INFORMACIJSKI PAKET FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU za 130. akademsku godinu 2011./2012.

1

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJE............................................. 3 OPI OPIS INSTITUCIJE ............................................................................................ 3 POPIS STUDIJSKIH PROGRAMA.................................................................................... 4 POSTUPAK PRIJAVE ................................................................................................ 4 Sveuilini diplomski studiji .................................................................................. 4 Sveuilini poslijediplomski doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti .............. 5 GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJE ................................................................................... 5 Prijelaz na diplomske studije ................................................................................ 5 Prijelaz na poslijediplomski studij .......................................................................... 6 ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATOR ......................................................................... 6 POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA................................................................................. 7 AKADEMSKI KALENDAR............................................................................................9 OPE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICE ................................................10 STUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTI ........................................................................... 10 PROSTORI I OPREMA ZA UENJE ................................................................................ 10 INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMI .......................................................11 STUDIJ FARMACIJE ................................................................................................ 11 Dodijeljena kvalifikacija ..................................................................................... 11 Obrazovni i profesionalni ciljevi ............................................................................ 11 Struna praksa ................................................................................................. 11 Mogu pristup daljnjem kolovanju ........................................................................ 12 Diplomski rad i diplomski ispit .............................................................................. 12 Zavrni struni ispit..........................................................................................13 Ispiti i druge provjere znanja ............................................................................... 13 Ispit pred ispitnim povjerenstvom.......................................................................... 13 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................. 14 STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE ................................................................................. 20 Dodijeljena kvalifikacija ..................................................................................... 20 Obrazovni i profesionalni ciljevi ............................................................................ 20 Struna praksa ................................................................................................. 20 Mogu pristup daljnjem kolovanju ........................................................................ 21 Diplomski rad i diplomski ispit .............................................................................. 21 Zavrni struni ispit..........................................................................................21 Ispiti i druge provjere znanja ............................................................................... 21 Ispit pred ispitnim povjerenstvom.......................................................................... 22 Dijagram strukture nastavnih predmeta .................................................................. 23 DOKTORSKI STUDIJ FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKE ZNANOSTI ......................................29 Dodijeljena kvalifikacija ..................................................................................... 29 Obrazovni i profesionalni ciljevi ............................................................................ 29 Mogu pristup daljnjem kolovanju ........................................................................ 29 kolarina ........................................................................................................ 29 Doktorski rad ................................................................................................... 29 POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIKI STUDIJI.............................................................30 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJE .....................................31 OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA MEDICINSKE BIOKEMIJE ......................70

2

INFORMACIJE O INSTITUCIJI I UVJETIMA PRIJAVE NA STUDIJESVEUILITE U ZAGREBU FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET A. Kovaia 1, 10000 Zagreb pp156 telefon: (01) 48 56 201 telefaks: (01) 63 94 400 e-mail: dekanat@pharma.hr URL: http://www.pharma.hr Dekan: dr. sc. Karmela Barii, redovita profesorica Prodekan za nastavu: dr. sc. Lidija BachRojecky, docentica Prodekan za znanost: dr. sc. Jelena Filipovi-Gri, redovita profesorica Tajnica: Srebrenka Veli, dipl. iur.

farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog strunjaka u pogledu lijekova i suvremenih naina lijeenja, sposobnog kritikom promiljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i klinikim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vjetina komunikacije na relaciji ljekarnikpacijent-drugi strunjak u zdravstvu. Diplomirani magistri farmacije zapoljavaju se u javnim i bolnikim ljekarnama, u farmaceutskoj industriji u istraivanju, razvoju, proizvodnji, kontroli i marketingu lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, u ustanovama za obrazovanje farmaceuta, u znanstveno-istraivakim institutima, u tvrtkama za distribuciju lijekova na veliko (veledrogerije). Obrazovna je zadaa studija medicinske biokemije osposobiti studenta da s kemijskoga, biokemijskoga i molekularnobiolokoga gledita ispituje ovjekov ivot u zdravlju i bolesti. Studij medicinske biokemije organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po zavretku studija stjee se naslov magistra medicinske biokemije. Studenti medicinske biokemije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i strunih medicinsko-biokemijskih predmeta. Cilj je studija obrazovati strunjaka koji moe pomoi lijeniku u postavljanju dijagnoze i praenju terapije izborom odgovarajuih postupaka i razumijevanjem dobivenih rezultata u svrhu racionalne laboratorijske dijagnostike. Studenti medicinske biokemije prouavaju molekularne procese ovjekova organizma i molekularne promjene svojstvene bolesti, te bit, izbor i kontrolu kakvoe laboratorijskodijagnostikih postupaka. Tumaenja laboratorijskih nalaza, mjerna oprema, izolacija i priprava biolokih supstancija, proizvodnja reagensa i biokemikalija takoer su njihova zadaa. Diplomirani magistri medicinske biokemije zapoljavaju se najveim dijelom u sustavu zdravstvene zatite (medicinsko-biokemijski laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zatiti, poliklinike, ope i specijalne bolnice, klinike i kliniki bolniki centri). Diplomski studijski programi osnova su za poslijediplomsku dogradnju znanja i usvajanje posebnih vjetina i sposobnosti. Stoga i doktorski studij farmaceutsko-biokemijskih znanosti ima istaknuto mjesto u sustavu

OPI OPIS INSTITUCIJEFarmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveuilita u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske strunjake. Nastava farmacije na Sveuilitu u Zagrebu zapoela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveuilita u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveuiline diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti i poslijediplomske specijalistike studije. Takoer organizira nastavu stalnog usavravanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije. Obrazovna je zadaa studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i uinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom zavretku student stjee naslov magistra farmacije. Studenti farmacije usvajaju znanja iz temeljnih, biomedicinskih i strunih farmaceutskih predmeta. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije

3

obrazovanja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Farmaceutsko-biokemijski fakultet smjeten je na etiri lokacije, na oko 8500 etvornih metara s istraivakim i studentskim laboratorijima, kabinetima, studentskom ljekarnom, studentskom raunalnom uionicom, sredinjom knjinicom, nekoliko zavodskih knjinica i botanikim vrtom ljekovitoga, otrovnog, zainskog i hranjivog bilja.

Opi uvjeti Pravo upisa na studije imaju sve osobe koje su zavrile etverogodinje srednje obrazovanje i uspjeno poloile dravnu maturu. Prijava Prijave se obavljaju preko Sredinjeg prijavnog ureda u skladu s uputama navedenog ureda. Natjeaj

POPIS STUDIJSKIH PROGRAMASveuilini diplomski studiji: Studij farmacije Studij medicinske biokemije Sveuilini poslijediplomski doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti organizira se u 2 modula: Farmaceutske znanosti Medicinsko-biokemijske znanosti Sveuilini poslijediplomski specijalistiki studiji: Dermatofarmacija i kozmetologija, Razvoj lijekova Fitofarmacija s dijetoterapijom Klinika farmacija Toksikologija Molekularna dijagnostika Medicinska biokemija i laboratorijska medicina Farmakogenomika: novi pristup optimiranju terapije Svi navedeni studiji primjenjuju sustav bodovanja sukladan europskom sustavu (European Credit Transfer System, ECTS).

Natjeaj za upis studenata u prvu godinu studija objavljuje se u dnevnom tisku te na mrenim stranicama Sveuilita u Zagrebu. U natjeaju su definirani detalji vezani za prijavu. Kriteriji za upis kandidata na Sveuiline diplomske studije - Studij farmacije i Studij medicinske biokemije a) Na temelju uspjeha u srednjoj koli do 250 bodova b) Na temelju poloenih ispita na dravnoj maturi - Hrvatski jezik do 50 bodova - Matematika (via razina) do 200 bodova - Strani (ili klasini) jezik do 50 bodova - Kemija do 200 bodova - Biologija* do 200 bodova *Nije uvjet za upis na studij, ali ako je predmet poloen na dravnoj maturi, donosi bodove. c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti ukoliko kandidat tijekom srednjokolskog obrazovanja nije odsluao i poloio dvije godine nastave iz Latinskog jezika mora to uiniti do upisa u II. godinu studija d) Dodatna uenikova postignua osvojeno jedno mjesto od prva tri na dravnim natjecanjima u RH ili meunarodnim natjecanjima iz predmeta Kemija ili Biologija ili Matematika (jedno natjecanje 30 bodova, dva ili vie natjecanja 50 bodova) do 50 bodova.

POSTUPAK PRIJAVESveuilini diplomski studiji Farmaceutsko-biokemijski fakultet u prve godine studija upisuje: redovite studente koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta (bez plaanja). redovite studente koji studiraju uz plaanje participacije - linearno plaanje. redovite studente koji studiraju uz plaanje participacije - maksimalna participacija. redovite studente strane dravljane koji sami plaaju trokove svog obrazovanja.

4

Sveuilini poslijediplomski doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti Opi uvjeti Uvjeti upisa za studente koji redovito upisuju prvu godinu: zavreni fakultet (Farmaceutskobiokemijski fakultet) uspjeh u diplomskoj nastavi (prosjek ocjena 4,0, ili preporuka dva nastavnika) poznavanje engleskog jezika i rada s raunalom Uvjeti upisa za studente koji studij upisuju nakon zavrene jednogodinje organizirane nastave u okviru specijalizacije u zdravstvu ili zavrene 1. godine nekog drugog znanstvenog ili specijalistikog poslijediplomskog studija: odsluana 1. godina i poloeni ispiti, prosjek ocjena 4,5 upis i polaganje razlikovnih predmeta u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija poznavanje engleskog jezika i rada s raunalom. Kandidati koji nisu zavrili Farmaceutskobiokemijski fakultet nego jedan od srodnih fakulteta (srodni fakulteti su primjerice: Prirodoslovno-matematiki fakultet, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet, Medicinski fakultet) mogu se upisati na poslijediplomski doktorski studij uz: prosjek ocjena diplomskog studija 4,0 ili preporuku dva nastavnika preporuku i obrazloenje voditelja poslijediplomskog doktorskog studija polaganje ispita iz razlikovnih predmeta diplomskog studija (imenuje se trolano povjerenstvo za odreivanje razlikovnih predmeta koje pristupnik treba poloiti) poznavanje engleskog jezika i rada s raunalom. Kriteriji i postupci odabira polaznika Polaznici se odabiru temeljem prosjeka ocjena diplomskog studija 4,0, znanstvene aktivnosti (npr. lanci objavljeni u asopisu indeksiranom u Current Contensu, u drugim indeksiranim asopisima, kongresni saeci) te preporuke eventualnog mentora doktorskog rada.

