37
LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodič i više LCD TV ili Plasma Ovo možete shvatiti i kao vodič za kupnju koji vam ne nameće izbor nego samo iznosi činjenice te ostavlja vama konačan izbor.Molim bez glupih komentara poput nekih da nije potrebno i slično nego postajte samo konkretne prijedloge. Ovo je pitanje broj 1 prilikom odabira između plazma i LCD televizore „što je bolje?“ zaista je teško odabrati između dvije konkurentne tehnologije, od kojih obje postižu slične značajke (tj., svijetle, kristalno jasne slike, pune slike u boji), te dolazi u sličnim veličinama. Kompliciran je proces donošenja odluke. Najviše se gledaju cijena i veličina. Unatoč njihovoj sličnosti, ove dvije tehnologije su vrlo različite u načinu na koji oni pokazuju sliku gledatelju. Plazma tehnologija se sastoji od stotina tisuća individualnih piksel ćelija koje omogućuju električnim impulsima (koji proizlaze iz elektroda) da uzbuđuju rijedak prirodni plin obično xenon i neon tjerajući ih time da sjaje i proizvode svjetlo. To svjetlo osvjetljava crvene, zelene, plave boje (fosfora) koje se nalaze ćelijama. Svaki piksel (ćelija) je u suštini pojedina mikroskopska fluorescentna žarulja, prima instrukcije od softvera te na taj način prikazuje sliku. Pogledajte vrlo pažljivo u plazma TV i možete

Lcd Televizori

Embed Size (px)

DESCRIPTION

o LCD TELEVIZORIMA IZBOR VRSTE NAMJENE

Citation preview

LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i vie

LCD TV ili Plasma

Ovo moete shvatiti i kao vodi za kupnju koji vam ne namee izbor nego samo iznosi injenice te ostavlja vama konaan izbor.Molim bez glupih komentara poput nekih da nije potrebno i slino nego postajte samo konkretne prijedloge.

Ovo je pitanje broj 1 prilikom odabira izmeu plazma i LCD televizore to je bolje? zaista je teko odabrati izmeu dvije konkurentne tehnologije, od kojih obje postiu sline znaajke (tj., svijetle, kristalno jasne slike, pune slike u boji), te dolazi u slinim veliinama. Kompliciran je proces donoenja odluke. Najvie se gledaju cijena i veliina.Unato njihovoj slinosti, ove dvije tehnologije su vrlo razliite u nainu na koji oni pokazuju sliku gledatelju.Plazma tehnologija se sastoji od stotina tisua individualnih piksel elija koje omoguuju elektrinim impulsima (koji proizlaze iz elektroda) da uzbuuju rijedak prirodni plin obino xenon i neon tjerajui ih time da sjaje i proizvode svjetlo. To svjetlo osvjetljava crvene, zelene, plave boje (fosfora) koje se nalaze elijama. Svaki piksel (elija) je u sutini pojedina mikroskopska fluorescentna arulja, prima instrukcije od softvera te na taj nain prikazuje sliku. Pogledajte vrlo paljivo u plazma TV i moete zaista vidjeti pojedine piksele( elije) obojene u crvene, zelene, i plave trake. Takoer moete vidjeti crna rebra koja ih odjeljuju.Bilo rasprostranjene flat-panel zaslona, odnosno smjeteno u srcu projektora, svi LCD displeji dolaze iz iste tehnoloke pozadine. Matrica tankog film tranzistora (TFTs) opskrbljuju naponom stanice punjene tekuim kristalima u sendviu izmeu dva stakla. Kad je kroz njih putena struja kristali se okreu prema odreenom stupnju da bi filtrirali bijelu svjetlost koja se generira iza ekrana. LCD monitori reproduciraju boje kroz proces oduzimanja: oni blokiraju odreene boje valne duljine od spektara bijele svjetlosti te tako proputaju samo pravu boju. I, taj intenzitet svjetlosti dozvoljenom da proe kroz taj tekui kristal omoguuje LCD televizoru prikaz slike pune boja.LED televizori su novi oblik LCD televizija. LED panel na TV-u je jo uvijek LCD TV i jo uvje koriste kristale da bi prikazali sliku. Pozadinsko osvjetljenje je jedina razlika izmeu .

KVALITETA SLIKE

Plasma tehnologija je postigla vrlo visok omjer kontrasta, mjera od najcrnije crne u odnosu na najbjelije bijele. Mnogi proizvoai plazma zaslona hvale se omjerom kontrasta od 40,000:1 no ove su brojke veoma daleko od stvarnosti. Plazma ekrani postiu takave impresivne razine crne boje pomou internih algoritama koji blokiraju napon pojedinim piksela da bi prikazali piksel crnim. Iako ovo moe ograniiti plazma televizijama sivo skaliranje. Plazma TV koristi najveu snagu kada proizvodi bijelu boju.LCD displeji imaju visok kontrast tako to elektrini naboji pokreu tekue kristale koji onda blokiraju svijtlost pa stoga podruja ekrana ostaju crna. Za razliku od plazmi, LCD televizori koristite najvie snage kada se prikazuje jako tamna ili crna slika. Ovo je teak proces, a unato nedavnim poboljanjima u LCD tehnologiji, samo najbolji LCD televizori su uspjele doi blizu plazma tehnologije u omjer kontrasta. Jedina trajna a mana za LCD su osi gledanja. Tj. Gledanjem pod veim kutem slika se potpuno izobliiili izgubi boju.

