KST 2 - skripta.docx

8/17/2019 KST 2 - skripta.docx

1/32

KLASIČNE SOCIOLOŠKE TEORIJE 2

E. BURKE: RAZMIŠLJANJA O FRANCUSKOJ REVOLUCIJI - Edmund Burke

o djela: Obrana prirodnog društva, Filozofsko istraživanje o porijeklu našihideja o uzvišenom i lijepom

o zalaže se za ekonomsku reormuo protivi se Francuskoj revoluciji ! "os#aje jedna od $ode%&' &(ura

konzer$a#&$ne s#ruje unu#ar s#ranke $&(o$a)ao "ozna# je & kao o#a) an(loamer&*ko( konzer$a#&$&zmao naj"ozna#&je nje(o$o "&smo: „Razmišljanja o Francuskoj revoluciji“

+ Glavne mislio 1) Nunost revolucije ili!

težio je ka ideji postupnog usavršavanja, tj. nečemu što je između

potpunog uništenja i nereformiranog stanja kao &nd&ka#ore rela#&$no do,ro( s#anja -ran)uske sma#rao je ,o(a#s#$o

zemlje & ras# "o"ula)&je sma#rao je da "os#oje do,r& #emelj& za raz$oj & "o,olj.anje koj& ,& se

mo(l& &skor&s#& umjes#o da se s$e sru.& & un&.#& /manuak#ure0do,ro#$orne zaklade0 $rsn& (ra1an&0 &lozo&0 kr&*ar&

re$olu)&ja kao sreds#$o o,no$e *&n& o,&*aje dru.#$a jako'&"o'ondr&*n&ma

s#anje drža$e nakon re$olu)&je o"&sao ,& kao 3dra(o$oljn& oda,&r zla4o ") #lo$oda kao rezultat Revolucije!

slo,oda je kon#eks#ual&z&rana $remenom & "ros#orom Burke smatra kako Franuskoj ne treba čestitati na slobodi prije nego

što se zavisi ispod površine uz slo,odu dolaz& & mo%0 a s mo%& #re,a ,& jako o"rezan

o %) &dnos prema tradiciji' o$i(ajima kao "r&mjer na$od& 5el&ku 6ran&ju

• #amo se "o.#uju "re)&0 s#ar& o,&*aj& se *u$aju0 "os#oj& $ažnos##rad&)&je & naslje1&$anja0 "o.#uje se au#ore# & njemu se "okora$a

• na*&n održa$anja $las#& je nesklonos# "romjenama• #amo.nje re$olu)&je ne &sklju*uju "o.#&$anje #rad&)&je0 ne(o ,a.

na"ro#&$ ! "o#$r1uju $r&jednos# ,a.#&ne .#o se #&*e -ran)uske

• re$olu)&ja je don&jela ru.enje s#olje#ne #rad&)&je• s$e je "rom&jen&la &z #emelja• s$e .#o je du(o$je*no sma#rala je lo.&m• s#alna "romjena sma#rala se kao na"redak • nema "o#re,e za na*elom odanos#& ,&lo kojem na*elu drža$e

Burke osuđuje franuski pogled na prošlost i tradiijuo ) Reli*ija kao stup društva

rel&(&ja je 3osno$a s$ako( dru.#$a & &z$or s$ako( do,ra & s$ake okre"e4

rkva je prva, zadnja i središnja misao ona je #emelj o,razo$anja & kul#urno( uzd&zanja (ra1ana

7


2/32

8 -ran)uskoj se raz$&ja a#e&zam0 koj& "reds#a$lja oslo,o1enja od oko$ado(m& & o#$ara "u# "rema raz$oju znanos#& & raz$oju o"%eno

o +) ,anost predrasuda i društveno* u*ovora predrasude su mišljenja, običaji i osje!aji koji drže ivilno društvo na

okupu u nj&ma je sadržana mudros# nara.#aja )&$&lno dru.#$o je *o$jeko$o "r&rodno s#anje u kojem se s$ak& "ojed&na)

može raz$& u dru.#$u0 *o$jeku je "o#re,na kon#rola & nadzor $olje & s#ras#& dru.#$o je s#$oreno na kor&s# *o$jeka "ra$a *o$jeka se sas#oje od o(ran&*enja & slo,oda -ran)uska re$olu)&ja ! dok#r&na a"s#rak#n&'0 "r&rodn&' "ra$a

• #ež&la je ka &nd&$&dualnos#&0 slo,od& od oko$a dru.#$a0razm&.ljanju s$ojom (la$nom0 jednakos#&999

• Burke osuđuje takav pristup jer čovjek ne ulazi u ivilno

društvo da bi zaštitio svoja prirodna prava• u )&$&lnom dru.#$u s$& ljud& &maju jednaka "ra$a0 al& ne na

jednake s#$ar&o ) & demokraciji

6urke se "a u koj& #&" $las#& s$rs#a#& -ran)usko u"ra$ljanje nakonre$olu)&je

glas naroda utjelovljuje "arodna skupština koja u stvarnosti nema puno veze sa samim narodom ! #o je samo (ru"&)a on&' koj& su sedo*e"al& $las#&

o .) /ritika revolucionarno* na(ina razmišljanja i nje*ovo* širenja

Europom za Burkea, nositelji razmišljanja o Franuskoj revoluiji su

eniklopedisti i pisi on& su o)& a#e&zma koj& ne žele n&.#a os&m $las#& &maju $el&k u#je)aj na (ra1ane z,o( &sm&ja$anja monar'&s#&*ko(

ure1enja u s$oj&m sa#&rama En)&klo"ed&ju je sma#rao 3"lanom za un&.#enje kr.%anske $jere4

o 0) /ritika zlo(inima po(injenim nakon Revolucije protivio se pljenidbi rkvenih dobara, jer je to smatrao izrazom

nepoštovanja instituije #rkve i statusa rkvenih otaa

-ran)usk& narod kazn&o je noselje "oroka0 a ne same "oroke "ro#&$&o se okru#nom u,ojs#$u kralje$ske o,elj&0 ne $&d& sm&sao u#ak$om "on&ženje ljudsko( ,&%a

o ) /ritika Narodne skupštine &deja & s$r'a Narodne sku".#&ne jes# da ona ,ude (las naroda ve!inu skupštine čine neznani provinijski odvjetnii koji nemaju

nikakvu širokogrudnost te su ograničeni na svoje profesionalne navike 6urke (leda ono .#o je sku".#&na u*&n&la s o,z&rom na ure1enje

zakonoda$s#$a0 &z$r.nu $las#0 sudsku $las# d999 kako ,& se $&djelo jesul& *lano$& sku".#&ne &malo s"oso,n& za u"ra$ljanje

6urke ,ran&: "ra$o naslje1&$anja0 "r&rodno( "ore#ka "od*&nja$anja0

#rad&)&onalno( reda & '&jerar'&je

2


3/32

6urke se "ro#&$&: a"s#rak#n&m "ra$&ma0 jednakos#&0 demokra)&j&0re$olu)&j&0 drža$nom &n#er$en)&on&zmu & nas&lju

nje(o$ &deal je m&rna & "os#u"na reorma + "o"ra$ljanje

HERBERT SPENCER

79 AKON E5OL8CIJE+ 2niverzalni zakon evolucije

o sve što postoji mora dosegnuti svoj konkretni oblik pomo!u proesakonentraije

o s$aka $rs#a "okazuje "ro(res&$nu &n#e(ra)&ju ma#er&je & &s#o$remen& (u,ak "okre#a

o #pencer svoju teoriju evolucije o$jašnjava na cjelinama koje su na(injeneod više (lanova i koje su kom$inirane na više na(ina

o za $r&jeme e$olu)&je dolaz& do "os#e"eno( saku"ljanja *a$e mase: a "r$o ras#e (us#o%a #$ar& , za#&m dolaz& do (u,ka rela#&$no( "okre#a ) a na kraju se d&jelo$& na koje je masa "od&jeljena u*$r.%uju #ako dolaz& do me1uso,ne za$&snos#& koja je jasna u or(ansk&m &

su"eror(ansk&m d&jelo$&mao ako krenemo od najn&ž&' ž&$&' ,&%a ka $&.&ma0 s#u"anj raz$ka o*uje se u

s#u"nju $e%e suradnjeo evolucija pretpostavlja napredak stanja u kojem su iva $i3a $olje

inte*rirana s o$zirom na nji4ovu povezanosto

,olje &n#e(r&rana ,&%a ž&$e jedan za dru(o(a & jedan "omo%u dru(o(ao #ako1er dolaz& do na"re#ka ka odre1enos#&o u #oku e$olu)&je unk)&je se:

a &nd&$&dualno u*$r.%uju , kom,&n&raju jedne s dru(&ma ) "os#aju razno$rsn&je & razl&*&je

o de&n&)&ja e$olu)&je:

