45

Labirinti

Na mom kraju, moj je početak.

moto kraljice Škotske

I tako smo stigli do središnje teme ove knjige, do labirinata. U ovom poglavlju upoznat ću čitatelja s osnovnim pojmom labi-

rinta, njegovom poviješću, a nešto i sa suvremenom primjenom. Nije mi namjera ulaziti previše u simboliku labirinta kakva je danas poznata (ili bolje reći nepoznata) niti objašnjavati teorije koje postoje o tome. Zainteresiranom čitatelju na raspolaganju je Internet, a onima željnim dubljih i potpunijih informacija o tome preporučujem dvije knjige: Kroz labirint, Hermanna Kerna (Through the Labyrinth, Prestel, Munich-London-New York, 2000.) i Postanak i geometrija labirinta, Patricka Contyja (The Genesis and Geometry of the Labyrinth, Inner Traditions, Rochester, Ver-mont, 2002.)

Bez obzira na sva tumačenja naravi i svrhe labirinta, u drugom dijelu ove knjige iznio sam potpuno i detaljno znanje o devet osnovnih labirinata. Kao što će čitatelj vidjeti, to je znanje jedin-stveno i posebno te se ne oslanja na postojeća tumačenja koja su, usprkos priličnom broju knjiga napisanih o tome, složna jedino u tvrdnji da su podrijetlo, namjena i svrha labirinta nepoznati ili u najmanju ruku nejasni.

Krenimo najprije s objašnjenjem samoga pojma labirinta.

A.P. Kezele

46

Riječ i pojam “labirint”

Labirint je riječ koja po svemu sudeći vuče podrijetlo iz predgrčkih jezika, posebice zaboravljenog i izgubljenog jezika naroda Krete. Grci su čuli i prihvatili izraz labris koji se odnosio na “dvostruku sjekiru”, čest simbol na Kreti. No, postoje indicije (Gimbutas) koje ukazuju da simbol dvostruke sjekire zapravo predstavlja leptirova krila te da ukazuje na evolucijsku preobraz-bu, što je prilično sukladno simbolici labirinta.

Labris je dakle simbol, a grčki nastavak inthos ukazuje na mjesto gdje se on nalazi. Kad su izgovorili labirint(os) pradavni Grci su vjerojatno mislili na palaču u Knososu obilježavajući je kao mjesto gdje se nalazi “simbol leptirovih krila”.

No, u samom Knososu, koliko god on bio složena građevina, nije nikada nađen trag strukture koja bi nalikovala labirintu, odnosno one koja je proslavila “kretski labirint” - crtež na kret-skim novčićima. Mit o Minotauru, polučovjeku-polubiku koji je obitavao u središtu labirinta, a kojem su žrtvovane djevice, također je golicao maštu istraživača koji su bili uvjereni u postojanje la-birinta kao građevine. Neki tvrde da je ona nestala u jednom od mnogobrojnih potresa, a mitska priča o strašnom čudovištu u središtu složene građevine zadržala se i dandanas pa se snažno povezuje s pojmom labirinta. Zbog toga prosječan čovjek prema izrazu labirint ima negativan stav, odnosno najčešća asocijacija je “mračno mjesto, skriveno; mjesto u kojem se čovjek lako izgubi i nastrada”.

Zapravo, možda je glavni krivac za utisak o labirintu u kolek- tivnoj svijesti grčki filozof Platon. On je prvi uporabio taj zraz prenoseći jedan Sokratov dijalog (Euthydemus). Prateći logičke argumente, misliocima se učinilo da su riješili stvar i da su se približili kraju, a zatim su se - “kao da su pali u labirint” - ponovo našli na početku rasprave!

Dakle, labirint jest nešto zbunjujuće, ali njegov kraj ne završava u utrobi nekog čudovišta, već na početku, na mjestu s kojeg se krenulo.