Pobjednik: Plazma ali samo skuplji modeli dok kod jeftinijih nema razlike i tu pobjeuje LCD.

PRIKAZ BOJA

U plazma ekranima, svaki piksel sadri crvene, zelene i plave elemenata, koji rade zajedno kako bi stvorili 16,77 milijuna boja. U onoj mjeri u kojoj svaki piksel sadri sve elemente potrebne za izradu svake boje u spektru, boja je tonije reproducirana sa plazma tehnologijom nego to je bila s drugim tehnologijama. Iako zasienje boje proizlazi iz dizajna piksela plazma zasloni su izuzetan, LCD tehnologije gotovo je uhvatila plazmu nespremnu u tonosti skaliranje sive boje. Danas, SMPTE koordinate boja u gornjem razredu plazma ekrana i dalje pobjeuju one u LCD-u.LCD televizori reproduciraju boje manipuliranjem svjetlosnim valovima i oduzimanjem boje od bijele svjetlosti. To je inherentno teak predloak za odravanje boje i tonost rezonanca - kojima veina LCD televizora upravljanje prilino dobro. LCD-i meutim, proizvode obino svjetlije slike. Zelena ponekad izgledaja prenaglaeno a crna moe izgledati malo toplo, no to ponajvie ovisi o izradi panela, ali u sobi s mnogo ambijentalnog osvjetljenja LCD i e uvjek biti bolji izbor.

Pobjednik: Plazma, ali ovisi o osvjetljenju prostorije. Plazma e prevagnuti u tamnoj prostoriji dok e LCD biti bolji u osvjetljenoj prostoriji, iako se sve manje vide razlike.

KUTOVI GLEDANJA

Proizvoai plazmi su napravili mnogo i vrlo su blizu savrenom kutu gledanja od 180 stupnjeva, to je maksimum koji je mogue dobiti. To duguju injenici da svaki piksel proizvodi vlastitu svjetlost, nego nego da se svjetlost iri preko ekrana iz jednog sredinjeg izvora. Dakle, svaki piksel je lako vidljiv jer je njegov sjaj u skladu sa svim drugim piksela na ekranu. Jedno podruje superiornost plazme je kut kad gledate tamne sadraje gdje plazma izgubi veomamalo boje, dok LCD izgubi razinu crnog intenzitet / kontrasta kako se kut osi poveava. To se obino dogaa nakon to je prijeeno 45 stupnjeva od centra.

LCD TV proizvoai su uinili puno na poboljanju svojih kutova gledanja. Podloga materijala i novije generacije modela LCD poput Sharpa i Sonya su pomogli da proiriti kutove gledanja, iako oni jo uvijek imaju neke osnove pokriti prije hvatanja s plazmama. Oekujte da najbolji LCD-i imaju kut gledanja oko 120 stupanjeva.

Pobjednik: Plazma

FUNKCIONALNOST

KORITENJE KAO KOMPJUTERSKI EKRAN

Openito performanse bi trebao biti iste, u smislu prikazivanja video slike pod uvjetom da je rezolucija plazma ili LCD TV 1080p ili vea. Jo uvijek ima plazma televizori 720p rezolucije i to bi bio nedostatak da se definirana statika slika.Burn in je drugi faktor. Iako plazma televizori imaju znaajne anti-burn in tehnologiju ugraenu ovih dana, jo uvijek postoji neka opasnost.

Pobjednik: LCD

VIDEO REPRODUKCIJA BRZIH POKRETA

Plazma tehnologija dobiva ovdje zbog odline performanse uz slike brzih pokreta i visoke razine kontrasta. To je veoma kvalitetna tehnologija. Ipak ima nekih drugorazrednih proizvoaa plazmi iji plazma televizori pokazuju zaostajanje (lag) fosfora i vuenje slike u scenama mjenjanja boje od svijetle do tamne.Dok je vrijeme odziva LCD-a izrazito je poboljano u posljednjih nekoliko godina, oni jo uvijek pate od blagih "trailer" efekata, gdje se pojedinani pikseli samo malo zaostaju u raskoraku sa slikom na ekranu ( no to je veinom do jeftinijih i starijih matrica). Tijekom brzih pokreta scene, veina oiju mogu otkriti ovaj blagi zaostatak u pokretu. Motion lag moe isto tako biti otkriven na LCD televizoru, kada se kamera mie s jedne strane na drugu ponekad pojavljuju zaostajanje ili zamagljenje. To se odnosi na oba pozadinska osvjetljenja fluorescentna i LED.

LCD proizvoai su teko radili da bi prevladali problem zaostajanja slike. Posljednjih godina uvode se modeli sa 120Hz refresh rateom (prije je bio 60). Ove godine mnogi modeli su predstavili 240Hzni refresh rate. Ova stopa osvjeavanja drastino poboljala vrijeme odgovora. Meutim, to takoer predstavlja neeljenu video deformaciju od strane otrenja slike pa se i uklanja potreban blur (zamagljenje). To moda izgledaja kao pozitivna stvar, ali sa 90% od vae materijala kojeg e te gledati , nije. Ovisno o proizvoau, savjetuje se iskljuivanja 120Hz i 240Hz osvjeenja osim za sportski program.