„Evolucija je inte*racija materije s popratnim rasipanjem pokreta'za vrijeme u kojem materija prelazi iz neodre5eno* i nepovezano*4omo*eno* stanja' u odre5eno i povezano 4etero*eno stanje' i zavrijeme u kojem zadrani pokret prolazi kroz paralelnupreo$raz$u6“

+ 7isolucijao raspadanje i dijeljenje tijela na koje djeluje neko vanjsko svojstvoo ako e$olu)&ju "roma#ramo kao "oras# ,roja "ojed&na)a koj& su &n#e(r&ran& u

udruženom #&jelu0 $&dje# %emo da se d&solu)&ja: a "od$r(a$a o"%em zakonu dez&n#e(ra)&je u ž&$&m ,&%&ma , o*a$a u o"adanju "okre#a )jel&ne & "oras#u "okre#a d&jelo$a

o "o$e%anje d&solu)&je do$od& do "o,uneo dru.#$o se smanjuje z,o( ne"rek&dne em&(ra)&je & smanjeno( razmnoža$anjao soijalna disoluija je izazvana time što je broj umrlih ve!i od broja rođenih

koji stvaraju potomstvo

;


4/32

o proces disolucije je jednak za sve ! o"%& zakon d&solu)&je

+ #uperor*anska evolucijao or(anska e$olu)&ja "rou*a$a ras#0 zrelos# & "ro"adanje neko( "ojed&na*no(

or(an&zmao za razl&ku od nje0 superor*anska evolucija po(inje tek onda kad se

pojavljuje nešto više od samo* kom$inirano* napora roditeljao su"eror(ansk& enomen&:

7 zadružn& kuk)& /"*ele0 ose ! orm&raju zajedn&)e 2 mra$& ! zaro,lja$aju dru(e mra$e0 &maju raz$&jenu "odjelu rada0

&maju s&s#em s"orazum&je$anja sl&*an "r&m&$nom jez&ku

29 OR


5/32

+ 7ruštvo je or*anizamo ras# je zajedn&*ka oznaka dru.#$en&' & or(ansk&' a(re(a#ao rast društva te(e od momenta kad se društvo ili dijeli ili je prevladanoo dru.#$ena #&jela ras#u & u s#ruk#ur&

množe se0 d&eren)&raju #e "os#aju s$e ,rojn&j& & razl&*&j&o dru.#$o ras#e u razl&*e or(ane koj& &maju razl&*e unk)&je

dom&nan#na klas u dru.#$u "reuz&ma kon#rolu nad os#al&mao u dru.#$u "os#oje $ezane razl&ke koje omo(u%a$aju jedne dru(e

s$aka "romjena u#je*e na dru(e d&jelo$e dru.#$a d&jelo$& dru.#$a me1uso,no su o$&sn& & #o se u #oku e$olu)&je "o$e%a$a

o u dru.#$o je "o#re,no uklju*& & ž&$o#&nje /sura1uju s ljud&ma & ,&ljke /"ružajuma#er&jal za ak#&$nos# ljud& & ž&$o#&nja

o društvo postoji za dobrobit svojih članova, a ne suprotnoo društvo moemo smatrati or*anizmom

ono ne"res#ano ras#e u #oku ras#a nje(o$& d&jelo$& "os#aju razl&*& .#o "okazuje ras# s#ruk#ure razl&*& d&jelo$& u &s#o $r&jeme "reuz&maju razno$rsne djela#nos#& z,o( #o(a dolaz& do uzajamne o$&snos#& d&jelo$a uzajamno o$&sn& d&jelo$& orm&raju a(re(a# "o &s#om "r&n)&"u "o kojem0

je orm&ran & "ojed&na*n& or(an&zam

+ Rast društvao pove3anje umnoavanjem $roja pojedinaca u *rupi i pove3anje

sjedinjavanjem *rupa moe $iti istovremenoo uz ras# koj& nas#aje ujed&nja$anjem (ru"a0 z,&$a se & unu#ra.nj& ras#o ras# dru.#$a0 kao & ras# ž&$o( #&jela0 "okazuje osno$nu karak#er&s#&ku e$olu)&je

&n#e(ra)&ja do$od& do $e%e ko'eren#nos#& mase z,o( z,&jenos#& d&jelo$ao u dru.#$u "os#oj& ras# koje( nema u or(anskom ras#u

rast do koje* dolazi mi*racijom jedinki iz jedno* društva u dru*o

- 7ruštvene struktureo prva di9erencijacija ;podjela uprave)

male zajedn&)e ! u"ra$u &ma najsnažn&j&?naj&skusn&j& $e%e zajedn&)e ! "os#oj& u"ra$no #&jelo koje &ma $las#

o dru*a di9erencijacija ;podjela uprave i radno* tijela) n&ža "lemena ! razl&ka u s#a#usu s"olo$a $&.a "lemena ! ro,o$& udružena "lemena ! kralj0 lokalna u"ra$a

o "o$e%anjem mase dru.#$a dolaz& do "o$e%anje s#ruk#ure

@


6/32

o ujed&nja$anje olak.a$a &zmjenu do,ara

+ Napredovanje or*anizacijeo kre%e od o"%e( ka s"e)&jalnomo prvo se javljaju jednostavne razlike, pa onda sve složenijeo "r&n)&" ure1enos#& unu#ra.nje( aranžmana jes# #aka$ da jed&ns#$o s#ruk#ura

nužno "ra#& me1uso,na o$&snos# živo tijelo ! "ojed&n& or(an& se razl&kuju &z(ledom & unk)&jama koje

o,a$ljaju0 al& &maju jednak s&s#em društvo ! "ro&z$odnja se o,a$lja na razl&*e na*&ne0 al& djela#nos#

d&s#r&,u&ranja je jednakao na*&n& orm&ranja ž&$o( #&jela & dru.#$a:

1) primarni• jed&nke jo. n&su oku"ljene u or(an• s$ak& radn&k ,a$& se sam s$oj&m zan&manjem & sam ras"odjeljuje

"roduk# me1u "o#ro.a*&ma

") sekundarni• s#an&)e se oku"ljaju u sku"&ne s#an&)e & nas#aje nekak$a

&n#e(r&rana (ru"a• radn&)& se s"e)&jal&z&raju u s$oj&m zan&manj&ma & za"o.lja$anju

s$oju dje)u kao "omo%n&ke

%) tercijarni• sku"&ne s#an&)a s"ajaju se u jedan or(an• nakon dje)e0 o#a) "o*&nje za"o.lja$a#& & .e(r#e0 #e #ako nas#aje

"oduze%e

+ Funkcije u društvuo nema "romjene s#ruk#ure ,ez "romjene unk)&jeo što je or*anizacija viša' ve3a je ovisnost svako* dijela o ostalim dijelovimao sla,a d&eren)&ranos# ! jedna d&o ,ez "ro,lema $r.& unk)&ju dru(o(ao jaka d&eren)&ranos# ! jedan d&o $rlo #e.ko $r.& unk)&ju dru(o(ao $alnos# se "o$e%a$a kako se unk)&je s"e)&jal&z&rajuo ako nema s#ruk#ura koje su "ose,no "r&la(o1ene razn&m djela#nos#&ma0 #e se

djela#nos#& o,a$ljaju lo.e

- 2pravni sistemo tamo *dje postoji mir i $ratska lju$av' nema upravne or*anizacije nitiikakve politi(ke uprave

o u"ra$no+$ojna or(an&za)&ja dru.#$a nas#aje & raz$&ja se u ra#o$anju "ro#&$dru(&' dru.#a$a

+ &*rani(enja i rekapitulacijao kada se u potpunosti razvije određena struktura, započinje njezino propadanjeo dru.#$o kod koje( je "o#"uno "r&la(o1a$anje u$je#&ma s$o( $remena