Izraz labirint uporabljen je u određenom smislu kao analogija za nešto zbunjujuće, nešto nejasno i nepoznato te nešto što nas

Labirinti i njihove tajne

47

vraća na početak umjesto da nas dovodi do nekog drugog mjes-ta.

No, najčešća pogrješka - koju je potrebno ispraviti - jest stav prema labirintu kao mjestu s mnogo izbora, stazi koja iznena-da završava u slijepim rukavcima ili građevini iz koje je iznimno teško pronaći put prema izlazu.

Na nesreću, u hrvatskom jeziku koristi se ista riječ za struktu-ru u kojoj se lako izgubiti te za pravi labirint. U engleskom to nije tako: postoji riječ maze koja bi se kod nas prevela kao zagubilište, a postoji i riječ labyrinth koja, naravno, znači labirint.

Da bi razlika postala jasna, pokušajmo odrediti što je to zapra-vo labirint.

Definicija labirinta

Da bi labirint bio labirint, moraju biti zadovoljeni sljedeći elementi:

• jedan ulaz• staza koja vijuga ili više puta skreće• nepostojanje raskrižja• nepostojanje slijepih ulica• jedno središte• ista staza vodi do izlaza• izlaz je zapravo ulaz.

Ukoliko razmislite o tim elementima, brzo ćete uočiti činjenicu da se u labirintu ne možete izgubiti!

Sve što osoba koja hoda labirintom mora činiti jest hodati!Ukoliko se ne okrene i ne krene natrag, doći će do središta.

Tamo slijedi okret i vraćanje istim putem natrag.Labirint je doista složena i zbunjujuća struktura, ali nije

zagubilište! Na žalost, malo ljudi zna za ovu razliku pa stoga u općoj upo-

rabi ostaje platonijanska uporaba labirinta kao istoznačnice za zbunjenost i izgubljenost.

A.P. Kezele

48

Promotrite sliku jednog jednostavnog zagubilišta.

Kao što vidite, u njemu postoji ulaz i izlaz koji su na suprotnim stranama, a čim uđete u njega, nalazite se pred dilemom: nastaviti ravno ili skrenuti lijevo. Ukoliko skrenete lijevo, zašli se u slijepu ulicu i morate se

vratiti. Na nekim mjestima postoje raskrižja gdje možete birati hoćete li na jednu ili drugu stranu. U ovom zagubilištu samo je jedan put ispravan i vodi do izlaza. Međutim, može se konstrui-rati zagubilište čije staze se spajaju, odnosno postoje alternativni putevi do izlaza. Ukoliko bi ovakvo zagubilište bilo složenije, čovjek bi mogao u njemu provesti sate prije nego što pronađe izlaz.

Popularni izraz labirint često se pogrješno primjenjuje na ovakve strukture (u parkovima ili slično). Kao što sam istaknuo, zagubilište značajno odudara od definicije pravoga labirinta.

Evo kako izgleda labirint.I ovo je složena i zbunjujuća struktura, barem na prvi pogled.

Međutim, malo pozornije promatranje otkrit će vam da postoji samo jedan ulaz (koji je istodobno i izlaz), da ne postoje raskrižja ni slijepi putevi te da se nakon dolaska do središta osoba vraća istim putem natrag do izlaza. Koliko god zagubilišta mog biti za-bavna i simpatična, ona nisu labirinti. I dok

zagubilišta simboliziraju proces odlučivanja i donošenja odluka te potiču um (a i tijelo, ako su odgovarajuće veličine) na snalaženje, labirinti su istinski obrasci moći koji djeluju na mnogo dubljoj razini od logike i snalaženja.

Prastara zagonetka

Vratimo se na trenutak na stare Grke i njihovo poimanje labi- rinta. Mit o Minotauru u središtu strukture zvane labirint, le- genda o Arijadni koja je Tezeju dala klupko vune kad je ušao u labirint (da bi se mogao sretno vratiti), a na posljetku i činjenica da su konstruktori labirinta, mudri Dedal i njegov sin Ikar, bili zatočeni u njemu, u našem kolektivnom umu stvaraju sasvim

Labirinti i njihove tajne

49

drugačiju sliku od one koju labirinti u izvornom smislu vjerojatno imaju.

