kvalitetna_skola

8/13/2019 kvalitetna_skola

1/51

KVALITETNA KOLA

Matea Sigurnjak, Sanja Bori, Kristina Mirkovi, Marija Plea,

Antonija Stai Kopi


2/51

William Glasser

roen je 1925. godine Po zavretku studija kemije, usmjerio se na psihologiju 1948. godine stekao je diplomu iz klinike psihologije

upisao medicinski fakultet sa namjerom da postanepsihijatar

Godine 1953. stekao je lijeniku diplomu 1957. zavrio je specijalizaciju iz psihijatrije

1961. godine stekao je diplomu psihijatraDo sada je objavio preko dvadeset knjiga

1969.god. objavio svoju prvu knjigu o obrazovanju,Svaka kola moe uspjeti (Schools without Failure)


3/51

Kvalitetna kola

rad kole Apollo gdje je W.Glasser radio, temelji se na ovomtekstu u kojem pravi usporedbu izmeu nastavnika iposlodavaca u tvrtkama:

ef (boss) tjera na rad. Voditelj (leader) vodi. ef se oslanja na autoritet. Voditelj se oslanja na suradnju. ef govori: >>Ja.>Mi.


4/51

USPJENO POUAVANJE VJEROJATNOJE NAJTEI POSAO NA SVIJETU

ne shvaamo kako je teko uspjeno pouavati

Uporno smatramo da bismo nastavnike mogli prisiliti da bolje

rade kad bismo se prihvatili posla i zaista zapeli.

Gotovo svi ljudi imaju pogrene zamisli o pouavanju

Oni ne shvaaju kako je biti uspjean nastavnik modanajtee zanimanje u naem drutvu

Uspjean nastavnik jest onaj tko uspije uvjeriti ne polovicu ili, nego sve njegove ili njezine uenike da u koli kvalitetnoradi

Pouavanje je teko jer je i slabo plaeno


5/51

Nastavniko zvanje je teko jer nema odnosa izmeuuspjenosti nastavnikova rada i plae koju prima

nema neposrednog novanog poticaja za ulaganjevremena i truda za bolje obavljanje tog posla. Pouavanje je teko i u najboljim uvjetima, a kad se

nemaju na umu potrebe uenika i nastavnika, jo je tee pai nemogue.

Sve metode pouavanja koje zanemaruju potrebenastavnika ili uenika osuene su na neuspjeh.

Veina je ljudi postala svjesna kako tome plaamo cijenu upoveanu broju uivalaca droge, maloljetnih delikvenata,

trudnih maloljetnica. A to su tek najuoljiviji problemi. Pouavanje je teak posao koji valja primjereno nagraditi, anastavnik se mora itavog radnog vijeka usavravati. Svemanje od toga nije dovoljno.


6/51

POTREBNO NAM JE VODITELJKO UPRAVLJANJE BEZ

PRISILE- OD PROSVJETNIH VLASTI DO NASTAVNIKA

efovsko upravljanje nije dobro jer ograniava i kvalitetu posla iproizvodnost radnika.

izaziva nedisciplinu koju elimo sprijeiti efovsko upravljanje vie usmjereno na potrebe efova nego

radnika; toliko oito da su mnogi efovi shvatili kako efovskoupravljanje ima negativan uinak.

U obrazovanju uvijek postoji strah kako e uenici savladatimanje gradiva posvetimo li se previe kvaliteti. efovsko upravljanje teko je pobijediti, jer u veini kola ima

dovoljno uenika voljnih raditi Uspjeh tih uenika je rezultat obiteljske sredine iz koje

potjeu.


7/51

kole uglavnom rjeavaju probleme neposlunih uenikaefovskim pristupom i metodama prisile i vrste ruke.

U veini kola podosta je uenika koji ne ue i ne potujupravila.

Nastavnici koji su frustrirani skloni su zahtijevati kazne zatakve uenike-neradnike.

Ne shvaaju da su mnogi uenici otvrdnuli na teograniene kazne i vie ih se ne boje.