"o"ra%eno (u,kom s"oso,nos#& "r&la(o1a$anje ,udu%&m "r&l&kama %e nes#a#& "ro"as# %e z,o( nes"oso,nos#& da se #akm&*& s mla1&m & s"oso,n&j&m

dru.#$&ma


7/32

o s$e $rs#e ž&$&' ,&%a su sl&*ne #ako .#o "okazuju kako d&jelo$& rade u kor&s#)jel&ne0 #ako je & kod dru.#$a

dru.#$ene enomene o,&lježa$a red koe(z&s#en)&je & sl&jeda

29 SBENCERO5O S5ADANJE SOCIOLO


8/32

+


9/32

"ojed&na) n&je "r&s&ljen da na"us#& s$oj "osao & da se s#a$& naras"ola(anje za"o$jedn&ku

društvo mora braniti svoju individualnost, a ne se žrtvovati društvu $las# u o$om dru.#$o može ,& samo ona koja je "os#a$ljena da

"o#$r1uje & &z$r.a$a "rosje*nu $olju

+ #tavovi o slo$odio "reuz&ma s#ajal&.#e 3la&ssez+a&re4o smatra da pojedinci tre$aju slijediti svoje interese i djelovati u smjeru

vlastite sre3e tako da ne povrje5uju prava dru*io vlast mora biti ograničena i ne smije regulirati postupke pojedinao &ako dru.#$o #$ore razl&*& &n#eres&0 on& zado,&$aju o,l&k skladno( jed&ns#$a jer

su "odre1en& djelo$anju „nevidljive ruke“ koje "r&$a#ne &n#erese sjed&njuju so"%&m do,rom

o dru.#$o je "r&mjereno re(ul&rano ako ljud& "r&'$a%aju sl&jed& $las#e &n#eresekoj& su slo,odn& od kolek#&$ne &n#er$en)&je

o ljudi mo*u posti3i sre3u samo ako pojedinci mo*u zadovoljiti elje ipotre$e' a da istovremeno ne narušavaju prava dru*i4 na te iste elje ipotre$e

o zas#u"a demokra)&ju u onom dru.#$u (dje su (ra1an& dos#&(l& do$oljno $&soks#u"anj moralno( & &n#elek#ualno( raz$oja da ,& &m se mo(lo "o$jer& $r.enje$las#&

o da bi demokraija mogla funkionirati, nije dovoljan samo visok moralni stupanj kod građana, ve! i dovoljan stupanj inteligenije i svijesti ovrijednosti slobode

+ =aklju(ak o #penceruo nje(o$a so)&olo(&ja usredo#o*ena je na )&$&lno dru.#$o & nje(o$u od$ojenos#

od drža$eo no' nje*ovo poimanje industrijalizma i društvene di9erencijacije je

manjkavo' zato što ne uvi5a nji4ovu povijesnu speci9i(nost kao klasnostrukturirano* i kapitalisti(ko* procesa

o jedna od (la$n&' sla,os#& or(an&)&s#&*ko( e$olu)&on&zma je nje(o$akom"ara#&$na me#oda

ma#er&jal se uz&ma &z dru(e ruke0 #ako da se *&njen&)e ne "ro$jera$ajudo$oljno

G


10/32

OPĆA PRIRODA SOCIOLOŠKOG SISTEMA LUDWIGA

GUMPLOWITZA

$ 'ud(ig )umplo(itz bio je jedan od predvodnika takozvane *+kole sukoba- analizirao je društveni proces kao uzajamno djelovanje *rupa u suko$u+ so)&olo(&ja je znanos# u me1uso,n&m odnos&ma dru.#$en&' (ru"a$ zadatak soiologije bio je da se pokaže da se društvene grupe mogu mjeriti i da se

mogu svesti na zakone koji se mogu provjeravati+ #uma*enje "r&rode dru.#$en&' "oja$a

o one nas#aju djelo$anjem (ru"a & sku"&na ljud& jedn&' na dru(eo dru.#$en& "ro)es #&jekom "o$&jes#& "reds#a$ljaju odnos& & re)&"ro*ne ak#&$nos#&

&zme1u 'e#ero(en&' dru.#$en&' (ru"a+ dru(e d$&je zna*ajne "rem&se kod


11/32


12/32

#ako se suko, me1u (ru"ama "re#$or&o u suko, me1u klasama dolazi do postepene političke emanipaije masa, i tako se stvara

naionalna država, tj. naija - naj$&.& "ro&z$od dru.#$ene e$olu)&je sudjelo$anje u zakonoda$noj klas& naj,olj& je na*&n dru.#$eno( &

"ol&*ko( suko,lja$anja eks"loa#&rane mase ,&le su onemo(u%ene u os#$arenju (ra1ansk&' "ra$a

s$e dok n&je okon*ana du(a & #e.ka ,or,a za "ol&*ko oslo,o1enje eorija o evoluciji porodiceo prvobitno društvo je bila *horda koja je živjela i sparivala se slobodnoo @ s#u"nje$e e$olu)&je "orod&)e: "orod&)a &s#e kr$&0 "unaluanska "orod&)a0

s&nd&azm&jska "orod&)a0 "a#r&jar'alna "orod&)a0 mono(amna "orod&)a

72


13/32

- /lasi9ikatorski sustav rod$inski4 vezao "r&m&$n& narod& &maju dru(a*&ja "ra$&la u odre1&$anju s$ojs#a$a od dana.nj&'o formulirao problem nomenklature srodstva te postavio temelj za moderno

proučavanje sistema srodstvao rod,&nsk& naz&$ ,&o je dru.#$eno zna*ajano odnos ljud& o$&s& u $rs#& srods#$ao postoji funkionalni odnos između nomenklature srodstva i društvene

organizaije

- #ocietas i civitaso societas

an#&*ko0 "r&m&$no

"os#ojanje rod,&nsk&' $eza "oložaj "ojed&n)a odre1en odnosom "rema dru(&m *lano$&ma zajedn&)a srodn&'

klan0 "leme demokra)&ja0 slo,oda0 jednakos#

o civitas

(ra1ansko#eror&j0 &mo$&na

"oložaj "ojed&n)a odre1en mjes#om "re,&$al&.#a & odnosom "rema&mo$&n&

,ezl&*an odnos

"ol&*ka drža$a

klasna "odjela

- ,lasništvoo societas

malo imovine, nema problema kod nasljeđivanja 79 "ra$&lo ! nasljedn&)& su *lano$& klana 29 "ra$&lo ! nasljedn&)& su srodn&)& "o mu.koj l&n&j& "orod&)a je 3or(an&za)&ja za s#$aranje &mo$&ne nasljeds#$o u#je*e na #ok dru.#$ene e$olu)&je nema privatnog vlasništva %jednakost, razmjena dobara&

o privatno vlasništvo razvija se pojavom novca ;nejednakost' klasnapodjela)

o ro"s#$o je &ns#rumen# za "ro&z$odnju &mo$&neo zakoni su uvedeni zbog zaštite vlasništva

7;


14/32

- ?or*anovo mjesto u sociolo*iji antropolo*ijio Karl ar za"az&o je nje(o$o djelo 3S#aro dru.#$o4o mno(& d&jelo$& or(ano$o( o"usa su zas#arjel&0 al& nje(o$ do"r&nos za

so)&olo(&ju & an#ro"olo(&ju je o(roman

WILLIAM GRAHAM SUMNER – SPENCERIJANIZAM U

AMERIČKOM RUHU

- u svom vremenu' $io je najve3a li(nost sociolo*ije u @merici+ djela: +to jedna drugoj duguju društvene klase, /ako svijet postupa, "arodni običaji

+ na nje(a su u#je)al& =arH&n & S"en)er o e$olu)&on&s#&*k& je s'$a%ao dru.#$en& ž&$o# & raz$oj0 za(o$arao je e#no(ra&ju

kao &z$or "oda#aka0 za(o$arao je "ol&*k& &nd&$&dual&zam0 &mao je ne(a#&$ans#a$ "rema ra#u & &m"er&jal&zmu ! #z$9 3konzer$a#&$n& dar$&n&zam4

$ /ako svijet postupao s#ud&ja o so)&olo.kom zna*enju o,&*aja0 man&ra0 kon$en)&ja & moralao #umnerova teorija o ponašanju ljudio dvije osnovne koncepcije teorije8

1) društvene konvencije ;ovo je spominjao 7arAin)• (la$no sreds#$o za selek)&ju u or(an&z&ranom dru.#$u

• odre1uju .#o je do,ro0 a .#o je lo.e• to su načini ponašanja uobičajeni u nekom društvu radi

zadovoljavanja ljudskih potreba i želja

") društvena i or*anska evolucija ;ovo je spominjao #pencer)• potpuno automatski i spontani proes na kojeg društvo svojim

nastojanjem ne može utjeati u ve!oj mjeri

BOSE6NI =OBRINOSI =R8ŠT5ENOJ I BOLITIČKOJ TEORIJI- a)


