V E S N A T U T I [

K U ] I C E Z A P T I C E

Javna ustanova za upravljanje zašti}enim prirodnim vrijednostima Karlova~ke županije 2008

3

Velik broj pti~jih vrsta koje se gnijezde u dupljama ili raznim pukotinama prihva}aju ku}ice za gnije`|enje. U Hrvatskoj se gnijezdi 50-tak vrsta duplja{ica ili poluduplja{ica, a ve}inu mo`emo privu}i na gnije`|enje u odgovaraju}e ku}ice.

Duplja[ice su ptice koje za gnije`|enje odabiru duplje u drve}u. Ulazni otvor u duplju malen je i veli~inom uglavnom odgovara veli~ini ptice - otvor je obi~no velik tek toliko da ptica kroz njega normalno prolazi. Duplja{ice su uglavnom ptice {umskih stani{ta, a najbrojnije su u starim {umama bogatim drve}em s dupljama. Duplja{ice su, na primjer: velika, plavetna, crnoglava i jelova sjenica, ~vorak, brgljez, djetli}i, `une, golub duplja{ i neke vrste sova.

Djetli}i i `une su jedine duplja{ice koje same u drve}u bu{e duplje za gnije`|enje.

Gnijezde se u dupljama koje kopaju naj~eš{}e u natrulim dijelovima stabala,

ali i zdravim mek{im vrstama drveta. O njima ovisi ~itav niz {umskih ptica, tzv.

sekundarnih duplja{ica (sjenice, muharice, sove, … ) koje nisu o mogu}nosti

same bu{iti duplje ve} za gnije`|enje koriste njihove napu{tene duplje.

Veliki djetli} je naš naj~e{}i djetli}. Naseljava razli~ite tipove {uma, vo}njake,

vrtove, parkove i šumarke. ^esta je stanarica kontinentalne Hrvatske, dok je u

priobalju rje|i. Hrani se uglavnom kukcima i njihovim li~inkama koje skuplja po

kori i ispod kore stabla. Zimi se tako|er hrani sjemenkama i plodovima. Polog

se sastoji od 47 jaja, a inkubacija traje 1013 dana. Na jajima le`e i mu`jak i `enka.

Mladi su sposobni za let sa 2024 dana starosti. Djetli}i i `une rijetko prihva}aju

ku}ice za duplja{ice. Ku}ice moraju biti ispunjene polieuranskom masom, osim

dijela neposredno uz ulaznu rupu i postavljene relativno visoko na deblo (na

minimalno 34 m visine).

KU]ICE ZA PTICE

Veliki djetli}, pti} u gnijezdu

Plavetna sjenica

foto

: Dav

or

]ik

ovi

}

foto

: Dar

ko P

od

rave

c

CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

UDK

TUTI[, Vesna Ku}ice za ptice / Vesna Tuti{ ; Zagreb : izdava~, 2008

ISBN 953-xxxxxxxxx

naslov KUĆICE ZA PTICE

autor dr. sc. Vesna Tutiš

izdava~ Javna ustanova za upravljanje za{ti}enim

prirodnim vrijednostima Karlova~ke županije

za izdava~a Darka Spudi}

urednica Vesna Tuti{

dizajn i grafička priprema GoreDesignGroup, Zagreb

tisak Kerschoffset, Zagreb

naklada 4000 primjeraka

Ovaj publikacija tiskana je u okviru projekta „[kole promotori

za{ti}enih prirodnih vrijednosti Karlova~ke `upanije“. Nositelj

projekta je Javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim

vrijednostima Karlova~ke županije.

Projekt je proveden u suradnji s Upravom {uma Podru`nica

Karlovac, Veleu~ili{tem u Karlovcu –Odjel lovstva i za{tite

prirode, turisti~kim zajednicama gradova i op}ina Karlova~ke

`upanije, Turisti~kom zajednicom Karlova~ke `upanije,

Gradskim muzejom grada Karlovca i Ekolo{kim dru{tvom PAN.

U provedbi projekta sudjelovali su u~enici i profesori iz jedanaest

{kola s podru~ja karlova~ke `upanije: O[ Kamanje iz Kamanja;

O[ Dragojle Jarnevi}, O[ Grabrik i Prirodoslovne {kole iz

Karlovca; O[ Katarine Zrinski iz Krnjaka; O[ Ivane Brli}

Ma`urani} i Gimnazije Bernardina Frankopana iz Ogulina; O[

Slave Ra{kaj iz Ozalja; O[ Skakavac iz Skakavca; Srednje {kola iz

Slunja i O[ @akanje iz @akanja.

Financijsku potporu projektu pru`ili su: Karlova~ka `upanija,

Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost i tvrtka

Holcim Hrvatska.

Zahvala autora:

Najtoplije se zahvaljujem Davoru ]ikovi}u, Borisu Debogovi}u,

Miroslavu Dev~i}u, Darku Ivanu Grlici, Davoru Krnjeti, Kre{imiru

Leskovaru, Ivici Loli}u, Kre{imiru Mandi}u, Darku Podravcu

i Vesni Zadravec {to su ustupili svoje fotografije te tako

omogu}ili da ova publikacija bude bogato ilustrirana.

Portalu www.ptice.net zahvaljujem se {to mi je preko

osobnih stranica autora olak{ao pronala`enje fotografija.

[umska crvenperka nastanjuje parkove, vo}njake, ve}e vrtove i otvorene {ume.

U Hrvatskoj je rasprostranjena u unutra{njosti, no nije osobito brojna. Hrani se

uglavnom kukcima (leptirima i njihovim gusjenicama te kornja{ima) i paucima.

U pologu je obi~no 5-7 jaja, a inkubacija traje 12-16 dana. Pti}i mogu letjeti u

dobi od 14-15 dana. Prihva}a razli~ite ku}ice – i ku}ice za duplja{ice i ku}ice za

poluduplja{ice. Vrlo su osjetljive na uznemiravanje.

[umska sova naj~e{}a je sova u

Hrvatskoj. [iroko je rasprostranjena.

Naseljava razli~ite tipove {uma,

parkove, vo}njake i naselja. Ne

gradi gnijezdo, nego se gnijezdi

u dupljama. Ako nema duplji,

gnijezdi se u napu{tenim gnijezdima

vrana, svraka, kobaca, vjeverica ili

{kanjaca, povremeno i na tavanima

ili u dimnjacima. U pologu je obi~no

3-5 jaja, inkubacija traje 28-30 dana.