Pobjednik: Plazma

NADMORSKA VISINA

To je razlog zato su LCD paneli preferirani za vizualni prikaz i koritenje u zrakoplovu: LCD televizori nisu pogoene poveavanjem ili smanjenjem tlaku zraka. Njihova izvedba je konstatna bez obzira na visinu na kojoj rade.To nije sluaj sa plazmama. Prikazni element u plazma televizora je zapravo kuverta staklene podloge s rijetkim prirodnim komprimiranim plinovima u njemu. Dakle, na velikim visinama (2000 metara i iznad), pojavljuje se pritisak tlaka to uzrokuje da plazma ekrani emitiraju zvuk zujanja zbog nieg tlaka zraka. Taj um moe zvuati prilino poput starih neonskih reklama. NEC je bio uspjean u proizvodnji nekoliko modela plazmi koji se ocjenjuju na 3000metara.

Pobjednik: LCD za visine iznad 2000 metara.

DUGOTRAJNOST

Proizvoai LCD-a tvrde da njihov posljednji ekrani traju u prosjeku, 60.000 sati. U stvari, LCD TV-i e trajati dok radi pozadinsko osvjetljenje. Budui da ovo nije nita vie od svjetlosti koja prolazi kroz tekue kristale, malo je vjerovatno da e se to istroiti u LCD TV-u, osim pozadinskog osvjetljenja. Meutim, jedna neugodna malo poznata injenica o LCD tehnologiji je da kao fluorescentno osvjetljenje kroz godine moe malo promijeniti. Kada se to dogodi bijeli balans cijelog LCD TV-a e biti uniten i korisnik e morati ponovno kalibrirati TV. LED osvjetljeni LCD monitori pruaju dui trajanje stabilnosti, uz malo ili nimalo degradacije u bijeloj boji tijekom vremena.Plazma TV-i, s druge strane, koristi male elektrine struje koje pobuuju kombinacije plemenitih plinova (tj., argon, neon, xenon), koji sjaje crveno, plavo, i / ili zelene. To je u biti aktivan fenomen, tako da fosforni elemenati u plazmama blijede tijekom vremena. Mnogi proizvoai tvrde da e izrati 60.000 sati bez promjena.

Pobjednik: Proizvoai i plazmi i LCD-a tvrde da danas TV-i mogi izdrati do 100 000 sati rada. Po 8 sati dnevno to su 34 godine rada. Da nam je znati odakle ozvlae te podatke.

BURN IN ZASLONA

LCD tehnologija nije sklona "Burn-in" ili "ghostingu" ekrana (prijevremeno starenje piksela) zbog prirode tehnologije " uvijanje kristala."Sa plazmama, statina slika e poeti "Burn-in", ili e trajno urezati boju koja se prikazuje u elementu staklenog zaslon. Vrijeme koje je potrebno za to da se dogodi uvelike ovisi o anti-burn in-u u tehnologiji proizvoaa. Nedavna poboljanja plazmi proizvoai su produili vrijeme koje je potrebno snimiti u eliji plazma piksela. U prolosti si bio zabrinut ako si DVD pauzirao 15 minuta. Sada, mnoga poboljanja kao to je bolji fosforni materijal, a adaptivni anti-burn in u tehnologiji uvelike smanjuje rizik od burn in-a. To je postalo toliko bolje da se uopce ne treba brinuti o tome vie. U novim modelima plazmi iz bilo kojeg ranga proizvoaa procijenio bih pojavu "ghostinga" nakon sata ili vie gledanja (Ghosting moete "oprati / obrisati" prikazivanjem statiki sivog materijala). Stalni burn in bi se pojavio nakon vie od 10 sati.

Pobjednik: LCD

PROIZVODNI TROKOVI I VELIINA

SvA televizijskA mjerenja su navedeni u inima i za mjerenje dijagonale ekrana od ugla do ugla - ne ukljuujui okvir.I plazma i LCD televizori postaju sve dostupniji u veim veliinama iako plazme jo uvijek vode bitku u veliini. Pioneer i LG proizvode 61" veliine plazme, a Panasonic lako dostupan 65" model. Iako se ne uvozi u SAD-u jo, Samsung je proizveo gigantski plazma ekran od 100 ina. Iako su takvi mamutski monitori skupi, oni pokazuju nitko ne mari o tome to bi se moglo oekivati s tako velikim zaslonima. Drugim rijeima, ak i najvei plazma ekrani su pouzdani. Velike plazma zaslone e jesti struju pokuajte 675 W za 65"zaslonu u usporediti sa oko 330 vata za 42" plazmu.

Pobjednik: Mala prednost ide plazmi. Iako su trokovi obiju tehnologija pale plazma je uvjek korak ispred to se tie same veliine.

POTRONJA

Budui da LCD koristi pozadinsko fluorescentno osvjetljenje da proizvodi slike, one zahtijevaju bitno manje energije za rad nego plazme. LCD TV utroi oko pola snage koju plazma televizor potroi. Razlog: plazma koristi puno struje na svjetlo svakog piksela koje se vidi na ekranu - ak i one tamne. Iako su proizvoai plazmi poboljali napon zahtjevi plazma TV-a e pojesti oko treinu vie snage za istu veliinu zaslona.

Pobjednik: LCD

CIJENA I VRIJEDNOST

Plazma TV-i uglavnom su uivali nie cijene po veliini od LCD TV-a. Dok su LCD-i gotovo izjednaeni s plazmama u 42" veliine, plazma i dalje dominira u veliine raspona. Kada usporeujete prvorazredne LCD-e sa prvorazrednim Plazmama, to je vea veliina, vie se cijene utedi kupnjom plazme. Dok se polako tome pribliavaju i LCD-i.