15/32

o drava „svi mi“' drava „mala *rupa ljudi iza$rana na kaoti(an na(inod strane ve3ine nas da o$avlja slu$e za sve nas“

- $) &$lici vladavineo najbolji oblik vladavine je onaj koji je najbolje prilagođen op!im društvenim,

ekonomskim i intelektualnim uvjetima koji prevladavajuo Sumner je ,eskom"rom&sn& "reds#a$n&k konzer$a#&$ne us#a$ne re"u,l&ke koja

je zasno$ana na zdra$om s&s#emu "reds#a$n&.#$ao demokra)&ja n&je &s#o .#o & "reds#a$n&*ka re"u,l&ka

- c)


16/32

o s$aka "r&rodna s&n#eza0 n"r9 kem&jsko s"ajanje0 "reds#a$lja ne.#o no$o- #iner*ija

o borba rasa i grupa stvara društvo i državu, a borba političkih stranakamijenja državu i stvara politički progres

- =akon ekonomijeo osno$n& zakon dru.#$ene me'an&keo prirodne sile tendiraju da se kre!u linijom manjeg otpora

+ Bor&jeklo ž&$o#a & ,&olo.ka osno$a du'a naz&$a se 3zo&zam4o zoizam je stvarala(ka sinteza koja ima o$lik ujedinjavanja najviši4

poznati4 kemijski4 svojstavao "ro&z$od zo&zma je razum

+ 7ruštvena statikao ,a$& se dru.#$en&m ura$no#ež&$anjem & us#ano$lja$anjem dru.#$eno( "ore#ka0

#j9 &z(radnjom dru.#$en&' s#ruk#ura+ 7ruštvena „siner*ija“

o

,or,a rasa & (ru"a s#$ara dru.#$o & drža$u0 a ,or,a "ol&*k&' s#ranaka m&jenjadrža$u & s#$ara "ol&*k& "ro(res+ 7ruštvena kariokineza

o na dru.#$enom "lanu #o "reds#a$lja ono .#o se "odrazum&je$a kao o"lo1&$anjeu ,&olo(&j&

o man&es#&ra se kon#ak#om0 3amal(ama)&jom4 /"o$ez&$anjem s#ano$n&.#$a "r&"ojeno( #eror&ja sa s#ano$n&.#$om drža$e koja je "o,jedn&k u ra#u &as&m&la)&jom (ru"a

+ 7ruštvena dinamikao bavi se društvenim progresom i promjenama u društvenoj strukturio % osnovna na(ela8

7 razl&ka u "o#en)&jalu• man&es#&ra se u ukr.#a$anju kul#ura• do(a1a se "omo%u dru.#$ene as&m&la)&je & amal(ama)&je

2 &no$a)&ja• dru.#$ena su"ro#nos# s"on#anoj de$&ja)&j& & mu#a)&j& u

or(anskom s$&je#u ; dru.#$en& na"or

• "romjena dru.#$ene ener(&je *&j& je rezul#a# dos#&(nu%e

+ ener(&ja mora ,& kon#rol&rana0 ,ez #o(a nema e$olu)&je- 7vije su vrste metode kontrole8

o "u#em 3(enes&sa4o "u#em 3#eles&sa4

s#$aranje drža$e .&renje znanja neo"'odan je u$je# za raz$oj #eles&sa

+ ard sma#ra da znans#$eno saznanje #re,a "os#a#& s$oj&na )&jelo( *o$je*ans#$a- o$razovanje ne tre$a samo vje$ati um' ne*o da tako5er mora i opremati i

na*omilavati znanjem

SBECI-IČAN =OBRINOS =R8ŠT5ENOJ I BOLITIČKOJ TEORIJI

7


17/32

- a) odnos izme5u sociolo*ije i politi(ke znanostio so)&olo(&ja je s#$arala*ka s&n#ezao "ol&*ka znanos# "ruža "oda#ke koje so)&olo(&ja daje o "ol&*k&m "ro,lem&ma

- $) op3e de9inicije i pojmovio 0ard nije pravio razliku između pojmova *država, *uprava i *naijao &s#&)ao je $ažnos# osno$ne "ol&*ke or(an&za)&je dru.#$ao slo,odu je de&n&rao kao 3mo% da se rad& "rema $las#&m željama4o najvaniji pojam siner*ija ;društvena siner*ija)

borba rasa i grupa stvara društvo i državu, a borba političkih stranakamijenja državu i stvara politički progres

- c) porijeklo društva i drave i stupnjevi politi(ke evolucijeo sa(leda$ao je > s#u"nja dru.#$eno( raz$oja:

7 an#&so)&jalan 2 anar'&jsk& ; na)&onaln&

> kozmo"olsk&o kasnije je prihvatio teoriju ostalih mislioa prema kojoj je država nastala

putem sukoba grupa, pomo!u amalgamaije i asimilaije

- d) o$lici vladavineo klas&&ka)&ja o,l&ka $lada$&ne:

autokraija aristokraija demokraija ! ; $ar&ja)&je:

a) 9iziokracijao l&,eral&s#&*k& o,l&k $lada$&ne zasno$an na "o.#enoj0 al&

"o(re.noj &nd&$&dual&s#&*koj "ol&*koj &lozo&j&

$) plutokracijao "oz&$ da se drža$a u n&.#a ne m&je.a0 služenje

"redrasudom masa "ro#&$ $las#&0 kako ,& ka"al&zammo(ao nas#a$& sa s$ojom eks"loa#a)&jom "ro#&$ $las#&

c) sociokracijao &dealna demokra)&jao $r.enje $las#& od s#rane dru.#$a & u ja$nom &n#eresu

- e) 9unkcije draveo država je glavni instrument kolektivnog i društvenog usmjeravanjao drža$a ne može da#& dokaz o ,&lo kak$om s#u"nju &n#el&(en)&jeo $r&jednos# o,razo$anja može se "ro)&jen& "o #ome u kojoj mjer& ono 3daje

*o$jeku &s"ra$no (ledanje na ž&$o# & *o$jeko$ odnos "rema dru.#$u & "r&rod&4 sistemom obrazovanja treba rukovoditi država

o a#rak#&$no zakonoda$s#$o

7


18/32

)&lj je usmjer& ž&$o#nu ener(&ju dru.#$a u kons#ruk#&$nom "ra$)u- 9) kratka ocjena Dardove društvene misli

o 7 ulož&o je $el&k na"or da "o$eže kon)e")&je "r&rodn&' & dru.#$en&' znanos#&o 2 "r$& zna*ajan so)&olo( koj& je nakon =arH&na na"ra$&o razl&ku &zme1u

dru.#$ene & ,&olo.ke e$olu)&jeo ; na"ra$&o razl&ku &zme1u (ene#&*ke me#ode or(anske e$olu)&je & #eles#&*ko(

"ro)esa dru.#$eno( raz$ojao > "red$&d&o #enden)&ju s$e $e%e( m&je.anja drža$e & drža$no "lan&ranjeo @ o#a) "okre#a dru.#$en&' s#ud&jao na(la.a$ao $ažnos# o,razo$anja u dru.#$uo s"oznao da su "oda)& & zakon& dru.#$en&' znanos#& kor&sn& za "o,olj.a$anje

dru.#$a

SOCIOLOŠKI SISTEM FERDINANDA TNNIESA

-ORALIA+ so)&olo.k& "ra$a) koj& se o,&lježa$a "omo%u "ojma orme /o,l&ka koj& je "r&m&jenjen

na dru.#$o0 #j9 na dru.#$ene "oja$e- on smatra da je sociolo*ija pose$na znanost koja izu(ava društvene o$like i koja

se time razlikuje od svi4 dru*i4 društveni4 nauka+ s$e dru.#$ene "oja$e d&jele se na 2 elemen#a:

o promjenjiv element /dru.#$en& sadržajo nepromjenjiv element /dru.#$en& o,l&k

-


19/32

o „=ajednica i društvo“ ! nje(o$o naj$ažn&je djelo0 sred&.#e nje(o$&'razm&.ljanje0 (la$ne so)&olo.ke ka#e(or&je nje(o$o( s&s#ema

