Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja u …os-breznicki-hum.skole.hr/upload/os-breznicki-hum/images/...C - kultura i mediji Hrvatski jezik i komunikacija Predmetno područje

OSNOVNA ŠKOLA BREZNIČKI HUM

školska godina 2019./2020.

Kriteriji, elementi, načini i postupci

vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik

učiteljica hrvatskoga jezika: Vesna Pucak

Sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik su:

A - hrvatski jezik i komunikacija

B - književnost i stvaralaštvo

C - kultura i mediji

Hrvatski jezik i komunikacija

Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na ovladavanju uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim

djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja koje omogućuju stjecanje komunikacijske jezične kompetencije na

standardnome hrvatskom jeziku.

- predmetno područje obuhvaća stjecanje:

- jezične, uporabne, strategijske i društvenojezične kompetencije

- vještina komunikacije i suradnje s drugima u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama

- komunikacijskih strategija radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju prije stečenoga znanja i učenja

- sposobnosti pomnoga čitanja obavijesnih i književnih tekstova, sposobnosti analize i interpretacije teksta te razumijevanja konteksta i

značenjskih slojeva

- kompetencije stvaranja tekstova različitih vrsta i funkcionalnih stilova

- svijesti o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet te poštuje identitet

drugih u okviru jezične i kulturno-jezične govorne zajednice

Književnost i stvaralaštvo

Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo temelji se na razumijevanju književnosti kao umjetnosti riječi i osobite uporabe jezika. Književni je tekst umjetnička i

društvena tvorevina koja ima osobnu, nacionalnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Kao stvaralačka jezična djelatnost književnost je sastavni dio svakodnevnoga

života.

Predmetno područje obuhvaća:

- razumijevanje, interpretaciju i vrednovanje književnoga teksta sa svrhom osobnoga razvoja, stjecanja i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva

- razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja

- stjecanje književnoteorijskih i književnopovijesnih znanja te uvida u reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti radi razvoja stvaralačkoga i kritičkog

mišljenja o književnome tekstu te proširivanja vlastitoga iskustva čitanja

- povezivanje jezičnih djelatnosti, aktivne uporabe rječnika i stečenoga znanja sa svrhom dubokoga i asocijativnog razumijevanja teksta

- potrebu za čitanjem književnih tekstova i pozitivan stav prema čitanju iz potrebe i užitka

- osobni i nacionalni kulturni identitet te razumijevanje općekulturnoga nasljeđa

- razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije - stvaralačko izražavanje potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta

Kultura i mediji

Predmetno područje Kultura i mediji temelji se na razumijevanju teksta u različitim društvenim, kulturnim i međukulturnim kontekstima. Predmetnim se područjem

potiče razvoj znanja o sebi i drugima, uvažavanje različitih uvjerenja i vrijednosti te se omogućuje djelovanje u društvenoj zajednici.

Predmetno područje obuhvaća:

- kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca

- stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje

Sadržaj vrednovanja u nastavnom predmetu su:

razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori)

rješavanje zadataka pisane provjere znanja

rješavanje problemskih zadataka

tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja

izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima

izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima

pisanje sastavka na određenu temu prema unaprijed zadanim smjernicama i utvrđenim kriterijima

izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.

predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici,

praktični radovi, projekti

Tijekom šlolske godine provodi se formativno i sumativno vrednovanje postignuća učenika. Formativno vrednovanje sastoji se od vrednovanja za učenje (kratke pisane

provjere, izlazne kartice, kvizovi, domaće zadaće, promatranje i analiza aktivnosti tijekom individualnoga rada, rada u paru, rada u skupini, posteri i sl.) i vrednovanja kao

učenje (liste za praćenje/procjenu/samoprocjenu samostalnoga rada, rada u paru, rada u skupini, digitalnih zadataka, projektnih

zadataka, palčevi). Formativni oblici vrednovanja pomažu učenicima razviti samostalne pristupe učenju i unaprijediti svoje učenje, a učitelju prilagoditi svoje poučavanje

potrebama ciljne skupine.

Sumativno vrednovanje (pisana provjera, usmena provjera, opažanja izvedbe učenika u aktivnosti/praktičnome radu/istraživanju, analiza učeničkih uradaka,

zadataka esejskoga tipa, izvješća/radova/plakata/prezentacija) služi za procjenu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenog razdoblja učenja i poučavanja,

odnosno za dodjeljivanje brojčane ocjene. Učenicima se daje neposredna povratnu informacija o ostvarenom uspjehu. Praćenje se provodi kontinuirano te se svaka aktivnost

može vrednovati.

Vrednovanje učeničkih pisanih ostvaraja – prema obrascu (K.Visinko)

Opisnici:

1. SASTAVLJANJE

a) ostvarenost teme

Tema je ostvarena jer se sadržaj sastavka odnosi na zadanu temu. (1 bod).

Tema nije ostvarena jer sadržaj sastavka nije u vezi sa zadanom temom. (0 bodova)

b) kompozicija sastavka

Sadržajno su zastupljeni svi dijelovi kompozicije (uvodni, središnji i zaključni dio) i postignuta je cjelovitost teksta. (2 boda)

Nedostaje jedan od dijelova kompozicije (npr. nema uvoda ili zaključka). (1 bod)

Nema kompozicije, izlaganje je nesređeno, tekst nije cjelovit. (0 bodova)

c) pričanje

Pričanje je potpuno ostvareno. (1 bod)

Pričanje nije ostvareno. (0 bodova)

d) originalnost

Sastavak je u cijelosti originalan. (2 boda)

Originalnost je postignuta djelomično (npr. na razini dijela sastavka, nekih motiva). (1 bod)

Sastavak nije originalan. (0 bodova)

e) smisleno uobličene i povezane rečenice

Sve su rečenice smisleno uobličene i međusobno povezane (ulančane). (2 boda)

Sve su rečenice smisleno uobličene i uglavnom (većim dijelom) povezane. (1 bod)

Rečenice pretežno ili uopće nisu smisleno uobličene niti su međusobno povezane (ulančane). (0 bodova)

2. JEZIK

a) bogatstvo rječnika i stila

Rječnik je bogat, misao je stilski jasno uobličena (oblikovana). Izraz je pun (cjelovit), a izražavanje skladno. (2 boda)

Rječnik je djelomično razvijen i ima površnosti u izražavanju. Izražavanje je katkad stilski nedostatno (nedovoljno) sređeno i tematsko-motivski nedostatno razrađeno. (1 bod)

Rječnik je siromašan, pisanje je stilski nesređeno. Nefunkcionalno se upotrebljavaju riječi i izrazi. (0 bodova)

b) gramatička točnost

U pisanju riječi i oblikovanju rečenica nalazi se potpuna morfološka i fonološka točnost (npr. pravilan padežni nastavak, pravilno glagolsko vrijeme, red riječi u rečenici…) (2

boda)

U pisanju riječi i oblikovanju rečenica nalazi se pretežita morfološka i fonološka točnost. (1 bod)

U pisanju riječi i oblikovanju rečenica nalazi se pretežita ili potpuna morfološka i fonološka netočnost. (0 bodova)

c) pravopisna točnost

Rečenice su potpuno točne u primjeni pravopisnih pravila (npr. č/ć, ije/je, đ/dž, veliko slovo, zarez, navodnici…) (2 boda)

Rečenice su uglavnom točne u primjeni pravopisnih pravila. (1 bod)

Rečenice su uglavnom ili potpuno netočne u primjeni pravopisnih pravila. (0 bodova)

3. IZGLED SASTAVKA

a) razvidna struktura teksta

Kompozicijski dijelovi sastavka su razvidni (vizualno su lijepo istaknuti). (1 bod)

Kompozicijski dijelovi sastavka nisu razvidni (nije istaknut neki dio kompozicije). (0 bodova)

b) čitljivost i urednost

Sastavak je uredan, napisan je pisanim slovima. Grafijski sustav je čitljiv. (1 bod)

Sastavak je neuredan, nije napisan pisanim slovima. Grafijski sustav je nečitljiv. (0 bodova)

Kriteriji vrednovanja za čitanje

Obrazovna postignuća potpuno ostvareno djelomično ostvareno neostvareno

Čita razgovjetno

Poštuje govorne vrednote (tempo, boja

glasa, ton, visina...)

Uživljenost u tekst (razumije što čita)

Pravilno rabi naglaske u čitanju

Neverbalna komunikacija

Poštuje rečenične znakove

Kriteriji vrednovanja za krasnoslov


Naučen tekst

Govor (glasan i razumljiv)

Poštivanje govornoh vrednota

(tempo, boja glasa, ton, visina...)

Neverbalna komunikacija

Uživljenost u tekst

Kriteriji vrednovanja za poster


Čitljivost (udaljenost do 2 metra

Optimalna količina sadržaja

Naslov (isticanje)

Točnost sadržaja

Prikazani bitni podatci

Bino naglašeno bojom, veličinom i/ili

grafičkom oznakom

Napisan jezično točno

Crteži i fotografije funkcionalno

povezani s tekstom

Autori i godina izrade

Kriterij vrednovanja pisane provjere znanja:

0% - 49% = 1

50% - 60% = 2

61% - 75% = 3

76% - 89% = 4

90% - 100% = 5

Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku bilježaka.

Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja, imaju mogućnost ispravka ocjene (usmeno ili pisano). Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom

ocjenom u rubriku.

Pisane provjere znanja učenik je dužan pisati pisanim slovima, čitko, na što će ga učitelj upozoriti prije početka pisanja, ne može li pročitati učenikov uradak, učitelj će ga

vrednovati nedovoljnom ocjenom.

Usmena provjera znanja

Usmeno se ispitivanje u pravilu provodi bez prethodne najave.

Domaća zadaća

Učenici trebaju redovito pisati domaće zadaće kako bi uvježbali i naučili obrađeno gradivo. Točnost zadaća u pravilu se provjerava na sljedećem satu ili se objašnjavaju zadaci

koje učenici nisu razumjeli. Ako učenik ne napiše pet domaćih zadaća, dobit će nedovoljnu ocjenu. Nadnevci kad učenik nema domaću zadaću učiteljica bilježi u rubriku

bilježaka. Učiteljica može ocijeniti zadaće uz provjeru razumijevanja. Ako učenik skupi po pet pluseva za dodatnu neobaveznu zadaću, u rubriku brojčanih ocjena dobiva

ocjenu odličan.

Na kraju nastavne godine vrednuju se sve učenikove zadaće na temelju plusova i minusa i utječu na zaključnu ocjenu. Ukoliko je učenik zaboravio bilježnicu i ne može

učitelju predočiti domaću zadaću, ona se vrednuje kao nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao

nenapisana. Domaća zadaća napisana na satu ili pod odmorom vrednuje se kao nenapisana.

Bilježnica

Učiteljica povremeno pregledava urednost, potpunost i točnost bilješki u bilježnici. Moguće je i brojčano ocjenjivanje bilježnice te upisivanje ocjene u rubriku. Djela za cjelovito čitanje:

Tijekom školske godine učenik čita osam cjelovitih djela koja su određena na početku školske godine.