GLAVNA PRAVILA INSTITUCIJEPrijelaz na diplomske studije Na Fakultet mogu prijei studenti s drugih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih ili njima slinih fakulteta u Republici Hrvatskoj ako postoji podudarnost nastavnih planova i programa za stjecanje akademskog zvanja magistra farmacije ili magistra medicinske biokemije uz uvjete propisane u Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (prosinac 2008.), lanci 25-29. Mogunosti i uvjete prijelaza s farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih fakulteta izvan Republike Hrvatske procjenjuje Nastavno povjerenstvo imajui u vidu stupanj sukladnosti i kvalitetu izvedbe programa, otvorenost europskog akademskog prostora i zakonski okvir u Republici Hrvatskoj. Prijelaz se moe ostvariti samo od druge do etvrte godine studija, s time da prijelaz nije mogu tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij. Ukupan broj studenata koji mogu prijei s drugih fakulteta utvruje za svaku akademsku godinu Fakultetsko vijee na prijedlog Dekanskog kolegija, vodei rauna o prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta. Opi uvjeti za prijelaz studenata s drugih farmaceutsko-biokemijskih te srodnih fakulteta osim podudarnosti nastavnih planova i programa su: da pristupnik ima poloene ispite i zadovoljene druge uvjete za redoviti upis u viu godinu studija na matinom fakultetu, da nije ponavljao niti jednu godinu studija, da zna hrvatski jezik (za strane dravljane, to potvruje odgovarajuom dokumentacijom). O ispunjenju navedenih uvjeta i opravdanosti prijelaza odluuje Nastavno povjerenstvo. Ako vie pristupnika od broja utvrenog odlukom Fakultetskog vijea ispunjava ope uvjete, prednost imaju pristupnici koji su postigli bolji opi uspjeh u studiju na fakultetu s kojega prelaze. Pri izraunavanju prosjeka opeg uspjeha studija uzimaju se u obzir ocjene svih 5

poloenih ispita na fakultetu s kojeg se trai prijelaz vrednovane prema ECTS sustavu. ECTS koordinator Fakulteta daje miljenje o priznavanju ECTS bodova. Studenti strani dravljani stjeu pravo prijelaza na Fakultet pod istim uvjetima kao i hrvatski dravljani, na temelju posebne kvote i liste reda prvenstva uz prethodno priznavanje razdoblja studija. Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije zavretka redovitog upisnog roka u akademsku godinu u Studentskoj poslovnici Fakulteta. Uz obrazloenu molbu, student je duan priloiti: studentsku ispravu, potvrdu o poloenim ispitima i ukupnu ocjenu dotadanjeg studija, potvrdu fakulteta s kojeg prelazi da je stekao pravo upisa na viu studijsku godinu, nastavni plan i program studija s kojeg prijelaznik prelazi, domovnicu, a za strane dravljane presliku putovnice i rjeenja o privremenom boravku. Student koji prelazi s fakulteta iz inozemstva, uz originalne isprave mora dostaviti i ovjeren prijevod tih isprava, a takoer i ovjeren prijevod nastavnog plana i programa studija (curriculum studiorum) kao i rjeenje o priznavanju razdoblja studija nadlene agencije. Prijelaz na poslijediplomski studij U odgovarajui semestar doktorskog studija moe se upisati osoba koja je zavrila specijalistiki studij iz podruja biomedicine i zdravstva i srodnih podruja s najmanjom prosjenom ocjenom 4,5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. U odgovarajui semestar doktorskog studija moe se upisati osoba koja je ispunila sve uvjete studija na specijalistikom studiju ili poslijediplomskom magistarskom znanstvenom studiju iz farmaceutskih ili medicinsko-biokemijskih znanosti, a koja nije izradila i obranila zavrni rad, s najmanjom prosjenom ocjenom 4,5 i s potrebnim brojem ECTS bodova. Povjerenstvo za poslijediplomske studije provjerava ispunjenje navedenih uvjeta.

Pristupnicima koji su proveli odreeno vrijeme na organiziranom znanstvenom usavravanju u inozemstvu ili na drugim biomedicinskim fakultetima u zemlji, moe se odobriti upis na poslijediplomski studij ako udovolje uvjetima upisa propisanim nastavnim planom i programom. Povjerenstvo za poslijediplomske studije donosi odluku o priznavanju istovrijednosti zavrenoga programa s programom poslijediplomskog studija. Na temelju odluke iz stavka 2. lanka 14 Pravilnika o poslijediplomskim studijima (srpanj, 2007) Povjerenstvo za poslijediplomske studije odobrava upis na odgovarajui poslijediplomski studij i odreuje obveze koje je pristupnik duan ispuniti prije prijave teme doktorskog rada.

ECTS INSTITUCIONALNI KOORDINATORDr. sc. Marijana Zovko Koni, docentica

6

POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA1. Redoviti profesori a) s punim radnim vremenom Barii, dr. sc. Karmela Beirevi-Laan, dr. sc. Mira Biru, dr. sc. Mladen epelak, dr. sc. Ivana Dumi Belamari, dr. sc. Jerka Filipovi-Gri, dr. sc. Jelena Kaloera, dr. sc. Zdenka Kronja, dr. sc. Olga Kujundi, dr. sc. Nikola Lauc, dr. sc. Gordan Luterotti, dr. sc. Svjetlana Male, dr. sc. eljan Medi-ari, dr. sc. Marica Nigovi, dr. sc. Biljana Sori, dr. sc. Jasna Vedrina-Dragojevi, dr. sc. Irena Zorc, dr. sc. Branka ani Grubii, dr. sc. Tihana b) kumulativni radni odnos Romi, dr. sc. eljko Zadro, dr. sc. Renata c) ostali Cetina imek, dr. sc. Biserka voriec, dr. sc. Dubravka Dodig, dr. sc. Damir Malenica, dr. sc. Branko Serti, dr. sc. Jadranka Suchanek, dr. sc. Ernest 2. Izvanredni profesori a) s punim radnim vremenom Jadrijevi-Mladar Taka, dr. sc. Milena Jurii, dr. sc. ivka Jurii Grubei, dr. sc. Renata Petlevski, dr. sc. Roberta Petrik, dr. sc. Jozsef Rumora, dr. sc. Lada Sankovi, dr. sc. Kreimir Uri, dr. sc. Stanislav Vladimir-Kneevi, dr. sc. Sanda Vrek, dr. sc. Valerije untar, dr. sc. Irena b) kumulativni radni odnos Sui, dr. sc. Mirna c) ostali Arambai, dr. sc. Ljiljana Barii, dr. sc. Ingeborg Boikov, dr. sc. Velimir Dodig, dr. sc. Slavica Galei Ljubanovi, dr. sc. Danica Kujundi, dr. sc. Milan

Mastilica, dr. sc. Miroslav Matuli, dr. sc. Toni Trbojevi epe, dr. sc. Milica Vukui, dr. sc. Ivan 3. Docenti a) s punim radnim vremenom Bach-Rojecky, dr. sc. Lidija Barbari, dr. sc. Monika Bei, dr. sc. Erim Budimir, dr. sc. Ana Dabeli, dr. sc. Sanja Domijan, dr. sc. Ana-Marija Gabrievi, dr. sc. Mario Gornik, dr.sc. Olga Hafner, dr. sc. Anita Hazler Pilepi, dr. sc. Kroata Jug, dr. sc. Mario Juri, dr. sc. Sandra Kos, dr. sc. Ivan Kosalec, dr. sc. Ivan Lovri, dr. sc. Jasmina Maravi Vlahoviek, dr. sc. Gordana Mornar Turk, dr. sc. Ana Pilepi, dr. sc. Viktor Raji, dr. sc. Zrinka egvi Klari, dr. sc. Maja Vani, dr. sc. eljka Vitali epo, dr. sc. Dubravka Vukovi Rodriguez, dr. sc. Jadranka Zovko Koni, dr. sc. Marijana b) kumulativni radni odnos Bai-Vrca, dr. sc. Vesna Fumi, dr. sc. Ksenija Rogi, dr. sc. Dunja Vrki, dr. sc. Nada c) ostali Debeljak, dr. sc. eljko Flegar-Metri, dr. sc. Zlata imundi, dr. sc. Ana-Maria Zrinski Topi, dr. sc. Renata 4. Vii predava a) ostali 5. Vii asistenti a) s punim radnim vremenom Turi, dr. sc. Petra b) ostali Bulimbai, dr. sc. Stela Grgurevi, dr. sc. Ivica Mitrovi, dr. sc. Sreko Tadi, dr. sc. Mario

6. Asistenti 7

a) s punim radnim vremenom Bival tefan, Maja Blaekovi, Biljana Ini, Suzana Jablan, Jasna Karkovi, Ana Vuji, Lovorka b) ostali Bokun, Tomislav Horvati, Ivica Marui, Sreko 7. Struni suradnik a) s punim radnim vremenom Kremer, dr. sc. Dario 8. Znanstveni novaci Boji, Mirza Obrani, dr. sc. Sonja Serti, Miranda Denegri, dr. sc. Bernard Grdi Rajkovi, dr. sc. Marija Jakobui Brala, Cvijeta Mati, Mirela Matokanovi, Mirela Mucalo, Iva Novak, Ruer Ortner Hadiabdi, mr. sc. Maja Pepi, dr. sc. Ivan Perkovi, Ivana Sajenko, Ivana Somborac, Anita upraha Goreta, dr. sc. Sandra Vasung, Martina Weitner, dr. sc. Tin

8

KALENDARZA 130. AKADEMSKU GODINU (2011./2012.) LISTOPAD 2011.P U S P 3 4 5 6 7 10 11 12 13 14 17 18 19 20 21 24 25 26 27 28 31 S N 1 2 8 9 15 16 22 23 29 30

STUDENI 2011.P U 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 3 10 17 24 P 4 11 18 25 S 5 12 19 26 N 6 13 20 27

PROSINAC 2011.P 1 5 6 7 8 12 13 14 15 19 20 21 22 26 27 28 29 U S P 2 9 16 23 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25

3.10. POETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 4. 10. DAN FAKULTETA 8. 10. DAN NEOVISNOSTI

1. 11. SVI SVETI

25. 12. i 26. 12. BOINI BLAGDANI 27. 12. 5. 1. NEMA NASTAVE

SIJEANJ 2012.P 2 9 16 23 30 U S 3 4 10 11 17 18 24 25 31 N 1 5 6 7 8 12 13 14 15 19 20 21 22 26 27 28 29 P S

VELJAA 2012.P S 1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28 29 U 2 9 16 23 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26

OUJAK 2012.P U S 7 14 21 28 5 6 12 13 19 20 26 27 1 8 15 22 29 P 2 9 16 23 30 S 3 10 17 24 31 N 4 11 18 25

1. 1. NOVA GODINA 6. 1. SVETA TRI KRALJA 27. 1. ZAVRETAK NASTAVE U ZIMSKOM SEMESTRU 30. 1. POETAK ZIMSKOG ISPITNOG ROKA

24. 2. ZAVRETAK ZIMSKOG ISPITNOG ROKA 20. 2. 29. 2. UPISI U LJETNI SEMESTAR 27. 2. POETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU

TR AVANJ 2012.P U S P 6 13 20 27 S 7 14 21 28 2 3 4 5 9 10 11 12 16 17 18 19 23 24 25 26 30 N 1 8 15 22 29

SVIBANJ 2012.P U S 1 2 3 7 8 9 10 14 15 16 17 21 22 23 24 28 29 30 31 P 4 11 18 25 S 5 12 19 26 N 6 13 20 27

LIPANJ 2012.P U S 4 5 6 11 12 13 18 19 20 25 26 27 P 1 7 8 14 15 21 22 28 29 S 2 9 16 23 30 N 3 10 17 24

1. 5. PRAZNIK RADA 8. 4. USKRS 9. 4. USKRSNI PONEDJELJAK

8. 6. ZAVRETAK NASTAVE U LJETNOM SEMESTRU 11. 6. POETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA 7. 6. TIJELOVO 22. 6. DAN ANTIFAISTIKE BORBE 25. 6. DAN DRAVNOSTI

SRPANJ 2012.P 2 9 16 23 30 U S P S 7 14 21 28 3 4 5 6 10 11 12 13 17 18 19 20 24 25 26 27 31 N 1 8 15 22 29

KOLOVOZ 2012.P U 6 7 13 14 20 21 27 28 S P S N 1 2 3 4 5 8 9 10 11 12 15 16 17 18 19 22 23 24 25 26 29 30 31

RUJAN 2012.P U S 5 12 19 26 P 3 4 10 11 17 18 24 25 6 7 13 14 20 21 27 28 S 1 8 15 22 29 N 2 9 16 23 30

13. 7. ZAVRETAK LJETNOG ISPITNOG ROKA

5. 8. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 15. 8. VELIKA GOSPA 27. 8. POETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA

19. 9. ZAVRETAK JESENSKOG ISPITNOG ROKA 17. 9. 25. 9. UPISI U ZIMSKI SEMESTAR

NASTAVAISPITNI ROKOVI

Zimski semestar: 3. 10. 2011. 27. 1. 2012. Ljetni semestar: 27. 2. 2012. 8. 6. 2012. Zimski ispitni rok: 30. 1. 2012. 24. 2. 2012. Ljetni ispitni rok: 11. 6. 2012. - 13. 7. 2012. Jesenski ispitni rok: 27. 8. 2012. 19. 9. 2012. Upisi u ljetni semestar: 20. 2. 2012. 29. 2. 2012. Upisi u zimski semestar: 17. 9. 2012. 25. 9. 2012.