NAJ5AMNIJI KONCEBTI

- #ociološka teorija i istraivanjeo soiologiju definira kao znanost o društvenim činjeniamao dru.#$ene *&njen&)e "reds#a$ljaju zajedn&*k& ž&$o# ljud&o dru.#$ene "oja$e nas#ale su dru.#$en&m djelo$anjem koje "re#"os#a$lja $oljuo $jero$ao je u mo(u%nos# e(zak#ne me#ode u dru.#$en&m znanos#&mao podjela op3e sociolo*ije8

znanos# o zajedn&*kom ž&$o#u

znanos# o dru.#$enoj du.& "ose,na so)&olo(&ja

(ista ;teorijska) sociolo*ija

o učenje o osnovnim pojmovima živog bi!a

primijenjena sociolo*ijao primjena tih osnovnih pojmova u analizi i objašnjavanja

konkretnih povijesnih društava i povijesnih proesadruštvene evoluije

o n"r9 ekonomsko #uma*enje "o$&jes#&o ka"al&zam s'$a%a kao "osljed&)u #r(o$&ne0 "ose,no

#r(o$&ne na $el&ko (dje se no$a) kor&s#& kao ka"alo &deje &maju $ažnos# u dru.#$u samo ako &zraža$aju

s#$arn& &l& "re#"os#a$ljanje &n#eres u#je)ajn&' dru.#$en&'

(ru"a

empirijska sociolo*ija ;socio*ra9ija)o izučavanje društvenih uvjeta i proesa služe!i se

empirijskom metodomo politi(ki stav i oso$no iskustvo

Tnn&es je "održa$ao "okre# za s#$aranje e#&*ke kul#ure koja ,& ,&laneza$&sna od rel&(&je

modernu državu nazvao je udruženom grupom i nosioem zla

mno*a nje*ova djela o$iljeava antipatija prema kapitalizmu iindustrijskom društvu

&ako je ,&o konzer$a#&$an0 ,a$&o se sa d$a o,l&ka or(an&z&rano(radn&*ko( "okre#a: "o#ro.a*k&m zadru(ama & s&nd&ka#&ma0 jer je u nj&ma$&d&o za*e#ke &z koj&' se može raz$& ,olje dru.#$o

bio je uvjeren da se budu!i društveni mir može osigurati samoradikalnom društvenom reformom

ž&$o# (ru"e u m&ru je za nje(a ,&o )&lj & sm&sao s$ako( dru.#$eno( "ore#ka

- &r*anska i racionalna voljao svi društveni odnosi proizvod su ljudske voljeo $olja za udruž&$anjem može ,& razno$rsna: nek& se odnos može orm&ra#& rad&

os#$arenja odre1eno( )&lja &l& &z razlo(a .#o se z,o( osje%aja s&m"a#&je "rema "ar#neru sma#ra da je #aj odnos $r&jedan sam "o se,&

7G


20/32

o #ako &mamo:

or*anska volja

s$aka $olja koja "o#je*e &z #em"eramen#a &l& karak#era "ojed&n)a

n&je nužno &ra)&onalna

raz$&ja se u ; s#u"nja:o 7 sviđanja

na(onsko0 ne"osredno0 dje*je ! de#erm&n&ranoeek#om

o 2 osje!anja

zasno$ano "r&ja#eljsk& &l& ne"r&ja#eljsk&o ; volja kao navika

"r&"adn&.#$o jednoj sred&n& na koju se na$&klo

racionalna volja

*&s#o je m&saona & ne u"u.#a se u o)jenu $r&jednos#&0 $e% samo uuzro*nom sazna$anju s#$arnos#

- =ajednica i društvoo #o su *&s#& "ojmo$& & &dealn& #&"o$& koj& ne "os#oje u s$&je#u koj& se "roma#rao teorija zajednice

polazi od potpunog jedinstva ljudskih volja kao jednog prvobitnog prirodnog stanja

"o$ezanos# dolaz& do &zražaja u ; #&"a odnosa:

7 odnos &zme1u majke & dje#e#a /&ns#&nk#&$na "o$ezanos#

2 odnos &zme1u muža & žene kao su"ružn&ka /s"oln& &ns#&nk#0#rajn& odnos orm&ran na$&ka$anjem

; odnos &zme1u ,ra%e & ses#ara

#r& #&"a zajedn&)e:

7 zajednica po krvi /e$olu)&jom "relaz& u zajedn&)u mjes#a

2 zajednica mjesta /&zražena u zajedn&*kom s#ano$anju

; zajednica du4a zajednia duha 1 zajednia mjesta 2 najviša vrsta zajednie

derivacije tri prvo$itna tipa zajednice8

2


21/32

1) srodstvoo ku!a predstavlja mjesto i fizički aspekt srodstva, tu se

vodi zajednički život pod jednim krovomo #amo (dje je du' srods#$a jak0 on može o"s#a#& ,ez

o,z&ra na s$aku udaljenos#0 služe%& se us"omenama &

osje%aj&ma

") susjedstvoo op!a karakteristika života na selu gdje blizina ku!a,

zajedničke oranie i slično dovode do brojnih dodirameđu ljudima

o on& se na$&ka$aju jedn& na dru(e & nj&'o$a "oznans#$a "os#aju &n#&mna ! ja$lja se &deja kolek#&$no( rada &u"ra$ljanja

%) prijateljstvoo odre1eno je sl&*no.%u "osla & na*&na m&.ljenja &

"reds#a$lja rezul#a# #e sl&*nos#&o do prijateljstva dolazi tamo gdje postoji jednakost ili

sličnost zanimanja ili sposobnostio o$& odnos& su najmanje &ns#&nk#&$n& & manje su odre1en&

na$&kom ne(o .#o je #o slu*aj kod susjedsk&' odnosao "o*&$a na slu*ajnos#& & slo,odnom &z,oru

veliki *lavni zakoni zajednice8

7 Ro1a)& & su"ružn&)& se me1uso,no $ole0 &l& lako na$&ka$aju jedno na dru(o0 *es#o & rado raz(o$araju & m&sle jedno na dru(o9

2 e1u on&ma koj& se $ole &ma razum&je$anja9

; On& koj& se $ole & koj& se me1uso,no razum&ju0 os#ajus#ano$a#& zajedno & or(an&z&raju s$oj zajedn&*k& ž&$o#9

o teorija društva

skup ljudi koji' kao i u zajednici' mirolju$ivo ive jedan poreddru*o*a' ali nisu istinski povezani

u društvu ljudi ostaju razdvojeni usprkos svim faktorima povezivanja

u dru.#$u je s$a#ko sam za se,e0 &zol&ran u odnosu "rema s$&m os#al&ma

nitko ne eli u(initi nešto za dru*o*a' nešto mu dati ili dozvoliti'osim u slu(aju ekvivalentne protuuslu*e

$olja za razmjenom je o"%a ! s$& sudjeluju u #om *&nu & "o#$r1uju (a0 "a on "os#aje a"solu#an & ja$an

3&s#&nska $r&jednos#4 vrijednost koju svaki pojedina pripisuje nekoj stvari, koju mi

zbog toga smatramo op!im društvenim dobrom

da ,& neka s#$ar uo"%e ,&la $r&jednos#0 do$oljno je samo da je

ne#ko "osjeduje0 dok dru(& za njome žude

27


22/32

u dru.#$u0 kao mno.#$u "r&rodn&' & umje#n&' &nd&$&dua0 *&je se $oljenalaze u me1uso,n&m odnos&ma0 $olje &"ak os#aju jedne od dru(&'neza$&sne & ,ez nekak$o( unu#ra.nje( "o$ez&$anja

- 7ruštvene *rupe ;entiteti) klasi9ikacijao društveni odnos

nastaje voljom 3 ili više osoba radi uzajamne pomo!i ili neke drugeradnje

"o#je*e od "s&'&*ke $eze dru.#$en& odnos &zme1u $&.e od d$&je oso,e naz&$a se 3so)&jaln&m

kru(om4 /n"r9 kru( "r&ja#elja ! $eza &zme1u dru.#$eno( odnosa &dru.#$ene sku"&ne

o društvena skupina

grupa pojedinaa koja se zbog zajedničkih prirodnih ili psihičkih rta smatraju kao jedinke

d&jele se na ekonomske /razne "roes&je0 "ol&*ke /narod& & dru.#$eno+moralne /$jerske sku"&neo društvena korporacija

imaju svoju organizaiju određene ličnosti mogu vršiti određene funkije

kor"ora)&ja &ma razumnu $olju koju "ro$od& "reko s$oj&' or(ana

može ,& zasno$ana na dru.#$enoj sku"&n& &l& može "o#je)a#& oddru.#$ene sku"&ne

#&"&*ne kor"ora)&je su #r(o$a*ka dru.#$a najzna*ajn&ja koor"ora)&ja je drža$a

- 7ruštvene norme i vrijednostio društvene norme

sku" nared,& & za,rana o"%e $ažnos#& za "ojed&n)e "o$ezane u jednudru.#$enu zajedn&)u

nj&ma se re(ul&ra "ona.anje "ojed&na)a jedn&' "rema dru(&ma & "remaon&ma $an zajedn&)e