Pti}i napu{taju gnijezdo u dobi od

25-30 dana, a za let su sposobni sa

32-37 dana starosti.

Stoga su u dana{nje vrijeme populacije mnogih duplja{ica smanjuju, a neke su od tih vrsta i ugro`ene, npr. planinski djetli}, golub duplja{, zlatovrana. Nedostatnost prirodnih duplji mo`emo, barem djelomi~no, nadomjestiti postavljanjem ku}ica za gnije`|enje koje ve}ina duplja{ica vrlo rado prihva}a.

U moderno ure|enim parkovima, vrtovima i vo}njacima stabala s dupljama gotovo da i nema, pa se u njima gnijezdi vrlo malo ptica duplja{ica – mnogo manje nego {to je optimalno s obzirom na koli~inu raspolo`ive hrane.

Uobi~ajene metode ure|ivanja {uma uklju~uju redovitu sje~u suhih i o{te}enih stabala pa je prirodnih duplji danas i u {umama malo.

Mali djetli}, mu`jak

Crvenrepka, mu`jak

[umska sova, mladi u gnijezdu

foto

: Dav

or

Krn

jeta

foto

: Dav

or

Krn

jeta

foto

: Dar

ko P

od

rave

c

4 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 5

poluDuplja[ice se gnijezde u dupljama ili u pukotinama u zidovima, strmim obalama, stijenama i sli~nim zaklonjenim mjestima, a neke katkada se gnijezde i na otvorenijim mjestima. Ulazni otvor u duplje ili pukotine u kojima se gnijezde poluduplja{ice obi~no je znatno ve}i od ptice. Poluduplja{ice su vjetru{a, ~iope, vijoglav, zlatovrana, mrka crvenrepka, pal~i}, crvenda}, gorska i bijela pastirica i dr.

Vjetru{a je na{ naj~e{}i sokol. Rasprostranjena je u cijeloj Hrvatskoj. Nastanjuje

otvorene predjele, mozai~ke seoske krajolike, a nalazimo je i u gradovima.

Hrani se prete`ito sitnim sisavcima, osobito voluharicama, krupnijim kukcima,

sitnim pticama i gmazovima. Ne gradi gnijezdo nego se gnijezdi u pukotinama

i rupama u stijenama i liticama, vi{im zgradama te u gnijezdima drugih ptica

(vrane, svrake i sl.). U pologu obi~no ima 3-6 jaja. Inkubacija traje 27-29 dana, a

pti}i mogu letjeti u dobi od 27-32 dana. Prihva}a poluotvorene ku}ice koje treba

postaviti visoko u kro{nju, na 4-5 m visine. Osobito rado prihva}a ku}ice na

otvorenim, poljodjelskim predjelima gdje nema mjesta za njihovo gnije`|enje.

Ku}ice tu mo`emo postaviti na stupove, na 2-3 m visine. Sa strane ku}ice za

vjetru{u dobro je pri~vrstiti pre~ku da bi odrasle ptice i pti}i mogli slijetati na nju.

Na dno ku}ice treba staviti gran~ica i suhe mahovine gotovo do razine ulazne

rupe.

Muharica je relativno malobrojna gnjezdarica Hrvatske. Hrani se kukcima,

prete`ito muhama, no lovi i p~ele, ose i leptire. Plijen uglavnom lovi u letu.

Gnijezdo gradi u pukotinama u drve}u ili zidovima. Godi{nje ima 1-2 legla. Polog

se sastoji od 4-5 jaja. Inkubacija traje 12-14 dana, a pti}i mogu letjeti u dobi od

12-16 dana. Katkad je mo`emo privu}i na gnije`|enje u poluotvorene ku}ice s vrlo

niskom prednjom stranicom.

Vjetru{a

Muharica fo

to: I

vica

Lo

li}

foto

: Kru

no

slav

Man

di}

Iako se ku}ice naj~e{}e izra|uju za sitne pjevice, sjenice, ~vorke, muharice i sl., ku}ice vrlo dobro prihva}aju i krupnije ptice, na primjer: {umska sova, jastreba~a, kukuvija, planinski }uk, sivi }uk, vjetru{a, ~avka, golub duplja{ i dr.

U naru{enim prirodnim uvjetima ~ak katkad i ptice koje normalno same bu{e vlastite rupe za gnije`|enje, npr. crna `una i veliki djetli}, prihva}aju ku}ice za gnije`|enje.

U suvremenu {umarsku praksu sve vi{e prodiru spoznaje o potrebi da se {umama gospodari tako da se {to vi{e zadr`i njihova prirodnost. Mnogo je ekonomi~nije i ekolo{ki opravdanije {umom upravljati tako da se duplja{icama osigura dovoljno mjesta za gnije`|enje, nego da se kontrola {tetnika provodi skupim i ~esto {tetnim kemijskim sredstvima.

Duplja{icama u vrtovima i vo}njacima pomo}i }emo tako da ne sije~emo stare vo}ke s dupljama, ali i postavljanjem ku}ica za gnije`|enje. Tako mo`emo pove}ati broj sjenica i drugih duplja{ica. Time doprinosimo ne samo za{titi tih ptica, nego i za{titi na{ih vo}njaka, povrtnjaka i cvjetnjaka od raznih {tetnika.

Ku}ice za gnije`|enje ptica mogu biti raznih oblika i izra|ene od razli~itih materijala. Va`no je da ku}ice one budu jeftine i jednostavne, ali ~vrste i kvalitetne. Primjenom jednostavnih shema prikazanih u ovoj bro{uri mo`emo napraviti mnogo kvalitetnih i funkcionalnih ku}ica.

Ku}ice za gnije`|enje izra|uju se naj~e{}e u nekoliko osnovnih modela. Modeli izra|eni prema prilo`enim crte`ima mogu se prilagoditi ve}ini ptica - mijenja se samo veli~ina ku}ice i veli~ina ulaznog otvora.

O veli~ini i obliku ku}ice, veli~ini otvora i stani{tu u kojem su ku}ice postavljene ovisi koje }e se vrste u njima nastaniti.

foto

: Kre

{im

ir L

esko

var

foto

: Dav

or

Krn

jeta

foto

: Dav

or

Krn

jeta

Velika sjenica

Gnijezdo kosa u ku}ici

^vorak u ku}ici

6 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 7

Duplja{ice su vrlo va`ne za normalno funkcioniranje {umskih ekosustava. To su uglavnom vrste koje se prete`ito hrane jajima, li~inkama i odraslim kukcima (djetli}i, sjenice) ili glodavcima (sove) te imaju va`nu ulogu u kontroli brojnosti vrsta koje se smatraju {tetnicima u {umama.