Pobjednik: Ovo je izjednaeno do veliine ekrana do 42 ina, a preko toga pobjeuje plazma.

NA TO OBRATITI PANJU PRI KUPOVINI

Svjetlina i kontrast

Svjetlina i kontrast su dva druga vrlo vana faktora pri odabiru vaeg novog televizora, a i ovdje kupac mora pripaziti na specifikacije proizvoaa. Kontrast LCD zaslona predstavlja odnos najsvjetljeg i najtamnijeg dijela ekrana, tj. govori nam koliko je puta bijela toka na ekranu svijetlija od crne. esto viene vrijednosti su 500:1, 800:1, 1000:1, a mogu se pronai i modeli koji nude 2000 ili ak 3000:1. 500:1 nam govori da je bijela toka ne ekranu pet stotina puta svijetlija od crne. U praksi, to je ovaj odnos vei to su vjernije boje na ekranu. Kontrast ni na koji nain ne utjee na otrinu, rezoluciju ili osvjeavanje ekrana, ve iskljuivo odreuje kvalitetu prikazanih boja.Svjetlina (eng. brightness) se mjeri u broju kandela po metru kvadratnom (cd/m2), a govori na koliko jasno emo vidjeti sliku na ekranu u uvjetima velike okolne svjetline. to je ova vrijednost vea to emo lake vidjeti sliku na ekranu u uvjetima jake okolne svjetline. Tipian TV prijemnik ima svjetlinu od oko 350 cd/m2, laptopi starije generacije oko 400 cd/m2, a kod modernih zalona i HDTV ekrana ova se vrijednost moe popeti i do 1000 cd/m2.U trgovinama gdje je veliki broj TV prijemika izloen jedan do drugog moe se dobro uoiti koji zaslon prikazuje jasniju sliku pri standardnom osvjetljenju i svakako je dobro prije kupnje utroiti koju minutu na promatranju i usporeivanju zaslona. Tako zaslon koji koristi neki od overdrive sustava moe navoditi nevjerojatne kontraste od 2000 ili ak 3000:1, a mogue je da e zaslon sa stvarnih 1000:1 postizati bolje performanse. Ponovno, dobro promotrite zaslone u ponudi i neka vam cijena pomogne u odabiru kvalitetnog modela.

Brzina odziva

Brzina odziva (eng. refresh rate) nam govori o ljenosti toaka ekrana da promjene boju iz potpuno crne u potpuno bijelu. Stariji zasloni su imali spore matrice koje nisu bile u stanju prikazati brze promjene na ekranu to je rezultiralo tzv. duhovima (eng. ghosts) koji su umanjivali vjerost video zapisa i kvarili ukupni dojam. Brzina odziva se mjeri u milisekundama (ms), oko 30 ms predstavlja sporu matricu, a preporua se da se ova vrijednost kree ispod 12, odnosno 10 ms. Dananje matrice su vrlo brze, dodatno ubrzane overdrive sustavima pa tako da 6 ms ili ak ispod 5 ms nije rijetkost. Ipak, ponovno i ovdje postoje muljae, a one se ponajprije odnose na krivo tumaenje ove karakteristike. Naime, neki proizvoai stavljaju nie brzine odziva u specifikacije, a onda malim slovima navedu da se ne radi o brzini prijelaza sa crne na bijelu boju, ve o prijelazu iz jedne sive nijanse u drugu. Jasno, matrica e bre drugu spomenutu operaciju izvriti, a proizvoai ju vole spominjati i na taj nain dodatno zbuniti kupce. Stoga, traite Black to White, a ne Grey to Grey vrijednost.

Broj i tip konektora

Jednom kada napokon kupite HD televizor eljeti ete ga spojiti na to vie ureaja koji posjedujete. Stoga je vano da prije kupnje takoer pogledate stranju stranu televizora da vidite kojim terminalima raspolae. U ovom je segmentu situacija prilino dobro i dananji televizori uistinu nude veliki broj razliitih prikljuaka za spajanje na razne ureaje. Composite Video, S-Video, RGB terminali, Firewire (za spajanje sa digitalnom video kamerom primjerice), DVI-D (za spajanje sa raunalom, HDTV risiverima i DVD playerima) i HDMI prikljuci su esta pojava i osiguravaju da spojite gotovo svu video tehniku koju posjedujete, a takoer osiguravaju kompatibilnost i sa buduim ureajima.

OPENITO O HD TEHNOLOGIJI

to je to HDTV tehnologija?