No, Grke je labirint zbunjivao i vje- rojatno su ga poistovjetili s mnogim njima nepoznatim ili neprihvatljivim stvarima koje su uočavali unutar mno-go starije i drugačije kretske kulture. Tako postoje kontradiktorni izvještaji o podrijetlu labirinta. Homer je u Ilijadi opisao Ahilejev štit na kojem je bio ucrtan labirint. Tamo se, međutim, tvrdi da je to obrazac plesnoga podija napravljen za Arijadnu. Postoje i druge naznake da labirint nikad nije bio građevina, posebice ne mračna i opa-sna, već da se radilo o plesnom obrascu. On je bio toliko složen da su ga Krećani ponekad ucrtavali na tlo ne bi li plesačicama i plesačima olakšali snalaženje.

No, ni takav plesni podij nije pronađen u Knososu tako da povezanost Krete i labirinta, osim u samoj riječi koja je postala univerzalna, ostaje samo preko novčića na kojima su s jedne i s druge strane bili ucrtani labirinti. Takav oblik labirinta naziva se klasičan ili kretski labirint te je jedan od najpoznatijih oblika labirinata koji se pojavljuju u ljudskoj povijesti.

Prije nego načinimo kratki pregled pojavljivanja labirinata u svim krajevima svijeta, dobro je reći i to da je jedno od kretskih pisama, takozvani Linear B, djelomično odgonetnuto, a na jednoj od tablica spominje se Gospodarica Labirinta ili Ljubavnica La-birinta kojoj se daje “toliko meda koliko svim ostalim bogovima zajedno”. Ova kratka napomena ukazuje na činjenicu da je la-birint za stare Krećane imao i duhovno, odnosno čak religiozno značenje. Očigledno je da, čak i ako se radilo o plesnom obrascu, on nije bio bez dubljeg, gotovo svetog značaja.

Iako neki tvrde da je zamisao i pojam labirinta star “samo” četiri do pet tisuća godina, mnogo je vjerojatnije da on prati čovječanstvo mnogo dulje od toga. No, kao što to obično biva: što idemo dalje u prošlost, to dokazi postaju nejasniji, a tumačenja mogu poprimiti doista različite oblike. Primjerice, neolitsko po-drijetlo labirinta nije upitno. Naime, neolit je bilo vrijeme puno tajni. Tada su se razvile astronomija i astrologija, mjerenje vre-mena i kozmičkih ritmova. Također, u neolitu se nalaze začeci razumijevanja života i smrti, zamisli o reinkarnaciji, a također i drugih duhovnih, pa čak i tehničkih znanja (megaliti, izgradnja

A.P. Kezele

50

astronomskih opservatorija i slično). Pitanje je da li je labirint kao struktura postojao i ranije, u paleolitu, dakle prije dvanaest i više tisuća godina. Za neke odgovor je negativan (jer kako kažu, takve pravilne strukture nisu bile od interesa tadašnjoj uglavnom nomadskoj populaciji), a za neke pozitivan. Naime, iako materi-jalnih dokaza nema, labirint nikada nije bio isključivo građevina (ili neki drugi materijalni predmet kao što su to megaliti, kameni blokovi ili skulpture). Radi se o apstraktnoj zamisli, obrascu koji postoji u svijesti, a izražava se kroz pokret i ples. Nije nužno da on pronađe put do konkretnog postojanja u materijalnom svijetu. Na posljetku, uz sve mitove i legende famozni labirint u Kno-sosu nikad nije pronađen iako se kao zamisao proširio svijetom i izdržao udarce dugih tisućljeća! Zbog toga je logično pretpostaviti da su ljudi i u još ranijim vremenima od neolitskog poznavali opće kozmičke zakonitosti, barem u rudimentarnom obliku.