Da bi ptice mogle {tititi {umu od {tetnika, njihove populacije moraju biti brojne i stabilne. To se ostvaruje upravljanjem {umom tako da im se osigura dovoljno prirodnih mjesta za gnije`|enje. Zato se u {umi treba ostavljati ve}i broj su{aca i o{te}enih stabala. U mladim i srednjodobnim {umama, gdje nema dovoljno velikih stabala, postavljanje ku}ica pomo}i }e gnije`|enju duplja{ice .

Jedan par sjenica, na primjer, s prosje~no 8 pti}a u leglu, dnevno pojede oko

1000 li~inki. Tijekom svega 20 dana, koliko je pti}ima potrebno do izlijetanja iz

gnijezda, obitelj sjenica ulovi ~ak 20.000 li~inki.

PREMALA SLIKA

Velika sjenica

Mrka crvenperka, `enka

[umska sova

foto

: Mir

osl

av D

ev~i

}

foto

: Ves

na

Zad

rave

c

foto

: Dav

or

Krn

jeta

Ku}ica od dasaka za duplja{iceKu}ice je najbolje raditi od daska debljine 2 do 2,5 cm (najmanje 1,5 cm), koje }e pticama osigurati dovoljnu toplinsku izolaciju.

Po`eljno je da se ku}ice izra|uju od suhih dasaka, da nakon izrade ne bi su{enjem i stezanjem drva u njima nastale ne`eljene pukotine.

Leglo velike sjenice u ku}ici

foto

: Dav

or

Krn

jeta

Kad god je to mogu}e, s obzirom na materijal kojim raspola`emo, ku}icu treba «krojiti» tako da godovi budu postavljeni okomito – tako }e se ki{a lak{e slijevati s ku}ice i ona }e dulje trajati.

8 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 9

Plavetna sjenica na gnijezdu u ku}ici

Kos

foto

: Dav

or

Krn

jeta

Materijal za izradu ku}ica

Ku}ice se mogu izraditi od razli~itih materijala: drva, betona i sl. Zbog izvrsnih izolacijskih svojstava drvo je izrazito najbolji i naj~e{}i materijal. Dobre su sve vrste drva, meko i tvrdo, osim {perplo~e i iverice. Ku}ice se nipo{to ne smiju izra|ivati od metala i plastike jer ti materijali ne pru`aju nikakvu toplinsku izolaciju. Od plastike se mogu na~initi neki dijelovi ku}ica – npr. krov. Naj~e{}e se izra|uju ku}ice od dasaka, ali izvrsne su i ku}ice od {upljih ili punih trupaca.

Omiljena stani{ta plavetne sjenice listopadne su {ume, `ivice, vrtovi, parkovi. Hrani se kukcima i paucima, a zimi i

sjemenkama. Gnijezdo gradi u dupljama, rupama u stupovima, zidovima i sl. Obi~no ima jedno leglo godi{nje. U pologu je

naj~e{}e 10-12 jaja. Inkubacija traje 13-16 dana. Na jajima le`i samo `enka koju za to vrijeme hrani mu`jak - i vi{e od 1000 puta

u istom danu. Mladi mogu letjeti s 16-22 dana. Rado naselja ku}ice za duplja{ice i uz veliku sjenicu vjerojatno }e biti naj~e{}i

stanovnik u na{im ku}icama.

Kos je {iroko rasprostranjen u Hrvatskoj. Obitava u razli~itim {umama i {ikarama, kao i u drugim stani{tima s barem malo

grmlja: parkovima, vrtovima, vo}njacima, naseljima. Hrani se kukcima, gujavicama i pu`evima, a tako|er i razli~itim bobicama

i vo}em, ponajvi{e u jesen i zimu. Gnijezda grade uz debla manjih stabala ili u grmlju, ~esto i na zgradama, ogradama i sl, a

povremeno i na tlu. Obi~no imaju 2-3 legla godi{nje. U pologu je 3-5 jaja, inkubacija traje 12-14 dana. Na jajima le`i `enka.

Pti}i su za let sposobni sa 13-19

dana, ali gnijezdo napu{taju dok

jo{ ne mogu letjeti. Kos katkad

prihva}a poluotvorenu ku}icu s

vrlo niskom prednjom stranicom.

Ku}icu trebamo postaviti na

skrovito mjesto – na zid ku}e ili

na ogradu obraslu grmljem ili

penja~icama. Ku}icu je dovoljno

staviti na 1-2 m visine. fo

to: K

re{i

mir

Les

kova

r fo

to: V

esn

a Za

dra

vec

Velika sjenica nastanjuje {ume, podru~ja obrasla ra{trkanim drve}em i grmljem,

parkove, vo}njake, vrtove i naselja. To je na{a najbrojnija i najrasprostranjenija

sjenica, gnijezdi se {irom Hrvatske. Prete`ito se hrani kukcima (osobito

gusjenicama i kornja{ima) te paucima, a zimi sjemenkama i plodovima. Gnijezda

gradi u dupljama, rupama u zidovima, u cijevima ograda i sl., a vrlo rado prihva}

a ku}ice za gnije`|enje. Naj~e{}e ima dva legla godi{nje. U pologu je obi~no 5 do

12 jaja. Inkubacija traje 12-15 dana, a pti}i su sposobni za let sa 16-22 dana starosti.

Rado prihva}a ku}ice za duplja{ice.

Ku}ica od trupaca za duplja{ice

Ku}ice izra|ene od trupaca imaju izvrsna izolacijska svojstva i osobito su korisne za sitne ptice, primjerice za sjenice. Vrlo su dopadljive i dobro se uklapaju u okolinu.

Te ku}ice mogu se izraditi iz komada prirodno {upljega drva ili iz klada ~vrstog, punoga drva. Za izradu takvih ku}ica mogu se rabiti i okrajci s korom koji ostaju pri piljenju debla, a koji se mogu nabaviti u pilani po povoljnim cijenama.

Izraditi ku}icu iz {upljega drva obi~no je lak{e, no valja paziti da se rade samo iz ve} sru{enih stabala ili grana. Pogre{no je posje }i {uplje stablo ili granu da bismo dobili materijal za izradu “zgod nih” ku}ica. Ru{enjem takvih stabala uni{tavaju se pri rodne duplje koje uvijek imaju prednost pred umjetno postavljenim ku}icama!