Neprijateljski odnos izmeu nastavnika i uenika, tolikopoguban za kvalitetu, brzo se razvije u koli. Prema djetetu koje ne uini to mu se kae postupa se

strogo ve u prvom razredu i tada poinje prisila djetetu postaje najvaniji otpor, poinje osobna borba za

mo izmeu nastavnika i uenika, a obrazovanje postajenevano. Gotovo je nemogue prisiliti uenike da puno ue i

kvalitetno rade kad kolu smatraju beskorisnom. Umjesto prisile potrebno je puno kreativnosti i strpljenja, a i

jednoga i drugoga esto nema dovoljno.


8/51

W.Gasser u knjizi objanjava kako Demingove zamisli uneiskrivljenom obliku uvesti u nae kole da bi se sadanjielitistiki sustav, prema kojemu je tek mali broj uenika

ukljuen u kvalitetan rad, zamijenio sustavom u kojem bigotovo svi uenici radili kvalitetno.

Nasuprot prisili kao jezgri efovskog upravljanja, uvjeravanje irjeavanje problema najvaniji su za filozofiju voditeljskog

upravljanja. Prema Demingovim rijeima:

1.rukovoditelj se mora pobrinuti da djelatnici imajubudunost (Drutvo je odgovorno kolama upravljati tako

da gotovi svi uenici dobiju kvalitetno obrazovanje

2.djelatnici rade u sustavu ; rukovoditelj radi na sustavu.(to znai da je uprava odgovorna za poboljanje sustavavie od nastavnika)


9/51

etiri su temeljna elementa voditeljskogposla:

voditelj ukljuuje djelatnike u raspravu o kvaliteti odreenogposla i vremenu potrebnom kako bi se obavio pa radnicimogu rei svoje prijedloge. Voditelj neprestano nastojiprilagoditi poslove sposobnostima i potrebama radnika.

voditelj pokazuje ili stimulira posao kako bi radnik koji gaobavlja tono vidio to rukovoditelj oekuje. Istodobno, odradnika se neprestano trai miljenje o mogunimpoboljanjima.

voditelj trai od radnika provjeru ili ocjenu kvalitete vlastitograda. Pritom se podrazumijeva kako voditelj priznaje da oniznaju kako oni znaju proizvesti visokokvalitetni rezultat pae ih zato sluati.

voditelj radnicima olakava rad, pokazujui im kako je uiniosve da bi im osigurao najbolji alat i radne uvjete te srdano,

prisno okruenje lieno prisile.


10/51

Razlika izmeu nastavnika-efa i nastavnika-voditelja nasatu algebre koji mnogi uenici teko savladavaju

Nastavnik-ef odreuje radne zadae na koje uenik ne moe utjecati. Uenicidobivaju prolaznu ocjenu postignu li na testu minimalan broj bodova. Mnogiuenici ipak ne poloe test jer ne uspiju ostvarit minimalan broj bodova.

Nastavnik-voditeljpoeo bi nastavu razgovorom o algebri, njezinu odreenjui objasnio zato se nju pouava i kako e uenicima posluit u ivotu.

Zakljuio bi kako svaki uenik koji se potrudi moe dobro nauiti algebru. Odgovorivi na sva pitanja nastavnik-voditelj bi objasnio kako e se rad

uglavnom voditi u malim suradnikim skupinama Istaknuo bi potom kako svrha nije rijeiti zadatke, ve da svi shvate algebru. Pisali bi se pokusni testovi,a zavrni testovi kad uenici odlue da su spremni.

Uenici koji su dobro rijeili testove ili bi dalje, a oni koji nisu nastavili bi uiti natestovnom materijalu dok ga ne savladaju. Nitko dakle ne bi prelazio na novo nastavno gradivo dok ne bi dobro shvatio

staro.

Otkrit u poetku tko nee moi zadovoljit mjerila jednogodinjeg kolegija iponuditi mu dvogodinji u koji bi se mogli prebaciti sporiji uenici.

Kvaliteta bi se zadrala i u sporijem kolegiju. Razlika ne bi bila u kvaliteti nego u vremenu.


11/51

Najvanija je razlika izmeu rukovoditelja efova i rukovoditelja-voditelja u njihovom shvaanju motivacije.

efovi odbijaju prihvatit injenicu da ne mogu >>motivirati>natjerali


12/51

pokuava stvoriti radnu sredinu koja je topla, srdana, prisna ipotpuno liena prisile. Uenici brzo shvate kako taj nastavnik nijeprotiv njih i ne pokuava zadovoljiti svoju potrebu za moi time toe im nareivati.