UPISI

9

OPE INFORMACIJE ZA STUDENTE NA RAZINI SASTAVNICESTUDENTSKE UDRUGE I AKTIVNOSTINa Fakultetu djeluje podrunica Studentskoga zbora te Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske - CPSA. Studentski zbor ine predstavnici studenata koji se biraju direktnim izborom. Predstavnici studenata lanovi su Fakultetskoga vijea i sudjeluju u radu razliitih povjerenstava. CPSA ima status punopravnog lanstva u EPSAi (European Pharmaceutical Student's Association) i IPSF-u (International Pharmaceutical Students' Federation). Na Fakultetu organizira humanitarne akcije (primjerice palainkijada), dobrovoljno darivanje krvi u suradnji s HZTM, radionice i plakate o aktualnim temama (primjerice puenje, HIV/AIDS i drugo), meunarodnu razmjenu studenata u okviru Student Exchange Programm-a, studentske tulume te niz drugih projekata. lanovi Udruge organizirali su dvije razmjene studenata s njemakim i grkim studentima farmacije te EPSA Autumn Assembly u Dubrovniku, kongres europskih studenata farmacije na temu Pharmaceutical Care Models and Therapeutic Innovations. Na Fakultetu djeluje i pjevaki zbor studenata i nastavnika.

ekoloke studije u sustavu obrazovanja i znanosti.

PROSTORI I OPREMA ZA UENJEFarmaceutsko-biokemijski fakultet smjeten je na etiri lokacije. U zgradi Fakulteta u ulici Ante Kovaia 1 nalazi se predavaonica sa 200 sjedeih mjesta, dvije seminarske uionice, sredinja knjinica, studentska raunalna uionica te u dvoritu zgrade studentska prostorija. U sredinjoj knjinici i studentskoj raunalnoj uionici studenti mogu neometano uiti i koristiti se internet uslugama. Na lokaciji fakulteta u Domagojevoj ulici broj 2 nalazi se predavaonica s 80 sjedeih mjesta i jedna seminarska prostorija, a u Schrottovoj ulici broj 39 predavaonica s 80 sjedeih mjesta. Sve predavaonice i seminarske prostorije opremljene su modernom audiovizualnom i multimedijalnom opremom. Na svakom Zavodu nalazi se jedan ili vie studentskih laboratorija u kojima se odrava praktina nastava, a sastavni dio Zavoda za farmaceutsku tehnologiju je studentska ljekarna. Fakultetski botaniki vrt ljekovitoga, otrovnog, zainskog i hranjivog bilja Fran Kuan u Schrottovoj ulici jedini je specijalizirani vrt u ovom dijelu Europe, a namijenjen je za morfoloke, sustavne i 10

INFORMACIJE O PROGRAMIMA KOJI VODE K DIPLOMISTUDIJ FARMACIJEDodijeljena kvalifikacija Zavretkom Studija farmacije student stjee diplomu o zavrenom studiju te akademsko zvanje magistar farmacije (mag. pharm.). Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveuilita u Zagrebu, prepoznat je po svojoj izvrsnosti u farmaceutskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini, te po svom doprinosu znanosti. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnolokim napretkom suvremene farmacije, te iriti, prenositi i primjenjivati steena znanja za dobrobit pojedinca i drutva u cjelini. Obrazovna je zadaa studija farmacije osposobiti studenta da kompetentno sudjeluje u dizajniranju, razvoju i primjeni lijekova s ciljem sigurne i uinkovite terapije. Studij farmacije na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od deset semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po njegovom zavretku student stjee zvanje magistra farmacije. Suvremen pristup obrazovanju magistara farmacije udovoljava potrebama sve zahtjevnije farmaceutske struke. Nastavni program ima za cilj osigurati izobrazbu zdravstvenog strunjaka u pogledu lijekova i suvremenih naina lijeenja, sposobnog kritikom promiljanju, aktivnom i trajnom stjecanju znanja u farmaceutskim i klinikim znanostima. Daje se i naglasak na razvoj vjetina komunikacije na relaciji ljekarnik-pacijent-drugi strunjak u zdravstvu. U petoj godini studija studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstvene zatite gdje kao strunjaci za lijekove promiu njihovu ispravnu i odgovarajuu primjenu. Nakon teorijske nastave iz farmakoterapije s klinikom farmacijom, ljekarnike skrbi, zdravstvenog zakonodavstva, komunikacijskih vjetina te farmaceutske etike i deontologije, slijedi 6-mjeseno struno osposobljavanje u javnim i bolnikim ljekarnama. Studij zavrava polaganjem diplomskog ispita te strunog ispita, a student osim diplome o

zavrenom studiju stjee i odobrenje za samostalan rad u sustavu zdravstvene zatite na za to predvienim poslovima i zadacima (javna i bolnika ljekarna). Studij je farmacije multidisciplinaran; ukljuuje temeljne (matematika, kemija, fizika, statistika, biokemija, biologija, molekularna biologija), biomedicinske (anatomija, fiziologija, patofiziologija, mikrobiologija i parazitologija, farmakologija, toksikologija i hematologija) i strune kolegije (farmaceutska botanika, farmakognozija, farmaceutska kemija, biokemija lijekova, farmaceutika, oblikovanje lijekova, analitika lijekova, klinika farmacija, farmakoterapija, kozmetologija i sl.) kojima se postie stjecanje specifinih znanja i vjetina iz polja farmacije. Tijekom studija farmacije studenti se upoznaju sa strategijom organske sinteze lijeka, s prirodnim izvorima ljekovitih tvari te biotehnolokim metodama proizvodnje lijekova i dijagnostikih sredstava. Ispituju fizika, kemijska, bioloka i farmaceutskotehnoloka svojstva lijeka te klasinim i suvremenim metodama dokazuju i odreuju ljekovite tvari. Studenti farmacije takoer upoznaju i grau i funkcije tkiva, organa i organizma kao cjeline u zdravlju i bolesti. Stjeu znanja o razliitim molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova, moguim neeljenim i tetnim uincima te interakcijama lijekova. Usvajaju tehnologiju izrade klasinih i suvremenih ljekovitih oblika te se bave pitanjima uvanja, kontrole kakvoe i nadzora u proizvodnji i prometu lijekova. Razvijaju vjetine izdavanja lijekova i komunikacije s bolesnikom (savjetovanje pri izboru pogodne vrste i oblika lijeka, te pravilne primjene propisane terapije, praenje nuspojava lijekova, pravilno informiranje o lijekovima, upoznavanje s moguim meudjelovanjem lijekova i hrane). Stjeu potrebna znanja za istraivanja i razvoj novih lijekova i terapijskih sustava. Magistri farmacije su osposobljeni za rad u farmaceutskoj industriji u istraivakim, proizvodno-tehnolokim, analitikim laboratorijima, marketingu lijekova, registraciji lijekova, Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i drugim javnozdravstvenim institucijama, akademskom okruenju i sl.

Struna praksa Struna praksa za studente studija farmacije organizira se kroz Centar za primijenjenu farmaciju, a za organizaciju i provoenje 11

strune prakse zaduena je koordinatorica strune prakse prof. dr. sc. Renata Jurii Grubei uz voditeljicu Centra za primijenjenu farmaciju prof. dr. sc. Sandu Vladimir-Kneevi. Struna praksa je obavezan predmet tijekom tree i etvrte studijske godine, a organizirana je na sljedei nain: III. godina: Tijekom 30 sati nastave pod voditeljstvom mentora-ljekarnika student se upoznaje: s obveznom strunom literaturom i slubenim knjigama u ljekarni (Europska i Hrvatska farmakopeja), sa uvanjem lijekova i ljekovitih tvari, sa sustavom naruivanja i postupkom zaprimanja lijekova i ostalih proizvoda koji su u prometu u ljekarni, s provjeravanjem isteka rokova valjanosti, praenjem zaliha, te vaganjem monokomponentnih ajeva i razvrstavanjem pripravaka. IV. godina: Tijekom 60 sati nastave pod voditeljstvom mentora-ljekarnika student se upoznaje s grupom dodataka prehrani (biljni pripravci, vitamini i minerali, dijetetski proizvodi itd.), sudjeluje u izradi magistralnih i galenskih pripravaka (kontrola doze, izrada, signiranje, voenje odgovarajue dokumentacije), ui pravilno primjenjivati farmakopejske i srodne propise u ljekarni, upoznaje grupe lijekova koji se mogu izdavati bez recepta (BR i BRX) i njihovu namjenu, doziranje, nuspojave, ogranienja pri primjeni, mogue interakcije s drugim lijekovima i dodacima prehrani, te usporeuje sline i/ili srodne pripravke razliitih proizvoaa. Tijekom V. godine kroz predmet Struno osposobljavanje za ljekarnike (720 sati nastave u javnim i bolnikim ljekarnama) student svladava: primjenu korisnikih ljekarnikih programa i postupka voenja obveznih knjiga evidencije prometa i poslovanja, sve postupke vezane uz izdavanje lijekova na recept i lijekova iz posebnih skupina (psihotropne tvari i opojne droge), te postupke izrade, pripreme, izdavanja, distribuiranja i praenja prometa lijekova u bolnikim ljekarnama; student stjee znanja i vjetine pravilnog praenja i prijavljivanja nuspojava, upoznaje se s grupom proizvoda "Kozmetika" i "Kozmetika s posebnom namjenom", te svladava naine pruanja ljekarnike skrbi. Mogu pristup daljnjem kolovanju Nakon zavrenog studija farmacije student moe nastaviti edukaciju u znanstvenoistraivakom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, struno usavravanje na

poslijediplomskim specijalistikim studijima i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz farmacije te trajno usavravanje na teajevima. Diplomski rad i diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (prosinac 2008.), lanak 55: 1. Diplomski rad predstavlja rad kojeg student izrauje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja prua mogunost znanstveno-istraivakog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. U sluaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog nastavnika-voditelja imenuje strunu osobu pod ijim nadzorom e student u toj instituciji izraditi praktini dio diplomskog rada. 4. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vjetine steene tijekom studija i da moe rjeavati zadatke svoje struke. 5. Diplomskom ispitu moe pristupiti student koji ispunjava sljedee uvjete: najmanje dvije godine studirao je na Fakultetu, udovoljio je svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, poloio je sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova, da je obavio propisanu strunu praksu, da je njegov diplomski rad prihvaen od Povjerenstvu za diplomske radove. 6. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz podruja Diplomskog rada. 7. Diplomski ispit je javan, a polae se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu.