Oblici slični labirintima pronađeni su u većini starih kultu-ra na svim kontinentima: keltskoj, majanskoj, grčkoj, kretskoj, indijanskoj, indijskoj… Naravno, tumačanje univerzalnosti pojav-ljivanja labirinta je različito. Dok jedni tvrde da je izvorni labirint kretski te da se različitim putevim raširio svijetom, drugi tvrde da se radi o univerzalnom obrascu koji je nastao u raznim kul-turama svijeta koje su bile neovisne jedna od druge. Ukoliko jest nastao na jednom mjestu, najvjerojatnija točka rođenja je me- diteranski bazen i kultura Stare Europe. No, ako je to točno i ako se labirint s toga mjesta raširio svijetom, to ne znači da u ovom ili onom obliku ta ista zamisao nije postojala i u drugim tadašnjim neolitskim kulturama.

Neovisno od uporabe riječi labirint, strukture nalik njemu spominju se u najstarijim usmenim i pismenim predajama. Tako se u Mahabharati, najstarijem indijskom epu, spominje smrtono-sna vojna formacija sasvim nalik na labirint koja se koristila na bojnom polju Kurukshetre. U Ramajani, drugom najpoznatijem indijskom epu, labirint je neosvojiva tvrđava demona Ravane koji je oteo Situ, Raminu ženu. Tantrička umjetnost poznaje jantre i mandale koje su vrlo nalik labirintima. U Egiptu postoji labi- rint pokraj jezera Moeris za koji se tvrdi da je neka vrsta matrice koja odražava strukturu svemira. U Koreji postoji labirint naz-van pečat oceana. U njega je upisan tekst koji, prema legendi, objašnjava sve što postoji na ovome svijetu. Tihuanaco kalendar govori o strukturi vremena koja je poput labirinta.

Labirinti i njihove tajne

51

Ako krenemo unaprijed od razdoblja Krete prema našem vremenu, pronaći ćemo labirinte u keltskim i skandinavskim mo-tivima. Također, staro pleme Hopi iz Sjeverne Amerike poznavalo je labirint kao “kuću Sunca”, a pleme Pima kao kuću Siuhiija, mitskog junaka čiji tragovi su bili tako zbunjujući da ga nitko nikad nije mogao pronaći. U Indiji, u hramu Halebib u Mysoreu postoji slika strukture nalik labirintu koja predstavlja ćit ili sv-ijest koja je izvor slika pomoću kojih “stvaramo” svoj svijet. Ona zapravo oslikava smrtonosnu formaciju koju je mudrac Drona mnogo ranije opisao u Mahabharati.

Na Zapadu se labirint sačuvao u rimskim mozaicima, a kas- nije je integriran u srednjovjekovnu arhitekturu. Kršćanstvo ga je, začudo, prešutno prihvatilo, pa je labirint postao nekom vrstom surogata za hodočašća. U nemogućnosti da odu do nekog svetog mjesta (Jeruzalema), hodočasnici su prolazili labirintom. Na taj način se i ne znajući sačuvala ritualna funkcija labirinta kao do-laska do mjesta “svetosti” - unutarnjeg središta svijesti. Najstariji postojeći kršćanski labirint je onaj u bazilici Reparatus u Algeriji u Španjolskoj. Potječe iz četvrtoga stoljeća naše ere. Vjerojatno je jedna od olakotnih okolnosti za prihvaćanje labirinta kretskog tipa bila ta što on u svom središtu ima križ, odnosno sjemeni oblik mu se može prikazati u obliku križa. Kasnije su labirinti cvali u europskim crkvama, posebice u Francuskoj. Najpoznatiji kršćanski labirint je svakako onaj u katedrali u Chartresu čiji je kružni dizajn postao vrlo popularan te na neki način postao simbolom kršćanskih labirinata. Osim Chartresa, tu su crkve u Sensu, Poitiersu, Bayeauxu, Amiensu i Rheimsu te katedrale u Rimu.