HDTV odnosno High Definition Television je tehnologija koja nudi kvalitetu slike i zvuka znaajno vee kvalitete u odnosu na tradicionalne tehnologije prikaza slike i zvuka (PAL, NTSC, SECAM,). Iako je u samom poetku bio emitiran u Europi i Japanu u analognom formatu, danas se HDTV signal alje iskljuivo u digitalnom obliku. HD tehnologija je prvi puta predstavljena u SAD-u u 90.-tim godinama 20. stoljea od strane grupe elektronikih kompanija zvanih Digital HDTV Grand Alliance.HDTV nudi daleko veu kvalitetu slike u odnosu na standardne televizore. S obzirom da je rezolucija vea, slika je otrija, manje mutna i u cjelini blia stvarnosti. HD nudi i glae pokrete, detaljnjije i ivlje boje, a tu je i vrlo visoka kvaliteta viekanalnog zvuka koji ini iskustvo gledanja jo boljim.HDTV nudi dvije kvalitete signala: 720 i 1080 su osnovne oznake, a njima se dodaje ili slovo i ili slovo pto oznaava kakav je nain iscrtavanja slike (i = interlaced - iscrtava se svaka druga linija, a onda ostale linije; p = progressive - linija po linija se iscrtava). 720 i 1080 predstavljaju visinu slike, a irina iznosi 1280, odnosno 1920 piksela). Broj sliica u sekundi (eng. FPS) se katkad navede pokraj oznake, npr. 720p60 to oznaava rezoluciju 1280720, progresivan nain iscrtavanja slike i 60 sliica u sekundi. Ako se ne spomene broj sliica, onda raunajte da se radi o 50 ili 60 za 720p rezoluciju, dok za 1080 su danas esti 1080p24, 1080p25 ili 1080p30 koji e u budunosti biti zamjenjeni formatima 1080p50 i 1080p60.Ako je poznata rezolucija DVD-a koja iznosi 720576 odnosno 720480 piksela, onda je jasno da HD nudi vie puta vie informacija pri iscrtavanju slike, s obzirom da je njegova vertikalna rezolucija u sluaju 720p standarda jednaka horizontalnoj rezoluciji DVD-a. Drugim rijeima, irina slike DVD-a je jednaka visini slike kod slabijeg HD standarda.HDTV tehnologija polako prodire u kuanstva diljem svijeta, a procjenjuje se da oko 24 milijuna kuanstava u SAD-u posjeduje HD Ready TV prijemnik. Ipak, samo pola ove brojke moe uistinu uivati u HD signalu jer ne posjeduje kabelski ili satelitski HD tjuner. Situacija se stalno poboljava s obzirom na sve veu ponudu HD TV prijemnika, satelitskih risivera, a koliina HD materijala je isto tako u stalnom porastu.

HDTV prijemnici

Kupnja HDTV prijemnika je definitvno najzahtjevnija jer o njegovoj kvaliteti i mogunostima ovisi itavo vae iskustvo i doivljaj gledanja. Kupnja HDTV-a se razlikuje od kupnje standardnog, SD televizora po daleko veem broju faktora na koje je potrebno obratiti pozornost prilikom kupnje. Dok ste kod standarnih televizora najvie obraali panju na dijagonalu i tip ekrana, kod HDTV-a jo morate obratiti pozornost na rezoluciju zaslona, podrani standardi, brzina odziva, svjetlinu, kontrast, broj i tip konektora,.Slijedi nekoliko rijei o svakom od ovih standarada.

Rezolucija zaslona i podrani standardi

U uvodu sam spomenuo dvije HD rezolucije: 1280720 i 19201080 pixela. Ako malo prolistate ponude trgovakih centara primjetiti ete da se za malo novaca ba i ne moe kupiti prijemnik koji podrava obje navedene rezolucije. esta je rezolucija povoljnih HD prijemnika 1388768 px to omoguava gledanje 720p rezolucije, no nije dovoljno za gledanje vie, 1080p rezolucije. U jednom od posljednjih posjeta jednom zagrebakom trgovakom centru sam vidio i zaslone horizontalne rezolucije 1024 piksela koji prema specifikacijama takoer podravaju HD rezoluciju, no naravno da ju nee biti u stanju i adekvatno prikazati zbog nedostatka piksela. Ako malo pogledate cijenike vrlo brzo ete otkriti da je cijena televizora rezolucije 1080p jo uvijek itekako visoka i da ete morati izdvojiti poprilinu svotu ako elite uivati u ovom vrhunskom standardu.Podrani standardi su drugi vrlo vaan faktor na koji valja obratiti panju. Naime, kod jeftinijih modela proizvoai vole mamiti manje iskusne kupce naljepnicama HD Ready ili Digital Ready. Kako bi ureaj mogao dobiti HD Ready naljepnicu, mora zadovoljavati ove standarde: mininum 720 fizikih linija u wide formatu, HD ulaz bilo putem analognog YPbPr ili DVI ili HDMI konektora (DVI i HDMI moraju imati zatitu video materijala, HDCP) i zalon mora podravati reprodukciju formata 1280720 @ 50 i 60Hz progressive scan (720p) i 19201080 @ 50 i60Hz interlaced (1080i).No, nitko ovdje ne spominje hoe li reprodukcija uope biti stvarne HD rezolucije ili e biti prilagoena rezoluciji i mogunostima vaeg TV prijemnika, posebno kada se radi o 1080i/p rezoluciji. Kao primjer u navesti HD televizor rezolucije 1388768 koji ima naljepnicu HD Ready. Iako ima ovu fancy naljepnicu, nije u mogunosti reproducirati 1080i standard u onoj kvalitetu u kojoj je materijal snimljen zbog toga to nema dovoljno fizikih linija koliko format zahtjeva. Rezultat e biti manja otrina slike i gubitak detalja.Savjet je da prilikom kupnje dobro prouite koja je rezolucija zaslona i koje HD standarde uistinu podrava. Cijena je ovdje dobar pokazatelj kvalitete.