12

Zavrni struni ispit Diplomski studij zavrava polaganjem strunog ispita kojeg provodi Povjerenstvo imenovano od Dekana. Struni ispit polae se nakon izvrenih svih nastavnih obveza te odraenog estomjesenog strunog osposobljavanja za ljekarnike. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Uspjeno poloenim ispitom student zavrava studij te dobiva odobrenje za samostaln rad u struci. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (prosinac 2008.), lanak 40: 1. Znanje i vjetine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktine zadae, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom moe se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvrio obveze utvrene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne moe pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski i praktini, a polau se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktinog rada. 4. Praktini dio ispita moe se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora zavriti u najvie pet radnih dana, osim u posebno opravdanim sluajevima. 5. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati vie od 30 minuta. Pisani ispit moe trajati do 120 minuta. 6. Pisani dio ispita moe biti eliminacijski, osim ako se ispit odrava pred povjerenstvom. 7. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 8. Ispiti se ne naplauju. 9. Ispit iz istog predmeta se moe polagati najvie etiri puta. etvrti put ispit se polae pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u etvrtom pokuaju ne poloi ispit iz

istog predmeta obvezan je u iduoj akademskoj godini ponovno upisati i odsluati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije poloiti ispit u etvrtom pokuaju, gubi pravo studiranja na tom studiju. Ispit pred ispitnim povjerenstvom lanak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo ine voditelj predmeta i jo dva nastavnika, s time da jedan lan povjerenstva mora biti s drugog predmeta. 3. Voditelj predmeta ne moe biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita. 5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi veinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi lanovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne moe se uloiti alba.

13

Dijagram strukture nastavnih predmeta STATUS PREDMETA Uvod u farmaciju Matematika sa statistikom analizom Stanina biologija s genetikom Fizika UKUPNO SATI P 15 45 30 30 60 0 30 15 15 45 S 0 0 30 30 30 V 0 0 0 0 0 T

NAZIV PREDMETA

ECTS

I. Semestar1,5 7,5 7,5 7,5 11

obvezno

Opa kemija sa stehiometrijom

Ukupno obvezni predmeti: 180 Ukupno izborni predmeti:Tjelesna i zdravstvena kultura student upisuje 30 sati STATUS PREDMETA Farmaceutska botanika Sociologija i zdravstvo Analitika kemija I

105

90

0

35

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 30 15 30 30 15 15 15 15 S V 30 0 30 30 0 0 0 0 T

ECTS

II. Semestar7,5 2,5 7,5 7,5

obvezno

Fizikalna kemija I

Ukupno obvezni predmeti: 105 Ukupno izborni predmeti:Tjelesna i zdravstvena kultura student upisuje 30 sati

60

90

0

25

14

STATUS PREDMETA Analitika kemija II Fizikalna kemija II Organska kemija

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 30 30 60 30 0 15 30 0 S V 30 15 45 15 0 0 0 0 T 6 6

ECTS

III. Semestar

11,5 3,5

obvezno

Bioloka kemija

Ukupno obvezni predmeti: 150 Ukupno izborni predmeti:Tjelesna i zdravstvena kultura student upisuje 30 sati

45

105

0

27

STATUS PREDMETA Fiziologija s anatomijom ovjeka Mikrobiologija s parazitologijom Biokemija

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P S V T

ECTS

IV. Semestar60 60 60 30 Ukupno obvezni predmeti: 210 Ukupno izborni predmeti:Tjelesna i zdravstvena kultura student upisuje 30 sati

45 0 10 15 70

0 30 30 45 105

0 0 0 0 0

9 8 8,5 7,5 33

obvezno

Farmakognozija I

15

STATUS PREDMETA Farmakognozija II Patofiziologija s patologijom

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P S V T

ECTS

V. Semestar30 60 45 30 Ukupno obvezni predmeti: 165Farmaceutska informatika Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraivanjima Zdravstvena ekologija

15 30 7 15 60 15 0 0 10 15 40

30 0 60 0 90 0 15 0 0 0 15

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

6 7,5 9 3,5 26 2,5 2,5 1,5 2,5 2,5 11,5

obvezno

Farmaceutska kemija I Farmaceutika

15 15 15 20 15 Ukupno izborni predmeti: 80

izborni

Odabrane teme iz primijenjene psihologije Suvremene biokemijske tehnike

STATUS PREDMETA Biofarmacija s farmakokinetikom

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 15 30 35 30 S 15 15 10 0 V 30 30 30 30 0 0 0 0 T 5 6 6 5

ECTS

VI. SemestarobveznoMolekularna biologija s genetikim inenjerstvom Klinika biokemija s hematologijom Biokemija prehrane

16

Farmaceutska kemija II Struna praksa I

45 0

8 0 48 10 0 10 0 35

0 0 120 10 0 5 20 35

0 30 30 0 0 0 0 0

5 2 29 2,5 1,5 2 2,5 8,5

Ukupno obvezni predmeti: 155Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Povijest farmacije 10 15 5 10

izborni

Metaloproteini - struktura i mehanizam Odabrane metode instrumentalne analize

Ukupno izborni predmeti: 40

STATUS PREDMETA Farmakologija Oblikovanje lijekova

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 75 60 60 40 0 15 S V 20 45 60 0 0 0 T

ECTS

VII. Semestar10,5 9 10,5

obvezno

Analitika lijekova

Ukupno obvezni predmeti: 195Farmakoekonomika Odabrana poglavlja iz farmaceutske kemije 30 15 15 20

550 15 15 10

1250 0 0 0

00 0 0 0

302,5 2,5 2,5 2,5

izborni

Molekulske osnove bolesti i terapije Primijenjena mikrobiologija

Ukupno izborni predmeti: 80

40

0

0

10

17

STATUS PREDMETA Imunologija Biokemija lijekova Magistralna receptura

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 30 45 0 30 45 0 0 15 5 15 15 0 S 0 30 40 15 15 0 V 0 0 0 0 0 60 T

ECTS

VIII. Semestar2,5 8 3,5 5 6 3

obvezno

Analitika toksikologija Klinika farmacija s farmakoterapijom Struna praksa II

Ukupno obvezni predmeti: 150Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata Fitofarmacija Eksperimentalna farmakologija 15 15 15 15 15 15

505 15 0 0 5 15

10010 0 15 15 0 0

600 0 0 0 0 0

282,5 2,5 2,5 2,5 2 2,5

izborni

Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda Osiguranje kvalitete i registracija lijekova Novi terapijski sustavi

Ukupno izborni predmeti: 90

40

40

0

14,5

STATUS PREDMETA Kozmetologija Farmaceuska etika i deontologija Ljekarnika skrb * Zdravstveno zakonodavstvo *

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 30 15 30 15 18 0 0 30 0 S V 30 0 0 0 0 0 0 0 T 5

ECTS

IX. Semestarobvezno1,5 5 1,5

Komunikacijske vjetine * Diplomski rad

0 0

15 0

0 100

0 0

1,5 10

Ukupno obvezni predmeti: 90Biokemijske osnove toksinosti endobiotika i ksenobiotika Dizajniranje novih lijekova Industrijska farmacija Farmakogenetika 15 30 15 10 15 15 15 15

4515 15 15 15 5 15 0 15

1300 0 0 5 0 0 0 0

00 0 0 0 0 0 0 0

24,52,5 3,5 2,5 2,5 2 2,5 1,5 2,5

izborni

Individualizirana briga za zdravlje Dijetoterapija Sociologija u farmaciji Biostatistika

Ukupno izborni predmeti: 140

105

5

0

19,5

* teorijski dio Strunog osposobljavanja za ljekarnike

STATUS PREDMETA Struno osposobljavanje za ljekarnike

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 0 0 S 0 V T 720

ECTS

X. Semestar30

Ukupno obvezni predmeti: obvezno Ukupno izborni predmeti:

720

30

19

STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJEDodijeljena kvalifikacija Zavretkom Studija medicinske biokemije student stjee diplomu o zavrenom studiju te akademsko zvanje magistar medicinske biokemije (mag. med. biokem.). Obrazovni i profesionalni ciljevi Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica je Sveuilita u Zagrebu i jedini u Hrvatskoj obrazuje medicinsko-biokemijske strunjake. Prepoznat po svojoj izvrsnosti u medicinskobiokemijskoj izobrazbi na diplomskoj i poslijediplomskoj razini, te po svom doprinosu znanosti, Farmaceutsko-biokemijski fakultet ekspertni je izvor brojnih medicinsko-biokemijskih znanja. Fakultet je uvijek bio i jest spreman nositi se s izazovima uvjetovanim brzim tehnolokim napretkom suvremene medicinske biokemije te iriti, prenositi i primjenjivati steena znanja za dobrobit pojedinca i drutva u cjelini. Medicinska biokemija interdisciplinarno je znanstveno podruje ije se znanstvene spoznaje primjenjuju u sustavu zdravstva s ciljem uspjene dijagnostike, praenja bolesti i terapije te prevencije patolokih stanja. Suvremena medicina, tijesno povezana s razvojem znanosti i tehnologije, nezamisliva je danas bez medicinsko-biokemijske dijagnostike. Medicinska biokemija integrira spoznaje moderne ope i analitike biokemije te stanine i molekularne biologije s fiziolokim i patofiziolokim procesima omoguujui razumijevanje patolokih procesa na molekularnoj razini kao i iznalaenje novih dijagnostikih i prognostikih pokazatelja bolesti. Primjenom biokemijskih, hematolokih, molekularno-biolokih i kemijskih postupaka, tehnika i tehnologija ispitivanja biolokih materijala magistri medicinske biokemije pridonose utvrivanju uzroka bolesti, odravanju zdravlja, prevenciji bolesti, praenju uspjeha lijeenja kao i novim znanstvenim spoznajama Studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu organiziran je kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju od 10 semestara (5 godina, 300 ECTS bodova), a po zavretku studija stjee se zvanje magistra medicinske biokemije. Studij je medicinske biokemije multidisciplinaran; ukljuuje temeljne

(matematika, kemija, fizika, statistika, biokemija, biologija, molekularna biologija, genetika), biomedicinske (anatomija, fiziologija, patofiziologija, histologija i citologija, imunologija, mikrobiologija i parazitologija, farmakologija, toksikologija i hematologija) i strune kolegije (klinika biokemija, transfuziologija s imunohematologijom, klinika imunologija, klinika citologija, mikrobiologija, molekularna dijagnostika i sl.) kojima se postie stjecanje specifinih znanja i vjetina iz polja medicinske biokemije. Predloeni program studija osposobljava magistra medicinske biokemije da struno interpretira biokemijske i hematoloke nalaze inei ga tako bitnim imbenikom strunog medicinskog tima koji zbrinjava bolesnika. Tijekom studija medicinske biokemije student e stei znanja i vjetine iz komunikacijskih znanosti, laboratorijskog menagementa, automatizacije, elektronike obrade podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. U petoj godini studija studenti se usmjeravaju za rad u sustavu zdravstva. Nakon teorijske nastave iz strunih kolegija, slijedi 6mjeseno struno osposobljavanje u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Studij zavrava polaganjem diplomskog ispita te strunog ispita, a student osim diplome o zavrenom studiju stjee i odobrenje za samostalan rad u struci. Magistri medicinske biokemije mogu obavljati ovu zdravstvenu djelatnost u medicinskobiokemijskim laboratorijima primarne zdravstvene zatite, poliklinika, opih i specijalnih bolnica, klinika, klinikih bolnikih centara kao i privatnih zdravstvenih ustanova, u istraivakim, analitikim, biotehnolokim laboratorijima, marketingu biomedicinskih dijagnostikih proizvoda, javno-zdravstvenim ustanovama, te akademskim istitucijama. Struna praksa Za organizaciju i provoenje strune prakse za studente studija medicinske biokemije zadueni su koordinatorica strune prakse prof. dr. sc. Roberta Petlevski i voditelj Centra za primijenjenu medicinsku biokemiju prof. dr. sc. Jzsef Petrik. Struna praksa je obavezan predmet tijekom svih tree i etvrte studijske godine, a. organizirana je na sljedei nain: III godina: Tijekom 30 sati nastave pod voditeljstvom mentora-magistra medicinske biokemije, student sudjeluje u obavljanju manje zahtjevnih poslova u medicinskobiokemijskom laboratoriju: upoznaje se s preporuenim metodama i pripadnim 20