; ka#e(or&je norm&:

poredak o najo"%en&j& kom"leks norm& zasno$an na su(lasnos#& &l&

kon$en)&j&

zakon

22


23/32

o kom"leks norm& *&j& se sm&sao #uma*& & "r&mjenjujesudskom odlukom

moralo kom"leks norm& za koje se zam&.lja da &' #uma*& &

"r&mjenjuje &ma(&narn& suda)0 #j9 sa$jes#o sank)&on&rane su rel&(&jom &l& ja$n&m m&.ljenjem

$rs#a dru.#$ene $olje "omo%u koj&' se norme s#$araju:

zajedni(ki o$lici društvene voljeo o,&*aj zasno$an na zajedn&*koj na$&)&o rel&(&ja zasno$ana na $jer& u na#"r&rodne s&le

društveni o$lici društvene voljeo zakonoda$s#$oo ja$no mn&jenje

o društvene vrijednosti realn& &l& &dealn& "redme# koje( ljud& odo,ra$aju &l& )&jene

- avno mnijenjeo 7 Ja$no mn&jenje naroda u "ra$om sm&slu razl&kuje se kao &zraža$anje $olje

(ru"e oko kon#rad&k#orn&' (led&.#e u s$akodne$nom (o$oruo 2 Ja$no mn&jenje kao "ol&*ko m&.ljenje razl&kuje se od &deal&s#&*k&' ja$n&'

mn&jenjao ; Ono može &ma#& razl&*a a(re(a#na s#anja o$&sno o "anju o kojem se

orm&rao > ože ,& o"%e & može ,& u s#r&k#nom sm&slu /kao "ro&z$od kr&*ko(

razm&.ljanja

o mišljenje zavisi o osje3ajima' interesi su odre5eni okolnostima pod kojima*rupe i pojedinci ive ! sl&*ne okolnos#& $ode sl&*n&m m&.ljenj&mao ono je kolektivna volja, u pogledu subjekata %politički i svjestan dio naije&,

javno je izražena i odnosi se na javna posloveo ja$no mn&jenje je sreds#$o dru.#$ene kon#role & ra)&onalna $olja jedne (ru"e

GEORG SIMMEL

$ immel je bio njemački filozof kantova koji je pisao o soiologiji da bi upotpunio svoj filozofski sistem

+ S&mmel se "a: „/ako je društvo uop3e mo*u3e!“+ "r&m&jen&o je Kan#o$o u*enje o ormama & sadržaj&ma na dru.#$ene nauke0 #e je #ako

"os#ao osn&$a*em ormalne so)&olo.ke .kole

+ 4emeljna pitanja soiologijeo


24/32

1) op3a sociolo*ija• kod društvenih pojava neraskidivo su vezani i forma i sadržaj

pa se predmet soiologije određuje posebnom točkom promatranja nekog predmeta

• #ak$e "redme#e #re,a "rou*a$a#& kroz nj&'o$ "o$&jesn& raz$oj &

od$oj& najo"%en&ja s$ojs#$a dru.#$ene s#ruk#ure

") 9ilozo9ska sociolo*ija• soiološko proučavanje epistemoloških i metafizičkih aspekata

društva• &lozo&ja "omaže so)&olo(&j& u "os#a$ljanju "anja koje

nad&laze mo(u%nos#& em"&r&jsk&' &s#raž&$anja0 n"r9 3Je l& dru.#$o)&lj ljudsko( "os#ojanja &l& je sreds#$o &nd&$&dualn&' )&lje$aP4

%) (ista ili 9ormalna sociolo*ija• bavio se utvrđivanjem temeljnih društvenih formi koje utječu na

društveno djelovanje s obzirom na namjere aktera• &s#e orme &n#erak)&je mo(u nas#a#& z,o( os#$arenja razl&*&'

s$r'a & )&lje$a

čistoj soiologiji nužno je dodati psihološka i empirijskaistraživanja jer sama ne može u potpunosti objasniti društvo !#ako se nje(o$a so)&olo(&ja *es#o &zjedna*a$a sa socijalnompsi4olo*ijom

- 7ruštvenosto man&es#a)&ja dru.#$en&' na(ona0 *&s#a ormao soijalna igra udruživanja koja nema drugi ilj izvan sebe

o s$akodne$n& dru.#$en& kon#ak#&0 *a$rljanja0 &(ra0 umje#nos# & dru(e dru.#$eneman&es#a)&je n&su mo#&$&rane nek&m )&ljem0 al& "r&kazuju su.#&nu dru.#$eno(ž&$o#a

o tako se društvo stilizira i dovodi se do pretvaranja da su svi pojedinciravnopravni partneri jer se u i*ri za$oravlja na društvene ulo*e i statuse'podre5enost i nadre5enost

o takvo pretvaranje ima ilj da iznova integrira pojedina u društvenu jelinuo da ,& se &s"ra$no od&(rala &(ra udruž&$anja koja "odrazum&je$a koo"era)&ju &

&n#e(ra)&ju0 #re,a o(ran&*& "rena(la.a$anje $las#e l&*nos#& na .#e#u dru(&'o &s#o #ako0 "rena(la.a$anje dru.#$enos#& može &z ž&$o#a na"ra$& kar&ka#uru

- 7e9inicija društvao $&.e je &lozoska ne(o so)&olo.kao kor&s#& konepiju udruživanjao društvo postoji svu*dje *dje ljudi uzajamno djeluju i kroz razne 9orme

udruivanja stvaraju trajno ili prolazno jedinstvoo društvo je proes, tj. neprekidno kretanje pojedinaa, da se dočara kako je

ono niz više ili manje trajnih udruživanja

2>


25/32

o "ro)es& ljudske &n#erak)&je #$ore or(an&z&rane & "os#ojane s#ruk#ure0 kojesus#a$no u#je*u na djelo$anje ljud&

o "ra$& "redme# so)&olo(&je ,&o ,& u#$rd& "os#ojanje *&s#&' orm&0 nj&'o$os&s#ema#sko ure1&$anje0 o,ja.njenje nj&'o$e "s&'olo.ke osno$e & &zla(anjenj&'o$o( '&s#or&jsko( "ro)esa

o pod društvenom interakcijom on podrazumijeva do$rovoljne odluke iakcije od strane pojedinaca

o dru.#$o je0 za razl&ku od "r&rode0 mo(u%e & ,ez "roma#ra*a u njemu "os#oj& emanen#na $eza &zme1u "ojed&na)a koj& su s$jesne

&nd&$&dualne du.e "o$ezane uzajamn&m djelo$anjemo dru.#$en& ž&$o# "o*&$a na a"s#rak)&jama

to su *eneralizirane i parcijalne slike dru*i4 stvorene isklju(ivo natemelju nji4ovi4 društveni4 ulo*a

o &nd&$&dualnos# je s"oso,nos# &s#odo,no( ž&$ljenja dviju dimenzija ! s$ojeunu#ra.nje kon)en#ra)&je0 al& & #ežnje "ojed&na)a da se &den#&&)&ra & "o$eže sa

)jel&nom kojom "r&"adao u "ojed&n)u je s#alan konl&k# nje(o$e su,jek#&$nos#& & o,jek#&$nos#&0 koj& se

o*uje & u .&rem dru.#$u

idealni totalitet je neostvariv "ojed&na) mora ,& s$jes#an s$oje dru.#$ene dužnos#& ! da "r&'$a#& &

od&(ra s$oju dru.#$enu ulo(uo &s#o #ako0 dru.#$o se može "roma#ra#& kao s&s#em moraln&'0 "ra$n&' &

kon$en)&onaln&' odnosa udruž&$anja koje "odrazum&je$a re)&"ro*nos# "ra$a &o,a$eza

o za o"s#anak dru.#$a0 #j9 nje(o$&' s#ruk#ura0 uz "ro)ese udruž&$anja nužn& su & "ro)es& razdruž&$anja

kon9likt je #ako1er o,l&k združ&$anja jer kao &n#enz&$nome1udjelo$anje $od& m&ru & jed&ns#$u

o (ru"e se "o*&nje ras"ada#& ako nemaju zajedn&*k& )&lj kao .#o je ,or,a "ro#&$ne"r&ja#elja