4:3 ili 16:9 format ekrana? Na ovo je pitanje teko dati jednoznaan odgovor zbog danas dostupnih video sadraja. S jedne strane imamo DVD i HD materijale koji su irokog formata, a s druge strane su tu zemaljski programi koji veinom emitiraju program u standardnom, 4:3 formatu. HD rezolucije 720p i 1080i su 16:9 formata to znai da e najbolje izgledati na ekranima sa takvim odnosom stranica. Ako se odluite za 4:3 format, tada ete 16:9 materijale gledati ili uz dvije crne crte iznad i ispod slike ili ete skalirati sliku da popuni ekran pri emu ete izgubiti dio video informacije. S druge strane, ako se odluite za 16:9 HDTV, tada ete morati skalirati 4:3 signale tako da e vam lijevo i desno od slike ostajati crne linije.16:9 format je budunost i kupnjom takvog ekrana ete si osigurati kompatibilnost sa wide video sadrajima, no dok god 4:3 bude preteno zastupljen, crne crte e se pojavljivati, bilo na 16:9 ili 4:3 zaslonima.

Prijedlog tv-a koji moete uzeti u obzir pri kupnji:

LCD Plazma

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

32" Sharp LC-32LE700E

Philips 32PFL8404H

Sony KDL-32W5500

Samsung LE32B650

Panasonic TX-L32V10

Pioneer KRL-32V

LG 32LH5000

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

37" Sharp LC-37LE700E Panasonic TX-P37X10E

Philips 37PFL9604H PanasonicTX-P37X10Y

Sony KDL-37W5500

Samsung LE37B650

Panasonic TX-L37V10

Pioneer KRL-37V

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

40" Sony KDL-40X4500 (LED)

Sony KDL-40Z5500

Samsung LE40B650

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

42" LG 42LH5000 LG 42PQ6000

Philips 42PFL9664H Samsung PS42B450

Panasonic TX-L42S10 Panasonic TX-P42X10Y

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

46" Sharp LC-46LE700E Panasonic TX-P46G10

Sony KDL-46Z5500

Samsung UE46B9000 (LED)

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

47" LG 47LH7000

Philips 47PFL8404H

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

50" LG 50PQ6000

Samsung PS50B850

Panasonic TX-P50G10E

Pioneer LX5090H

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

52" Sharp LC-52LE700E

Philips 52PFL7404H

Sony KDL-52Z5500

Samsung LE52A956 (LED)Society leans ever heavily on computers, if you have the power to take out computers you can take out society. trajni link345hvala37dodo_zna3 godineprotjeranofflineuto 31.5.2011 21:14OdgovoriCitirajLCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i vie

Novi LED TV i LCD TV imaju IPS panele (barem znam za Samsung), tako da se iz svih kuteva slika vidi savreno, dakle, to je LA!Dodo BuiMoj PC trajni link00hvala0Mitch6 godinaofflineuto 31.5.2011 21:16OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i viedodo_zna kae...

Novi LED TV i LCD TV imaju IPS panele (barem znam za Samsung), tako da se iz svih kuteva slika vidi savreno, dakle, to je LA!

WTF ?

ovo je post 2.3.2010!!!

a i netono si napisao, novi samsunzi imaju S-PVA kao i prijanji, novi Panasonici imaju LED IPS.Atomska bubamara. Moj PC trajni link nadporuka10hvala0SPLICO2127 godinaofflineuto 31.5.2011 21:33OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i vie

Cista kopija i teksa i liste tv-a sa Hd-televizije.Moj PC trajni link nadporuka20hvala0mrxa16 godinaofflineuto 31.5.2011 22:37OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i vie

Ovo to je ovjek gore napisao je uglavnom tono poto se kroz godinu i pol dosta toga promjenilo (i ovi preporueni modeli vie ne postoje tj. jako su rijetki na starim zalihama).

sigurno jedan koristan lanak. Istina, ima dosta promjena (npr. postoje plazma ekrani od 42" koji sada troe 115W/h to je slino ako ne i manje sa modernim lcd-ima sa 100Hz i full hd-om).

Zapeenje slike kod plazmi je rijeeno sa novim Panasonic G30E serijama sa tzv. titranje piksela gdje je gotovo nemogue da doe do istoga a ukoliko i doe, u izbornik je ugraena sekcija sa "brisaem" zapeenja.

Jasno, takvi modeli kotaju oko 7500kn za veliinu 42".

Tada to nije bilo toliko aktualno, ali eto bilo bi zgodno napomenuti i LED tv-e koji su u sutini i dalje LCD ekrani samo ta njihova pozadinska rasvjeta je sainjena od led dioda koji su postavljeni uz rub ekrana.

To im omoguuje da dobiju vei kontrast, budu tanji dizajnom i troe manje energije (ve od 40W/h kod modela od 82cm).

Postoje i Full LED i oni su jasno bolji jer je kod njih komplet pozadina ekrana popunjena led diodama. Iz prve ruke znam za jedan Full LED model od LG-a (46LH9000;relativno star model od 117cm) koji troi oko 120W/h.

Isto tako, ljudima je pri izboru bitan radni takt televizora iako velika veina i ne zna to to znai samo ele imati to vie poto susjed ima trenutno bolje.

Svi misle da sa kupovinom tv-a sa 100hZ ili plazme sa 600 su uinili neto spektakularno. To je isto zavaravanje poto naa struja radi na 50hZ i to je "prirodno" koliko ti ekrani mogu postii.

