoranu za ples, konverzaciju i ine zabave, 16 soba za go?te i t. d.. zidana je iz solidnog materijala u ukusnom obliku, daje poduzetniku priliku na pristojno dočekanje gesti i držanje plesnih i inih zabava.

Zaključak računa dne 31. prosinca 1885.

„sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije" u Zagrebu.

Prenos od računa pregledana i odobrena u godišnjoj gl. skupštini dne 27. srpnja 1885. . . . 2457 for. 77 nvč. Primitak članarine od 27. srpnja 1885. do

31. prosinca 1S85 803 n 3S „ Kamati od glavnice od 1. srpnja 1885. do

do 31. prosinca 1885 54 ., 25 „

Ukupno . . 3315 for. 40 nvč.

Ukamaćeno u štedionici . 2368 for. 98 nč. 700 for. u zemljištno odkup-

nih obveznicah po 96 for. 672 „ — „

Ukupna glavnica 3040 for. 98 nč. Izdatak od 27. srpnja 1885.

do 31. prosinca 18S5. . 273 „ 24 ., Gotovina u blagajni kao pre­

nos za tekuće izdatke go­dine 1S86. i . . . . 1 „ 18 „

Ukupno . . 3 3 1 5 for. 40 nč.

Zagreb 31 . prosinca 1885,

D r . R a d o s l a v K r i š t o f , blagajnik.

M j e s e č n a s k u p š t i n a

„sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije" u Zagrebu bit će dne 25. s i e č n j a o. g. u 5 sati popodne s ovim dnevnim redom:

1. Citat će se zapisnik poslednje mjesečne skupštine od 28. prosinca pr. g. i odborske sjednice od 4. siečnja o. g.

2 . Predsjednik izviestit će o sborovih stvarih. 3. Razprava prof. dra. H. A u s p i t z a u Beču o bolesti

„škrljevo", koja vlada u Dalmaciji, a dielom i u hrvatskom primorju.

4. Član dr. H. K e r n čitat će svoju razpravu „Lipieka voda kod bolesti mjehura i bubrega".

5. Eventualni predloži. O d b o o r .

Ovomu broju priložen je imenik članova „sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije" u Zagrebu. Lis t uredjuje u ime odbora Prof . Dr. A. Lobmayer . T i skom C. A lb rech ta u Zag rebu .