referentnim intervalima u opoj medicinskoj biokemiji za slijedee laboratorijske testove: metaboliti i supstrati; enzimi; elektroliti; elementi u tragovima; proteini; lipidi; te kvalitativna analiza mokrae. IV godina: Tijekom 60 sati nastave pod voditeljstvom mentora-magistra medicinske biokemije student sudjeluje u obavljanju manje zahtjevnih poslova u citolokom, mikrobiolokom i laboratoriju molekularne dijagnostike. Upoznaje se i samostalno izvodi jednostavnije metode laboratorija za parazitologiju, te laboratorija za molekularnu dijagnostiku i citologiju. U V. godini studija kroz predmet Struno osposobljavanje student stjee znanja i vjetine za samostalni rad u medicinskobiokemijskom laboratoriju, a izvodi se prema programu koji obuhvaa dvije strune cjeline: medicinska biokemija (500 sati) i hematologija s koagulacijom (250 sati). Student stjee znanja i vjetine vezano uz uzimanje, identifikaciju i dostavljanje uzorka, pripremanje uzorka za analizu, postupanje s uzorkom u biokemijskim, hematolokim, te koagulacijskim analizatorima. Mogu pristup daljnjem kolovanju Nakon zavrenog studija medicinske biokemije student moe nastaviti edukaciju u znanstveno-istraivakom smjeru na poslijediplomskom doktorskom studiju, struno usavravanje na poslijediplomskim specijalistikim studijima i u okviru specijalizacije u zdravstvu iz medicinske biokemije te kroz trajno usavravanje na teajevima cjeloivotnog uenja. Diplomski rad i diplomski ispit Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (prosinac 2008.), lanak 55: 1. Diplomski rad u pravilu predstavlja rad kojeg student izrauje pod nadzorom voditelja i to na Fakultetu ili drugoj instituciji koja prua mogunost znanstveno-istraivakog rada prema Uputama za izradu diplomskog rada. 2. Organizaciju izrade Diplomskih radova vodi Povjerenstvo za diplomske radove. 3. U sluaju izrade Diplomskog rada u drugoj instituciji Povjerenstvo za diplomske radove na prijedlog

4.

5.

6.

7.

nastavnika-voditelja imenuje strunu osobu pod ijim nadzorom e student u toj instituciji izraditi praktini dio diplomskog rada. Diplomskim ispitom student dokazuje da je sposoban primjenjivati znanja i vjetine steene tijekom studija i da moe rjeavati zadatke svoje struke. Diplomskom ispitu moe pristupiti student koji ispunjava sljedee uvjete: najmanje dvije godine studirao na Fakultetu, udovoljio svim uvjetima obveznih i izbornih oblika nastave propisanih izvedbenim planom nastave, poloio sve propisane ispite te prikupio najmanje 300 ECTS bodova da je obavio propisanu strunu praksu da je njegov diplomski rad prihvaen od Povjerenstvu za diplomske radove. Diplomski ispit je usmeni ispit, a sastoji se od obrane Diplomskog rada i provjere znanja diplomanda iz podruja Diplomskog rada. Diplomski ispit je javan, a polae se pred Povjerenstvom kojeg imenuje Dekan na prijedlog Povjerenstva za diplomske radove i mora se obaviti u jednom danu.

Zavrni struni ispit Diplomski studij zavrava polaganjem strunog ispita kojeg provodi Povjerenstvo imenovano od Dekana. Struni ispit polae se nakon izvrenih svih nastavnih obveza te odraenog estomjesenog strunog osposobljavanja. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Uspjeno poloenim ispitom student zavrava studij te stjee odobrenje za samostaln rad u struci. Ispiti i druge provjere znanja Prema Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (prosinac 2008.), lanak 40: 1. Znanje i vjetine studenata mogu se provjeravati na ispitu iz predmeta i/ili vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktine zadae, seminarski radovi, projektni zadaci i sl.). Studijskim programom moe se 21

2.

3.

4.

5.

6.

7. 8. 9.

utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. Student koji nije izvrio obveze utvrene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne moe pristupiti ispitu iz tog predmeta. Ispiti mogu biti teorijski i praktini, a polau se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktinog rada. Praktini dio ispita moe se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora zavriti u najvie pet radnih dana, osim u posebno opravdanim sluajevima. Ukupno ispitivanje pojedinog studenta na usmenom ispitu ne smije trajati vie od 30 minuta. Pisani ispit moe trajati do 120 minuta. Pisani dio ispita moe biti eliminacijski, osim ako se ispit odrava pred povjerenstvom. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. Ispiti se ne naplauju. Ispit iz istog predmeta se moe polagati najvie etiri puta. etvrti put ispit se polae pred ispitnim povjerenstvom. Student koji u etvrtom pokuaju ne poloi ispit iz istog predmeta obvezan je u iduoj akademskoj godini ponovno upisati i odsluati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne uspije poloiti ispit u etvrtom pokuaju, gubi pravo studiranja na tom studiju.

5. Ispitno povjerenstvo odluku donosi veinom glasova, a prijavnicu potpisuju svi lanovi povjerenstva. 6. Ocjenu u studentsku ispravu potpisuje voditelj predmeta. 7. O tijeku ispita pred ispitnim povjerenstvom predsjednik povjerenstva vodi zapisnik. 8. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne moe se uloiti alba.

Ispit pred ispitnim povjerenstvom lanak 48: 1. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, imenuje ispitno povjerenstvo. 2. Ispitno povjerenstvo ine voditelj programa i jo dva nastavnika, s time da jedan lan povjerenstva mora biti s drugog predmeta. 3. Voditelj predmeta ne moe biti predsjednik povjerenstva. 4. Student ima pravo na ispit pred ispitnim povjerenstvom bez obzira na rezultate pisanog ispita.

22

Dijagram strukture nastavnih predmeta STATUS PREDMETA Uvod u studij medicinske biokemije Matematika sa statistikom analizom Stanina biologija s genetikom Fizika NAZIV PREDMETA UKUPNO SATI P 15 45 30 30 60 S 0 30 15 15 45 105 V 0 0 30 30 30 90 T 0 0 0 0 0 0 ECTS

I. Semestar1,5 7,5 7,5 7,5 11 35

obvezno

Opa kemija sa stehiometrijom

Ukupno obvezni predmeti: Ukupno izborni predmeti:

180

Tjelesna i zdravstvena kultura student upisuje 30 satiSTATUS PREDMETA Citologija i histologija Sociologija i zdravstvo Analitika kemija I Fizikalna kemija I NAZIV PREDMETA UKUPNO SATI P 30 15 30 30 15 S 15 15 15 15 5 65 V 10 0 30 30 0 70 T 0 0 0 0 0 0 ECTS

II. Semestar5,5 2,5 7,5 7,5 2 25

obvezno

Bioetika

Ukupno obvezni predmeti: Ukupno izborni predmeti:

120

Tjelesna i zdravstvena kultura student upisuje 30 sati

23

STATUS PREDMETA Analitika kemija II Fizikalna kemija II Organska kemija

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 30 30 60 30 S 0 15 30 15 60 V 30 15 45 15 105 T 0 0 0 0 0

ECTS

III. Semestar6 6 11 6 29

obvezno

Bioloka kemija

Ukupno obvezni predmeti: Ukupno izborni predmeti:

150

Tjelesna i zdravstvena kultura student upisuje 30 satiUKUPNO SATI P 60 60 60 30 S 45 0 15 0 60 V 0 30 45 0 75 T 0 0 0 0 0

STATUS PREDMETA Fiziologija s anatomijom ovjeka Mikrobiologija s parazitologijom Biokemija

NAZIV PREDMETA

ECTS

IV. Semestar9 8 10,5 3,5 31

obvezno

Farmaceutska kemija

Ukupno obvezni predmeti: Ukupno izborni predmeti:

210

Tjelesna i zdravstvena kultura student upisuje 30 sati

24

STATUS PREDMETA Patofiziologija s patologijom Opa klinika biokemija

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 60 60 30 30 S 30 30 5 20 V 0 90 25 10 T 0 0 0 0

ECTS

V. Semestar7,5 13,5 5 5

obvezno

Hematologija I Fizikalna biokemija

Ukupno obvezni predmeti:Bioloke membrane i stanina signalizacija Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraivanjima

18015 15 15 15

8515 0 0 15

1250 15 0 0

00 0 0 0

312,5 2,5 1,5 2,5

izborni

Zdravstvena ekologija Suvremene biokemijske tehnike

Ukupno izborni predmeti:

60

30

15

0

9

STATUS PREDMETA

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 30 30 25 30 S 15 0 15 15 V 0 30 20 0 T 0 0 0 0

ECTS

VI. SemestarKlinika biokemija organa i organskih sustava I Analitika biokemija Hematologija II 4 5 5 4

obvezno

Imunologija Molekularna biologija s genetikim inenjerstvom Struna praksa I Ukupno obvezni predmeti:

300 145

150 45

300 80

030 30

62 26

25

Spektroskopska identifikacija organskih spojeva Metaloproteini - struktura i mehanizam

10 5 10 15

10 10 0 15

10 5 20 0

0 0 0 0

2,5 2 2,5 2,5

izborni

Odabrane metode instrumentalne analize Membranski transport tvari i informacija

Ukupno izborni predmeti:

40

35

35

0

9,5

STATUS PREDMETA Humana i populacijska genetika Molekularna dijagnostika Koagulacija

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 15 30 15 30 75 14 8 S 5 15 15 15 10 8 4 V 10 15 15 30 20 8 3 T 0 0 0 0 0 0 0

ECTS

VII. Semestar2,5 5 4 6 8,5 2,5 1,5

Klinika biokemija organa i organskih sustava I Farmakologija Imunokemija

obvezno

Neurokemija

Ukupno obvezni predmeti:Dijetoterapija Odabrana teme iz primijenjene psihologije Komunikacijske vjetine

18715 15 0

7215 15 15

1010 0 0

00 0 0

302,5 2,5 1,5

Ukupno izborni predmeti:

30

45

0

0

6,5

26

STATUS PREDMETA Biokemija prehrane Specijalna podruja klinike biokemije Biokemija lijekova

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 30 S 0 V 30 T 0

ECTS

VIII. Semestar5

15 30 15 30 0 Ukupno obvezni predmeti: 12010 10 15

15 0 0 15 0 4510 0 8

30 30 15 15 0 12010 5 7

0 0 0 0 60 600 0 0

5 5 2,5 5 3 25,52,5 1,5 2,5

obvezno

Transfuziologija s imunohematologijom Analitika toksikologija Struna praksa II

Uzgoj stanica i staninih linija Bioanorganska kemija

izborni

Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti

Ukupno izborni predmeti:

35

18

22

0

6,5

STATUS PREDMETA Biostatistika

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P 15 0 15 30 15 0 S 15 30 15 15 0 0 V 0 0 0 0 0 100 T 0 0 0 0 0 0

ECTS

IX. Semestar2,5 2,5 2,5 3,5 1,5 10 Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike-prosudba nalaza Evaluacija instrumenata, postupaka i reagensa

obvezno

Organizacija i upravljanje medicinsko-biokemijskim laboratorijem* Zdravstveno zakonodavstvo u laboratorijskoj medicini* Diplomski rad

Ukupno obvezni predmeti:

75

75

100

0

22,5

27

Laboratorijska endokrinologija Osnove epidemiologije s mikrobiolokom dijagnostikom Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika Kompleksna genetika