10 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 11

Leglo kosa u ku}ici

Velika sjenica Velika sjenica u ku}ici

Plavetna sjenica

foto

: Dav

or

Krn

jeta

Ku}ica od dasaka za poluduplja{iceKu}ica od dasaka za poluduplja{ice u osnovi je vrlo sli~na ku}ici za duplja{ice. Razlika je u jedino u tome {to te ku}ice imaju ve}e ulazne otvore – otvorena je polovica prednje strane ku}ice.

foto

: Dav

or

Krn

jeta

foto

: Ves

na

Zad

rave

c fo

to: V

esn

a Za

dra

vec

Krov

Krov je najbolje izraditi od tvrdoga drva koje je otpornije na vlagu i isu{ivanje. Ako krov radimo od mekoga drva mo`emo ga pokriti ljepenkom (ter-papirom), {to }e produljiti njegovo trajanje.

Najbolje je da krov natkriva prednju stranu i bo~ne stranice ku}ice tvore}i strehu, koja unutra{njost ku}ice bolje {titi za lo{eg vremena.

Dobro je da je krov ku}ice i nako{en tako da “pada” prema naprijed. Tako se osigurava otjecanje vode - voda se ne zadr`ava na krovu pa se on lak{e su{i i drvo manje truli, a manje je i proki{njavanje i vla`enje unutra{njosti ku}ice.

Nagib krova mo`e se osigurati tako da bo~ne daske ispilimo ukoso. To malo ote`ava izradu ku}ice. Drugi je na~in jednostavniji - ku}icu pri~vrstimo na deblo tako da visi prema naprijed. Ku}icu je potrebno blago nakositi prema naprijed i zato da se sprije~ilo padanje ki{e kroz ulaznu rupu.

Vijoglav je jedina djetlovka koja ne kopa duplje nego se gnijezdi u starim

dupljama ostalih djetli}a i drugim {upljinama u deblu. Obitava u otvorenim

{umama, vo}njacima, i parkovima. U Hrvatskoj je {iroko rasprostranjen.

Prete`ito se hrani mravima, ali lovi i druge kukce. Obi~no ima 1-2 legla godi{nje.

Polog ~ini 7-10 jaja. Inkubacija traje 12-14 dana, a perna}enje mladih 18-22 dana.

Rado se gnijezdi u ku}icama za duplja{ice.

12 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 13

Izrada kućice za dupljašice iz punog drva / Izrada kućice za sjenice

Za izradu ku}ice uzmemo kladu promjera drva od 23 cm i ispilimo je na potrebnu du`inu (oko 30 cm).

S jednog kraja klade otpilimo «kri{ku» {irine 2,5 cm. Ona }e poslu`iti za dno ku}ice.

Unutarnji dio dobivenih ~e tvrtina izre`emo tako da ostane vanjski dio trupca po-kriven korom debljine 4-5 cm.

1

5

4

3

2

6

7

8

9

Kladu raskolimo na dva dijela.

Na popre~nom presjeku klade najbolje je nacrtati smjernice za rezanje. U sredini klade nacrtamo kvadrat veli~ine 13x13 cm (mo`e i manji – 11x11 cm) {to }e odgovarati unutarnjim mjerama ku}ice.

Jednu od dobivenih ~etvrtina (to }e biti stra`nja

stranica ku}ice) ~avlima pri~vrstimo na

drvenu letvu dulju od visine ku}ice.

Svrdlom izbu{imo 3 ili 4 rupe kroz koje treba

zabiti ~avle. ^avle zabijemo tako da su glavice

s unutarnje strane.

Dobivene polovice raskolimo na pola.

U jednoj od dobivenih ~etvrtina (to }e biti

prednja stranica ku}ice) probu{imo rupu `eljenog

promjera (2,8 cm).

Na vrhu i na dnu dobivene ~etvrtine debla spojimo valovitim limovima za spajanje ili drugim tipovima spojnica u oblu ku}icu s dupljom.

Nakon spajanja ~etvrtina s donje strane

na ku}icu pribijemo dno, a na gornju stranu pri~vrstimo

krov tako da se mo`e prema potrebi otvoriti.

foto

: Kre

{im

ir L

esko

var

Vijoglav

Gdje?Ku}ice mo`emo postavljati u vrtove, vo}njake ili u {umu. Postavljamo ih u mirnije dijelove vrtova ili vo}njaka. Ku}ice ne smijemo postavljati u neposrednoj blizini hranilica za ptice – ptice koje dolaze na hranilicu uznemirivat }e ptice koji se poku{avaju gnijezditi. Hranilice ~esto privla~e i ptice grabljivice, {to dodatno ugro`ava ptice u tako smje{tenoj ku}ici.

Na koju visinu?Za ve}inu pjevica ku}ice je dovoljno postaviti na 1,5 do 2 m visine. U parkovima je po`eljno stavljati ku}ice iznad 2 metra da bi bile te`e dostupne. Vrste koji se gnijezde u poluotvorenim ku}icama (npr. kos, siva muharica, crvenda}) za gnije`|enje vi{e vole skrovita mjesta, pa je ku}ice za te ptice najbolje pri~vrstiti na drvo, zid ili ogradu obraslu biljkama penja~icama ili grmljem. Visina na koju je ku}ica postavljena manje je va`na od koli~ine pokrova. Crvenda}i se mogu gnijezditi blizu tla, a i visoko u br{ljanu. Neke vrste vole visoko postavljene ku}ice – npr. za djetli}e ku}ice treba postaviti na najmanje 3 do 4 m visine.

Broj i razmak između kućicaVe}ina pjevica teritorijalne su vrste, o ~emu treba voditi ra~una pri postavljanju ku}ica. Ako ku}ice postavimo previ{e gusto, mnoge }e ostati prazne. Dobro je prvo postaviti nekoliko ku}ica i ravnomjerno ih rasporediti, a zatim postupno izme|u njih dodavati nove ku}ice. Najbolje je ako je razmak izme|u ku}ica u vrtu oko 10-15 m, a u {umi ne{to ve}i, 25 m u bjelogori~nim i 40-50 m u crnogori~nim {umama.

Kamo okrenuti ulaz kućice?

Ku}ice treba postaviti na sjenovito mjesto, za{ti}eno od direktnoga sunca i vjetra tako da je ulaz zaklonjen od izravnih sun~evih zraka, jakog vjetra i ki{e. Nije dobro ako sun~eve zrake “tuku” izravno u ku}icu jer mo`e do}i do pregrijavanja.