U današnje vrijeme labirinti nisu samo u crkvama i svetištima, već i u parkovima, na javnim prostorima i dvorištima privatnih kuća. Prihvaćeni su kao ukras i umjetnička djela, i kao da se nitko ne brine previše što o toj strukturi tako malo znamo.

Vjerojatno je da tajna podrijetla labirinta neće biti tako brzo riješena. Usprkos njegovoj univerzalnosti i prihvaćenosti u svim kulturama, o njemu se ne zna mnogo. Ostao je vjeran svojoj simbolici - i dandanas zbunjuje svojim oblicima, krivuljama, stazama, središtem… A opet, izgleda da je danas prisutniji nego ikada! Tisuće i tisuće ljudi čule su za labirint, hodaju njime i bez obzira što o njemu ništa ne znaju, uživaju u tanahnoj slut-

A.P. Kezele

52

nji moći i nejasnom osjećaju tajanstvenosti koju donosi njegova prisutnost.

Labirinti oko nas

Labirinti su posvuda oko nas! Prisutni su u svim kulturama i religijama, kao simboli koji podsjećaju na prastara vremena ili čak kao umjetnička djela. U posljednje je vrijeme sve više ljudi koji osjećaju privlačnost labirinta kao simbola, ali i njegovo djelovanje na svijest onih koji njime često prolaze. Štoviše, nazočnost labi- rinta, kako tvrde mnogi, ima vrlo pozitivno djelovanje na cijelu okolinu te stvara ravnotežu u tijelu samoga planeta Zemlje.

Mnogi duhovno usmjereni ljudi koriste labirint kao jedan od načina povratka k sebi, odnosno sredstvo istraživanja svojega mjesta pod Suncem, svoje ljudskosti.2

Ova je knjiga napisana kao priručnik i izvor informacija o iz-gradnji labirinata. Jedan od ciljeva koji sam imao na umu je i poticanje što većega broja ljudi da prema svojim mogućnostima izgradi ili sudjeluje u izgradnji, a kasnije i u korištenju ovih značajnih obrazaca moći.

Iako se radi o pionirskim pothvatima, drago mi je reći kako u Hrvatskoj već postoje neki labirinti dostupni javnosti. Njihova izgradnja je rezultat djelovanja jednog manjeg broja entuzijasta.

Tako je na otoku Cresu, u okviru udruge Caput Insulae Beli, tijekom nekoliko prošlih godina izgrađeno čak sedam labirinata, uglavnom replike postojećih vrsta labirinata poput rimskog, kret-skog i drugih (http://www.caput-insulae.com/).

Centar Sirion na Jarunu je izgradio klasičan kretski labirint. Taj zagrebački labirint dizajnirao je njemački umjetnik i arhitekt Johannes Matthiessen, a završen je 2003. godine. Postoje i planovi o izgradnji labirinta u mjestu Baška na Krku. Nadam se da će do izlaska ove knjige oni biti i ostvareni.

Nakon izlaska moje knjige Sunčani labirint koja u obliku priče opisuje simboliku i primjenu labirinta sedam okreta (klasični 2 Zgodno sredstvo pronalaska labirinta je “Labyrinth locator” na Internetu, u sklopu stranica “Labyrinth Society”: http://wwll.veriditas.labyrinthsociety.org/locate-a-labyrinth

Labirinti i njihove tajne

53

labirint) te ga povezuje sa simbolom Sunca, neki su čitatelji pri-vatno izgradili takav labirint u svojim dvorištima i na imanjima.

Osobno sam sudjelovao u konstrukciji i gradnji nekoliko njih. U Centru za neokulturu, u okviru Udruge Umjetnost davanja u osmom mjesecu 2005. sagrađen je Venerin labirint ili Labirint stvaralaštva koji možete vidjeti na fotografiji.