15 15 6 15 15 10 15

10 0 3 15 10 5 0

5 15 6 0 5 0 0

0 0 0 0 0 0 0

2,5 2,5 1,5 2,5 2,5 1,5 1,5

izborni

Hitna laboratorijska dijagnostika Racionalna laboratorijska dijagnostika Primjena radionuklida u dijagnostici

Ukupno izborni predmeti:* teorijski dio strunog osposobljavanja

91

43

31

0

14,5

STATUS PREDMETA Struno osposobljavanje

NAZIV PREDMETA

UKUPNO SATI P S V T

ECTS

X. Semestar0 Ukupno obvezni predmeti: obvezno Ukupno izborni predmeti: 0 0 750 750 30 30

28

DOKTORSKI STUDIJ FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKE ZNANOSTIDodijeljena kvalifikacija Zavretkom Poslijediplomskog doktorskog studija Farmaceutsko-biokemijske znanosti i obranom doktorske disertacije student stjee akademski stupanj doktora znanosti, znanstveno podruje biomedicina i zdravstvo. Obrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveuilita u Zagrebu organizira se u dva modula: Farmaceutske znanosti i Medicinskobiokemijske znanosti. Studij se ustrojava i izvodi kao redoviti ili izvanredni studij. Cilj doktorskog studija je obrazovati pristupnika za samostalan istraivaki rad u znanstveno-istraivakim institucijama i farmaceutskoj industriji. U tu svrhu doktorski studij prua temeljito istraivako iskustvo u specifinim podrujima farmacije i medicinske biokemije. Namijenjen je farmaceutima, medicinskim biokemiarima te drugim strunjacima iz podruja biomedicine i zdravstva te podruja prirodnih znanosti. Doktorski studij traje 3-4 godine za redovite i 6-8 godina za izvanredne studente, tijekom kojih student mora sakupiti 180 ECTS bodova. Studij ukljuuje: organiziranu nastavu (obvezne, modularne, metodoloke i izborne predmete) i aktivno bavljenje znanstvenoistraivakim radom, a zavrava polaganjem ispita, pozitivnom procjenom znanstvene aktivnosti te pozitivnom ocjenom i obranom doktorskog rada. Organizirana nastava doktorskog studija sastoji se od 4 skupine predmeta, odnosno 4 ECTS bodovne skupine: Bodovna skupina predmeta 1. Temeljni predmeti 2. Modularni predmeti 3. Metodoloki predmeti 4. Izborni predmeti ECTS 4 10 4 18

Mogu pristup daljnjem kolovanju Nakon zavrenog poslijediplomskog doktorskog studija Farmaceutskobiokemijske znanosti student moe nastaviti edukaciju u okviru postdoktoralnog usavravanja na razliitim Sveuilitima te dravnim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. kolarina kolarinu plaa student sam ili uz potporu dravnog tijela, odnosno pravne ili fizike osobe koja ga upuuje na studij. Visinu kolarine, kolarinu za strane studente, dodatne trokove poslijediplomskog doktorskog studija te nain i rok plaanja odreuje Fakultet. Doktorski rad Poslijediplomski doktorski studij zavrava izradbom i obranom doktorskog rada. Doktorski rad treba biti izvoran i samostalan znanstveni rad, a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraiva djeluje u znanstvenoj zajednici.

Preostale potrebne ECTS bodove (144 ECTS) polaznik stjee razliitim oblicima obveznih i izbornih znanstvenih aktivnosti. 29

POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIKI STUDIJIObrazovni i profesionalni ciljevi Poslijediplomski specijalistiki studiji koji se izvode na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu ustrojavaju se i izvode kao zasebni studiji u trajanju od jedne (2 semestra) do dvije (4 semestra) godine ili kao obvezni dio odreene specijalizacije u zdravstvu. Studiji predstavljaju oblik trajnog usavravanja, odnosno cjeloivotnog uenja farmaceuta, medicinskih biokemiara i srodnih struka. Programi poslijediplomskih specijalistikih studija usklaeni su s europskim sustavom prijenosa bodova pri emu ukupna bodovna vrijednost upisanih studijskih sadraja iznosi 60-120 ECTS. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu od ove akademske godine izvode se sljedei poslijediplomski specijalistiki studiji: Dermatofarmacija i kozmetologija, Razvoj lijekova, Fitofarmacija s dijetoterapijom, Klinika farmacija, Toksikologija, Molekularna dijagnostika, Medicinska biokemija i laboratorijska medicina te Farmakogenomika: novi pristup optimiranju terapije. kolarina kolarinu plaa student sam ili uz potporu dravnog tijela, odnosno pravne ili fizike osobe koja ga upuuje na studij. Visinu kolarine, kolarinu za strane studente, dodatne trokove poslijediplomskog specijalistikog studija te nain i rok plaanja odreuje Fakultet. Specijalistiki zavrni rad Poslijediplomski specijalistiki studiji zavravaju izradbom i obranom specijalistikog zavrnog rada koji treba biti samostalan rad kojim pristupnik dokazuje da je stekao specijalizirana struna znanja potrebna za obavljanje visokostrunih poslova. Dodijeljena kvalifikacija Fakultet izdaje diplomu kojom se potvruje zavretak studija i stjecanje akademskog naziva sveuilini magistar uz naznaku struke

ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa.

30

OPIS INDIVIDUALNIH PREDMETNIH JEDINICA STUDIJA FARMACIJEUVOD U FARMACIJU Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina uenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 1,5 Ime predavaa: prof. dr. sc. Sanda VladimirKneevi, prof. dr. sc. Renata Jurii Grubei, doc. dr. sc. eljka Vani Ciljevi predmeta: Cilj je predmeta saznati glavne osobine farmaceutske znanosti i struke, ime se bavi suvremena farmacija, kako je strukturiran studij, raznolikosti budueg zanimanja u sustavu zdravstva, razvoj eksperimentalne metode, farmaceutskog nazivlja, kao i prve napomene o etici i moralu. Preduvjeti: nema Sadraj predmeta: Alegorijski prikaz farmacije i mitologija farmacije. Stvaralaka snaga farmacije i neobini ivotopisi. Goethe i farmacija. O sutini farmacije i farmaceutska karta Europe. Kemija i farmacija. Farmaceut i znanost. Farmakopetalne znanosti i Nobelove nagrade. Farmaceutska literatura i knjinice. Farmaceutske, medijske i medicinske informacije, protok informacija. Informacije iz kemije i nazivlja lijekova. Farmaceutsko mjeriteljstvo, laboratorijski rad i osiguranje kvalitete. Promatranje kao izvor znanja, pokus i znanstveno zakljuivanje. Ljekarnik zdravstveni prosvjetitelj. Farmakoterapija za nestrunjake. Pitajte o svojim lijekovima. Etika, deontologija i graanstvo. Uvod u lijekove i prozor u farmakologiju, ATC podjela lijekova, lijekovi u zakonu. Patenti i robne marke. Vanjsko pakovanje gotovog lijeka. Ljekarna i njena oprema. Proizvodnja lijekova, farmaceutski oblici, putovi primjene i spremnici. Farmaceutsko nazivlje i grafija. ene u farmaciji. Preporuena literatura: 1. V. Grdini, Uvod u farmaciju, drugo izdanje, Vlastita naklada, Zagreb, 2004. 2. V. Grdini, Rjenik mjeriteljstva u kontroli kakvoe lijekova, Hrvatsko farmaceutsko drutvo, Zagreb, 1994. [poseban dodatak u Farmaceutskom glasniku] 3. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima, Narodne novine, 121/03. 4. V. Grdini, Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezinu normu i kodifikaciju u ljekopisu, Hrvatski zavod za kontrolu lijekova, Zagreb, 1995. 5. V. Grdini, J. Vukovi, Uvod u farmaceutsku etiku, deontologiju i praksu, Fotosoft, Zagreb, 2000.

6. Standard terms: Pharmaceutical dosage forms, Routes of administration, Containers, European Directorate for the Quality of Medicines [EDQM], Council of Europe, Strasbourg, 2002. [V. Grdini, L. Stefanini Orei: hrvatski stupac]. 7. S. Babi, V. Grdini, Prijedlog za rjeenje nedoumica u kemijskome nazivlju, Jezik, 2002, 49(1), 19-31. 8. Hrvatska matica lijekova [ur. Laila Stefanini Orei], Ministarstvo zdravstva RH, Zagreb, 1997. Metode poduavanja: teorijska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik poduavanja: hrvatski jezik MATEMATIKA SA STATISTIKOM ANALIZOM Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina uenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 7,5 Ime predavaa: prof. dr. sc. Ljiljana Arambai Ciljevi predmeta: Osnove matematike logike i funkcionalne analize potrebnih za razumijevanje i rjeavanje problema uobiajenih u fizici, kemiji, biokemiji, farmaciji. Preduvjeti: nema Sadraj predmeta: Predavanja: Nizovi. Pojam niza, primjeri. Pojam konvergencije i gomilita. Svojstva limesa niza. Konvergencija u proirenom skupu realnih brojeva. Svojstva. Redovi. Pojam reda, pojam konvergencije i divergencije reda. Primjeri. Nudan uvjet konvergencije, neki kriteriji za konvergenciju. Pojam funkcije. Prirodna domena i slika funkcije. Jednakost funkcija. Kompozicija funkcija. Inverzna funkcija. Realne funkcije: elementarne funkcije i njihove svojstva. Grafovi. Trigonometrijske funkcije i arcus funkcije. Periodinost. Derivacije. Problem brzine. Problem tangente. Logaritamsko deriviranje. Derivacije vieg reda. L'Hospitalovo pravilo. Ispitivanje toka funkcije. Pojam primitivne funkcije. Tablica neodreenih integrala. Direktno integriranje. Metode integriranja. Supstitucija, parcijalna integracija. Problem povrine. Pojam odreenog integrala. Newton-Leibnitzova formula. Diferencijalne jednadbe 1. reda sa separiranim varijablama, Linearne obine diferencijalne jednadbe 2. reda, primjene; Uzorak, populacija i randomizacija. Mjerenje i prikupljanje podataka. Raspodjele. Slikovni prikaz podataka. Korelacija. Usporedba brojanih podataka dvije skupine. Granice pouzdanosti. Izvjee statistike obradbe 31

podataka. Oblikovanje tablica, unos i ifriranje podataka. Mjere sredinjice i rasapa podataka. Usporedba kvalitativnih podataka. Korelacija i regresija. Usporedba brojanih podataka tri i vie skupina. Najee statistike pogrjeke. Seminari: Rjeavanje prikladnih zadataka i problema iz cijelog navedenog gradiva. Preporuena literatura: 1. B. Apsen; Rijeeni zadaci iz vie matematike, I,II,III, kolska knjiga, Zagreb 2. D. Javor, Uvod u matematiku analizu, kolska knjiga, Zagreb, 1991. 5. A. Borzan i autori, Rijeeni zadaci iz vie matematike I, II, III, kolska knjiga, Zagreb 4. .D. Baki: Matematika za biologe, http://web.math.hr/~bakic/teach.html Metode poduavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: pisani ispit Jezik poduavanja: hrvatski jezik FIZIKA Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina uenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 7,5 Ime predavaa: prof. dr. sc. Kreimir Sankovi Ciljevi predmeta: Na razini integralnog i diferencijalnog rauna postaviti fiziku osnovu za razumijevanje strukture tvari, ponaanja mikroskopskih i makroskopskih sustava pod djelovanjem prirodnih sila i polja sila. Preduvjeti: nema Sadraj predmeta: Veliine koje opisuju gibanje i odnos meu njima. Rad, energija, snaga i potencijal. Sile u prirodi i pripadna polja. Gibanje estica (tijela) u vanjskim poljima, spektrograf masa primjenom elektrinih i magnetskih polja. Kvantnost u prirodi. Atomska jezgra, nuklearne reakcije, spontani radioaktivni raspad, primjena radioaktivnih izotopa. Fizika mnotva estica. Idealni i realni plinovi. Faze i fazni dijagrami. Fizika tekuina i otopina: tlak u tekuini i uzgon, pojave na granici faza. Toplina i toplinski nered, prvi zakon termodinamike. Transportne pojave: gibanje estica, tijela, naboja i topline u mediju s unutranjim otporom u gravitacijskom, centrifugalnom i elektrinom polju; difuzija, osmoza i sedimentacija, strujni krugovi, elektroforeza. Generiranje, mjerenje i opaanje izmjeninih struja i periodinih signala. Elektrina i magnetska svojstva tvari, porijeklo elektrinog i magnetskog polja, energija pohranjena u elektrinom i magnetskom polju, elektrini dipol,