Postavljanje kućica

Poljski vrabac {iroko je rasprostranjen u Hrvatskoj. ^est je u kontinentalnim

podru~jima, a rijedak u priobalju. Obitava uz naselja, po poljodjelskim

povr{inama, predjelima s ra{trkanim drve}em, u rijetkim otvorenim {umama.

Odrasle ptice hrane se sjemenkama i kukcima, ali pti}e hrane isklju~ivo kukcima

Gnijezda grade u dupljama, u rupama na zgradama i sl. Godi{nje imaju 1-3 legla.

U pologu je obi~no 3-6 jaja, inkubacija traje 11-14 dana, a pti}i mogu letjeti s 15-20

dana. Rado prihva}a ku}ice za duplja{ice. Dru`evni su – ~esto se gnijezde u

rahlim kolonijama pa stoga mo`emo postaviti vi{e ku}ica, jednu do druge.

14 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 15

Drenaža

Iako nagib krova i streha smanjuju mogu}nost ula`enja ki{e u ku}icu, za jakih i dugotrajnih ki{a voda mo`e prodrijeti unutra. Da bi se sprije~ilo zadr`avanje vode u ku}ici, treba osigurati drena`u, {to se posti`e bu{enjem rupa (promjera 6-7 mm) na dnu ku}ice.

Zaštita kućica

Gotove ku}ice mo`emo premazati kvalitetnim i za ptice ne{kodljivim sredstvom za za{titu drva na bazi vode (npr. Sadolinom), da bi se pove}ala njihova otpornost i osigurala trajnost. Ku}ice se premazuju samo s vanjske strane, a dio neposredno oko ulazne rupe najbolje je ostaviti nepremazanim. Nakon za{tite drva, ku}ice treba ostaviti nekoliko dana da se dobro provjetre i osu{e. Postavljaju se potpuno suhe ku}ice.

Mrka crvenrepka {iroko je

rasprostranjena u Hrvatskoj.

Primarno je gnjezdarica

stjenovitih planinskih predjela

gdje se gnijezdi po stijenama i

liticama. Prilagodila se `ivotu u

ljudskim naseljima te pro{irila

i u gradove, gdje se gnijezdi u

pukotinama pod krovovima

i u zidovima zgrada ili drugih

objekata. Hrani se uglavnom

kukcima, ali lovi i paukove te

gujavice. Obi~no ima 2 legla

godi{nje. U pologu je naj~e{}e 4-6

jaja, a inkubacija traje 13-17 dana.

Pti}i mogu letjeti u dobi od 12-19

dana. Prihva}a poluotvorene ku}

ice za gnije`|enje koje je najbolje

postaviti na ku}u, gara`u, {tagalj

i sl., najbolje neposredno ispod

krova.

foto

: Ivi

ca L

oli}

foto

: Ivi

ca L

oli}

Poljski vrabacMrka crvenrepka, mu`jak

Nakon ~i{}enja, ku}ice je najbolje nekoliko tjedana ostaviti otvorenim da bi se dobro provjetrile. Da bi se mogle ~istiti, ku}ice moraju se mo}i otvoriti, {to se naj~e{}e posti`e ugradnjom krova, dna ili stranice koji se mogu otvoriti.

Kada postavljati ku}ice?

Ku}ice mo`emo postavljati tijekom cijele godine, no najbr`e }e biti zauzete ako ih postavimo u jesen, a najkasnije u sije~nju. Mnoge potencijalne gnjezdarice (npr. sjenice i brgljezi) stanarice su, te ve} u velja~i i o`ujku izabiru teritorij za gnije`|enje.

Trebamo li u ku}icu dodavati materijal za gradnju gnijezda?

Ve}ina vrsta sama skupljaju materijal za gradnju svojega gnijezda te ku}ice za njih ostavljamo praznim. Iznimka su sove i vjetru{a koje same ne grade svoja gnijezda. U ku}ice namijenjene sovama dobro je staviti sloj suhog li{}a, sijena ili krupne piljevine.

^i{}enje i odr`avanje ku}ica

Ku}ice trebamo redovito ~istiti. Ako ~i{}enje zanemarujmo, nakon nekoliko godina one }e biti pune gnijezde}eg materijala i neprikladne za gnije`|enje. Najbolje ih je ~istiti odmah nakon gnije`|enja, a najkasnije u rujnu ili listopadu. Staro gnijezdo i materijal koji izvadimo iz ku}ica dobro je spaliti, {to }e pomo}i uni{tavanju parazita i njihovih jaja{aca. Dobro je da pri ~i{}enju nosimo gumene rukavice, jer neki paraziti ptica mogu ugristi i ~ovjeka, te uzrokovati crvenilo i svrbe`.

16 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 17

Pričvršćivanje kućica

Ku}icu treba pri~vrstiti na stablo tako da je stabilna i ne mo`e pasti. Mo`emo je pri~vrstiti `icom koju omotamo oko debla i ku}ice, ~avlima je pribiti za deblo ili objesiti na granu. Za pri~vr{}ivanje ku}ica najbolje je rabiti nehr|aju}u `icu, ~avle ili vijke. Povremeno treba provjeriti stoje li ku}ice jo{ uvijek ~vrsto te treba li `icu kojom je ku}ica povezna otpustiti da ne bi urasla u drvo.

Ako se ku}ica postavlja pribijanjem na deblo, dobro je na stra`nju stranu ku}ice (tj. stra`nju dasku) pribiti ~vrstu letvu tako da ona viri po 10 cm s gornje i donje strane ku}ice. Kroz dio letve koji viri iznad i ispod ku}ice ~avlima se ku}ica pri~vrsti za stablo. Tako ku}ica ne}e biti naslonjena na deblo i lak{e }e se su{iti, {to }e produ`iti njezino trajanje.

U vrtovima u kojima nema odgovaraju}ega drve}a za vje{anje ku}ica, ku}ica se mo`e pri~vrstiti na zid, stupove ograda i sl. Nastojite da to budu zasjenjena mjesta.