Nastavnik-voditelj objanjava kako je jedina svrha ocjena pokazati

to uenici znaju. Slaba ocjena ne znai neuspjeh; ona znai da uenik jo nije

dovoljno nauio. Do zavrne ocjene sve su ocjene privremene:svaka loa ocjena dotad se moe i treba biti popravljena.

Nastavnike-voditelje kritizirat e se zbog este buke u razredu,manjka discipline u razredu.

Kritizirat e ih i zbog toga to im je suvie stalo i rei im kako jeprevie osobnog uivljavanja neprofesionalno.

Upozorit e ih da misle na zavrne testove i razlome predmetnumateriju kako bi uenici postigli bolji uspjeh na testovima, iakotakav pristup nee zainteresirati vie od polovice uenika.

NASTAVNIK-VODITELJ


13/51

SVIJET KVALITETE

svijet kvalitete najvaniji je dio naeg ivota Razlog zbog kojeg mnogi uenici ne rade marljivo je u tome

to u svojem svijetu kvalitete nemaju sliku kolskog rada. Ne uspijemo li njima upravljati tako da ih uvjerimo kako kola

spada u taj svijet, neemo rijeiti problem naih kola. Dobar nastavnik-voditelj moe postati vana slika u naem

svijetu kvalitete, jer nas ui kako preivjeti, postaje namdobrim prijateljem, smije se s nama i prua nam slobodu dauimo kako mi smatramo da je najbolje.

Budui da veina uenika ima nastavnike-efove i ne smatrajuda su vani ili da su odgovorni uiniti ono to se od njih trai, usvoj svijet kvalitete nee pohraniti ni nastavnika ni gradivo


14/51

to uenici cijene kod nastavnika-voditelja:

Zanimaju ga uenici i nastavna graaesto s njima vodi razredne rasprave

Kontaktira s njima na njihovoj razini: nepostavlja se iznad njih i uenicima je snjime ugodno razgovarati

Ne prijete

Ne kanjavajuPokuavaju biti zabavniPokuavaju ubacivat humor, raznolikost i

dramu u nastavu


15/51

KAKO DJELUJEMO: DOBRO SE OSJEAMO

KADA KVALITETNO RADIMO

Temelj dobrog voditeljskog upravljanja jeste odnositi se

prema drugima neprestano imajui na umu da ih nemoemo kontrolirati i da im moemo pruiti jedino onuvrstu informacija koja ima dobru ansu uvjeriti ih kako e

im posao koji traimo od njih biti ugodan kada ga uine Osjeaj ugode ima 2 obiljeja: kratkorono i dugorono

Nae djeovanje je kombinacija 4 komponenteponaanja: radnje, misli, osjeanja i fiziologije


16/51

KVALITETAN RAD U KOLI

Uenici se nee truditi ukoliko ne vjeruju da je ono to setrai od njih kvalitetno,odnosno ne dobiju jasnu ideju otome to je dobro obrazovanje i kako se moe postiibudu li radili to se od njih trai

Veina nastavnika uope ne misli na kvalitetu kada seobraa uenicima nego samo na ciljeve prosvjetnogsustava

Bitno je da uenici shvate da uenje nije za dobrobit

nastavnika,kolskog sustava,roditelja nego za njih same


17/51

OCJENE I DRUGE TEMELJNE ZNAAJKE

KVALITETNE KOLE

U kolama ocjene imaju dvije glavne svrhe:1.Obavijestiti uenike,njihove roditelje i drugezasinteresirane strane, npr.fakultete o uspjehu uenika2.Posluiti kao zamjena za plau.

Ocjene nedovoljan i dovoljan bi se zauvijek ukinule.Ocjena dobar bi postojala,ali bi bila privremena.Ocjena

vrlo dobar bi bila dokaz da su uenici unijeli kvalitetanrad u koli u svoj svijet kvalitete. Ocjena odlian bi bila

kao i do sada. A ocjenu odlian plus bi zasluili uenicikoji rade iznad kvalitete.