interakcija meu dipolima. Elektromagnetski valovi: polarizacija, ogib, interferencija. stojni valovi. Izvori elektromagnetskih valova: zraenje crnog tijela, laser. Interakcija elektromagnetskih valova s tvari: refleksija, refrakcija, prizma i disperzija; jednostavni optiki ureaji: lea (povealo), mikroskop, optika mreica, osnova spektrometra, apsorpcija, fotoelektrini uinak. Preporuena literatura: 1. J. Herak: Osnove kemijske fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2001. 2. D. Winterhalter, A Slijepevi, A. Kuntari i K. Kempni: Vjebe iz fizike, kolska knjiga, Zagreb, 1990. 3. E. Bei i J. Herak: Zbirka zadataka iz fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2003. 4. F. J. Keller, WS. E. Gettys and M. J. Skove: Physics, McGraw-Hill, New York, 1999. 5. F. J. Blatt: Modern Physics, McGraw-Hill, New York, 1992. Metode poduavanja: teorijska, problemska i praktina nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik poduavanja: hrvatski jezik; nastavu je mogue izvoditi i na engleskom jeziku

STANINA BIOLOGIJA S OSNOVAMA GENETIKE Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina uenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 7,5 Ime predavaa: prof. dr. sc. Jasna Sori Ciljevi predmeta: Ovaj kolegij osmiljen je kako bi se stekli uvidi u opa i specifina naela stanine biologije kao i u osnovna naela, teorije i mehanizme nasljeivanja. Zapoinje pregledom evolucije stanice i nastavlja s kemijom, anatomijom i fiziologijom staninih odjeljaka. Tijekom predavanja i laboratorijskih vjebi koristit e se uobiajene metode i tehnike stanine biologije. Preduvjeti: nema Sadraj predmeta: Predavanja: Stanina evolucija: od molekule do prve stanice; od prokariota do eukariota. Stanina jezgra: pakiranje DNA u kromosome; opa struktura kromosoma. Struktura i funkcija membrane: dvosloj lipida; membranski proteini. Naela membranskog prijenosa: proteinski nosai i aktivni transport; ionski kanali i elektrina sposobnost membrane. Stanini odjeljci i transport: razvrstavanje proteina; vezikularni transport; sekretorni putovi; endocitoza. 32

Stvaranje energije: mitohondriji i oksidativna fosforilacija; kloroplasti i fotosinteza. Citoskelet: intermedijarna vlakna; mikrotubuli; trepetljike i bievi; aktinska vlakna. Kontrola staninog ciklusa i stanina smrt: kontrolni sustav staninog ciklusa; programirana stanina smrt (apoptoza). Seminari: Uvod u stanicu: mikroskop; stanina kultura; frakcioniranje stanica. Stanina dioba: mitoza; citokineza. Spolno razmnoavanje: prednosti spola; mejoza; oplodnja. Mendel i ideja gena: monohibridno i dihibridno krianje; zakoni nasljeivanja. Kromosomska osnova nasljeivanja: kromosomska teorija nasljeivanja; Morgan i Drozofila; vezani geni. Kromosomska osnova rekombinacije: rekombinacija nevezanih gena: neovisno razvrstavanje; rekombinacija vezanih gena: crossing over. Spolni kromosomi i spolom vezano nasljee. Kromosomska oteenja: izmjene broja kromosoma; izmjene kromosomske strukture. Humana genetika. Vjebe: Osnove mikroskopiranja; Stanice pod mikroskopom; Prokariotske i eukariotske stanice; Stanina membrana; Odjeljci eukariotskih stanica; Mitohondriji i kloroplasti; Mitoza; Mejoza; Jezgra u interfazi, politeni kromosomi. Oblici i graa kromosoma. Preporuena literatura: 1. Alberts, B., Bray D., Hopkin, K., Jonson, A., Raff M., Roberts K., Walter P. Essencial cell biology, drugo izdanje, GS Garland Science, Taylot & Francis Group, New York, 2004. 2. Sori J.: Stanina biologija: Vjebe 2004/2005. (interna skripta) 3. Sori J: Stanina biologija s osnovama genetike, predavanja (interna skripta na CD) 4. Cooper, G.M., Hausman, R.E. Stanica, molekularni pristup, tree izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2004. 5. Alberts, B., Bray D., Lewis J., Raff M., Roberts K., Watson J.D. Molecular biology of the cell, tree izdanje, Garland publishing, New York & London, 2002. 6.http://gened.emc.maricopa.edu/bio/bio18 1/BIOBK/BioBookTOC.html 7. http://esgwww.mit.edu:8001/esgbio/chapters.html Metode poduavanja: teorijska, problemska i praktina nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik poduavanja: hrvatski jezik; nastavu je mogue izvoditi i na engleskom jeziku FARMACEUTSKA BOTANIKA Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina uenja: 1. godina

Semestar: 2. Broj ECTS bodova: 7,5 Ime predavaa: prof. dr. sc. eljan Male Ciljevi predmeta: Upoznavanje s temeljnim spoznajama iz ope i posebne botanike s posebnim naglaskom na ljekovite biljne vrste. Preduvjeti: Upis predmeta: nema Polaganje predmeta: Sadraj predmeta: Definicija i sadraj predmeta. Poloaj i vanost biljaka u sustavu organizama i njihovo farmaceutsko znaenje. Temeljne strukturnofunkcionalne znaajke biljaka: histologija i organografija, morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa. Rast, razvoj i razmnoavanje. Osnovni pojmovi iz biljne fiziologije i geobotanike. Principi sistematike biljaka. Pregled vanijih biosistematskih skupina biljaka. Aktivno upoznavanje ljekovitog bilja u Farmaceutskom botanikom vrtu Fran Kuan. Upoznavanje s postupcima botanike mikroskopske analize i morfoloke determinacije biljaka. Mikroskopska analiza stanija viih biljaka, anatomska analiza vegetativnih organa. Morfoloka analiza vegetativnih i generativnih organa. Upoznavanje s postupcima determinacije viih biljaka. Biosistematska obrada pojedinih vanijih skupina biljaka. Preporuena literatura: 1. . Male, Farmaceutska botanika, skripta. 2. R. Domac, Flora Hrvatske: prirunik za odreivanje bilja, kolska knjiga, Zagreb 1994. 3. W. Schaffner, B. Hfelfinger, B. Ernst, Ljekovito bilje: kompendij, Leo-commerce, Rijeka 1999. 4. D. Denffer, H. Ziegler, Udbenik botanike za visoke kole - Morfologija i fiziologija, kolska knjiga, Zagreb 1991. 5. K. Mgdefrau, F. Ehrendorfer, Udbenik botanike za visoke kole - Sistematika, evolucija i geobotanika, kolska knjiga, Zagreb 1997. 6. R. Moore, W. D. Clark, K. R. Stern, Botany, Wm. C. Brown Publishers, Dubuque 1995. Metode poduavanja: teorijska, problemska, praktina i terenska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik poduavanja: hrvatski jezik

OPA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina uenja: 1. godina Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 11 Ime predavaa: prof. dr. sc. Mladen Biru 33

Ciljevi predmeta: U okviru predmeta studenti e usvojiti osnovna znanja iz sljedeih podruja: 1. Kemijski raun (stehiometrija), 2. Kemijska struktura, 3. Kemijske veze, 4. Kompleksni spojevi, 5. Meumolekulne sile, 6. Otopine i njihova svojstva, 7. Boja anorganskih tvari, 8. Kemijska kinetika i 9. Elektrokemija. Preduvjeti: nema Sadraj predmeta: Predavanja: Osnovni kemijski zakoni, periodni sustav kemijskih elemenata, elektronska struktura atoma, veze, molekulne orbitale, agregatna stanja tvari, meumolekulne sile, kemijske reakcije, termokemija i osnove kemijske termodinamike, brzina kemijske reakcije i kemijska ravnotea, apsorpcija elektromagnetnog zraenja u anorganskim tvarima, svojstva vode, najvaniji anorganski spojevi u ivim organizmima. Vjebe: Upoznavanje s laboratorijskim priborom, Fizike i kemijske promjene, Prelijevanje kemikalija i pipetiranje, Vaganje, Isparavanje i odreivanje suhih tvari, Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulfata pentahidrata, Filtriranje obinim filtar-papirom, Filtriranje filtarpapirom u Bchnerovu lijevku, Sublimacija joda, Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomou kloroforma, Odvajanje olovnih, arsenovih i kadmijevih iona prstenastom kromatografijom na papiru, Zakon o odranju mase, Zakon spojnih volumena, Odreivanje atomske mase, Priprema otopina, Ovisnost topljivosti o temperaturi, Ovisnost topljivosti o strukturi, Mijeanje kapljevina s kapljevinama, Otapanje amonijaka u vodi, Dokaz elektrolitske disocijacije, Vodljivost otopina, Oksidoredukcija sumpora i kisika, Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa, Kiselinsko-bazna titracija, Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji, Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi, Ovisnost brzine kemijske reakcije o povrini reaktanta, Utjecaj katalizatora na brzinu reakcije, Pomicanje kemijske ravnotee, Indikatori i mjerenje pH, Elektroliza bakra, odreivanje Faradayeve konstante, Elektrokemijska elija Daniellov lanak. Preporuena literatura: 1. Ivan Filipovi i Stjepan Lipanovi, Opa i anorganska kemija I dio kolska knjiga, Zagreb 1987. 2. Mladen Biru, skripta na web-stranici Zavoda za opu i anorgansku kemiju, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, www.pharma.hr