Ku}ice za duplja{ice najbolje je postaviti tako da stoje okomito ili blago nagnute prema naprijed da bi se smanjila mogu}nost da ki{a pada u nju. Ku}ice za poluduplja{ice dobro je nagnuti malo prema nazad, da bi se jaja i pti}i zadr`ali u stra`njem dijelu ku}ice.

foto

: Dar

ko Iv

an G

rlic

a

foto

: Bo

ris

Deb

og

ovi

}

Plavetna sjenica

A (cm) B1 x B2 (cm) C (cm) D (m)

L golub duplja{ Columba oenas 45 20 x 20 15 4 - 5

K }uk Otus scops 30 20 x 23 6 2,5 - 4

L mali }uk Glaucidium pa––sserinum 40 16 x 16 4-6 2 - 4

L planinski }uk Aegolius funereus 35 20 x 20 9 x 11

J sivi }uk Athene noctua 40 18 x 18 7 >1

K {umska sova Strix aluco 40 30 x 30 16 3 - 5

L jastreba~a Strix uralensis 50 40 x 40 18-20 5 - 7

J pupavac Upupa epops 25 16 x 16 6,5 > 1,5

J vijoglav Jynx torquilla 20 13 x 13 3,5 x 4,5 3 - 6

J mali djetli} Picoides minor 20 13 x 13 3,2 2 - 4

J crvenoglavi djetli} Picoides medius 30 13 x 13 4,5 >3

K veliki djetli} Picoides major 35 14 x 14 5 >3

L troprsti djetli} Picoides tridactylus 25 14 x 14 4,5 0,6 - 2,5

J crna `una Dryocopus martius 40 20 x 20 10 >3

J siva `una Picus canus 40 15 x 15 6 >3

J zelena `una Picus viridis 40 18 x 18 6 >3

J {umska crvenrepka Phoenicurus phoenicurus 25 13 x 13 3,5 2 - 4

K bjelovrata muharica Ficedula albicollis 20 13 x 13 2,8 2 - 3

J crnoglava sjenica Parus palustris 15 10 x 10 2,5 1 - 2

J planinska sjenica Parus montanus 15 10 x 10 2,5 1 - 2

J jelova sjenica Parus ater 15 10 x 10 2,5 1 - 2

L kukmasta sjenica Parus cristatus 15 10 x 10 2,8 2 - 3

K velika sjenica Parus major 20 13 x 13 2,8 2 - 3

K plavetna sjenica Parus caeruleus 15 10 x 10 2,5 2 - 3

K brgljez Sitta europaea 20 13 x 13 3,2 2 - 4

K vrabac Passer domesticus 20 13 x 13 3,2 2 - 3

K poljski vrabac Passer montanus 20 13 x 13 2,8 2 - 3

K ~vorak Sturnus vulgaris 20 13-20 4,5 3 - 5

K ~avka Corvus monedula 45 20 x 20 15 >5

A1 (cm) A2 (cm) B1 x B2 (cm) D (m)

K vjetru{a Falco tinnunculus 15 30 50 x 30 4 - 5

J gorska pastirica Motacilla cinerea 10 20 13 x 13

K bijela pastirica Motacilla alba 10 20 13 x 13 1 - 3

J vodenkos Cinclus cinclus 5 20 13 x 13

K pal~i} Troglodytes troglodytes 5 15 10 x 10 0,5 - 1

K crvenda} Erithacus rubecula 5 15 10 x 10 0,5 - 1

K kos Turdus merula 2,5 20 20 x 20 1 - 2

K mrka crvenrepka Phoenicurus ochruros 7,5 15 10 x 10 1 - 4

K muharica Muscicapa striata 2,5 10 10 x 15 2

D

18 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 19

Veli~ina ku}ice

Modeli ku}ica opisani u ovoj knji`ici zadovoljit }e ve}inu ptica. Mo`emo ih prilagoditi raznim vrstama mijenjaju}i veli~inu ku}ice i promjer ulaznog otvora. Savjete o veli~ini i dizajnu ku}ica navedene u ovoj knji`ice treba shvatiti kao osnovne smjernice za njihovu izradu. Ptice su oportunisti i prihvatit }e ku}ice koje dimenzijama pone{to odstupaju od onih navedenih u tablicama. Na primjer, ku}ica za duplja{ice s ulaznim otvorom promjera 28 mm pogodna je za plavetnu, veliku i jelovu sjenicu te poljskog vrapca. Ku}ica s ne{to ve}im otvorom (promjer 32 mm) pogodna je za sjenice i poljskog vrapca, ali i za brgljeza, malog djetli}a i vrapca. U malo ve}e ku}ice, promjera dna oko 17 cm, dubine 20-30 cm i s ulaznim otvorom promjera oko 50 mm naselit }e se vijoglav, ~vorak ili }uk.

Ho}e li neka vrsta ptice biti privu~ena u ku}icu, ne ovisi samo o tipu ku}ice i veli~ini ulaznog otvora nego i o njezinoj lokalnoj rasprostranjenosti i brojnosti. U tablicama su navedene ~este i {iroko rasprostranjene vrste u Hrvatskoj (ozna~ene sa J), lokalno rasprostranjene ili rijetke (ozna~ene sa K) te neke vrlo lokalno rasprostranjene ili vrlo rijetke vrste (ozna~ene sa L).

U tablicama nisu navedene mjere ku}ica za vrste kojima su potrebne posebno dizajnirane ku}ice, npr. za kratkoljunog i dugokljunog puzavaca ili kukuviju. Djetli}i i `une rijetko prihva}aju ku}ice. Bu{enje duplje je za ove vrste dio svadbenog rituala pa one prihva}aju samo ku}ice ispunjene poliuretanskom

pjenom, “nabijenom” piljevinom ili sl. Planinska sjenica }e tako|er prihvatiti samo ispunjene ku}ice.

@elite li postaviti ku}icu za neku od vrsta koje ovdje nije navedena ili imate dodatnih pitanja vezanih uz oblik, veli~inu ili na~in postavljanja ku}ica, slobodno se javite na adresu Zavoda za ornitologiju, rado }emo Vam pomo}i.

Za daljnje ~itanje preporu~amo:

Bolund, L. (1987): Nest Boxes for the Birds of Britain and Europe. Sainsbury Publishing Ltd., 250 pp.

du Feu, C. (1989): Nestboxes. BTO Guides 20. British Trust for Ornithology, Beech Grove, Tring, 72 pp.

du Feu, C. (2003): The BTO Nestbox Guide. BTO Guides 23. British Trust for Ornithology, The Nunnery, Thetford, 77 pp.

Ako ne poznajete dovoljno ptice i niste sigurni koja se vrsta ptica naselila u ku}icu koju ste postavili, pomo}i }e Vam vodi~ za odre|ivanje ptica Ptice Hrvatske i Europe koji je 1999. g. izdalo Hrvatsko ornitolo{ko dru{tvo.