U sluaju 100hZ procesor tv-a dupla frameove kadra 2 puta i time dobijete dojam fluidnosti. Kod plazme gdje je prosjek 600hZ to duplanje se odvija 12 puta u sekundi.

Ta razlika u duplanju se uglavnom najbolje vidi na Philipsovim tv-ima poto oni imaju napredniji procesor za obradu slike od drugih proizvoaa. Jasno caka je u tome da ponekad dolazi do deformacija slike zbog toga.

Plazme (opet iz prve ruke poto radim u jednom duanu na tv odjelu) ne daju takav dojam, barem ne na naoj SD rezoluciji. Jedino kada se ta razlika kvalitetno vidi je na nekom Blu-Ray formatu u 1080p rezoluciji.

Panasonic plazme, krenuvi od starog modela sa 100hZ i HD rezom pa do najnovijih sa 600hZ i full hd-om pokazuju apsolutno istu sliku kada se radi o bilo kojem programu na naem podruju emitiranja.

Jasno, priam o fluidnosti same slike, kontrast je ipak primjetan poto neki imaju 2 000 000:1 a najjai i 5 000 000:1.

Zbilja mi nije jasno kako su se ljudi zapalili za LCD i Plazma ekrane kada na njima trenutno na program izgleda blago reeno odvratno, pixelasto jer na program je 4:3 i SD a svi novi ekrani su barem HD Ready i 16:9 omjer slike pa sve izgleda razvueno i jako jako loe. Morate znati da to nije do tv-a i da oni svi manje vie mogu postii istu kvalitetu slike (jasno, tv-i u istom rangu).

to se tie rezolucija, dobro bi bilo imati Full HD model poto ste s tim spremni za budue rezolucije. Jasno, ako i spojite neki full hd signal putem raunala na HD Ready tv on e ga prikazati sasvim dobro iako e neki objekti u kadru biti nazubljeni. Najvie u tome pati tekst.

Jedini sluaj u kojem tv "mora" biti full hd je kada koristite konzolu poput PS3 ili kada tv koristite kao "produetak" raunala.

U zadnje vrijeme su postale aktualne opcije internet pristupa putem tv-a. Opet jedna varka na koju ljudi nasjedaju. Veina tih modela sa internetom moe pristupati na neke predodreene stranice (youtube, facebook i sl.) a ne kako ljudi misle da mogu u dnevnom boravku itati web izdanje 24 sata. Tu mogunost imaju zadnji sony modeli i to jasno oni skuplji. Ta opcija se zove HTML browsing.

Dosta ljudi isto ne shvaa da uvoenjem digitalnog tv signala ne mogu na tv-u gledati 16 razliitih programa (iako ne znam tko bi to mogao pratiti) kao nekada jer za svaki tv program treba biti zaduen jedan digitalni prijamnik. Tv-i sa vie DVB/T-a su iznimno rijetki i skupi.

Jedina opcija gledanja slike u slici je spajanjem ureaja poput dvd-a ili STB ureaja (max tv;iskon;b net) iskljuivo na HDMI. Tek tada je mogue pratiti 2 programa u isto vrijeme (antenski i putem hdmi ulaza).

Ima i caka sa USB prikljucima. Ukoliko elite putem svog tv-a gledati sadraj sa raunala (filmove,fotke,glazbu), bitno je da je trgovac 100% siguran da odreeni model ima podrku za filmove jer dosta proizvoaa zakljua tu opciju za jeftinije modele (jasno, to se da i otkljuati hehe) poto je software potpuno isti kao i kod puno skupljih modela. Isto tako, bitno je da taj USB prikljuak izbacuje neki napon van ukoliko elite spojiti vanjski HDD (novi LG i panasonic modeli ih podravaju sigurno)

injenica je samo da e standardni LCD teko (a vrlo vjerovatno i nikada) stii Plazmu po kontrastu i radnom taktu. Kau da je plazma za filmove a lcd za raunala ;)

O tv-ima i razlikama izmeu njima ima se dosta toga napisati samo jasno teko je biti objektivan jer nekom ba pau jae boje kod plazmi, netko pak voli "hladnou" koju daje LCD ili plavkasti ton koji daje LED ekran.

Ja osobno za gledanje tv-a jo uvijek preferiram dobri stari katodni Sony Trinitron jer e mi on dati kristalnu sliku. :) A i mogu imati 8 slika u slici preko Iskona heheh

Nadam se da e Vam ovo olakati izbor Vaeg tv-a...nemojte samo uriti jer vie marka ne garantira nikakvu kvalitetu. Ako se sjetim jo ega, nadodat u...

E i da, Panasonic od sutra pokree akciju na Full HD plazme (modele VT30;S30;G30;U30,...) a traje do 15.7 i u tom roku daju 5 godina jamstva.

http://mrxa.3dhr.net/Moj PC trajni link nadporuka20hvala2DigiMagic6 godinaofflineuto 31.5.2011 22:55OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i viemrxa1 kae...Zbilja mi nije jasno kako su se ljudi zapalili za LCD i Plazma ekrane kada na njima trenutno na program izgleda blago reeno odvratno, pixelasto jer na program je 4:3 i SD a svi novi ekrani su barem HD Ready i 16:9 omjer slike pa sve izgleda razvueno i jako jako loe.

Aspect ratio ulaznog signala, i aspect ratio ekrana nemaju nikakve veze... Ne znam to ti to radi, ali na mom novom 16:9 Panasonicu na 4:3 program izgleda jako dobro (za SD sliku, naravno).