18/51

OCJENE I DRUGE TEMELJNE ZNAAJKE

KVALITETNE KOLE

PROPISANI TESTOVI POSTIGNUA - Izbacili bivanjska mjerila uinkovitosti

EVIDENCIJA REZULTATA, STATISTIKA I IZOBRAZBA

NASTAVNIKA - Vodili bi statistiku napreduje li ili

nazaduje organizacija po kvaliteti

POTREBA ZA UZORIMA - Izradili bi visokokvalitetne

vrpce-pokazatelj visokokvalitetnog nastavnika

DOMAA ZADAA U KVALITETNIM KOLAMA

Izbacili bi obavezne domae zadae KURIKULUM - Nema nieg loeg u kolskom

sustavu,loa je naa nesposobnost da uvjerimo uenikeu dobro i kvalitetno uenje


19/51

STVARANJE PRIJATELJSKIH ODNOSA

Najgore je kada uenici ne potuju svoje kolege iprofesore i ometaju nastavu

Da bi to sprijeili morate biti nastavnik-voditelj koji neovisi o pravilima nego se oslanja na to da stvori

okruenje u kojem vlada pojam utivosti

Tada e svi dijeliti uspjeh,suradnja e se poveati,aborba za mo i uope pitanje moi e nestati i na tajnain e se rijeiti jedan od veih problema obrazovanja


20/51

STVARANJE PRIJATELJSKIH ODNOSA

"PRIJATELJI" DOBROVOLJCITei problem je kad senastavnici susretnu sa asocijalnim uenicima koji gotovoda i nemaju prijatelja u koli. U takvim situacijama supotrebni odrasli "prijatelji" dobrovoljci koje bi nastavnik

trebao regrutirati u svojoj mesnoj zajednici. Tek tada e tiuenici poet razmiljat o tome da vrate kolu u svojsustav vrijednosti

KOLSKI KOLEGE-SAVJETNICI - Dobrovoljci ne

moraju iskljuivo biti odrasle osobe,to mogu biti i uenici."Nama je stalo" je snana poruka i temelj kvalitetnogobrazovanja koju ete tada poruiti


21/51

KAKO RJEAVATI PROBLEM NEDISCIPLINE

Nastavnci-voditelji moraju nauiti to uiniti da seneposlune uenike ne kazni,ali da im se stanje ipakpopravi te uenik prihvati rad u razredu. Takoer ne bitrebali zvati njihove roditelje osim ako im nemaju to

dobro za rei ili pak ako uenik ima ozbiljnijihproblema,ali tada bi tom razgovoru i uenik trebao bitiprisutan. Na taj nain e svi uspjeti u rjeavanjuproblema


22/51

KAKO RJEAVATI PROBLEM NEDISCIPLINE

DJELOTVORNO RJEAVANJE PROBLEMA UENIKAKOJI OMETAJU - Problem ete rijeiti ukoliko uenikupoklonite pozornost koju eli privui,a koja mu je modapotrebna. A kako vaa nastava zadovoljava

potrebe,uglavnom neete morati nita rjeavati. Kada seuenik jednom smiri sigurno e potvrditi da se to vienee ponoviti

KAKO POSTUPATI S UENICIMA OD KOJIH SEZAHTJEVA DA NAPUSTE RAZREDPrvo to morateuiniti kada krenete rjeavati njegov problem jestupozoriti ga da je on odabrao ne suradnju. Zatim bi

trebali sasluati uenika,posavjetovat ga kako dalje tenastojati to prije vratiti uenika u razred


23/51

KAKO STVORITI KVALITETNU KOLU

OBUAVANJE O TEORIJI KONTROLE - Kada seodredi svrha,dio osoblja koji se slae s tom svrhom i elipoetak pretvorbe u kvalitetnu kolu mora se dobroupoznati s postavkama teorije kontrole i realiteta terapije

SAMOOCJENA UENIKA - Samoocjena smanjuje

potrebu za prisilom,a kada se uenici ponusamoocjenjivati i bolje raditi i profesori e imati manjeposla i bit e bolji voditelji

KAKO SVE UENIKE UKLJUITI U KVALITETNO

UENJE - U svakoj koli postoje uenici koji ne radenikako,a kamoli kvalitetno.Morate uvesti posebne

programe za neuspjene uenike-organizirajte posebnemomadi kvalitetnih koji e suraivati s ovakvim

uenicima i pomagati im da dou do kvalitetnog rada


24/51


POETAK UKINUA PRISILE I KRITIZIRANJA - Da binastavnici uope poeli s promjenama i pripremom zakvalitetnu kolu,prvo bi trebali ukloniti prisilu iz svega torade