- #amoo(uvanje *rupa mo*u3e je posti3i kroz8o svoju prostornu povezanost i o*rani(enost /drža$a ne može "os#oja#& &z$an

s$oj&' (ran&)a ili kroz du4ovnu' tj6 9unkcionalnu povezanost /n"r9redo$n&)&

o $esmrtnost *rupe0 koja se o*uje u &zmjen& (enera)&ja unu#ar (ru"e

o or*aniziranost (lanova *rupe0 koja nas#aje "odjelom rada & d&eren)&ja)&jomulo(a koja u$je#uje "odre1enos# & nadre1enos#o ulo*e sim$ola koj& s "o$ezuju s (ru"omo osje3aje *as#&0 lojalnos#& & za'$alnos#&

+ (ru"e se mo(u kor&s#& konzer$a#&$n&m &l& re$olu)&onarn&m elemen#&ma da sa*u$ajus#a,&lnos# & sa$lada$aju suko,e

- &$lik društvene *rupe i odnosi me5u (lanovima uvjetovani su i $rojem (lanovao (ru"a od 2 *lana osno$a je za naj*$r.%u suradnju0 al& & naj$e%e ne"r&ja#eljs#$oo u (ru"& od ; *lana odnos me1u *lano$&ma o$&s& o "oložaju #re%e( *lana koj&

može ,& ne"r&s#ran &l& "osredn&k &zme1u d$&je suko,ljene s#rane

2@


26/32

- >ako5er je primijetio pojedinac u društvu pripada mnoštvu društveni4 *rupakoje se dijelom preklapaju

o $el&*&na dru.#$en&' (ru"a u#je*e na l&*nos# & slo,odu "ojed&n)ao što je grupa manja to je individualnost pojedina ograničenija, ali i

originalnijao što je grupa ve!a, širi je okvir za razvijanje individualnosti pojedina, ali je

grupa manje originalnao "r&"adanje mno.#$u dru.#$en&' kru(o$a "o(oduje dru.#$enom &zjedna*a$anju0

jer "ojed&na) u jednoj (ru"& može ,& ran(&ran n&že0 a u dru(oj $&.eo u s$akom dru.#$enom odnosu "os#oj& "odre1enos# & nadre1enos#

- #immel polemizira sa ?aromo historijski materijalizam smatra subjektivističkom i metafizičkom teorijom

koja nije ništa bolja nego druge teorijeo zamjera ?aru što daje primat samo ekonomskom 9aktoruo

ar u no$)u $&d& samo sreds#$o razmjene0 a S&mmel se "a 3Kaka$ u#je)aj&ma dru.#$o na no$a)P4 & 3Kak$e "osljed&)e &ma no$a) za dru.#$oP4o no$a) je s&m,ol moderno( "osredo$anja0 &zjedna*a$a nejednake s#$ar&0 s$od&

k$ala#&$na o,&lježja na k$an#a#&$na & "o#&*e s#alno $redno$anje s#$arnos#&o z,o( no$)a0 *o$jek "os#aje s$e o$&sn&j& o uslu(ama dru(&' ljud&0 al& neo$&sn&j&

o sam&m #&m ljud&mao novac depersonalizira ljudske odnose jer se ljudi udruuju isklju(ivo radi

neke zajedni(ke svr4e' ne uklju(uju cijelu svoju li(nost u interakciju

+ 5kskurs o stranuo #immel opisuje stranca kao personalizirano posredstvo preko proporcija

$lizine i udaljenostio s#rana) je "o#en)&jaln& "u#n&k koj& n&je "re$ladao od$ojenos# dolaženja &

odlaženjao on je s&n#eza lu#aju%e( ž&$o#a0 $ezan je za neko mjes#o0 & #ako unos& no$e

k$ale#e u "ros#or u koj& je do.aoo npr. strana se u povijesti uvijek pojavljivao kao trgova, odnosno onaj koji

donosi proizvode koje se ne proizvode u društvenom krugu u koji je došaoo #r(o$&na "odrazum&je$a o#$orenos#0 "okre#lj&$os#0 &n#el&(en)&ju & luka$os#o stranac dolazi u dodir sa svim elementima *rupe' ali ni sa kim se ne vee'

te je zato on o$jektivan u sa*ledavanju društveni4 odnosa

- Bavio se i modernoš3uo moderan pojedina ima tragičan karakter jer se nalazi u stalnom prekidu

svoje subjektivnosti i objektivnostio *o$jek je ,&%e koje nema (ran&)e0 a #o &zaz&$a na"e#os#& koje "okre%u s$&jes#o zato modernost potje(e iz iskustva op3e* suko$a izme5u ivota i nje*ovi4

9ormi

- #immel o pokretima enao "oložaj žene u dru.#$u jedan je od "okaza#elja moderne #ra(ed&jeo položaj žena utjelovljuje rasjepkanost životao ženski duh suprotan je muškome

2


27/32

o mu.kar)& su rad&kalno od$ojen& &zme1u su,jek#&$no( & o,jek#&$no(0 dok se užen& #e su"ro#nos#& m&re

žena &ma ,l&ž& odnos s "r&rodom žena je manje za(a1ena kul#urom & njez&n&m #eko$&nama

MA! WEBER

BOJA SOCIOLO


28/32

- 0)


29/32

- vrijeme je novac$ trud i energiju treba potrošiti na stjeanje zarade+ "o#re,no je "r&drža$a#& se odre1en&' norm& u odnos&ma s )&ljem s#je)anja "o$jerenja

koje omo(u%uje da "osud&mo no$a)0 ulož&mo (a & do,&jemo $e%u zaradu- novac ra5a novac' potrošeni novac ili vrijeme uništava sav novac koji je mo*ao

nastati akumulacijom nakon oplodnje po(etno* kapitala+ s$oje radno $r&jeme0 dokol&)u & moral "o#re,no je or(an&z&ra#& oko zarade- 2tilitaristi(ki pristup

o no$a) n&je #u da zado$olj& "o#re,e0 ne(o je dokaz $aljanos#& na "oslu0moralno( karak#era999

- 7unost prema pozivuo "o(led na ž&$o# koje( nose (ru"e ljud& "r&je ne(o .#o je us#ano$ljena mreža

odnosa u kojoj se ulo(e "o"unja$aju o$&sno o "o#re,ama ekonom&je+ S#je)anje zarade

o o$&s& o "ol&)&o zara1uje se na "r&"adn&)&ma &z$an (ru"eo &n#eres u zarad& n&je ona sama0 $e% je &n#eres 'edon&zam

- >radicionalizamo radnik radi onoliko koliko je potrebno da održi standard o "oduze%e unk)&on&ra na klasn&m razl&kama & mono"oluo $lasn&k ž&$& ras#ro.noo sniavanje pla3a i pro9it uvode se kako $i se radnik prisilio da radi više za

istu pla3u' razlo* tome je tradicionalni stav ;rad za zadovoljavanjepotre$a)

+ zarada je s$r'a sama se,&+ ekonom&ja je #emeljno na*elo or(an&za)&je dru.#$eno( ž&$o#a /"ro

+ Ekonomsk& ra)&onal&zamo or(an&za)&ja je re(ul&rana "ra$&l&ma koja su usmjerena na "ro "ro se

"reds#a$lja kao dru.#$eno kor&s#an & "oželjan )&lj

BOI5- protestanti *a veu uz o$avljanje zadataka unutar radne-svjetovne o$lasti u

skladu s propisanim eti(kim kodeksom+ u#je*e na e#&*ka s'$a%anja ! rad kao dokaz moralne ispravnosti- Razlika u pozivu

o katolici ! ,ožju m&los# "r&maju on& koj& se okre%u od s$&je#a0 & (ledaju ono#rans)enden#alno

o protestanti ! ,ožju m&los# do,&$aju on& koj& s$oje dužnos#& o,a$ljaju na o$oms$&je#u

+ &n#eres reorma)&je je du.a0 s$je#o$na e#&ka je na*&n da se du.a uzd&(ne

2G


30/32

BROTESTANTIA I ETIKA KABITALIA- /alvinisti(ko predodre5enje

o ljudske akije ne djeluju na božje odlukeo bog je transendentan i regulira ijelu egzistenijuo od,a)uju se s$a )rk$ena sreds#$a s"asenja: $jera0 mol$a & sl&*no999o (ovjek je sam i nemo3an