Moj PC trajni link nadporuka00hvala0mrxa16 godinaofflineuto 31.5.2011 23:05OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i vieDigiMagic kae...Aspect ratio ulaznog signala, i aspect ratio ekrana nemaju nikakve veze... Ne znam to ti to radi, ali na mom novom 16:9 Panasonicu na 4:3 program izgleda jako dobro (za SD sliku, naravno).

Da za SD sliku i da ako aspect ratio podesi na 4:3 al jasno onda ima sa strane crne ili sive crte (ovisno od modela).

I kako nemaju nikakve veze jer sada kad na katodni tv doe 16:9 signal sa RTL-a slika je "zdrobljena" a na hrt-u je ok jer su oni jo uvijek 4:3

A kada stavim na njemu aspect stavim na 16:9 poto podrava onda rtl izgleda dobro a ostali koma. To ti je isto kao da na full hd monitor stavi rezoluciju 800x600,nema smisla.

Bit e sve bolje kad doe i kod nas HD na sveto nigdarjevo :)http://mrxa.3dhr.net/Moj PC trajni link nadporuka00hvala0DigiMagic6 godinaofflinesri 1.6.2011 9:16OdgovoriCitirajLCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i vie

Da, s katodnim tv-om ima malo petljavine. Meni se svejedno vie svia staviti korektan aspect ratio, makar imao crne crte, ne primjeujem ih vie. Pitao sam i frenda koji voli rairiti 4:3 program po cijelom irokom ekranu "zato su ti svi ovakvi debeli i izoblieni?" Odgovor otprilike: kad je ve kupio novi tv, nek' se troi cijeli ekran...

Moj PC trajni link00hvala0mrxa16 godinaofflinesri 1.6.2011 15:50OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i vieDigiMagic kae...

Da, s katodnim tv-om ima malo petljavine. Meni se svejedno vie svia staviti korektan aspect ratio, makar imao crne crte, ne primjeujem ih vie. Pitao sam i frenda koji voli rairiti 4:3 program po cijelom irokom ekranu "zato su ti svi ovakvi debeli i izoblieni?" Odgovor otprilike: kad je ve kupio novi tv, nek' se troi cijeli ekran...

ni meni to osobno ne smeta ali eto, ljudi ve hoe gledat cijelu sliku pa makar bila izobliena kad su ve platili cijeli ekran :Phttp://mrxa.3dhr.net/Moj PC trajni link nadporuka10hvala0Praetorian15 godinaofflinepet 10.6.2011 15:11OdgovoriCitirajLCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i vie

ta nije bolje kupit LCD TV s rezolucijom 1920 x 1080 p za nekih 3000, nego plaznu od 107 centimetara koja ima rezu 1024x 768.

Jedino su dobre plazme one koje imaju 1920x1080 rezu ali te dou i oko 10 tisua kuna!?F.C LIVERPOOLMoj PC trajni link03hvala0Virty7 godinaofflinepet 10.6.2011 15:26OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i viePraetorian1 kae...

ta nije bolje kupit LCD TV s rezolucijom 1920 x 1080 p za nekih 3000, nego plaznu od 107 centimetara koja ima rezu 1024x 768.

Jedino su dobre plazme one koje imaju 1920x1080 rezu ali te dou i oko 10 tisua kuna!?

Imam Panasonic TX-P42S20E sa rezom 19201080 od 5k kuna (neznam koliko je sad), tako da nisu sve oko 10k kuna.

I da, 5 godina garancije :)Moj PC trajni link nadporuka10hvala0Elles D.7 godinaonlinepet 10.6.2011 15:33OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i viePraetorian1 kae...

ta nije bolje kupit LCD TV s rezolucijom 1920 x 1080 p za nekih 3000, nego plaznu od 107 centimetara koja ima rezu 1024x 768.

Jedino su dobre plazme one koje imaju 1920x1080 rezu ali te dou i oko 10 tisua kuna!?

Ja ti dam moju FullHD plazmu od 107 cm, a ti meni 10000 kn, moe?

ini mi se kao dobra prilika za skoro pa utrostruenje uloenog novca.Always code as if the one ending up maintaining your code is a violent psychopath who knows where you liveMoj PC trajni link nadporuka00hvala0Praetorian15 godinaofflinepet 10.6.2011 15:41OdgovoriCitirajLCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i vie

Veina se plazmi zove full hd, ali zapravo nemaju full hd rezu.F.C LIVERPOOLMoj PC trajni link04hvala0Mitch6 godinaofflinepet 10.6.2011 16:08OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i viePraetorian1 kae...

Veina se plazmi zove full hd, ali zapravo nemaju full hd rezu.

LOL, kak se mogu zvat full hd ?

i ako pie da imaju 1920x1080 (FHD) ti kae da one to nemaju ?

Ti onda valjda radi u dvjestotinak pogona za izradu panela pa zna...

Mogu potvrditi da Panasonic, Philips, LG, Sony, Pioneer i Samsung govore istinu.Atomska bubamara. Moj PC trajni link nadporuka20hvala0Elles D.7 godinaonlinepet 10.6.2011 16:12OdgovoriCitirajRe: LCD TV ILI PLAZMA - ultimativni vodi i viePraetorian1 kae...

Veina se plazmi zove full hd, ali zapravo nemaju full hd rezu.