SURADNIKO UENJE Je metoda pouke i uenjakoja odlino zadovoljava potrebe i bez koje je kvalitetnukolu nemogue ostvariti

UPRAVLJANJE KVALITETNOM KOLOM - Trebao bi

postojati upravni odbor sastavljen od uenika,nastavnikai roditelja, a na njemu bi se raspravljalo o svim vanimpromjenama u upravljanju kolom

ISKAZNICE - ljudi koji se znaju bolje surauju i bre sesprijatelje


25/51


NAGRADE ZA USPJEHObzirom da e se kvalitetarada poveati jer e uenici i nastavnici bolje suraivatitrebalo bi uvesti i nagrade ovisno o tome koliko se neka

kola pribliila ciljevima kvalitete (u odnosu na

prologodinje rezultate). Dakle ukoliko su postignuti ti ciljevi kvalitete Deming

smatra da bi se 75% novane nagrade dalonastavnicima,a 25% uenicima. Upravni odbor kole biodluivao kako potroiti novac


26/51

NASTAVNIK U

KVALITETNOJ KOLI


27/51

Nastavnici kvalitetne kole vode, nikad neefuju

Ova knjiga namjenjena je nastavnicima zaposlenima u

kolama gdje postoji veliko zanimanje za koncepcijukvalitetne kole

Prije no to neka kola postane kvalitetna, ravnateljtreba nastavnike uvjeriti da je spreman prijei na novisustav upravljanja voenjemtime to e on osobnoprestati efovati

Nastavnici moraju i upravljati i pouavatiuenike

Prva zadaa nastavnika je ta da im protumae to jekvaliteta te da su za kvalitetan rad sposobni


28/51

Trebate se rijeitiuobiajenogetverokutnog rasporedaklupa u redove i sloiti ih

ukrug s vama kao dijelomtog kruga

Svrha je takvog krunograsporeda da u svakom

trenutku moete privuinjihovu pozornost


29/51

Nastavnik kvalitetne kole jeprofesionalac

Nastavnik-profesionalac ne trazi od uenika da radenekvalitetno, pa u kvalitetnoj koli nema uenja injenicanapamet

U naim se kolama od uenika ne trai kvalitetan rad,

jer se nastavnicima i uenicima efuje U tradicionalnoj se koli prema nastavnicima ne odnose

kao prema profesionalcima. Svatko-upravno osoblje,kolski odbor, ministarstvo govori nastavnicima to eliod njih, kako to moraju uiniti i kako e ih se ocjenjivati

Iz kvalitetne bi kole trebalo izbaciti obveznu domauzadau jer rijetki su uenici koji napiu kvalitetnudomau zadau kad je obvezatna


30/51

est uvjeta za kvalitetu

1.Razredna sredina mora biti ugodna i poticajna

2.Od uenika treba traiti da rade iskljuivo netokorisno

3.Od uenika se uvijek trai da rade najbolje to mogu

4.Od uenika se trai da ocjenjuju i poboljavaju svoj rad

5.Kvalitetan rad uvijek godi

6.Kvalitetan rad nikad nije destruktivan


31/51

Uenici vas moraju poznavati i voljeti

Teorija izbora kae da emo puno raditi za one do kojihnam je stalo (pripadanje), za one koje potujemo i kojipotuju nas (mo), za one s kojima se smijemo (zabava),za one koji nam doputaju misliti i djelovati za sebe

(sloboda) i za one koji nam pomau odrati se na ivotu(preivljavanje)

U skladu s tim spoznajama nastavnici u kvalitetnoj kolipotrudit e se da ih uenici upoznaju


32/51

Kad vas uenici upoznaju i oni e otkrivati vie o sebi.Tako ete i vi i oni postajati bliskiji, a ta je bliskostpotrebna elite li ostvariti prvi uvijet za kvalitetu