Učiteljica redovito vodi zapažanja (elementi vrednovanja):

- je li učenik pročitao književno djelo u cijelosti

- razumije li književno djelo

- je li točno riješio zadatke u nastavnim listićima na satovima interpretacije književnoga djela

- uočava li učenik književnoteorijske pojmove u interpretaciji književnoga djela

- uočava li učenik odnose među likovima i problematiku o kojoj pisac progovara u književnom djelu

- kako je učenik doživio književno djelo

- način iznošenja zapažanja (bilo pojedinačno bilo skupno)

- izrada plakata, prezentacija, ilustracija, kvizova (prema željama učenika)

- sudjelovanje u skupnome radu i u dramskim igrama nakon analize književnoga djela

Rad u skupini – praćenje pojedinca

Odličan: učenik je posebno motiviran, kreativan, odgovoran u radu, poštuje druge, redovito izvršava svoje obveze; daje kreativne primjedbe i prijedloge; poštuje pravila rada; u

prezentiranju je jasan, točan i jezgrovit; uočava bitno i razlikuje ga od nebitnoga; zna dobro organizirati i voditi rad u skupini; ima visoko razvijeno kritičko mišljenje

Vrlo dobar: motiviran je i redovito izvršava zadatke; rješava problem služeći se naučenim sadržajima; poštuje pravila rada; podržava rad skupine i potiče ih na rad; marljiv,

odgovoran; način prezentacije je točan

Dobar: u podjeli zadataka u skupini potrebna je pomoć učitelja; u radu je potrebna pomoć, poticaj i usmjeravanje; u prezentaciji učinjenoga je sporiji i neprecizniji, teže iskazuje

svoje mišljenje; nije sklon samostalnosti; naučeno gradivo primjenjuje s pogreškama; djelomično poštuje pravila ponašanja u radu

Dovoljan: radi na razini prisjećanja; uz učiteljevu intervenciju radi u skupini; zadatke ne dovršava i ima pogrešaka; površan je u radu i poštivanju pravila; mali interes za rad,

uglavnom je pasivan

Nedovoljan: nezainteresiran za rad, ometa druge; poticaj i pomoć ga ne motiviraju na rad; u svemu površan i neodgovoran; ne poštuje pravila ponašanja u skupini; traži

potpunu pozornost i individualni pristup

Rad u skupini – praćenje skupine

ocjena je ista za sve učenike skupine, piše se u bilješke, a stečeno znanje provjerava se i ocjenjuje (u rubriku) individualno na sljedećim satovima

Odličan: učenici razumiju i primjenjuju zadatke; daju svoje konstruktivne primjere; s lakoćom pronalaze rješenja za zadatke; aktivni su i pouzdani; iskazuju i kreativnost;

poštuju pravila ponašanja u skupini; način prezentacije jasan je, točan i siguran

Vrlo dobar: skupni uradak je kreativan; razumiju zadatke, slabije primjenjuju; aktivni su; uz manje poteškoće pronalaze rješenja; samostalni su u podjeli uloga i zadataka;

poštuju pravila; način prezentacije je točan, ali nedovoljno precizan

Dobar: uz pomoć nastavnika dijele zadatke u skupini; potreban poticaj i pomoć u radu; u prezentaciji su sporiji i potrebna im je pomoć;

djelomično poštuju pravila; slabije pokazuju kreativne sposobnosti; teže pronalaze rješenja

Dovoljan: traže učiteljevu pomoć u podjeli zaduženja, teško razumiju postavljene zadatke; zadatke ne rješavaju ili ih dovršavaju s puno pogrešaka; nisu motivirani za rad;

prezentiraju nejasno, površno, nerazumljivo

Nedovoljan: nezainteresirani za rad; bučni, ometaju druge u radu; ne rješavaju zadatke; ne poštuju pravila ponašanja u skupini

ODNOS PREMA RADU

Za ocjenu odličan

- aktivno sudjeluje u nastavi, brzo i točno zaključuje povezujući nastavne sadržaje

- brzo i točno primjenjuje naučene sadržaje

- redovito i samostalno piše domaće zadaće te nosi pribor

- često samostalno proširuje znanje koristeći se različitim izvorima informacija

Za ocjenu vrlo dobar

- aktivno sudjeluje u nastavi, uglavnom točno zaključuje povezujući nastavne sadržaje

- uglavnom točno primjenjuje naučene sadržaje

- redovito i samostalno piše domaće zadaće te nosi pribor

- ne trudi se samostalno proširiti znanje

Za ocjenu dobar

- sudjeluje u nastavnom radu na učiteljev poticaj ili poticaj drugih učenika

- naučene sadržaje pamti i reproducira, ali ih neredovito ili teže primjenjuje

- domaće zadaće piše uglavnom redovito i uglavnom redovito nosi pribor

- ne trudi se bez poticaja

Za ocjenu dovoljan

- sudjeluje u nastavnom radu i zapisuje nastavne sadržaje samo na učiteljev poticaj

- uz učiteljevu pomoć rješava jednostavnije zadatke

- neredovit u pisanju zadaća i nošenju pribora

- ne trudi se bez poticaja, pokazuje slabo zanimanje u nastavi

Za ocjenu nedovoljan

KO

NTE

KST

- ne sudjeluje u nastavnom radu, ne prati nastavu i ne zapisuje nastavne sadržaje

- učestalo ne piše zadaće i ne nosi pribor

- ne pokazuje zanimanje za nastavu, odbija suradnju u radu.

Učenici se vrednuju prema razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. (Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za osnovne i srednje škole)

Zaključna ocjena

Pri zaključivanju ocjena vrednuju se svi navedeni elementi, s time da zaključna ocjena treba biti poticajna te se temelji na svim zapažanjima učitelja tijekom praćenja

učenika, odnosno na rezultatima svih oblika formativnoga i sumativnoga vrednovanja. Zaključna ocjena nije aritmetička sredina.

VREDNOVANJE NAUČENOGA U NASTAVI LIKOVNE KULTURE Učitelj: Marko Grill

Načini praćenja PRATI SE ODLIČAN 5 VRLO DOBAR 4 DOBAR 3

STV

AR

ALA

ŠTV

O

diskusija, skice, bilješke (razrada procesa izvedbe);

likovni ili vizualni rad

razvijanje i artikuliranje ideje originalnost ideja (izbjegavanje šablonskih i stereotipnih prikaza) sposobnost improvizacije (primjena različitih strategija i postupaka) poznavanje i primjena etapa kreativnog procesa refleksija i samorefleksija (promišlja učinjeno i na temelju toga poduzima sljedeće korake) 

- stvara originalne ideje i udaljene asocijacije   - predlaže veći broj ostvarivih rješenja na zadani problem - ne koristi šablone i stereotipe  - improvizira u radu u svrhu pronalaženja različitih puteva do rješenja (koristi različite strategije i postupke) - samostalno predviđa aktivnosti koje treba poduzeti da bi došao do rješenja (samostalno organizira etape rada)

- osmišljava ideje kao odmak od doslovnih asocijacija  - ne koristi šablone i stereotipe  -prepoznaje dva ili više načina dolaska do rješenja (prepoznaje različite strategije i postupke) - predviđa dio aktivnosti koje treba poduzeti da bi došao do rješenja (uglavnom samostalno organizira etape rada)

- stvara uobičajene ideje pomoću doslovnih asocijacija  - radi mali odmak od šablona i stereotipa  - koristi manji broj strategija i postupaka pri rješavanju zadatka - uz učiteljevu pomoć prepoznaje aktivnosti koje treba poduzeti da bi došao do rješenja

PR

OD

UK

TIV

NO

ST

likovni ili vizualni rad  uporaba likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija te sposobnost improvizacije estetska osjetljivost interpretacija teme način prikaza motiva  uloženi trud, dovršenost radova 

-originalno koristi različite izražajne mogućnosti likovnog jezika u prikazu motiva / interpretaciji teme / izražavanju ideje - improvizira u primjeni tehnika i medija - dovršava radove  - samostalan/na je u radu 

-koristi različite izražajne mogućnosti likovnog jezika u prikazu motiva / interpretaciji teme / izražavanju ideje -korektno primjenjuje tehnike i medije  - dovršava radove  - pokazuje interes i trud   

-koristi skromniji likovni rječnik koji tek djelomično odgovara prikazanom motivu / izraženoj ideji / interpretiranoj temi - korektno primjenjuje tehnike i medije  - ostvaruje relativnu ili djelomičnu dovršenost  - pokazuje pozitivan stav prema radu/uloženi trud 

KR

ITIČ

KO

MIŠ

LJEN

JE I

diskusija, likovni ili vizualni rad 

analiza i vrednovanje vlastitog likovnog i vizualnog uratka te uradaka drugih učenika (kritički stav)  stvaranje različitih poveznica između umjetničkih djela, interpretirane teme, učenikova likovnoga ili vizualnoga izraza   estetska osjetljivost (umjetnička djela, učenički radovi, okolina)

- samostalno rekonstruira proces stvaranja u vlastitom i tuđim radovima  - samostalno analizira odnose ideje, forme, materijala i medija na vlastitom i tuđim radovima, umjetničkim djelima te primjerima iz vizualne kulture  - stvara poveznice između umjetničkog djela, vlastitog rada i konteksta 

- rekonstruira proces stvaranja u vlastitom i tuđim radovima  - analizira odnos ideje, forme i materijala na vlastitom i tuđim radovima, umjetničkim djelima te primjerima iz vizualne kulture  - povremeno stvara poveznice između umjetničkog djela, vlastitog rada i konteksta 

- djelomično rekonstruira vlastiti i tuđi stvaralački proces    - prepoznaje odnos ideje, forme i materijala na vlastitom i tuđim radovima, umjetničkim djelima te primjerima iz vizualne kulture  - povremeno stvara jednostavne poveznice između umjetničkog djela, vlastitog rada i konteksta 

Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda

u predmetu Glazbena kultura u OŠ:

- elementi vrednovanja: Slušanje i poznavanje glazbe;

Izražavanje glazbom i uz glazbu;

Aktivnost

SLUŠANJE I POZNAVANJE GLAZBE:

Način praćenja i vrednovanja:

- vrednuje se rezultat aktivnog slušanja glazbe

- prepoznavanje glazbenih sastavnica

- slušno prepoznavanje pojedinih glazbala

Prati se:

- opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno-izražajnih sastavnica: tempo - puls - metar - ritam; visina tona, melodija; dinamika; izvođački sastav; glazbeni oblici i

vrste; ugođaj i karakter

- slušno identificiranje obilježja: različitih vrsta glazbe, različitih glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova

ODLIČAN (5)

- samostalno prepoznaje glazbenu literaturu, sastavnice, glazbala - lako se izražava i koristi glazbene pojmove

VRLO DOBAR (4)

- uglavnom prepoznaje glazbenu literaturu, usvojio većinu nastavnih sadržaja, glazbenih sastavnica, glazbala - uglavnom se lako se izražava i koristi glazbene

pojmove

DOBAR (3)

- djelomično prepoznaje glazbenu literaturu, sastavnice, glazbala

DOBAR (2)

- uz pomoć učitelja prepoznaje glazbenu literaturu, sastavnice, glazbala - usvojio minimum glazbenih pojmova

NEDOVOLJAN (1)

- nije usvojio niti minimum glazbenih pojmova, niti znanja iz osnova glazbene umjetnosti - niti uz pomoć učitelja ne prepoznaje glazbenu literaturu, glazbene

sastavnice te glazbala

IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU:


- vrednuje se isključivo aktivnost učenika i njegov stav prema zadatku i aktivnost koja se odvija u skladu s njegovim sposobnostima, bilo da je riječ o

individualnom radu, radu u skupini ili frontalnom radu

Prati se:

- izražavanje, izvođenje i stvaranje: uključenost učenika u realizaciju skupnih glazbenih aktivnosti

- poticajno vrednovanje svakog napretka u razvoju vještina

- izražena motiviranost za pojedine aktivnosti

ODLIČAN (5)

- samostalno izvodi pjesme, prepoznaje pjesme i aktivno svira

VRLO DOBAR (4)

- uglavnom izvodi pjesme, prepoznaje pjesme

DOBAR (3)

- djelomično izvodi pjesme, prepoznaje pjesme

DOBAR (2)

- uz pomoć učitelja izvodi i prepoznaje pjesme

NEDOVOLJAN (1)

- niti uz pomoć učitelja ne može izvesti i prepoznati pjesme

AKTIVNOST:


- vrednuje se donošenje pribora, poštivanje dogovorenih pravila, dodatni zadaci (plakati, prezentacije i dr.)