Zavod za ornitologiju

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Gunduli}eva 24, 10000 Zagreb, tel.: 4825-402, 4825-400

vesna.tutis@hazu.hr ili zzo@hazu.hr

foto

: Ivi

ca L

oli}

Bijela pastirica

foto

: Ves

na

Zad

rave

c

Bijela pastirica

Mo`e ovdje neki kra}i tekst o

bijeloj pastirici? Ili da stavimo

drugu sliku?

Jesu li ku}ice koje mo`emo kupiti u trgovinama dovoljno dobre?

Na tr`i{tu postoje razli~ite ku}ice za ptice – neke su odli~ne, a druge su lo{e i neprikladne za ptice. Kvalitetu ku}ice mo`emo procijeniti slijede}i osnove preporuke u ovoj knji`ici: trebamo provjeriti je li drvo od kojih je ku}ica na~injena dovoljno debelo (najmanje 1,5 cm), je li dubina i veli~ina ku}ica odgovaraju}a za ptice kojima su namijene, mogu li se otvoriti da bi se mogle ~istiti i sl. Ako ku}ice za duplja{ice nisu dovoljno duboke, grabe`ljivci }e lak{e dohvatiti pti}e kroz ulaznu rupu, a i pti}i mogu ispasti iz gnijezda prije nego {to su sposobni za let.

Izbjegavajte ku}ice koje imaju puno ukrasa ili {tapi} za slijetanje ispred ulaza u ku}icu – to tako|er olak{ava grabe`ljivcima da do|u do sadr`aja ku}ice. Tako|er izbjegavajte ku}ice koje su `ivih boja i lako uo~ljive. Najbolju za{titu pticama pru`aju ku}ice koje se dobro uklapaju u okoli{. Ne kupujte ku}ice koje su na~injene od metala ili plastike. Nikada ne kupujte ku}icu koja je istovremeno i ku}ica i hranilica – to je pticama neprihvatljivo. U prodaji se mogu na}i i ku}ice na~injene od posebnog materijala, tzv. drvenoga betona. To su odli~ne i vrlo trajne ku}ice, no obi~no su i znatno skuplje nego ostale ku}ice.

[to ako ku}ice ostanu nenastanjene?

Postavljene ku}ice ptice katkad odmah zauzmu, ali ~e{}e one ostaju prazne godinu ili dvije dok se ptice na njih ne naviknu. Ako ku}ica niti nakon nekoliko godina nije zauzeta (3-4 godine za manje ptice, 6 ili vi{e godina za krupnije ptice) najbolje ju je premjestiti. Naj~e{}e ku}ice ostaju prazne zato {to su postavljene na mjesta na kojima su izlo`ene prevelikom uznemiravanju ili na mjesta gdje nema dovoljno hrane, jer je premalo drve}a, grmlja i sl. Ako u vrt postavimo previ{e ku}ica, neke }e tako|er ostati prazne.

mala slika

^vorak je ~esta gnjezdarica nizinske Hrvatske, u gorskoj i priobalnoj Hrvatskoj

rijedak je i malobrojan. Gnijezdi se u otvorenim {umama, na rubovima {uma, u

vo}njacima, velikim parkovima, po ra{trkanom drve}u uz poljodjelske povr{ine.

Svejed je. Za gnije`|enja u njegovoj prehrani prevladavaju kukci i njihove li~inke,

a pti}e u gnijezdu uop}e ne hrane biljnom hranom. Ljeti i u jesen jede dosta

mekog vo}a, a zimi u prehrani prevladavaju sjemenke. Gnijezda gradi u dupljama,

katkad u pukotinama stijena i zgrada. Godi{nje ima 1-2 legla. U pologu je obi~no

4-6 jaja, a inkubacija traje 11-15 dana. Pti}i su za let sposobni s oko 21 dan. Rado

nastanjuje ku}ice za duplja{ice, a osobito voli duboke ku}ice postavljene prili~no

visoko na stablo.

20 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 21

Preuređivanje pukotina i drugih šupljina u duplje za gniježđenje

Postoje mnoge prirodne pukotine, {upljine i duplje koje nisu pogodne za gnije`|enje duplja{ica, no koje uz malo domi{ljatosti i truda mo`emo prilagoditi i pretvoriti u atraktivne i kvalitetne duplje za gnije`|enje. Na primjer, duplje u kojima se zadr`ava voda i koje zbog toga nisu pogodne za gnije`|enje ptica mo`emo «popraviti», odnosno isu{iti.

Kroz deblo do dna duplje trebamo izbu{iti jednu ili vi{e rupica da bi voda mogla istjecati. Nakon {to se duplja ocijedi, o~istimo nakupljeni talog i kroz probu{ene rupice umetnemo plasti~ne cjev~ice ~ime }emo osigurati trajno cije|enje. Najbolje je da cjev~ice vire iz debla oko pola centimetra. Povremeno ih trebamo o~istiti da se ne bi za~epile. Dno duplje trebamo oblo`iti slojem oblutaka na koji stavimo sloj strugotina ili komadi}a kore

drveta. Takvom drena`om osigurat }emo da gnijezdo ostane nepoplavljeno nakon obilnijih ki{a.

Ulaznu rupu u duplju mo`emo smanjiti stavljanjem drvenoga poklopca na kojem izbu{imo rupu `eljne veli~ine.

Prije nego se odlu~ite na «ure|ivanje» takvih {upljina, dobro razmislite da ne biste na~inili {tetu. Ako u blizini nema potoka ili nekog drugog stalnog izvora vode, nemojte dirati takve {upljine – one mogu imati ve}u vrijednost kao pojilice za ptice i druge `ivotinje nego kao duplje za gnije`|enje.

foto

: Dar

ko Iv

an G

rlic

a

^vorak, pti}i u duplji

[to ako grabe`ljivci uni{tavaju polog ili leglo u ku}ici?

Razni grabe`ljivci ugro`avaju ptice u ku}icama – ma~ke, kune, lasice, vjeverice, vrane, {ojke, katkad ~ak i djetli}i. Ptice je te{ko „obraniti“ od napada tih grabe`ljivaca.

Ku}ica od trupca ili deblje daske (2,5 cm) pru`a bolju za{titu nego ku}ica od tanje daske.