U prvih nekoliko mjeseci rada s uenicima trebate

objasniti uenicima:1.Tko ste

2.Za to se zalaete3.to ete od njih traiti

4.to od njih neete traiti5.to ete za njih uiniti6.to za njih neete uiniti


33/51

Nastavnici kvalitetnih kola pouavajukorisne sposobnosti

U skladu s drugim uvjetom kvalitete (rad mora biti

koristan) i s petim (rad uvijek mora biti radost), ni od

nastavnika ni od uenika kvalitetnih kola nikad se ne bitrailo da rade neto beskorisno

U kvalitetnoj koli vaa je zadaa objasniti uenicimakorisnost onoga to traite od njih


34/51

SPOSOBNOSTI NASUPROT INJENICA

Sposobnosti nam slue, injenice znamo Kvalitetne kole ue temeljne sposobnosti: govor,

itanje, pisanje, raunanje, rjeavanje problema injenice se nee pouavati ako ne spadaju u jednu ili

dvije od sljedee etiri kategorije koje su poredane povanosti:1. injenice neposredno vezane za neku ivotnu

sposobnost

2. injenice koje uenici ele nauiti3. injenice koje nastavnik dri posebno korisnim4. injenice potrebne za studij


35/51

POUAVANJE SPOSOBNOSTI

itanje

Pisanje

Raunanje i matematika

Govor

Rjeavanje problema


36/51

Pouavanje korisnih injenica u srednjojkoli

Najlake se moe oderditi to zadovoljava neku injenicutako da se upitate: Moe li nam ta injenica posluitisada ili u doglednoj budunosti?

U kvalitetnoj srednjoj koli valja nastaviti povezivatiznanja sa sposobnostima

Nita se nee uiti napamet! Uenike e se iskljuivopouavati kako se sluiti injenicama


37/51

Kvalitetan rad u koli

Svrha kvalitetne kole je da svi uenici sve viekvalitetno rade u koli. Uvjet za to je da uenici voleraditi to se od njih trai. To e se ostvariti kada inastavnici i uenici zajedno zadovolje prva etiri uvijeta

za kvalitetan rad Posao nastavnika je da uvjere uenike da se jo vie

potrude. Za to je potrebno strpljenje, vano je da im sene prigovara i ne prijeti

Potrebno ih je uvjeriti da sami ocjenjuju svoj rad.

Samoocjenjivanje je jedini nain da se prevlada radnaetika tradicionalnog uenika: Obavi to bre, dobijeljenu ocjenu i tjeraj dalje.


38/51

Za uenike je najvanije da prestanu misliti kako kolaide u irinu, treba ih usmjeriti neka povjeruju da ideprema kvaliteti. Kako se kvaliteta uglavnom moepostii suradnjom, neprestano ih treba poticati da si

meusobno pomau i trae pomo od nastavinka ilinekoga drugoga

Kvaliteta je rijetko aktivnost tipa uradi sam

Uenici se natjeu sami sa sobom jer pokuavaju

poboljati svoj rad


39/51

Pouavanje neakademskih umijea

Iskustvo pokazuje da e svakog tko pokua promijenitiukorijenjeni sustav naui to traimo ili emo te kaznitibrzo optuiti da je preblag u najvanijim kolskimpredmetima

Teorijski predmeti nee biti vaniji ili manje vani odumjetnosti, nego e kvaliteta biti najvanija

Zbog isticanja vanosti koristi i kvalitete, kvalitetnu ekolu sve vie uenika smatrati dobrom ulaznicom za

fakultet ili zaposlenje


40/51

Usporedno vrednovanje

Za mnoge je uenike proi na testu postalo vanije oduenja

Kada uenici ponu kvalitetno raditi, nestat e potrebada ih se rangira, jer je to bolan proces

Kako bi uvjerili uenike da kvalitetno rade, moramo ihukljuiti u ocjenjivanje vlastita rada usporednimvrednovanjem


41/51

Poveanje razrednog osoblja

Idealan omjer za kvalitetnu nastavu je jedan nastavnik

na malu skupinu uenika. Potrebno je puno viepojedinanoga rada sa uenicima elimo li ih uvjeriti dase samovrednuju, poboljavaju svoj rad i ponavljaju taj

postupak dak ne postignu kvalitetu Uvoenje suradnika u nastavu:

