Priliv direktnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu i regiju Zapadnog Balkana, i stvaranje novih radnih mjesta

April 2014. godine

2

Konkurentnost bazirana na povećanju direktnih stranih ulaganja (DSU) i rastu izvoza – dokazana korelacija

Tokovi DSU u Bosni i Hercegovini u periodu 2004 – 2013. godine, u mil. KM

Planirani rast ekonomije od 2% u 2014. godini (Svjetska banka/MMF), najviše zahvaljujući potražnji iz Eurozone i jačanju izvoza.

DSU u prva tri kvartala 2013 veća od DSU

u prva tri kvartala 2012 za 2.5%.

Nova registrovana strana ulaganja u BiH u 2013 godini veća za 19% u odnosu na 2012 godinu.

Osjetne su promjene u strukturi i zemljama porijekla SDU (nagli rast investicija iz Hrvatske, a značajno povečanje investicija iz Njemačke, Italije, Turske, Kuvajta).

I dalje se najvise ulaže u trgovinu i usluge, a zatim slijedi proizvodnja. Rast ulaganja je primjetan u sektoru poljoprivrede.

2012 Broj firmi 2013 Broj firmi Srbija 72 Hrvatska 84

Hrvatska 66 Srbija 76 Italija 41 Italija 57

Njemacka 38 Kuvajt 46

Kuvajt 36 Turska 40

Austrija 35 Slovenija 36

Slovenija 34 Njemacka 30

Turska 31 Austrija 29 Kina 21 Kina 20

USA 11 Saudijska Arabija 20 Svicarska 11 Svicarska 17 Izvor: MOFTER, CB BiH, Svjetska banka

3

Konkurentnost bazirana na povećanju direktnih stranih ulaganja (DSU) i rastu izvoza – dokazana korelacija (nast.)

Rast izvoza u 2013. godini za 10% u poređenju sa 2012. godinom

Glavni trgovinski partneri Srbija, Hrvatska i Slovenija čine 40% ukupnog izvoza, a Njemačka i Italija dodatnih 25%. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja ostvaruje trgovinski suficit u razmjeni sa Austrijom.

Trgovinski deficit se smanjio u 2013. u odnosu na 2012 za 5%.

Industrijska proizvodnja porasla 6.4% u 2013., u poređenju sa 2012. godinom.

Kretanje izvoza iz Bosne i Hercegovine u periodu 2011 – 2013. godine (million KM)

Izvor: MOFTER, CB BiH, IBRD

4

Priliv DSU u regiju Zapadnog Balkana (2010 – 2013)

Zemlja Ukupan broj

projekata

Ukupan

broj

investitora

Srbija 439 336

Hrvatska 181 132

Bosna i Hercegovina 111 94

Makedonija 103 95

Crna Gora 30 30

Albanija 29 25

Grad gdje je investirano Broj projekata

Belgrade 96

Zagreb 62

Skopje 46

Sarajevo 27

Novi Sad 27

Kragujevac 20

Subotica 18

Niš 17

Zrenjanin 14

Split 12

Tiranë 11

Mostar 9

Karlovac 8

Indjija 8

Osijek 8 Izvor: fDI markets

Priliv DSU u regiju Zapadnog Balkana (2010 – 2013) (nast.) 556 kompanija je investiralo u regiju u ovom periodu

Najviše projekata u 2012 godini (25.8%)

10% investitora je kreiralo 35% projekata

Najviše investicija u tekstilnu industriju (14.%

projekata); prehrambena industrija je druga

Automobilski sektor je najviše zapošljavanja, iako nije

imao najviše investicija

Tržišni potencijal je ključni razlog za 41.5% investitora

da investiraju

Od zemalja u regiji, Srbija je bila najpopularnija za

investiranje sa skoro polovinom od ukupnog broja

realizovanih projekata.

Vazan trend - 90% projekata su nove investicije, a 10%

reinvestiranje. Reinvestiranje je bilo neznatno u

ranijem periodu, znak povjerenja. Kompanije sa najvise projekata u protekle 4 godine.

Što se tiče pojedinih industrija, i dalje se najvise ulaže u proizvodnju i trgovinu (po broju projekata), a zatim slijede usluge.

Njemačka, Italija, USA, Turska Austrija, Slovenija, su zemalje iz kojih najvise investicija dolazi, u agregatu.

5

Kompanija Zemlja

Br.

proje

k.

U zadnjih

12 mj.