- sudjelovanje u izvannastavnim glazbenim aktivnostima, nastupima i sl.

Prati se:

- savjesnost u redovitom obavljanju učeničkih obveza te pravovremeno ispunjavanje domaćih uradaka

- redovito pohađanje izvannastavnih aktivnosti

ODLIČAN (5)

- aktivno/redovito sudjeluje u nastavi, izvannastavnim aktivnostima, uvijek spreman na suradnju, prati glazbene događaje, posjećuje koncerte, kazalište

VRLO DOBAR (4)

- uglavnom sudjeluje u nastavi, izvannastavnim aktivnostima, uvijek spreman na suradnju, prati glazbene događaje, posjećuje koncerte, kazalište

DOBAR (3)

- uz poticaj aktivno/redovito sudjeluje u nastavi, izvannastavnim aktivnostima, djelomično je spreman na suradnju

DOBAR (2)

- učestalo iziskuje pomoć učitelja za sudjelovanje u nastavnom procesu

NEDOVOLJAN (1)

- neodgovorno se odnosi prema nastavnom procesu, odbija suradnju, niti na poticaj ne pokazuje zainteresiranost za bilo koji oblik glazbenog izražavanja,

konstanto ometa sve aspekte odgojno obrazovnog procesa

Učitelj glazbene kulture:

Vatroslav Maltar, mag. mus.

ENGLESKI JEZIK

Učiteljica: Marija Zrinka Sokač

5. razred – engleski jezik

Vrednovanjem govorenja provjerava se ostvarenost ishoda:

A.5.2. - reprodukcija - Učenik izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.

A.5.3. - reprodukcija - Učenik primjenjuje intonacijska obilježja jednostavne rečenice.

A.5.4. - produkcija - Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.

A.5.5. - interakcija, produkcija - Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.

Reprodukcija u govoru odnosi se na ograničene odgovore i zadatke mehaničkog tipa (drilanje). Može se formativno vrednovati tečnost, točnost, izgovor i intonacije.

Uvježbava se slušanjem i ponavljanjem ili čitanjem riječi, izraza ili rečenica. Zadatke ovog tipa također je potrebno provoditi na odgovarajući način, u komunikacijskim situacijama i vrednovati formativno.

Produkcija u govoru može se odnositi na

kontrolirana govorna produkcija podrazumijeva zadatke zatvorenog tipa, Produkcija obično nije dulja od jedne rečenice, radi se o kontroliranoj govornoj produkciji. Učenici ne mogu ponuditi neočekivane odgovore, biraju između ponuđenih opcija. Ovakvi zadaci korisni su kod ponavljanja i uvježbavanja jezičnih struktura. (vidi primjere za A.5.4. i A.5.5. - formativno)

podrazumijeva zadatke otvorenog tipa, u petom razredu obično veću količinu govora u manje kontroliranim uvjetima. (vidi primjere za A.5.4. i A.5.5. - sumativno)

Interakcija – u petom razredu podrazumijeva jednostavne komunikacijske situacije. Može se provoditi sa zadacima zatvorenog i otvorenog tipa.

Ostvarenost svih ishoda prati se kroz četiri djelatnosti domene Komunikacijska jezična kompetencija (domena A).

Ostvarenost ishoda koji se ocjenjuju iz domena B i C i opisno prate: Međukulturna komunikacijska kompetencija (B): Znanja o vlastitim i drugim zemljama – B.5.1. Vještina međukulturnog ophođenja - B.5.2. Samostalnost u ovladavanju jezikom (C): Medijska pismenost – C.5.1. Ostvarenost ishoda koji se ne ocjenjuju iz domena B i C samo se opisno prate: Međukulturna komunikacijska kompetencija (B): Društveni odnosi – B.5.3. Međukulturni odnosi – B.5.4. Samostalnost u ovladavanju jezikom (C): Strategije učenja - C.5.2. i C.5.3. Kreativno izražavanje - C.5.4. Izražavanje mišljenja - C.5.5. Rubrika za vrednovanje govorne djelatnosti. Vrednuje se ostvarivost ishoda A.5.5. i C.5.4. Ostvarenost ishoda C.5.4. se formativno vrednuje, ostvarenost ostalih ishoda može se sumativno vrednovati.

Odličan (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3)

Dovoljan (2) Nedovoljan (1)

Tečnost Učenik govori bez puno zastajkivanja.

Učenik rijetko zastane da bi pronašao pravu riječ.

Učenik često zastane, ponekad se ponavlja.

Učenik teže izražava što želi reći, postaje frustriran ili gubi samopouzdanje.

Učenik se ne može izraziti.

Intonacija Učenik točno upotrebljava

Učenik ponekad zamijeni

Učenik češće zaboravi na

Učenik vrlo rijetko

Učenik ne primjenjuje točnu

Intonaciju, intonacijska obilježja potvrdne i upitne rečenice.

pravilnu intonaciju u pitanjima i/ili potvrdim rečenicama.

primjenjuje točnu intonaciju.

intonaciju

Izgovor Učenik jasno i točno izgovara riječi na engleskom jeziku.

Učenik dobro izgovara riječi. Čini poneke pogreške koje nemaju utjecaj na razumijevanje.

Učenik većinom dobro izgovara riječi, no govor nije jasan koliko bi trebao biti.

Učenika je teško razumjeti.

Učenik pogrešno izgovara riječi.

Vokabular

Učenik koristi puno novih riječi I izraza.

Učenik koristi dosta novih riječi i izraza.

Učenik se može izraziti. Ne koristi dovoljno riječi i izraza iz novijih lekcija.

Učenik se teže izražava, koristiš samo stariji, osnovni vokabular

Učenik se ne služi osnovnim vokabularom

B.5.1. Učenik točno navodi posebna kulturna obilježja/ dane/ datume/ događaje uz puno informacija.

Učenik navodi posebna kulturna obilježja/ dane/ datume/ događaje uz dosta informacija.

Učenik navodi posebna kulturna obilježja/ dane/ datume/ događaje, ali s vrlo skromnim informacijama.

Učenik uz pomoć navodi posebna kulturna obilježja/ dane/ datume/ događaje bez dodatnih informacija.

Učenik ne navodi kulturna obilježja/ dane/ datume/ događaje niti osnovne informacije

C.5.4 Učenik odabire zanimljiva/smiješna/ neobična pitanja i pokazuje stvarno zanimanje za sugovornika.

Većina pitanja su zanimljiva/smiješna/ neobična i pokazuju zanimanje.

Neka pitanja su zanimljiva/smiješna/ neobična ostala su osnovna pitanja (iz predloška).

Učenik odabire samo osnovna pitanja (npr. iz predloška).

Učenik ne prepoznaje niti jednostavna pitanja.

Vrednovanjem pisanja provjerava se ostvarenost ishoda

A.5.6. - reprodukcija - Učenik zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi.

A.5.7. - produkcija - Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.

Reprodukcija u pisanju odnosi se na zadatke kojima se formativno vrednuje točnost pisanja (PRAVOPIS).

Uvježbava se slušanjem i pisanjem riječi, izraza ili rečenica čime se povećava točnost pisanja. Zadatke ovog tipa također je potrebno provoditi na odgovarajući način, u komunikacijskim situacijama I vrednovati formativno.

Produkcija u pisanju uključuje sljedeće tekstne vrste: razglednica, neformalno pismo, jednostavna pjesma, strip, poster

kontroliranu pisanu produkciju koja podrazumijeva zadatke zatvorenog tipa, Produkcija obično nije dulja od jedne rečenice, učenici ne mogu ponuditi neočekivane odgovore otvorenog tipa, biraju između ponuđenih opcija. Ovakvi zadatci korisni su kod ponavljanja i uvježbavanja jezičnih struktura. (vidi primjere A.5.7. - formativno)

podrazumijeva zadatke otvorenog tipa, u petom razredu obično veću količinu pisanja u manje kontroliranim uvjetima. (vidi primjere A.5.7. - sumativno)

Ocjena Opis

odličan (5) Točna upotreba glagolskog vremena, širok raspon vokabulara, jasan i točan pravopis.

vrlo dobar (4) Većinom dobra upotreba glagolskog vremena, odgovarajući raspon vokabulara, primjeren pravopis.

dobar (3) Povremeno dobra upotreba glagolskog vremena, ograničen vokabular, pogreške u pisanju.

dovoljan (2) Rijetko dobra upotreba glagolskog vremena, vrlo ograničen vokabular, česte pogreške u pisanju.

nedovoljan (1) Netočno korištenje glagolskog vremena, pogreške pri osnovnom vokabularu i pogrešeke u pisanju onemogućavaju razumijevanje napisanog.

Vrednovanjem slušanja s razumijevanjem provjerava se ostvarenost ishoda:

A.5.1. - Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

1. Zadatci za vrednovanje ostvarenosti ishoda A.5.1. - vrednuje se formativno i sumativno Vrednovanje se provodi pomoću odgovora

Primjer 1: učenik sluša/odsluša tekst i označava točne odgovore Primjer 2: Učenik sluša/odsluša tekst i stavlja sličice / rečenice / odlomke u ispravan poredak. Primjer 3: učenik sluša/odsluša tekst i odgovara na pitanja Primjer 4: učenik sluša i čita tekst i istovremeno označava u čitanom tekstu razlike između slušanog i čitanog teksta. Primjer 5: učenik prepričava glavne dijelove odslušanog teksta

Vrsta zadatka Odličan (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2) Nedovoljan (1)

Primjer: Učenik sluša tekst i stavlja sličice / rečenice / odlomke u ispravan poredak.

Točno povezuje slušne i slikovne/ pisane sadržaje.

Učenik može uz poneku pogrešku samostalno i točno povezati slušne sadržaje s pisanim tekstom / slikama.

Učenik povezuje slušne sadržaje s pisanim tekstom / slikama i pritom radi česte pogreške.

Učeniku je potrebna pomoć pri slušanju i povezivanju većine sadržaja.

Učenik ne povezuje pojmove i sadržaje.

Vrednovanjem čitanja provjerava se ostvarenost ishoda:

A.5.1. - Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.

1. Zadatci za vrednovanje ostvarenosti ishoda A.5.1. - vrednuje se formativno i sumativno

Vrednovanje se provodi pomoću odgovora Primjer 1: Učenik čita/pročita tekst i označava točne odgovore. Primjer 2: Učenik čita tekst i stavlja sličice / rečenice / odlomke u ispravan poredak. Primjer 3: Učenik čita tekst i odgovara na pitanja. Primjer 4: Učenik čita tekst i dovršava rečenice. Primjer 5: Učenik prepričava glavne dijelove pročitanog teksta. Primjer 6: Učenik pročita i napravi (crta, slijedi uputstvo)

Tablica: Primjer predloška za vrednovanje djelatnosti čitanja

Vrsta zadatka Odličan (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2) Nedovoljan (1)

Primjer: Učenik čita tekst i dovršava rečenice

Učenik pronalazi sve tražene informacije u tekstu.