Ulaz u ku}icu mo`emo oja~ati metalnom plo~icom ili komadom daske. Kroz «deblji» ulaz ma~ke }e te`e dohvatiti sadr`aj ku}ice, a metalna plo~ica sprije~it }e djetli}a da pro{iri rupu. Ta oja~anja treba pri~vrstiti tako da budu priljubljena uz dasku da ne bi ostale pukotine u koje bi se ptice mogle zaglaviti prstima ili perjem.

Ptice mo`emo za{tititi i pokrivanjem krova ku}ice trnjem ili bodljikavom `icom. Za{titu }e pru`iti i pojasevi na~injeni od bodljikave `ice ili skliskih metalnih plo~a ako ih stavimo na stablo iznad i ispod ku}ice.

Vrlo se ~esto ispred ulaza u duplju stavlja {tapi} da bi ptice na njega mogle slijetati. Iako ptice rado koriste takav {tapi}, on im nije potreban. [tovi{e, istra`ivanja su pokazala da takvi {tapi}i stanovnicima ku}ica vi{e {tete nego koriste jer olak{avaju grabe`ljivcima pristup do legla u ku}icama.

22 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 23

Preporuke

Ako planirate postaviti samo nekoliko ku}ica za gnije`|enje ptica u svom vrtu ili vo}njaku slobodno to u~inite bez konzultacije sa stru~njacima. Va`no je jedino da osigurate kvalitetne ku}ice, da ih postavite na odgovaraju}e mjesto i ne ometate ptice tijekom gnije`|enja.

Ako planirate postaviti ve}i broj ku}ica u velik vo}njak ili {umu, savjetujte se sa stru~njakom ornitologom. Postavljenje ve}eg broja ku}ica mo`e znatno utjecati na brojnost ptica na podru~ju gdje ih postavljate pa je va`no voditi ra~una da se postavljanjem ve}eg broja ku}ica za jednu vrstu ne ugrozi opstanak neke druge vrste koja dolazi na tom podru~ju.

Kad postavljamo ve}i broj ku}ica za gnije`|enje, dobro ih je ozna~iti brojevima, a polo`aje ku}ica ucrtati na kartu.

[umska sova rado se gnijezdi u ku}icama. Ku}ice za tu vrstu, me|utim, treba postavljati samo u {umu, osobito u srednjodobne i

mla|e {umske sastojine u kojima za {umsku sovu ima dovoljno plijena, ali malo mjesta za gnije`|enje. U vo}njacima, vrtovima i

naseljima nije dobro poticati gnije`|enje {umske sove postavljanjem ku}ica – time mo`emo {tetiti drugim, ugro`enijim vrstama

sova – npr. sivom }uku. U naseljima i vo}njacima najbolje je postavljati ku}ice za }uka, sivog }uka i kukuviju – to su uobi~ajena

stani{ta tih vrsta koje dobro koegzistiraju zajedno, a kojima brojnost sve vi{e opada.

Crnoglava sjenica obitava u listopadnim {umama, parkovima, vo}njacima i

velikim vrtovima s dobro razvijenim slojem grmlja. Najbrojnija je u prostranim,

bogatim dobro strukturiranim hrastovim i bukovim {umama. U prolje}e i ljeto

hrani se kukcima, paucima, pu`evima, gujavicama i sl. U drugim dijelovima

godine jede i sjemenke, plodove i sl. Pti}e prete`ito hrani gusjenicama. Gnijezdo

gradi u dupljama, katkad u rupama u zidovima i sl. U pologu je obi~no 7-10 jaja.

Inkubacija traje 13-15 dana, a pti}i su sposobni za let sa 17-20 dana.

Prihva}a ku}ice za duplja{ice.

Postoje i posebne ku}ice i platforme za gnije`|enje grabljivica. Postavljanje takvih ku}ica zahtjevan posao za koji je potrebno dobro poznavanje biologije pojedinih vrsta i stanja njihovih populacija. Male ku}ice za pjevice mo`e izraditi i postaviti gotovo svatko.

foto

: Dav

or

Krn

jeta

foto

: Dav

or

Krn

jeta

foto

: Bo

ris

Deb

og

ovi

}

Crnoglava sjenica

Ve}ina ptica vrlo je osjetljiva na uznemiravanje tijekom gnije`|enja, a osobito za vrijeme dok le`e na jajima i neposredno nakon izvaljivanjamladunaca iz jajeta. Velika sjenica, na primjer, vrlo je osjetljiva i mo`e napustiti gnijezdo. Uznemiravanje mo`e upla{iti i pti}e koji zbog toga mogu napustiti gnijezdo prerano i stradati kao `rtve grabe`ljivaca. Zbog toga ne zavirujte u ku}ice tijekom gnije`|enja.

@elite li doznati koje vrste koriste va{e ku}ice, koristite dalekozor. Tako iz daljine mo`ete pratiti zbivanja u ku}ici i oko nje: kad je po~ela gradnja gnijezda, hrani li mu`jak `enku koja je na gnijezdu, kada mladi napu{taju gnijezdo i dr. Prilikom ~i{}enja ku}ica u jesen mo}i }ete vidjeti i od ~ega je gnijezdo napravljeno, ima li ima kakvih ostataka hrane i sl.

Bijela pastirica naj~e{}e obitava uz slatke vode, ali prilagodila se i na

antropogena stani{ta te je danas ~esto mo`emo na}i po selima.

Rasprostranjena je u ~itavoj Hrvatskoj. Hrani se prete`ito kukcima,

no lovi i paukove, pu`eve i gujavice.

Gnijezdo gradi u rupama i pukotinama u obalama, liticama, zidovima,

zgradama. Obi~no ima dva legla godi{nje. Polog se sastoji od 3-5 jaja.

Inkubacija traje 14 dana, a mladi operna}uju sa 14 dana. Za gnije`|enje prihva}

a poluotvorenu ku}icu s niskom prednjom stranicom, a mo`emo je postaviti na

zid ku}e, ispod krova ili na zidanu vrtnu ogradu. Najbolje je ako ku}icu postavimo

uz gustu vegetaciju - br{ljan ili druge penja~ice. Mo`emo je postaviti relativno

nisko – na oko 1 m visine.

Javna ustanova za upravljanje zašti}enim prirodnim vrijednostima Karlova~ke županije

Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost

Grad Karlovac Karlova~ka `upanija

Holcim

Ne ometajte ptice tijekom gnije`|enja!

mala slika fo

to: K

rist

ijan

Man

di}

Pupavac na ulazu u duplju