Nai uenici

Uenici iz drugog razreda ili kola

Studenti Odrasli dobrovoljci


42/51

Pouavanje uenika o teoriji izbora

Dobro je da uenici znaju teoriju izbora; To je korisnoznanje koje prua osjeaj nad vlastitim ivotom to sebez te teorije ne moe postii

Ve bi u vrtiu odgajatelji trebali objasniti pet temeljnihpotreba te pojam svijeta kvalitete

U prvom razredu uenici trebaju nauiti to je djelovanje

Zadaa u kvalitetnoj koli je nauiti uenike da njihovodjelovanje nije posljedica dogaaja koji su prethodili,

nego onoga to im se dogaa u glavama svaki jenjihov postupak njihov izbor


43/51

KVALITETNA KOLA UHRVATSKOJ

Nastala je kao program 1990. u Rijeci.

S godinama je prerasla u cjeloviti

edukacijski sustav koji je okupio niz vrsnih

strunjaka s podruja obrazovanja,socijalne skrbi i zdravstva, te danas inivrsto povezanu programnu zajednicu

Kvalitetna kola Hrvatska definirasvoju MISIJU:


44/51

nadahnuto, inovativno i dosljedno

pouavati ideje teorije izbora kojeobjedinjavaju kvalitetnu kolu isuradniko voenje na nain da onepoveu pojedince i organizacije ipotaknu ih na unapreivanje kvaliteteu osobnom i profesionalnom ivotu.


45/51

SURADNJA KVALITETNE KOLE SINSTITUCIJAMA U HRVATSKOJ

Od 1990. do 1998. godine djeluje kao

jedan od programa psihosocijalne podrkeu podrujima koja su bila posebno

ugroena ratnim zbivanjimaOd 1998. godine priznata je kao program

strunog usavravanja Ministarstva

znanosti, obrazovanja i porta i Zavoda zakolstvo Republike Hrvatske


46/51

Program surauje s Filozofskim fakultetomu Rijeci, razliitim udrugama i istaknutimpojedincima na podruju odgoja i

obrazovanja.

Program Kvalitetna kolaHrvatska s osobitim zanimanjem prati

istraivanja u podruju neuroznanosti.


47/51


48/51

Program Kvalitetna kola Hrvatska dobrusuradnju ostvaruje s Udrugama i

pojedincima koji promiu ideje kvalitetne

kole iz Kanade, Irske, Velike Britanije,Italije i Slovenije.


49/51

KVALITETNA KOLA HRVATSKAOSNOVNI OBRAZOVNI PROGRAMI

Temeljni program se izvodi kao edukacija

u 4 faze:

I. FAZA - FAZA POJEDINCA

II. FAZA - FAZA SUSTAVA

III. FAZA - KOOPERATIVNO

VREDNOVANJEIV. FAZA - PROCESNA SUPERVIZIJA


50/51

ZAKLJUAK

Stvaranje takve kolske zajednice iji seidentitet oblikuje procesom kontinuiranog

dogovaranja uitelja, uenika i roditelja

Kvalitetna kola je sustav u kojem uitelji,uenici i roditelji udrueni idejamaprijateljstva, odgovornosti i kvalitete

surauju na postizanju obrazovnih iodgojnih ciljeva


51/51

Literatura:

W.Glasser: Kvalitetna kolaW.Glasser: Nastavnik u kvalitetnoj koliwww.udruga-hurt.hr/teorija/kvalitetna-skola

www.kvas.hr

www.wikipedia.org

Sustipan.pujanke.hr/unicef/kvalitetna_skol

a.htmwww.multilink.ht/ri-kvas
http://www.udruga-hurt.hr/teorija/kvalitetna-skolahttp://www.kvas.hr/http://www.wikipedia.org/http://www.multilink.ht/ri-kvashttp://www.multilink.ht/ri-kvashttp://www.multilink.ht/ri-kvashttp://www.multilink.ht/ri-kvashttp://www.wikipedia.org/http://www.kvas.hr/http://www.udruga-hurt.hr/teorija/kvalitetna-skolahttp://www.udruga-hurt.hr/teorija/kvalitetna-skolahttp://www.udruga-hurt.hr/teorija/kvalitetna-skolahttp://www.udruga-hurt.hr/teorija/kvalitetna-skolahttp://www.udruga-hurt.hr/teorija/kvalitetna-skola

Documents

kvalitetna_skola