Učenik nalazi većinu traženih informacija u tekstu.

Učenik nalazi neke informacije u tekstu

Učeniku je potrebna pomoć pri pronalaženju informacija u tekstu.

Učenik niti uz pomoć ne pronalazi tražene informacije u tekstu.

Predmet: engleski jezik – 1. strani jezik (3. i 7. razred) i izborni (4., 6. i 8. razred)

Učiteljica: Marija Zrinka Sokač

Elementi ocjenjivanja/vrednovanja:

3. i 4. razred

Naziv Opis

Razumijevanje

slušanjem

Provjerava se na svakom satu. Može se provjeriti kroz radni listić. Upisuju se ocjene iz aktivnog

sudjelovanja u nastavnom procesu.

Razumijevanje

čitanjem

Provjerava se na svakom satu. Može se provjeriti kroz radni listić. Upisuju se ocjene iz aktivnog

sudjelovanja u nastavnom procesu.

Usmeno

izražavanje

Provjerava se na svakom satu . Upisuju se ocjene iz aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu

i ocjene iz usmenog izlaganja domaće zadaće.

Pisano

izražavanje

Pisane provjere – prema vremeniku pisanih provjera. Upisuju se ocjene iz domaće zadaće,

provjere bilježnice/radne bilježnice, aktivnosti – npr. dobrovoljno izrađene domaće zadaće.

6., 7. i 8. razred

Naziv Opis

Razumijevanje Provjerava se na svakom satu bez posebne najave kao dio usmenog ispitivanja. Upisuju se

ocjene iz aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu. Pišu se i provjere razumijevanja (čitanje i

slušanje s razumijevanjem)

Pisano

izražavanje

Sastavci, domaće zadaće, provjere bilježnice/radne bilježnice,. Pisane provjere usvojenosti

gradiva.

Usmeno

izražavanje

Provjerava se na svakom satu bez posebne najave kao dio usmenog ispitivanja. Upisuju se

ocjene iz aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu i ocjene iz usmenog izlaganja domaće

zadaće.

Aktivnost Pisani projekti, izrada plakata / računalna prezentacija, sudjelovanje u aktivnostima na satu

Razine postignuća:

Ocjena Razina Opis Učenik će moći….

Nedovoljan (1)

Neusvojenost temeljnih

pojmova

Učenik ne izvršava zadatke, ne surađuje,

ne želi govoriti…

Dovoljan (2) Znanje, reprodukcija Mogućnost reprodukcije u

izvornom obliku

…definirati, nabrojiti, imenovati,

poredati, opisati temeljne pojmove.

Dobar (3) Konceptualno Uočavanje i povezivanje …prepoznati temeljne pojmove, razumije

razumijevanje

glavnih koncepata

opisivanje tijeka događaja

ili procesa

gradivo, ali ga ne zna primijeniti niti

obrazložiti, uz pomoć učitelja rješava

jednostavne zadatke.

Vrlo dobar (4)

Primjena

Primjena naučenog načela

na novom primjeru

…razumije gradivo i zna ga objasniti,

služi se usvojenim znanjem, navodi

vlastite primjere, samostalno rješava

postavljene zadatke.

Odličan (5)

Rješavanje problema

Organiziranje usvojenog

znanja i vještina za

rješavanje problema

…stečeno znanje primjenjuje na nove,

složenije primjere, uspješno izvršava

korelaciju sa srodim gradivom,

samostalno rješava složenije zadatke,

služi se dodatnim izvorima znanja,

sposoban je prenositi znanje na druge.

Dodatne informacije o predmetu:

- znanje učenika redovito se provjerava usmenim putem, praćenjem učenika na samom nastavnom satu, a ocjenjuje se razumijevanje slušanjem, čitanjem i usmeno

izlaganje.

- prati se i redovitost pisanja domaćih zadaća kao i aktivnost na satu

- učenikova aktivnost kao i nedostatak aktivnosti prati se i može se ocijeniti na svakom satu

– učestalu neaktivnost i odbijanje sudjelovanja na satu za sobom povlače i lošu ili negativnu ocjenu

Potreban pribor: - udžbenik, radna bilježnica, bilježnica, pribor za pisanje, bojice

Pravila ponašanja učenika u učionici:

- učenici moraju poštivati kućni red Škole i čuvati školsku imovinu kao i izložene plakate i radove na panou

- učenici trebaju ustati i pozdraviti predmetnog učitelja i druge učitelje koji uđu u učionicu ili izlaze iz nje

- učenici tijekom nastave moraju pažljivo slušati učitelja i učenike koji razgovaraju s učiteljem, uključivati se u rad na satu - dizanjem ruke zatražiti riječ i čekati da ih se

prozove

- učenik treba prepisati tekst s ploče u bilježnicu, izvršavati zadane pisane i usmene zadatke

- nije dozvoljeno međusobno pričanje, pa se i za vrijeme grupnog rada ili rada u paru treba pridržavati zadanih zadataka

Konzultacije za učenike i suradnja s roditeljima: - u terminu individualnih razgovora

VREDNOVANJE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

MATEMATIKA

Učiteljica: Marija Dijačić

1. Definicije pojmova

NN 112/2010 PRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI (članak 2. Pravilnika)

Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini kompetencija: znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima, a sastavnice su praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadatcima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom.

Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.

Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikova rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnog predmeta. Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ili na kraju polugodišta ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugome polugodištu.

Napomena: Izrazi koji se u ovome dokumentu koriste za osobe u muškome rodu neutralni su i odnose se na muške i ženske osobe.

2. Vrednovanje naučenoga

NN 7/19, Kurikulum Matematike:

Vrednovanje naučenoga rezultira brojčanom ocjenom, a usvojenost ishoda provjerava se usmenim ispitivanjem, pisanim provjerama i

matematičkim/interdisciplinarnim projektima.

U jednoj provjeri moguće je ocijeniti više elemenata vrednovanja.

U predmetu Matematika postignuća učenika vrednuju se brojčanom ocjenom (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4,

odličan – 5). Elementi su odraz ciljeva predmeta i vrednuju se u postotcima, do 5. razreda u omjeru 40 : 30 : 30, a u narednim razredima u

omjeru 30 : 30 : 40.

2.1. Elementi vrednovanja u nastavnome predmetu Matematika

Elementi vrednovanja u nastavnome predmetu Matematika – u omjeru 40 : 30 : 30

1. Usvojenost znanja i vještina:

– opisuje matematičke pojmove

– odabire odgovarajuće i matematički ispravne procedure te ih provodi

– provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata

– upotrebljava i povezuje matematičke koncepte.

2. Matematička komunikacija:

– koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri usmenome i

pisanome izražavanju

– koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka

– prelazi između različitih matematičkih prikaza

– svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama

– postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja

– organizira informacije u logičku strukturu

– primjereno se koristi tehnologijom.

3. Rješavanje problema:

– prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja

– uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema

– modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu

– ispravno rješava probleme u različitim kontekstima

– provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema

– generalizira rješenje.

2.2. Elementi vrednovanja prema razinama

Razine Usvojenost znanja i vještina Matematička komunikacija Rješavanje problema

Zadovoljavajuća Opisuje matematičke pojmove. Koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka. Primjereno se koristi tehnologijom.

Prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja.

Dobra Opisuje matematičke pojmove. Odabire pogodne i matematički ispravne procedure te ih provodi.

Koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka. Prelazi između različitih matematičkih prikaza. Primjereno se koristi tehnologijom.

Uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema.

Vrlo dobra Opisuje matematičke pojmove. Odabire pogodne i matematički ispravne procedure te ih provodi. Provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata.

Koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri usmenome i pisanome izražavanju. Koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka. Prelazi između različitih matematičkih prikaza. Primjereno se koristi tehnologijom.

Ispravno rješava probleme u različitim kontekstima. Provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema.

Iznimna Opisuje matematičke pojmove. Odabire pogodne i matematički ispravne procedure te ih provodi. Provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata. Upotrebljava i povezuje matematičke koncepte.

Koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri usmenome i pisanome izražavanju. Koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka. Prelazi između različitih matematičkih prikaza. Svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama. Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja. Primjereno se koristi tehnologijom.

Modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu. Provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema. Generalizira rješenje.

2.3. Kriteriji vrednovanja naučenoga prema načinima provjeravanja

Način Element Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Odličan (5)

Usmeno provjeravanje

može se provoditi na svakom nastavnom satu bez prethodne najave

Usvojenost znanja i vještina

Izrazito teško usvaja gradivo (stupanj prisjećanja). Ni uz učiteljevu pomoć ne uspijeva riješiti najjednostavnije zadatke.

Ne uočava pogreške ni uz pomoć učitelja i ne zna i ne želi ih ispraviti.

Ni uz pomoć učitelja ne povezuje staro i novo gradivo.

Odgovara po sjećanju, bez dubljeg razumijevanja. Pokazuje slabu motiviranost za spoznavanje matematičkih sadržaja.

Uočava greške uz pomoć i uz pomoć ih ispravlja.

Uz veliku pomoć učitelja povezuje staro i novo gradivo.

Sadržaje usvojio na razini razumijevanja (stupanj reprodukcije). Djelomično primjenjuje matematičke zakonitosti, iako ih poznaje. Polako rješavanje zadataka, po potrebi uz učiteljevu pomoć, uočavanje i popravljanje pogrešaka. Uz pomoć učitelja uočava vezu novog i starog gradiva.

Bez većih poteškoća usvaja i prenosi nova znanja (znanje je na razini primjene, stupanj operativnosti).

Razumije nastavno gradivo i služi se znanjem navodeći primjere. Samostalno i točno rješava i složenije zadatke. Na poticaj učitelja povezuje nove sadržaje sa sadržajima iz prethodnih razreda.

Lako i brzo usvaja sadržaje na najvišem stupnju (znanje je na razini analize, sinteze i evaluacije). Pokazuje izrazit interes za predmet. Odlično povezuje gradiva te se snalazi u novome gradivu i novim tipovima zadataka. Brzo, samostalno, točno, temeljito i argumentirano rješava složenije zadatke.

Samoinicijativno povezuje nove sadržaje sa sadržajima iz prethodnih razreda i stečeno znanje primjenjuje na nove, složenije zadatke.

Matematička komunikacija

Obrazlaže bez razumijevanja, nesuvislo. Ne poznaje i ne primjenjuje osnovne matematičke zakonitosti i pojmove. Ne prepoznaje simbole, poučke i grafove. Odgovara nesuvislo, nelogično i bez razumijevanja.

Ne postoji interes ni da se pokuša lakši izvod formula.

Obrazlaganje i dokazivanje nepotpuno je, površno i s pogreškama. Prepoznaje osnovne matematičke pojmove, odgovara po sjećanju, bez dubljeg razumijevanja. Učenik je nesiguran u poznavanju pojmova, simbola, poučaka i grafova.

Uz pomoć i poticaj učitelja uspijeva izvesti jednostavnije izvode formula.

Obrazlaganje i dokazivanje djelomično logično i uvjerljivo, uglavnom s razumijevanjem. Učenik poznaje većinu pojmova, simbola, poučaka i grafova. Reproducira temeljne pojmove, razumije gradivo, ali ga ne zna primijeniti niti obrazložiti primjerima.