3. Peter Atkins & Loreta Jones, Chemical Principles: the quest for insight, W. H. Freeman & Comp., New York 1999. Metode poduavanja: teorijska, problemska i praktina nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik poduavanja: hrvatski jezik; nastavu je mogue izvoditi i na engleskom jeziku SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina uenja: 1. godina Semestar: 2. Broj ECTS bodova: 2,5 Ime predavaa: prof. dr. sc. ivka Jurii Ciljevi predmeta: Cilj je kolegija to bolje osposobiti ljekarnika za njegovu profesionalnu i drutvenu/nadindividualnu ulogu pruajui mu uvid u iri drutveni kontekst kojim su obuhvaeni ovjekovo zdravlje i bolest. Preduvjeti: nema Sadraj predmeta: Predavanja: Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (individualna i drutvena vanost zdravlja; vrijednosna supstancija zdravlja; mijene u znaenju zdravlja; bolest kao socijalni konstrukt; simptomi bolesti kao socijalni konstrukti; disease, illness i sickness; kako se socijalno odreenje zdravlja i bolesti moe legitimirati spram prirodnih znanosti iji je predmet ovjek). Filozofska ishodita i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme (biologizam; pozitivizam; patologizam, mehanicistiki redukcionizam; dualizam due i tijela; dualizam zdravlja i bolesti; teorija o specifinoj etiologiji bolesti; vladajui status biomedicinske paradigme u suvremenom drutvu; nerentabilnost biomedicinskog pristupa u lijeenju tzv. bolesti suvremene civilizacije). Socijalna uloga bolesnika (uloga bolesnika dovodi do komutacije uloga; prava bolesnika; dunost bolesnika; dobar i lo bolesnik; bolest kao metafora; bolest kao identitet; morbiditetna i mortalitetna tranzicija; diskurs o znaenju i mogunostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i sve vee fleksibilizacije radne snage). Suvremeno drutvo i lov na zdravlje (kultura analgetika, imperativ zdravlja; zdravlje kao dobro koje se moe kupiti kao bilo koje druga roba na tritu; zdravlje postaje vlasnitvo samo onih ljudi koji su ih zasluili). Medikalizacija i iatrogeneza (medikalizacija svih pora ljudskog ivota; socijalna iatrogeneza; klinika iatrogeneza; kulturna iatrogeneza; kriza biomedicinske paradigme zdravlja i bolesti). Laike konceptualizacije zdravlja (bol i njegove psiholoke dimenzije; bol kao biosocijalni 34

fenomen; sociokulturne varijacije i izraavanje boli; profesionalna legitimizacija boli/simptoma). Zdravstveno-zatitni sustav (organizacija kao sustav; otvoreni sustav; teorija akcije; mo u sustavu provoenja zdravstvene zatite; birokratizacija; racionalizacija; pregovaranje; timski rad; profesionalna autonomija i mo zdravstvenozatitnih profesionalnih skupina u sustavu pruanja zdravstvene zatite). Seminari: ivotni stil: socio-kulturno odreenje ponaanja bolesnika (empirijsko istraivanje). Razlike u percepciji zdravlja s obzirom na socijalno-ekonomski status (empirijsko istraivanje). Dimenzije stigmatizacije bolesnika: sluaj HIV-a i raka (empirijsko istraivanje). Razmatranje statusa anorexia nervosa kao sindroma zapadne kulture (empirijsko istraivanje). Razgovor o boli: laiki eksplanatorni modeli (empirijsko istraivanje). Medikalizacija: sluaj menopauze i disleksije (empirijsko istraivanje). Bolesnikove sociodemografske karakteristike kao determinante zadovoljstva s medicinskom zatitom (empirijsko istraivanje). Paternalizam i bolesnikova autonomija (empirijsko istraivanje). Preporuena literatura: 1. Stanii, .(2005) Sociologija zdravlja i bolesti. Osnovni koncepti, skripta 2. Bond, J. And Bond, S.(2003) Sociology and Health Care. Second Edition, Churchill, Livingstone. 3. Taylor, S. And Field, D.(eds.) (2003) Sociology of Health and Health Care, Third Edition, Blackwell Publishing. 4. White, K. (2002) An Introduction to the Sociology of Health and Illness. SAGE Publications, London.Thousand Oaks. New York. 5. Williams, S.J., Gabe, J. And Calnan, M. (eds.) (2000) Health, Medicine and Society. Key Theories, Future and Agendas. Routledge. Taylor and Fransis Group. London and New York. 6. Glanz, K. Lewis, F.M. and Rimer, B.K.(eds.) (1997) Health Behavior and Health Education. Theory, Research, and Practice, Second Edition, Jossey-Bass. A Wiley Company. Metode poduavanja: teorijska i problemska nastava Metode ocjenjivanja: usmeni ispit Jezik poduavanja: hrvatski jezik; nastavu je mogue izvoditi i na engleskom jeziku

ANALITIKA KEMIJA I i II Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina uenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3.

Broj ECTS bodova: 7,5 + 6 = 13,5 Ime predavaa: prof. dr. sc. Nikola Kujundi, prof. dr. sc. Svjetlana Luterotti Ciljevi predmeta: Cilj kolegija je da se kroz upoznavanje studenata s teorijskim naelima i znaenjem kemijske analize te njenom primjenom u kemijskoj identifikaciji, karakterizaciji, separaciji i kvantitativnoj kemijskoj analizi postave dobri temelji za savladavanje strunih predmeta. Preduvjeti: Upis predmeta: Za upis Analitike kemije II potrebno je odsluati Analitiku kemiju 1 Polaganje predmeta: Za polaganje Analitike kemije I potrebna je poloena Opa kemija sa stehiometrijom; za polaganje Analitike kemije II potrebna je poloena Analitika kemija I. Sadraj predmeta: Predavanja: Uloga kemijske analize, analitiki proces i metode, uzorak i uzorkovanje, vrste kemijskih reakcija u analitikoj praksi. Izvedbene znaajke analitikih postupaka; osjetljivost i selektivnost. Analitika primjena protolitikih sustava, reakcija kompleksacije, reakcija prijenosa elektrona i reakcija luminiscencije. Homogene i heterogene ravnotee u kemijskoj analizi, sloeni sustavi, maskiranje i demaskiranje. Teorijski temelji postupaka separacije. Osnove i analitika primjena solvent ekstrakcije, ionske izmjene, kapilarnih metoda i kromatografskih metoda. Temelji kvantitativne analize, pogreke u kemijskoj analizi. Principi gravimetrijske analize, svojstva taloga i talonih reagenasa, izraunavanje rezultata. Titrimetrijske metode analize, standardne otopine, titracijske krivulje, talone metode, neutralimetrijske, oksido-redukcijske, kompleksometrijske titracije, nevodene titracije. Seminari: Selektivno taloenje/otapanje, karakteristine/selektivne reakcije. Analitika raunanja s kemijskim ravnoteama, jednostavne, sloene. Obrada i procjena rezultata kvantitativne analize. Vjebe: Sustavno ispitivanje i mikroidentifikacija anorganskih i organskih iona. Dokazivanje funkcionalnih skupina u organskim spojevima. Obrada i analiza vrstog uzorka. Separacija smjesa kationa/aniona selektivnim taloenjem/otapanjem, ionskom izmjenom na koloni i solvent ekstrakcijom. Odjeljivanje i dokazivanje organskih spojeva tankoslojnom kromatografijom. Gravimetrijska analiza. Volumetrijske analize (talone metode, kompleksometrija, neutralimetrija, redoks). Preporuena literatura:

35

1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitike kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., kolska knjiga, Zagreb, 1999. 2. R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, WileyVCH, Weinheim, 1998. 3. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. 4. M. Valcrcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, 2000. 5. Z. olji: Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Sveuilita u Zagrebu-HINUS, Zagreb, 2003. Metode poduavanja: teorijska, problemska i praktina nastava Metode ocjenjivanja: pisani i usmeni ispit Jezik poduavanja: hrvatski jezik; nastavu je mogue izvoditi i na engleskom jeziku FIZIKALNA KEMIJA I i II ifra predmeta: F1-14 Vrsta predmeta: obavezni predmet Godina uenja: 1. i 2. godina Semestar: 2. i 3. Broj ECTS bodova: 7,5 + 6 = 13,5 Ime predavaa: prof. dr. sc. Stanko Uri, doc. dr. sc. Viktor Pilepi Ciljevi predmeta: Postii da studenti steknu, u primjerenom opsegu, temeljne uvide i informacije o fizikalnoj kemiji kao disciplini u kojoj se utvruju i razvijaju naela koja se koriste da bi se objasnila i interpretirala opaanja u drugim granama kemije i odnosnim podrujima. To ukljuuje nunu primjerenu osnovu za poetni pristup uporabi moderne fizikalno-kemijske instrumentacije i metoda. Integracija tih ciljeva i steenih znanja i vjetina treba osposobiti studenta za ukljuivanje u odgovarajua interdisciplinarna fizikalna kemijska farmaceutska istraivanja i biomedicinsku laboratorijsku praksu. Preduvjeti: Upis predmeta: za upis Fizikalne kemije II potrebna je poloena Fizika i odsluana Fizikalna kemija I. Polaganje predmeta: za polaganje Fizikalne kiemije I potrebna je poloena Opa kemija sa stehiometrijom; za polaganje Fizikalne kemije II potrebna je poloena Fizikalna kemija I i matematika sa statistikom analizom. Sadraj predmeta: Predavanja: Obuhvaaju raspravu o glavnim svojstvima i strukturama fizikalnih kemijskih sustava i analizi dinamike procesa njihovih transformacija, polazei od studija primjerenih osnova termodinamike,

spektroskopije, kemijske kinetike, elektrokemije i koloidne kemije. Odgovarajue osnove pristupa termodinamici i njezinim primjenama u fizikalnim kemijskim i farmaceutskim te biomedicinskim disciplinama obuhvaaju studentima farmacije i medicinske biokemije prilagoeni modificirani standardni pristup poznavanju termodinamikim konceptima i zakonima, veliinama i funkcijama (primjerice nulti, prvi i drugi zakon, unutarnja energija, entalpija, Gibbsova slobodna energija, kemijski potencijal, aktiviteti, termodinamika i praktina konstanta ravnotee, transformacije energije u biolokim/biokemijskim sustavima te odnosne primjene i povezanosti s farmacijom i biomedicinom). Analognu naelnu matricu usmjerenosti na probleme u farmaciji i biomedicini slijedi dalje rasprava o osnovama molekularne spektroskopije i njenoj uporabi u istraivanju struktura i svojstava molekula (interakcije tvari sa zraenjem u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra, emisijske spektroskopije, primjerene minimalne osnove magnetskih rezonancijskih spektroskopija, interpretaciju odgovarajuih spektroskopskih fenomena i mjerenja, osnovne informacije o pripadajuoj instrumentaciji i eksperimentalnim tehnikama). Analiza dinamike kemijskih transformacija (kemijska kinetika, fenomeni, pojmovi, zakoni i metode, povezanost s mehanizmima kemijskih procesa, povezanost s biolokim/biokemijskim sustavima i procesima, povezanost i primjene informacija iz tog podruja s farmacijom i biomedicinom) postavljena je u skladu sa spomenutim pristupom to takoer vrijedi i za osnove elektrokemije (ravnotena elektrokemija, primjerice elektrodni fenomeni, lanci, primjene u kemijskoj i farmaceutskoj analitici i biomedicini) kao i za osnove koloidne kemije (povrinske pojave, svojstva i fenomeni karakteristini za koloidne sustave (primjerice vrste i svojstva koloidnih sustava, hidrofobna interakcija, zeta potencijal, metode priprave i prouavanja koloidnih sustava, raznolike primjene i sl.). Seminari: Izrada raunskih zadataka slijedom navedenog pristupa, izraunavanja najvanijih fizikalnih kemijskih parametara zadanih termodinamikih, spektroskopskih, kinetikih, elektrokemijskih te koloidnih fizikalnih kemijskih sustava. Vjebe: Odreivanje topline neutralizacije, koagulacija koloidnih sustava, adsorpcija, odreivanje relativne molekularne mase mjerenjem snienja talita, odreivanje konstanti brzina reakcija prvoga reda, 36

potenciometrijske redoks, pH-metrijske, konduktometrijske i amperometrijske titracije, odreivanje pKa vrijednosti, mjerenje optike rotacije (demonstracijske vjebe UV-VIS spektrofotometrija, IR spektrometrija, HPLC i GC metode). Preporuena literatura: 1. P.W. Atkins, Physical Chemistry, Oxford University Press 2002. (ili izdanje 1998.,ali mogua je i uporaba ranijih izdanja) 2. A. T. Florence and D. Attwood, Physicochemical Principles of Pharmacy, Macmillan 1994. 3. R.S. Berry, S.A. Rice and J. Ross, Physical Chemistry, Oxford University Press 2000. 4. A. Martin, P. Bustamante, A. H. C. Chun (Ilustrator), Physical Pharmacy: Physical Chemistry Principles in the Pharmaceutical Sciences, 4 ed., Lea & Febiger, 1993. 5. M. M. Amiji, B. J. Sandmann (Ed