- >re$a od$aciti svaku sumnju jer je sla$a vjera znak da nismo u $ojoj milostio to se postiže radom, odnosno pra!enjem svog poziva, i tad bog djeluje na naso "o#$rda $jere kroz ak)&ju zna*& "o#$rdu ,ožje m&los#&o tre$amo o*rani(iti potrošnju do$ara' ali stjecanje ti4 do$ara vidi se kao

vje$a discipline' vjere i milostio #re,a ra)&onalno s#je)a#& & ra)&onalno #ro.&o ka"al se akumul&ra radom & .#ednjomo no$a) )&rkul&ra0 on se ne #ro.&0 & #ako ja*a (ra1anska klasao (ra1ansk& s#&l ž&$o#a je ekonomsk& ra)&onalan

$ rad nije obilježje nižih klasa i nižeg karaktera nego obilježje pokornosti- $o*atstvo nije sredstvo uitka ne*o cilj i dokaz moralno* karaktera+ rad je "oz&$+ "oslo$n& moral je us"je' koj& je ,az&ran na $las#om karak#eru /,ožjem "lanu & na.oj

"okornos#&

STRATI-IKACIJA- ?o3

o vjerojatnost da osoba ili grupa provedu svoju volju u odnosu na druge, bezobzira na otpor kojeg bi oni mogli pružiti

- /lasao skupina ljudi sa sličnim životnim okolnostima i izgledima koji su određeni

njihovom poziijom na tržištuo "onudu & "o#ražnju d&k#&raju $lasn&)& /on& koj& &maju0 on&ma koj&ma nemajuo $lasn&)& &maju mono"ol nad resurs&ma0 resurse mo(u "re#$or& u ka"al &

"o$la*& do, dok os#al& "rodaju s$oj rado osnova klasno* poloaja je privatno vlasništvoo "r&"adnos# klas& odre1uje se na osno$& $rs#e &mo$&ne &l& uslu(eo klasn& &n#eres n&je lo(&*k& &z$eden &z ž&$o#n&' .ans& "r&"adn&ka

on o$&s& o &nd&$&dualn&m reak)&jama0 & )&lje$&mao klasna ak#&$nos# može se odnos& na kolek#&$nu reak)&ju0 n"r9 s&$& .#rajk !

namjerno sn&ža$anje "roduk#&$nos#&o zajedn&*ko djelo$anje

ono je or(an&z&rano0 &ma "odjelu unk)&ja & jasne )&lje$e u odnosu sdru(&m or(an&za)&jama

o maso$no djelo$anje usmjereno je na "rosje*n& &n#eres s$&'0 usmjereno je na dru(e elemen#e

unu#ar kul#ure & o$&s& u $remensko+"ros#ornom kon#eks#uo klasni poloaj proizlazi iz raspodjele imovine i strukture ekonomsko*

poretka' i odre5uje ivotne šanse ;zdravlje' vrsta posla' dokolica)o klasne ,or,e odre1ene su resurs&ma & dru.#$en&m ure1enjem

;


31/32

o borba se uglavnom odvija protiv bližih neprijatelja %vlasnika&, a ne strukturekoja diktira %bankari&

- #taleio životne šanse određene distribuijom ugleda među grupamao srednjo$jeko$n& s#alež& ! #ežnja ,o(a#s#$u za $&.u klasu sma#ra se

nedos#ojnom0 on& su "ro&njen&0 umjeren& & 'edon&s#& suo skla"anje $eza unu#ar s#aleža $od& za#$aranjuo staleški poredak sti(e se uzurpacijom odre5ene privile*ije i naturalizira

se u društveni poredak nakon sta$ilizacije odnosao osje%aj dos#ojans#$a $&.&' s#aleža $eže se uz nj&'o$ o$ozemaljsk& u(led &

#rad&)&ju0 a osje%aj dos#ojans#$a n&ž&' s#aleža $ezan je uz onos$je#o$no0 rel&(&juo s#ale.ke "o$las#&)e

s#ale.k& mono"ol nad resurs&ma & "oslo$&ma koj& je klju*an za s#&lž&$o#a "ojed&no( s#aleža

odnosi se na sim$ole koji ukazuju na u*led vezan uz stale ;odje3a'

zanimanja)' i na materijalni monopol ;imovina' slu*e)

- /asteo razl&ke u kas#ama u#$r1uje rualo odnosi me5u kastama posredovani su reli*ijomo "os#oj& za,rana ,rako$a &zme1u razl&*&' kas#ao nemogu!e je tijekom života premještati se iz jedne kaste u drugu, u kojoj kasti

se rodiš, u njoj !eš biti do kraja životao one su u '&jerar'&j&0 al& od$ojene (ru"e &maju us"oredan suž&$o#o #o su zajedn&)e s $jerom u zajedn&*ko "or&jeklo & sa #rad&)&jom u o,a$ljanju

s"e)&&*n&' "oslo$a

- #trankeo *rupe koje uvijek utje(u na zajedni(ko djelovanje' na pravni poredak i

društveno ure5enjeo )&lje$& su &m os#$arenje "ro(rama z,o( &deala0 & s#je)anje mo%& $o1ao "os#oje samo unu#ar ra)&onalno ure1en&' zajedn&)ao mo(u nas#a#& na #emelju klasn&' &l& s#ale.k&' &n#eresao služe kao artikulaija speifičnih interes u pravnom poretku, a njihov ilj je

ste!i političku mo! potrebnu da se ispune ti interesi

;7


32/32

BOLITIKA- ,last

o $jeroja#nos# da se za neku za"o$&jed "r&,a$& "oslu.nos#- /lasi9ikacija vlasti ;(isti tipovi vlasti)8

o zakonska naj*&.%& #&" je ,&rokra#ska $las# "ra$o se m&jenja "rema "ro"&sanoj orm& u skladu s "os#oje%&m

"ra$&l&ma $las# &ma o,l&k or(an&za)&je0 "r&n)&" "odjele je s"e)&jal&za)&ja u"ra$n& a"ara# se sas#oj& od *&no$n&ka & on&' koj& slu.aju /(ra1ana "oslu.nos# se du(uje "ra$&lu0 & "ra$o na za"o$&jedanje us#ano$ljeno je

"ra$&lom

*&no$n&k je ormalno o,razo$an s"e)&jal&s# koj& rad& na u(o$or na"redo$anje je odre1eno re(ula)&jama on o,a$lja "osao 'ladno0 "r&drža$aju%& se norm& ,ez emo)&ja & &n#eresa

o tradicionalna osno$a o$e $las#& je $jera u s$e#os# #rad&)&je kon#&nue# "ore#ka os&(uran je o,&*ajem0 n"r9 rel&(&jom (ru"a koja &ma mo% je zajedn&)a0 $lada (os"odar0 on& koj& slu.aju su

"odan&)&0 a u"ra$n& a"ara# su slu(e "odru*ja u"ra$e odre1ena su #rad&)&jom & "r&$&le(&jom ne "os#oj& ormalno "ra$o0 "ra$da se $eže uz &deale

o

karizmatska karak#er&z&ra ju aek#&$na "redanos# karak#eru $o1e /"roro)&0 ra#n&

'eroj&999 (ru"a koja &ma $las# je zajedn&)a "o ,ra#s#$u0 za"o$&jeda $o1a0 a slu.a

u*en&k "oslu.nos# se du(uje $o1& z,o( nje(o$&' &zn&mn&' oso,&na $o1a mora s#alno "o#$r1&$a#& #e oso,&ne0 & s$e dok mu se one "r&"&suju0

kar&zma & dalje #raje u"ra$n& a"ara# se ,&ra "rema kar&zm& & "redanos#& "ra$o se odre1uje "rema sua)&j& & za"o$&jed& $o1a $o1a donos& odluku & zajedn&)a ju "r&'$a%a smr# $o1e zna*& kraj "okre#a &l& #ransorma)&ju:

• a "reo,raz,a u #rad&)&ju• , "reo,raz,a u"ra$no( a"ara#a u zakonsk& &l& s#ale.ko• ) "reo,raz,a zna*enja kar&zme

"anje nasljedn&ka:• a "o#ra(a za znako$&ma kar&zme /n"r9 kod dalaj+lama• , #e'n&*k& "os#u"ak koj&m se "roj&)&ra $jera u $o1u /"roro.#$o• ) o,&lježa$anje od s#rane $o1e

Documents

KST 2 - skripta.docx