Samostalno izvodi jednostavnije izvode formula.

Obrazlaganje i dokazivanje točno, logično, temeljito i s razumijevanjem Uočava, primjenjuje i obrazlaže matematičke zakonitosti. Poznaje pojmove, simbole, poučke i grafove i primjenjuje ih uz manju pomoć.

Vrlo dobro povezuje gradivo i snalazi se u novom gradivu.

Uz pomoć učitelja uspijeva izvesti složenije izvode formula.

Obrazlaganje i dokazivanje točno, logično, temeljito, opširno, argumentirano. Točno i temeljito promatra te logički povezuje i obrazlaže matematičke pojmove i zakonitosti. Uočava bit zakonitosti, uči s razumijevanjem.

Originalne ideje, kreativnost. Izvrsno poznaje pojmove, simbole, poučke i grafove. Spretno, brzo i samostalno izvodi složenije postupke.


Znanje je manjkavo pa se ne primjenjuje. Ni uz učiteljevu pomoć učenik ne može i ne želi rješavati

Otežano povezuje činjenice. Gradivo dosta teško usvaja (stupanj prepoznavanja). Problemske zadatke rješava

Donekle primjenjuje znanje, polako i uz učiteljevu pomoć točno.

Znanje primjenjuje, umjereno brzo, točno i bez učiteljeve pomoći.

Probleme rješava samostalno

Reagira brzo, odgovara britko i lucidno. Primjenjuje znanje samostalno i u novim ispitnim situacijama. Povezuje

problemske zadatke. sporo, pravi pogreške, ali uz učiteljevu pomoć ipak ih uspijeva riješiti.

birajući najbolje strategije i uglavnom točno, snalazi se i s težim zadatcima.

činjenice i postavlja problem. Novi sadržaji na njega djeluju izazovno.

Samostalno rješava problemske zadatke birajući postupak koji najviše odgovara zadatku.

Pisano provjeravanje provodi se nakon obrađene nastavne cjeline, uz obaveznu najavu učenicima

Odstupanja ± 5 % 0 – 39% 40 – 59% 60 – 74% 75 – 89% 90 – 100%


- najniža granica programa Nije u stanju riješiti čak ni najjednostavnije zadatke.

- niža granica programa

Rješava najjednostavnije zadatke, ali griješi, do rezultata dolazi. Ne uočava greške samostalno. Zadatke rješava sporo.

- malo proširena granica programa Sporiji u radu, lake i srednje teške zadatke rješava samostalno i uglavnom točno. Uočava greške i uspijeva ih ispraviti.

- nešto složeniji zadatci Rješava sve tipove i težine zadataka s greškama u zahtjevnijim zadatcima. Samostalno uočava pogreške i ispravlja ih.

- složeniji zadatci Rješava brzo i točno sve tipove i težine zadataka, samouvjereno i kreativno.


Nesiguran je u korištenju pribora i potrebna mu je pomoć učitelja. Konstrukcije su netočne ili s pogreškama i neuredne.

Nespretno se služi priborom, jednostavnije konstrukcije uglavnom točne, ali neprecizne i neuredne.

Pravilno korištenje pribora, uglavnom točne konstrukcije.

Uredno i precizno konstruira.

Reagira brzo, odgovara temeljito i argumentirano. Uredne i precizne konstrukcije, crteži i sheme u funkciji zadatka.


Znanje je manjkavo pa nema njegove primjene.

Znanje primjenjuje slabo i nesigurno.

Primjenjuje naučeno na jednostavnim primjerima.

Umjereno brzo, samostalno i točno rješavanje složenijih zadataka. Nesigurno, ali ipak rješava nove problemske situacije.

Kreativno primjenjuje usvojene vještine i znanja u novim situacijama i na nove, složenije primjere. Samostalno i točno rješava problemske situacije.

matematički/interdisciplinarni projekti


U grupnome radu unatoč pomoći svih iz skupine ne uspijeva riješiti ništa, ali se ni ne trudi previše.

Ne javlja se i ne sudjeluje u raspravama. Pokazuje minimalni interes za rad. U grupnome radu uz pomoć i uputu uspijeva riješiti manji dio zadataka, a uz poticaj odradi dio predviđenih zadataka.

Uglavnom radi samostalno, trudi se riješiti predviđene zadatke, ali ne posvećuje pozornost točnosti. Ako ne razumije, traži pomoć. U grupnome radu uz pomoć ostalih uspijeva riješiti gotovo sve zadatke.

Povjerene zadaće obavlja redovito, uredno i točno. U radu je koncentriran i marljiv. Povremeno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja. U grupnome radu uglavnom samostalno rješava zadatke, ponekad mu je potrebna pomoć.

Aktivno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljenjem pitanja. U grupnome radu preuzima inicijativu, redovit je i uporan, koncentriran i marljiv, samostalno rješava zadatke, ali pomaže ostalima u grupi. Sve je riješene zadatke sposoban obrazložiti sam.

više puta tijekom nastavne godine tjedni projekti mjesečni projekti projekt nastavne teme

Matematička komunikacija izlaganje i kultura rada na projektnom zadatku

Ne izvodi zadatke zadane temom projekta, ne surađuje timski, ne izlaže svoj rad. Praktični rad ne izrađuje. Teorijskih obrazloženja rada ili nema ili nisu točna. Projektom povjerene mu zadaće izrazito su neuredno i netočno riješene. Nije u stanju čak ni reproducirati već riješeni zadatak. Ne sudjeluje u raspravi. Često ometa druge u radu. U projekt ulazi nepripremljen i bez potrebnoga pribora.

Zadatke zadane projektom izvodi uz pomoć. Projektne zadaće netočne su i neuredne. Nije u stanju obrazložiti riješeni zadatak. Timski surađuje, potrebna mu je pomoć u planiranju i ostvarivanju zadatka. Svoj rad izlaže većinom netočno, teorijska obrazloženja rada nisu potpuna ili nisu precizna, a bez zaključaka. Praktični rad izrađuje uz pomoć i ne na vrijeme ne pazeći na točnost i preciznost izrade.

Zadatke zadane projektom izvodi proceduralno bez osobne motivacije. Ne snalazi su u obrazlaganju riješenoga zadatka. Timski surađuje, no potrebna mu je pomoć pri planiranju i ostvarivanju zadatka. Teorijska obrazloženja rada pretežito su točna i precizna, ali izražava nesigurnost pri objašnjavanju činjenica i pojmova, rad izlaže kratko i neargumentirano. Praktični rad izrađuje uz pomoć, uglavnom pazeći na točnost i preciznost izrade.

Samostalno, motivirano i točno izvodi zadatke zadane temom projekta, timski surađuje, izlaže svoj rad i zaključke točno, ali na poticaj. Praktični rad samostalno i uredno izrađuje pazeći na točnost i preciznost izrade. Ponekad brzopleto i neprecizno obrazlaže riješeni zadatak.

Samostalno, motivirano, originalno i točno izvodi zadatke zadane temom projekta, timski surađuje, potiče suradničko učenje i pomaže drugima, služi se dodatnim izvorima znanja i informacijama iz različitih medija. Teorijska su obrazloženja rada izrazito precizna i temeljita, a zaključke izlaže točno i argumentirano. Samostalno i uredno izrađuje praktični rad pazeći na točnost i preciznost izrade. Kreativan u stvaranju i dizajniranju praktičnoga rada.


Ni uz pomoć učitelja ne povezuje sadržaje matematike sa sadržajima ostalih predmeta.

Uz veliku pomoć učitelja povezuje sadržaje matematike sa sadržajima ostalih predmeta.

Uz povremenu pomoć učitelja povezuje sadržaje matematike sa sadržajima ostalih predmeta.

Na poticaj učitelja povezuje sadržaje matematike sa sadržajima ostalih predmeta.

Samostalno povezuje sadržaje matematike sa sadržajima ostalih predmeta. Uspješno uočava i provodi korelaciju sa srodnim gradivom.

2.3. Kriteriji vrednovanja rada na projektu

Evaluacija radnoga procesa Rezultati Interakcija Član skupine Voditelj

- snimanje potreba i problema

projekta koji će se raditi

- preoblikovanje ciljeva

tijekom rada na projektu

- prilagodba procesa rada na

projektu mogućnostima,

sposobnostima članova i

problemima projekta

- ostvarenost rezultata

mjerenja

- kultura i kvaliteta rada na

projektu: originalnost,

pedantnost, točnost,

ekonomičnost, estetika

rada…

- kvaliteta konačnoga izvješća

o projektu

- kvaliteta organizacije rada na

projektu

- kvaliteta vođenja timskoga

rada

- kvaliteta suradnje članova tima

- procjena broja i kvalitete

vještina koje je tim usvojio

tijekom zajedničkoga rada na

projektu

- kvaliteta i količina angažmana i

doprinosa radu na projektu pojedinoga

člana

- kvaliteta i količina aktivnosti koje je

član poduzimao kako bi se ostvario cilj

projekta

- kvaliteta samoprocjene

- kvaliteta i količina zadataka koje je član

riješio

- kvaliteta suradnje s ostalim članovima

u projektnome timu

- kvaliteta rješavanja sukoba unutar

projektnoga tima

- kvaliteta izlaganja zaključaka i rezultata

projektnog zadatka

- količina i kvaliteta projektne

dokumentacije

- kvaliteta i količina planiranih

aktivnosti kako bi se ostvario cilj

projekta

- kvaliteta dnevnoga plana

- kvaliteta interakcije postignute među

članovima projektnoga tima

- kvaliteta mirenja i rješavanja sukoba

unutar projektnoga tima

- kvaliteta i količina koordinacije s

relevantnim činioteljima i eventualnim

vanjskim suradnicima projektnoga

tima

- kako poštuje članove tima i njihove

potrebe i sposobnosti

- količina i kvaliteta projektne

dokumentacije, izvješća voditelja i sl.

2.4. Razine usvojenosti ishoda (iz Kurikuluma)

Važna napomena: razine usvojenosti nisu kriteriji vrednovanja.

MATEMATIKA – NA KRAJU 5. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE UČENIK:

DOMENE: A – BROJEVI, B – ALGEBRA I FUNKCIJE, C – OBLIK I PROSTOR, D – MJERENJE, E – PODATCI, STATISTIKA I VJEROJATNOST

RB.

ISHOD

RAZRADA ISHODA

RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

1. A. 5. 1.

BROJEVNIM

IZRAZOM U SKUPU

PRIRODNIH BROJEVA

S NULOM MODELIRA

PROBLEMSKU

SITUACIJU.

Čita i zapisuje prirodne brojeve uključujući

brojeve veće od milijun.

Čita, zapisuje i tumači znakove <, >, ≤, ≥,

=, ≠ pri uspoređivanju u skupu prirodnih

brojeva s nulom.

Koristi se produženom nejednakošću. Zbraja,

oduzima, množi (dekadsku jedinicu prikazuje

u obliku potencije baze 10, povezuje

umnožak dvaju jednakih prirodnih brojeva s

kvadratom prirodnoga broja) i dijeli u skupu

prirodnih brojeva s nulom primjenjujući

svojstva računskih radnji. Prepoznaje

kvadrate prirodnih brojeva do 10.

Pridružuje prirodne brojeve točkama

brojevnoga pravca i očitava ih. Mentalno

računa i procjenjuje rezultat kad je god

moguće.

Tumači dobiveno rješenje u kontekstu

problema.