Prvi Labirint energije ili Marsov labirint konstruiran je ispred ulaza u nakladničku kuću Dvostruka duga u devetom mjesecu 2006. Zbog manjka prostora to je najmanja inačica ovog labirinta sa samo tri staze i promjera oko tri metra.

I na posljetku, na malom i nenaseljenom otočiću Lupcu, između otoka Prvića i Zlarina, na izlasku iz Šibenskoga kanala, moj sin i ja od razbacanog smo kamenja konstruirali Labirint moći ili Sunčev labirint promjera oko desetak metara.

A.P. Kezele

54

Nadam se da će ova knjiga poslužiti kao pokretač izgradnje mnogih labirinata. Sa znanjem o njihovom značenju i iskustvom prolaza kroz njih koje će nesumnjivo rasti, uvjeren sam da će ve-lik broj ljudi biti privučen tajanstvenim obrascima moći te da će se oni sve više pojavljivati u našoj okolini.

55

Objašnjenja i napuci za uporabu ove knjige

U beskonačnoj knjizi o tajnama prirode, kako malo toga sam sposoban pročitati!

William Shakespeare

Mnogo je načina pomoću kojih možete imati dobrobiti od ove knjige. Naravno, iz nje ćete naučiti kako konstruirati

i upotrebljavati najsnažnije obrasce moći poznate čovjeku. La-birinti o kojima je riječ mogu unaprijediti i poboljšati vaš život. Uvjeren sam da ćete već pri prvom susretu s njima osjetiti nji-hovu snagu, baš kao što se to dogodilo meni i mnogim drugim zaljubljenicima u labirinte.

Prije nego što zaronite u čarobni svijet devet labirinata, proučite naputke koji slijede. Radi se o dodatnim objašnjenjima značajki labirinata, ali i napucima o tome kako pratiti ovu knjigu te kako kasnije u praksi upotrebljavati labirinte.

Raspon njihove uporabe je s jedne strane vrlo širok. Osim pri-jedloga koji ćete ovdje pronaći, svatko od vas može dodati neku osobnu notu labirintu koji ćete izgraditi u svom dvorištu ili na nekom vama bliskom mjestu. Također, iako s tehničke strane svaki labirint mora izgledati točno tako kako je navedeno u knjizi, moguće su mnogobrojne umjetničke i osobne intervencije. Svaki od labirinata može biti nešto drugačiji, napravljen od drugačijeg materijala, slijediti konfiguraciju terena na kojem je napravljan ili imati neke druge posebnosti koji ga razlikuju od istih labirinata na drugom mjestu.

A.P. Kezele

56

Zapravo, s vremenom sam shvatio da svakom labirintu pris-tupam kao živom stvorenju. Kao da postoji nešto osobno u svakom od njih - nešto po čemu bih mogao odrediti kojim od njih hodam, čak i u slučaju kad bih se nekim čudom ne znajući našao u nji-hovoj blizini.

Vidjet ćete i sami: čak i oni koji po svom svjetonazoru nisu bliski duhovnim temama, osjećaju neku vrstu začudnosti i ta- janstvenosti kad se nađu u labirintu. Njihova moć je gotovo opi-pljiva i teško da se može poricati. Pokušaji objašnjenja te moći mogu biti različiti, a zasigurno će se naći onih koji će ju proglasiti prividom. Ali, utjecaj labirinta na onog tko ga vidi, a još više na onog tko njime hoda, zasigurno je prisutan.

Na posljetku, labirinti mogu biti izvrstan i kvalitetan ukras vaše sobe, dvorišta ili javnoga prostora. Pristupite im na način koji želite, ali učinite ih dijelom svojega života. Vjerojatno ćete se iznenaditi količinom i snagom pozitivnih promjena koje će oni pokrenuti.

Čitanje i crtanje

Oh, kako je teško usmjeriti pozornost ljudi na svijet unutar njih!