Schwarz Beteiligungs

(Schwarz Gruppe) Germany 23 7

Inditex Spain 21 5

Mercator Slovenia 14 2

Gazprom Russia 13 1

New Yorker Germany 12 0

Agrokor Croatia 11 8

Jysk Holding Denmark 8 4

Metro Germany 7 1

Deutsche Telekom Germany 7 3

Petrol Slovenia 7 0

Period 2010 do 2013

Broj DSU projekata 893

Udio u ukupnom broju projekata u svijetu 1.2%

Ukupne kapitalne investicije USD 13,4 milijardi Izvor: fDI markets

Racionalizacijom do “pametne” regulative i privlačenja investicija u privatni sektor

“Pametna” (bolja) regulativa je naročito vazna u EU od 2010. godine, kada je Europska

komisija (EC) odlučno stala na stanovište da osigura kvalitet regulacije

Ključni principi:

a) Transparentnost informacija o potrebnim dozvolama i licencama

b) On-line pristup za javnost

c) Ukidanje preklapanja nadležnosti i jasne smjernice šta investitorima treba

Racionalizacija kroz:

a) Smanjenje nepotrebnih administrativnih opterećenja za privredu na svim nivoima vlasti

b) Transparentniji i pojednostavljen proces privlačenja investicija i podsticaja

Kako znati gdje stati sa racionalizacijom? Slučaj Gruzije

6

E-registar administrativnih postupaka (primjer)

7

Pregled pravnog okvira

Objasnjenje sta se trazi od stranke – obrasci, takse, naknade,

dokumentacija

Kontakti podaci za dodatne informacije

Lista gdje se nabavlja potrebna dokumentacija

PREDNOSTI: smanjenje taksi i naknada, zahtjeva, vremana

potrebnog da se prikupi dokumentacija, negdje izbjegnuto

ovjeravanje, koordinacija po sluzbenoj duznosti

Problem nezaposlenosti je najteži u zemljama Jugoistočne Europe

Stopa zaposlenosti (stanovništvo preko 15 godina)

Izvori: ILO i ECA Regional Jobs Report (2013) u “World Bank JOBS WANTED: The Jobs Challenge and Youth Employment in Southeast Europe,” Svjetska banka

U BiH, nezaposlenost je dugoročni problem.

8

BiH: Mladi pogotovo pogođeni krizom

Kriza: pogodila rast zaposlenosti i fiskalni bilans, ali najviše zaposlenost mladih (jednako muškarci i žene) • Iz izvještaja Svjetske banke o nezaposlenosti:

Neke od ključnih poruka za pripremu mladih za radna mjesta:

Mladi trebaju biti spremni da iskoriste mogućnosti zapošljavanja

Trebaju steći vještine koje poslodavci traže i cijene

Potaći formalizaciju plaćanja snižavanjem poreza i struktuiranjem "pametnih" socijalnih naknada

Ukloniti prepreke koje isključuju mlade s tržišta rada

•Izvor: Regional Jobs Report (2013) u “World Bank JOBS WANTED: The Jobs Challenge and Youth Employment in Southeast Europe,” Svjetska banka

9

Brzo starenje stanovništva čini problem nezaposlenosti još važnijim (zbog problema održivosti penzija i ek. rasta)

Izvor: Proračuni Svjetske banke. U: “In JOBS WANTED: The Jobs Challenge and Youth Employment in Southeast Europe.” Svjetska banka

Odnos između populacije starije od 65 godina naspram

radno sposobnog dijela populacije (15-64 godine)

10

Gdje su radna mjesta?

Stopa rasta zaposlenosti u manjim preduzećima je 2 puta veća od prosjeka

za sva preduzeća

Međutim, veća je šansa da će mala preduzeća

propasti.

Izvor: IFC “Jobs Study” uz korištenje podataka “Enterprise Surveys”, Svjetska banka

• U manje razvijenim zemljama najveći udio u zaposlenosti otpada na mala preduzeća. Velike firme

postaju mnogo značajnije u zemljama čiji je prihod po stanovniku viši (gdje se po pravilu treba naći i BiH

– GNI per capita US$ 4,650)

• Pored toga: visok stepen sive ekonomije… takođe u malim preduzećima

• Znakovi pojave “usporenog ek. rasta” što usporava rast prihoda

• Radna mjesta u privatnom, ne u javnom sektoru (1:9 globalni omjer stvaranja novih radnih mjesta u

korist privatnog sektora)

11

Nova brzorastuća preduzeća, tzv. “gazele” predstavljaju motor rasta zaposlenosti

Preduzeća “gazele”, 2006-2008.

Izvor: Proračuni Svjetske banke na osnovu podataka iz baze Amadeus. U “World Bank JOBS WANTED: The Jobs Challenge and Youth Employment in Southeast Europe,” Svjetska banka

12

Velika poreska opterećenja demotivišu stvaranje radnih mjesta u formalnom privatnom sektoru

Napomena: prepreke koje je navelo manje od 10% firmi nisu navedene kao ključne prepreke.

Izvor: IFC “Jobs Study” uz korištenje podataka “Enterprise Surveys”, Svjetska banka

13

HVALA!

Lada Buševac

lbusevac@ifc.org

14