Računa vrijednost jednostavnih

algebarskih izraza.

Računa brojevne izraze i

uspoređuje brojeve u

skupu prirodnih brojeva

s nulom. Dekadsku

jedinicu prikazuje u

obliku potencije baze 10.

Računa brojevne izraze

primjenjujući svojstva

računskih radnji.

Skupovnim zapisom

prikazuje rješenja

jednostavne

nejednadžbe u skupu

prirodnih brojeva s

nulom.

Povezuje brojevne

izraze s problemskom

situacijom i računa ih

uz obrazloženje.

Brojevnim izrazom u

skupu prirodnih brojeva

s nulom modelira

problemsku situaciju

koju rješava.

2. A. 5. 2.

RASTAVLJA BROJ NA PROSTE FAKTORE I PRIMJENJUJE DJELJIVOST PRIRODNIH BROJEVA.

Barata pojmovima djeljivost, djelitelj,

višekratnik, biti djeljiv, prosti broj, složeni

broj.

Primjenjuje djeljivost brojevima 2, 3, 5, 9 i

10.

Rastavlja broj na proste faktore i višestruki

umnožak istih faktora zapisuje u obliku

potencije.

Primjenjuje djeljivost i tumači postupak

koji provodi.

Prošireni sadržaji:

Ispituje djeljivost umnoška, zbroja i

razlike.

Prepoznaje brojeve

djeljive s 2, 3, 5, 9 i 10.

Razlikuje proste i

složene brojeve.

Rastavlja broj na proste

faktore.

Određuje djelitelje i

višekratnike prirodnih

brojeva. U rastavu na

proste faktore povezuje

višestruki umnožak istih

faktora s potencijom.

Primjenjuje pravila

djeljivosti prirodnih

brojeva u rješavanju

jednostavnijih

matematičkih

problema.

Primjenjuje djeljivost

prirodnih brojeva u

rješavanju problemskih

situacija. Tumači

postupak koji provodi.

3. A. 5. 3.

POVEZUJE I PRIMJENJUJE RAZLIČITE PRIKAZE RAZLOMAKA.

Povezuje slikovni prikaz razlomka sa svim

vrstama brojevnih zapisa i obratno.

Zapisuje i tumači razlomak povezujući ga s

dijeljenjem.

Prikazuje razlomke na brojevnome pravcu.

Povezuje različite brojevne zapise nepravih

razlomaka, mješovitih brojeva i prirodnih

brojeva.

Opisuje i određuje udio u skupu istovrsnih

podataka.


problema.

Povezuje slikovni prikaz

razlomka s brojevnim

zapisom. Zapisuje i

tumači razlomak

povezujući ga s

dijeljenjem.

Brojevni zapis

razlomka prikazuje

slikovnim prikazom i

obratno. Koristeći se

predloženom

razdiobom, prikazuje i

očitava razlomke na

brojevnome pravcu.

Prikazuje razlomke na

brojevnome pravcu

odabirući primjerenu

razdiobu.

Opisuje i određuje udio

izražen razlomkom u

skupu istovrsnih

podataka.

Različitim prikazima

razlomaka modelira


koju rješava.

4. A. 5. 4.

POVEZUJE I

PRIMJENJUJE

RAZLIČITE ZAPISE

DECIMALNOGA

BROJA.

Opisuje i zapisuje decimalne brojeve.

Opisuje, predočava i primjenjuje jednakost

između različitih zapisa brojeva (prirodnih

brojeva, decimalnih brojeva, decimalnih

razlomaka, razlomaka, mješovitih brojeva,

postotaka i promila).

Otkriva beskonačne decimalne brojeve.

Odabire pogodan oblik zapisa broja u

problemu.

Opisuje i određuje udio u skupu istovrsnih

podataka.


problema.

Opisuje i zapisuje

decimalne brojeve

koristeći se

matematičkim

jezikom.

Povezuje različite zapise

brojeva (prirodnih

brojeva, decimalnih

brojeva, decimalnih

razlomaka, razlomaka,

mješovitih brojeva,

postotaka i promila)

uz obrazloženje.

Samostalno i sigurno

prelazi iz jednoga

zapisa broja u drugi.

Opisuje i određuje

udio izražen

postotkom u skupu

istovrsnih podataka.

Odabire pogodan oblik

zapisa broja u prikazu

pojedine veličine u

problemskoj situaciji

koju rješava.

5. A. 5. 5.

RAČUNA S DECIMALNIM BROJEVIMA.

Zbraja, oduzima, množi (povezuje

umnožak dvaju jednakih decimalnih

brojeva s kvadratom decimalnoga broja) i

dijeli decimalne brojeve primjenjujući

svojstva računskih radnji.

Čita, zapisuje i tumači znakove <, >, ≤, ≥,

=, ≠ pri uspoređivanju decimalnih brojeva.

Otkriva beskonačne decimalne brojeve.

Pridružuje točke pravca decimalnim

brojevima i očitava ih.

Računa vrijednosti jednostavnih

algebarskih izraza.

Rješava problemsku situaciju.

Računa s decimalnim

brojevima uz prethodnu

procjenu. Uspoređuje

decimalne brojeve.

Brojevnim izrazom

opisuje jednostavnu


koju rješava

uspoređujući rezultat s

osobnom procjenom.

Očitava decimalne

brojeve na brojevnome

pravcu.

Računa složenije

brojevne izraze


računskih radnji.

Pridružuje točke pravca

decimalnim brojevima.

Problemsku situaciju

rješava primjenjujući

računanje s decimalnim

brojevima.

6. A. 5. 6.

ZAOKRUŽUJE PRIRODNE I DECIMALNE BROJEVE.

Primjenjuje pravila zaokruživanja, smisleno

zaokružuje prirodne i decimalne brojeve

primjereno uvjetima zadatka.

Uočava pogrešku pri zaokruživanju i

procjenjuje njezin utjecaj na rješenje. Tumači

dobiveno rješenje u kontekstu problema.

Zaokružuje prirodne i

decimalne brojeve do

najbliže desetice,

stotice, cijeloga broja,

desetinke ili stotinke.


decimalne brojeve uz

opisivanje postupka.


decimalne brojeve

procjenjujući utjecaj

pogreške

zaokruživanja.


decimalne brojeve

primjereno problemskoj

situaciji.

7. B. 5. 1.

RJEŠAVA I

PRIMJENJUJ

E LINEARNU

JEDNADŽBU.

Prepoznaje nepoznanicu u problemskoj

situaciji.

Problemsku situaciju zapisuje linearnom

jednadžbom.

Rješava linearnu jednadžbu oblika

ax + b = 0, gdje su a i b prirodni ili decimalni

brojevi, provjeravajući točnost dobivenoga

rješenja.

Izražava nepoznatu veličinu iz jednostavne

linearne jednadžbe koristeći se vezom

između računskih radnji. Koristi se opsegom

i površinom geometrijskih likova za

računanje duljina njihovih stranica.

Jednostavnu linearnu

jednadžbu u skupu

prirodnih brojeva

rješava vezom između

računskih radnji.

Samostalno rješava

jednostavnu linearnu

jednadžbu procjenjujući

rezultat.

Jednostavnu


zapisuje linearnom

jednadžbom uz

obrazloženje.

Linearnom jednadžbom

modelira problemsku

situaciju koju rješava te

utvrđuje smislenost

rješenja.

8. B. 5. 2.

PRIKAZUJE SKUPOVE

I PRIMJENJUJE

ODNOSE MEĐU

NJIMA ZA PRIKAZ

RJEŠENJA

PROBLEMA.

Oblikuje i prikazuje skupove (brojeva,

podataka) i njihove odnose pomoću

Vennovih dijagrama (presjek, unija,

podskup).

Određuje broj elemenata skupa. Prepoznaje

prazan skup.

Koristi se matematičkim simbolima u

zapisu skupova i njihovih odnosa. Skupovnim zapisom prikazuje rješenja

jednostavne nejednadžbe u skupu prirodnih

brojeva s nulom.

Prošireni sadržaji: Ispisuje i prebrojava elemente skupa u kombinatornim

zadatcima.

Na Vennovu dijagramu

prepoznaje pripadnost

skupu uz zapis

matematičkim jezikom.

Samostalno povezuje

različite zapise skupova.

Na predlošku opisuje

presjek i uniju skupova

točaka u ravnini.

Simbolički i Vennovim

dijagramom prikazuje

presjek, uniju skupova i

podskup skupa.

Primjenjuje odnose

među skupovima za

prikaz rješenja

problema.

9. C. 5. 1.

OPISUJE SKUPOVE TOČAKA U RAVNINI TE ANALIZIRA I PRIMJENJUJE NJIHOVA SVOJSTVA I ODNOSE.

Služeći se geometrijskim priborom i

matematičkim jezikom, proučava, opisuje,

definira, skicira, crta i označava skupove

točaka u ravnini (točke, pravci, polupravci,

dužine, kutovi) i njihove međusobne odnose.

Opisuje sukladnost dužina i kutova.

Crta usporedne i okomite pravce, susjedne i

vršne kutove te kutove uz presječnicu

usporednih pravaca.

Prepoznaje vrste kutova od šiljastoga do

punoga.

Konstruira i definira simetralu dužine,

opisuje i primjenjuje njezina svojstva.

Prepoznaje skupove

točaka u ravnini (točku,

pravac, polupravac,

dužinu, kut) i opisuje ih

koristeći se

matematičkim jezikom.

Konstruira simetralu

dužine.

Opisuje i prikazuje

međusobne odnose

skupova točaka u

ravnini, sukladnost

dužina i kutova

koristeći se

matematičkim

jezikom.

Crta vršne i susjedne

kutove.

Opisuje svojstva vršnih i

susjednih kutova te

kutova uz presječnicu

usporednih pravaca.

Dijeli dužinu na sukladne

dijelove (2, 4 i 8)


simetrale dužine uz

obrazloženje.

Argumentira svojstva

simetrale dužine pri

konstrukciji polovišta

dužine,

jednakostraničnoga i

jednakokračnoga

trokuta.

10. C. 5. 2.

OPISUJE I CRTA/KONSTRUIRA GEOMETRIJSKE LIKOVE TE STVARA MOTIVE KORISTEĆI SE NJIMA.

Precizno i uredno crta/konstruira, skicira

geometrijske likove (kvadrat, pravokutnik,

trokut, kružnicu, krug i njegove dijelove).

Opisuje trokut, kvadrat i pravokutnik

(vrhovi, stranice, dijagonale i njihovi odnosi,

kutovi).

Definira kružnicu i krug te opisuje njihove

elemente (polumjer, promjer, tetiva).

Opisuje i crta dijelove kruga (kružni isječak,

kružni odsječak, kružni vijenac).

Prepoznaje i opisuje

matematičkim jezikom

kvadrat, pravokutnik,

trokut, kružnicu i krug.

Skicira i crta kvadrat,

pravokutnik, trokut,

kružnicu i krug.

Precizno i uredno

konstruira kružnicu,

krug, jednakostranični i

jednakokračni trokut.

Definira kružnicu, krug,

opisuje polumjer i

promjer.

Precizno i uredno

konstruira kvadrat i

pravokutnik

primjenjujući svojstvo

simetrale dužine.

Diskutira o postojanju

trokuta u ovisnosti o

zadanim duljinama

stranica.

Stvara motive i uzorke

koristeći se

geometrijskim likovima.

Opisuje i crta dijelove

kruga.