Samuel Taylor Coleridge

Vjerojatno će među čitateljima biti onih koji neće moći izgraditi svoj vlastiti labirint. No, već samo učenje o značajkama svakoga labirinta, a posebice njihovo crtanje i konstrukcija može biti vrlo prosvjetljujuće iskustvo!

Moja prva preporuka glasi da ovu knjigu pratite uz poveću količinu papira i s olovkom pri ruci! Prvo naučite crtati sjemeni oblik svakoga labirinta, a zatim ćete već uhvatiti logiku pomoću koje se iz sjemenog oblika dobiva crtež labirinta.

Crtanje labirinata je gotovo jednako djelotvorno kao i hodanje njime. Nemojte propustiti prigodu za zanimljiv doživljaj djelova- nja obrasca moći. Na posljetku, najbolje ćete “osjetiti” labirint ako ga nekoliko puta nacrtate.

Labirinti i njihove tajne

57

Već prigodom crtanja obratite pozornost kako se kreće vaša ruka. Oblik labirinta zadan je njegovom strukturom. Međutim, labirinti koji se nalaze u ovoj knjizi imaju moj “okus”. Nije nužno da vaši labirinti izgledaju točno kao i moji. Primjerice, u kon-strukciji svojih labirinata sklon sam krivuljama i oblim oblicima. Možda će netko biti skloniji četvrtastim potezima i ravnim crtama. Ili možda kombinacijama oblog i pravocrtnog. Najprije naučite koje su značajke pojedinog labirinta (sjemeni oblik, unutarnja struktura, broj staza i način kretanja), a zatim mu dajte svoj in-dividualni “okus”. Svaki labirint može biti zasebno umjetničko djelo.

Devet labirinata

Faraoni su nastali između bedara božanske devetorice.

Egipatski mit

Na nekoliko mjesta već sam spomenuo da se u ovoj knjizi radi o devet osnovnih obrazaca moći - dakle, o devet labirinata. Vri-jeme je da vam ih predstavim. Njihova imena su, kako slijedi:

• labirint moći• labirint osjećaja• labirint energije• labirint povezanosti• labirint znanja• labirint ljubavi i stvaralaštva• labirint života i smrti• labirint preobrazbe• labirint slobode.

Ali, oni imaju i drugačija imena - ona koja ih povezuju s pras-tarim znanjima o kozmičkim ritmovima, odnosno astrologijom. Na ovom mjestu neću uopće ulaziti u astrološke značajke labirinata. Zainteresirani će se već snaći i sami otkriti tu povezanost. Za one koji su upoznati s mojim radom na jyotishu, indijskoj astrologiji, posebice preventivnim mjerama, napomenut ću da konstruk- cija i hodanje labirintom može biti izvrsna upaja - preventivna

A.P. Kezele

58

mjera koja pozitivno djeluje na našu karmičku strukturu te može spriječiti opasnosti koje proizlaze iz nje, odnosno unaprijediti njezine pozitivne rezultate.

Ipak, u tekstu o labirintima spominjem njihove astrološke na-zive pa je u redu da ih spomenem i ovdje:

• Sunčev labirint• Mjesečev labirint• Marsov labirint• Merkurov labirint• Jupiterov labirint• Venerin labirint• Saturnov labirint• Rahuov labirint (labirint sjevernoga mjesečevog čvora)• Ketuov labirint (labirint južnoga mjesečevog čvora).

Labirinti se mogu upotrebljavati poput vedskih jantri, u ob-liku slike na zidu ili pločica s ugraviranim konturama labirinta. Da bi labirint poslužio kao preventivna mjera, mogu se koristiti njegove opće značajke koje ćete pronaći u daljnjem tekstu, ali je najbolje da se određen labirint (planet) dijagnosticira od strane stručnog astrologa kao “odgovoran” za određene pozitivne ili ne- gativne mogućnosti u našem životu. Na taj način smo sigurni da pristupamo upravo onom kozmičkom zakonu kojemu je najviše potrebno stvaranje ravnoteže.