11. C. 5. 3.

OSNOSIMETRIČNO I CENTRALNOSIMETRIČNO PRESLIKAVA SKUPOVE TOČAKA U RAVNINI.

Osnosimetrično i centralnosimetrično

preslikava skupove točaka u ravnini (točku,

dužinu, pravac, trokut, četverokut, krug i

kružnicu). Prepoznaje

osnosimetrični/centralnosimetrični lik i

određuje os/centar simetrije.

Osnosimetrično

preslikava sliku u

kvadratnoj mreži.

Prepoznaje

centralnosimetrične

likove.

Osnosimetrično i

centralnosimetrično

preslikava skupove

točaka u ravnini (točku,

dužinu, trokut,

četverokut, krug i

kružnicu).

Osnosimetrično i

centralnosimetrično

preslikava geometrijske

oblike. Rekonstruira

crtež na osnovi dijelova

originala i slike

preslikanoga osnom ili

centralnom simetrijom.

Samostalno i precizno

preslikava likove

kompozicijom osne i

centralne simetrije uz

diskusiju.

12. D. 5. 1.

MJERI I CRTA

KUTOVE, ODREĐUJE

MJERE SUSJEDNIH I

VRŠNIH KUTOVA.

Mjeri i crta kutove pomoću kutomjera.

Klasificira kutove od šiljastoga do punoga.

Računa mjeru kuta u stupnjevima i

minutama te crta kutove zadane svojom

mjerom.

Opisuje susjedne (sukute) i vršne kutove.

Određuje mjere susjednih i vršnih kutova.

Mjeri i crta kutove do

ispruženoga kuta.

Opisuje susjedne kutove i

određuje njihove mjere u

stupnjevima.

Mjeri i crta kutove

objašnjavajući

postupak. Klasificira

kutove.

Određuje mjere

susjednih i vršnih

kutova zadanih u

stupnjevima i

minutama.

Određuje mjere kutova

u složenijim

geometrijskim

situacijama.

13. D. 5. 2.

ODABIRE I

PRERAČUNAVA

POGODNE

MJERNE

JEDINICE.

Preračunava mjerne jedinice za duljinu (km,

m, dm, cm, mm), masu (t, kg, dag, g, mg),

vrijeme (s, min, h, dan, tjedan, mjesec, god.,

stoljeće, desetljeće, tisućljeće), volumen

tekućine (hl, l, dl, ml) i primjenjuje ih pri

rješavanju problema.

Preračunava mjerne

jedinice za duljinu (m,

cm, mm), masu (kg, g),

vrijeme (min, h, dan)

povezujući ih s

primjerima iz okruženja.

Preračunava mjerne

jedinice za duljinu (km),

masu (t, kg, g), vrijeme

(tjedan, mjesec, god.),

volumen tekućine (l, dl)

povezujući ih s

primjerima iz

okruženja.

Preračunava mjerne

jedinice pri rješavanju

jednostavnijih

problema.

Odabire pogodnu

mjernu jedinicu pri

rješavanju problemske

situacije.

14. D. 5. 3.

PRIMJENJUJE RAČUNANJE S NOVCEM.

Računa s novcem u problemskoj situaciji.

Povezuje pojam jedinične cijene s cijenom

proizvoda i usluga.

Poznaje pojam valute (euro i još jedna

valuta iz okruženja) i tečajne liste.

Preračunava jednu valutu u drugu.

Računa s novcem u

jednostavnim

problemskim

situacijama.

Uz prethodnu procjenu

povezuje pojam

jedinične cijene s

cijenom proizvoda i

usluga.

Preračunava jednu

valutu u drugu.

Analizira I odabire

povoljniju ponudu

proizvoda i usluga.

Računa isplativost

konverzije valute.

Bira strategiju za

rješavanje financijskih

problema.

15. D. 5. 4.

RAČUNA I PRIMJENJUJE OPSEG I POVRŠINU GEOMETRIJSKIH LIKOVA.

Opisuje i računa opseg geometrijskoga lika ili

geometrijskih oblika sastavljenih od

osnovnih geometrijskih likova (kvadrata,

pravokutnika, trokuta).

Opisuje i računa površinu kvadrata i

pravokutnika.

Otkriva i obrazlaže formule za opseg i

površinu.

Povezuje umnožak dvaju jednakih

brojeva s pojmom kvadrata broja i

mjernom jedinicom za površinu.

Poznaje mjerne jedinice za površinu

Opisuje i računa opseg

nacrtanoga

geometrijskog lika.

Određuje površinu

kvadrata i pravokutnika

u kvadratnoj mreži.

Uz prethodnu procjenu

računa opseg (kvadrata,

pravokutnika, trokuta) i

površinu (kvadrata i

pravokutnika). Otkriva i

obrazlaže formule za

opseg i površinu.

Primjenjuje opseg i

površinu kvadrata i

pravokutnika za

određivanje opsega i

površine geometrijskih

oblika. Kreira likove

zadane površine

sastavljene od kvadrata

i pravokutnika.

Opsegom i površinom

modelira rješavanje

problema iz geometrije

i iz stvarnoga života.

(kilometar kvadratni, metar kvadratni,

decimetar kvadratni, centimetar kvadratni,

milimetar kvadratni).

16. D. 5. 5.

RAČUNA I

PRIMJENJUJE

VOLUMEN KOCKE

I KVADRA.

Objašnjava volumen kocke i kvadra kao

broj istovrsnih jediničnih kocaka od kojih je

sastavljen.

Otkriva i obrazlaže formulu za volumen

kocke i kvadra.

Procjenjuje i računa volumen kocke i

kvadra u problemskim situacijama.

Povezuje umnožak triju jednakih

prirodnih brojeva s pojmom kuba

prirodnoga broja i mjernom jedinicom za

volumen.

Poznaje mjerne jedinice za volumen (metar kubni, decimetar kubni, centimetar kubni).

Od jediničnih kocaka

slaže model tijela kocke i

kvadra.

Povezuje volumen kocke

i kvadra s brojem

jediničnih kocaka.

Dopunjava crtež kocke

u mreži.

Slaže tijelo zadanoga

volumena pomoću

jediničnih kocaka.

Određuje volumen

kocke na slici koja je

izgrađena od jediničnih

kocaka.

Otkriva i obrazlaže

formulu za volumen

kocke i kvadra.

Procjenjuje i računa

volumen kocke i

kvadra.

Volumenom kocke i

kvadra modelira

rješavanje problema iz

geometrije i stvarnoga

života.

Određuje volumen

geometrijskoga tijela na

slici koje je izgrađeno od

jediničnih kocaka.

17. E. 5. 1.

BARATA

PODATCIMA

PRIKAZANIM NA

RAZLIČITE NAČINE.

Povezuje, uspoređuje i tumači podatke

prikazane tablicama, slikama, listama te

različitim grafovima i dijagramima.

Na vodoravnu os nanosi obilježja skupa

podataka, a na okomitu broj elemenata

skupa s danim obilježjem ili obratno.

Odgovara na pitanja koja nadilaze izravno

čitanje podataka (npr. računa s grafički

prikazanim podatcima).

Prošireni sadržaj: Računa aritmetičku

sredinu brojčanih podataka.

Čita podatke prikazane

tablicom, slikom, listom

te različitim grafovima i

dijagramima.

.

Tumači prikaz podataka

tablicama, slikama,

listama te različitim

grafovima i dijagramima.

Prikupljene podatke

razvrstava u tablici na

prikladan način i

prikazuje ih u prvome

kvadrantu.

Barata grafički

prikazanim podatcima

kako bi odgovorio na

pitanja koja nadilaze

izravno čitanje

podataka.

2.7. Kriteriji vrednovanja naučenoga po temama

OCJENA PRIRODNI BROJEVI

2


Uspoređuje prirodne brojeve, zbraja i oduzima u N₀, množi i dijeli u skupu N₀ (dijeli jednoznamenkastim brojem), zaokružuje prirodni broj na desetice, poštuje redoslijed računskih radnji, ali mu je ponekad potrebna pomoć učitelja. Dekadsku jedinicu prikazuje u obliku potencije baze 10.


Čita i piše prirodne brojeve do milijun, navodi elemente skupa N i N₀, razlikuje znakove <, >, ≠; razlikuje prethodnike i sljedbenike te ih navodi za određene prirodne brojeve, prikazuje brojeve na brojevnome pravcu uz pomoć učitelja, razlikuje parne i neparne brojeve, vezu zbrajanja i oduzimanja te množenja i dijeljenja uočava i primjenjuje uz pomoć učitelja, imenuje samo neke članove u jednakosti za pojedinu računsku radnju, vrlo se teško matematički izražava.


Rješava jednostavnije problemske zadatke uz pomoć učitelja, prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja.

3


Točno izvodi sve četiri računske radnje (pisano), uspoređuje prirodne brojeve i zaokružuje ih na desetice stotice i tisućice, oduzima, množi i dijeli u skupu N₀ (složeniji zadatci), primjenjuje redoslijed računskih radnji.


Čita i piše prirodne brojeve do milijun, navodi osnovna svojstva zbrajanja i množenja (komutativnost, asocijativnost, neutralni element), objašnjava redoslijed računskih radnji, organizira brojevni pravac s obzirom na zadane prirodne brojeve, opisuje značenje produžene nejednakosti i zapisuje produženu nejednakost prema dvjema zadanima nejednakostima. Djelomično se točno matematički izražava.


Rješava jednostavnije problemske zadatke u kojima primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja te množenja i

dijeljenja, određuje nepoznati član u radnji zbrajanja ili oduzimanja. Računa brojevne izraze primjenjujući

svojstva računskih radnji. Skupovnim zapisom prikazuje rješenja jednostavne nejednadžbe u skupu N0.

4


Brzo i točno izvodi sve četiri računske radnje (pisano, a jednostavnije primjere usmeno), uspoređuje prirodne brojeve i zaokružuje ih na zadanu točnost, primjenjuje vezu između računskih radnji, poštuje redoslijed računskih radnji i zagrada, množi u skupu N0, dijeli višeznamenkastim brojem u skupu N0.


Izriče svojstva komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti, a u zadatcima ih ponekad primijeni tek na poticaj, koristi svojstvo neutralnoga elementa za zbrajanje i množenje, točno se matematički izražava. Prepoznaje i razlikuje odnose „za nekoliko manji/veći“ i „nekoliko puta manji/veći“.


Procjenjuje smislenost dobivenoga rješenja. Povezuje brojevne izraze s problemskom situacijom te ih računa brzo i snalažljivo uz obrazloženje.

5


S lakoćom izvodi računske radnje s prirodnim brojevima, množi i dijeli napamet u jednostavnijim primjerima (umnožak i količnik dvoznamenkastoga i jednoznamenkastoga broja izvan tablice množenja), primjenjuje komutativnost, asocijativnost, distributivnost množenja prema zbrajanju ili oduzimanju na složenijem zadatku – izlučivanje zajedničkoga faktora, uočava i ispituje problem broja nule pri dijeljenju, rješava složenije zadatke s više računskih radnji. Uočava kada je primjenom tih svojstava postupak računanja kraći, lakši i jednostavniji.


Zapisuje i čita prirodne brojeve veće od 1 000 000, primjenjuje svojstva asocijativnosti i distributivnosti te objašnjava kako nam olakšavaju računanje, pri rješavanju zadataka samostalno objašnjava tijek rješavanja i pritom pokazuje razumijevanje matematičkih pojmova, izražava se cjelovitim rečenicama i točno rabi matematičku terminologiju, argumentira odabir strategije pri izračunavanju vrijednosti brojevnoga izraza koji sadrži računske radnje istoga stupnja.


S razumijevanjem rješava problemske zadatke iz svakodnevnoga života i objašnjava postupak rješavanja. Brojevnim izrazom u skupu N0 modelira problemsku situaciju koju rješava.

OCJENA DJELJIVOST PRIRODNIH BROJEVA

2


Nabraja višekratnike brojeva 2, 3, 5, 9 i 10 u zadanome rasponu, navodi proste brojeve do 20, rastavlja prirodni broj na proste faktore (do 4 faktora).


Opisuje pojam višekratnika i djelitelja, navodi proste brojeve do 20 i opisuje kriterij djeljivosti s 2, 3, 5, 9 i 10. Vrlo se teško matematički izražava.


Uz pomoć učitelja prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja.

3


0dređuje višekratnike nekoga prirodnog broja (dvoznamenkastoga broja), određuje djelitelje dvoznamenkastoga broja, rastavlja dvoznamenkasti broj na proste faktore (broj faktora veći od 4).


Učenik može: izreći pravilo djeljivosti s 3 i 9, nabrojiti sve proste brojeve do 50, izreći definiciju prostoga broja, definiciju složenoga broja, izreći pravila djeljivosti, razlikovati proste i složene brojeve uz objašnjavanje, izreći vezu pojmova višekratnik, djelitelj i biti djeljiv za dva zadana broja (od kojih je jedan višekratnik drugomu). Djelomično se točno matematički izražava.


Pravila za djeljivost zbroja, razlike i umnoška primjenjuje uz pomoć učitelja.

4


Određuje zadani niz višekratnika nekoga prirodnog broja (sve višekratnike nekoga broja manje od zadanoga broja ili sve višekratnike nekoga broja između dvaju zadanih brojeva), određuje sve djelitelje zadanoga prirodnog broja, određuje rastav zadanoga broja na proste faktore.


Točno se matematički izražava, izriče pravila djeljivosti s 2, 5, 10, 3 i 9 te, koristeći se njima, provjerava je li zadani broj djeljiv s 2, 5, 10, 3 ili 9, provjerava je li zadani broj prosti ili složeni, nabraja proste i složene brojeve do 100.


Primjenjuje pravila djeljivosti pri određivanju nepoznate znamenke višeznamenkastoga broja, primjenjuje svojstva djeljivosti zbroja, razlike i umnoška na zadanome primjeru.

5


Primjenjuje svojstva djeljivosti zbroja, razlike i umnoška (složeniji zadatci).


Definira relativno proste brojeve, usmeno obrazlaže kontekst zadatka, pri rješavanju zadataka samostalno objašnjava tijek rješavanja i pritom pokazuje razumijevanje matematičkih pojmova, izražava se cjelovitim rečenicama i točno rabi matematičku terminologiju vezanu s djeljivošću prirodnih brojeva.


Primjenjuje svojstva djeljivosti brojeva u problemskim zadatcima, pomoću usvojenih koncepata modelira primjere iz svakodnevnoga života.

OCJENA OBLIK, PROSTOR I MJERENJE

2


Učenik može uz pomoć učitelja: nacrtati, označiti i definirati dužinu, pravac i polupravac, krug i kružnicu, nacrtati pravac usporedan sa zadanim pravcem, crtati i mjeriti pomoću kutomjera šiljasti, pravi i tupi kut (60°, 90°, 120°, 180°), izračunati opseg i površinu kvadrata i pravokutnika, računati opseg trokuta.


Učenik može nacrtati, označiti i opisati dužinu, pravac i polupravac, crtati i opisati međusobne položaje dvaju pravaca (uz naglasak na okomitim i usporednim pravcima) uz simbolički zapis. Prepoznaje, imenuje i crta krug, kružnicu, pravokutnik, kvadrat, kut i trokut. Opisuje i razlikuje vrste trokuta, zna pravilno označiti vrhove, duljine stranica i mjere kutova trokuta, a pri označavanju nekih potrebna je pomoć učitelja. Može skicirati okomite i paralelne pravce, mjeriti duljinu dužine i zapisati ih odgovarajućom oznakom, nacrtati i opisati krug i kružnicu, objasniti razliku između kruga i kružnice, pravilno označiti vrhove i duljine stranica pravokutnika i kvadrata. Ponekad je učenika potrebno upozoravati na urednost i preglednost crteža i geometrijske bilježnice.


Navodi primjere skupova točaka u ravnini.

3


Učenik može preračunavati kutne stupnjeve u kutne minute i sekunde i odabrati primjerene mjerne jedinice. Konstruira simetralu dužine i polovište dužine, preračunava mjerne jedinice za duljinu i površinu (iz većih u manje, na korak od jedne mjerne jedinice), mjeri kut pomoću kutomjera i crta kut zadane mjere, crta i mjeri izbočene kutove, konstruira jednakostranični i jednakokračni trokut, računa opseg trokuta, određuje opseg i površinu pravokutnoga trokuta, razlikuje koji su likovi osnosimetrični, a koji nisu, konstruira točku koja je osnosimetrična zadanoj točki s obzirom na zadani pravac (uz pomoć učitelja).


Prepoznaje, imenuje, crta, označava i opisuje dužinu, pravac, polupravac, krug, kružnicu, pravokutnik, kvadrat, kut i trokut, razlikuje i opisuje susjedne i nasuprotne vrhove te stranice pravokutnika i kvadrata. Crta i opisuje međusobne položaje dvaju pravaca u ravnini, crta usporedne i okomite pravce i prugu. Iskazuje definiciju trokuta. Učenik može: pravilno koristiti simbolički zapis za okomite i usporedne pravce. Prepoznaje, crta i opisuje dijelove kružnice i dijelove kruga. Pravilno označava vrhove i duljine stranica pravokutnika i kvadrata. Djelomično se točno matematički izražava. Složeniji crteži nisu dovoljno precizni i uredni.


Prepoznaje osnu simetriju u prirodi. Uz pomoć učitelja prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja.

4


Računa i preračunava, zbraja i oduzima mjere kutova (kutni stupanj, kutna minuta, kutna sekunda). Procjenjuje i uspoređuje mjere za duljinu i površinu, crta sukute i vršne kutove te određuje njihove veličine. Konstruira raznostranični trokut. Određuje opseg i površinu pravokutnoga trokuta. Konstruira točku koja je osnosimetrična zadanoj točki s obzirom na zadani pravac, konstruira osnosimetrične slike dužine i trokuta s obzirom na zadani pravac (os simetrije ne siječe lik koji se preslikava).


Iskazuje definiciju simetrale dužine i polovišta dužine, definicije kružnice i kruga, kvadrata i pravokutnika. Definira sukute i vršne kutove, opisuje osnosimetrično preslikavanje. Točno se matematički izražava, crteži su precizni i uredni.


Primjenjuje simetralu dužine kod konstrukcije okomice na pravac, svojstva sukuta i vršnih kutova u jednostavnijim zadatcima, primjenjuje osnu simetriju na zadani geometrijski lik.

5


Konstruira osnosimetrične slike dužine i trokuta s obzirom na zadani pravac, samostalno crta različite osnosimetrične likove ili osnosimetrične slike raznih likova, osnosimetričnu sliku lika ako ga presijeca os simetrije, konstruira trokutu opisanu kružnicu.


Temeljem uočenoga svojstva duljina stranica četverokuta i veličina njegovih mjera definira kvadrat i pravokutnik. Izražava se cjelovitim rečenicama i precizno rabi matematičku terminologiju vezanu s geometrijskim pojmovima i likovima. Lagano se orijentira u ravnini. Crteže u bilježnici izrađuje jasno, uredno i pregledno, pri rješavanju zadataka samostalno objašnjava tijek rješavanja i pritom pokazuje razumijevanje matematičkih pojmova.


Analizira i primjenjuje svojstva simetrale dužine, primjenjuje svojstva sukuta i vršnih kutova te svojstva pravokutnika i kvadrata u problemskim zadatcima. Rješava problemske zadatke iz svakodnevnoga života koristeći se svojstvima skupova točaka u ravnini i procjenjuje smislenost rješenja.

OCJENA RAZLOMCI

2


Razumije što je razlomak i što njime izražavamo, na crtežu prikazuje traženi dio i očitava s crteža osjenčani dio uz pomoć učitelja.


Učenik može: zapisati razlomak, imenovati njegove dijelove. Opisuje što je razlomak i što njime izražavamo, značenje brojnika uz pomoć crteža, značenje nazivnika uz pomoć crteža. Crtežom prikazuje zadani razlomak i s crteža određuje koji razlomak prikazuje. Opisuje pravi i nepravi razlomak pomoću crteža ili modela.


Opisuje razlomkom situacije iz svakodnevnoga života (uz pomoć učitelja).

3


Preračunava mjerne jedinice za duljinu, površinu, masu, tekućinu i vrijeme iz manjih u veće u jednostavnijim zadatcima, pretvara nepravi razlomak u mješoviti broj i obratno u jednostavnijim primjerima. Uspoređuje razlomak s 1 cijelom. Prepoznaje pravi i nepravi razlomak. Zapisuje prirodni broj u obliku razlomka.


Može objasniti pojam razlomka pomoću crteža, zapis mješovitoga broja u obliku nepravoga razlomka (uz pomoć crteža), značenje razlomačke crte. Djelomično se točno matematički izražava, prikazuje crtežom mješoviti broj te s crteža određuje koji je mješoviti broj prikazan.


Djelomično prepoznaje odnose i potrebne računske radnje među zadanim veličinama u problemskome zadatku. Opisuje situacije iz svakodnevnoga života razlomkom.

4


Koristi razlomak kao količnik dvaju brojeva, preračunava mjerne jedinice za duljinu, površinu, masu, tekućinu i vrijeme iz manjih u veće, pretvara nepravi razlomak u mješoviti broj i obratno, iskazuje (jedinično) dl kao dio litre, cm, dm i mm kao dio metra te g i dag kao dio kilograma, zapisuje zadani broj jedinica dl kao dio litre, cm, dm i mm kao dio metra te g i dag kao dio kilograma.


Objašnjava zapis razlomka u obliku prirodnoga broja, prikazuje crtežom mješoviti broj te s crteža određuje koji je mješoviti broj prikazan. Točno se matematički izražava.


Prepoznaje odnos između dviju veličina u problemskome zadatku i rješava jednostavnije zadatke iz svakidašnjega života.

5


U potpunosti je usvojio sve ključne pojmove u vezi s razlomkom te ih primjenjuje u problemskim zadatcima. Pokazuje da je ovladao pojmom razlomka kao količnika.


Pri rješavanju zadataka samostalno objašnjava tijek rješavanja i pritom pokazuje razumijevanje matematičkih pojmova, izražava se cjelovitim rečenicama i točno rabi matematičku terminologiju.


Postavlja odnos među zadanim veličinama u problemskome zadatku. Rješava složenije problemske zadatke i primjenjuje ih u životnim situacijama. Diskutira smislenost rješenja i raspravlja o problemskim situacijama. Samostalno primjenjuje razlomke na mjerne jedinice.

OCJENA DECIMALNI BROJEVI

2


Uspoređuje decimalne brojeve (do 2 decimalna mjesta), računa zbroj i razliku decimalnih brojeva, množi i dijeli decimalni broj dekadskom jedinicom, množi decimalne brojeve s manjim brojem decimalnih mjesta, dijeli decimalne brojeve prirodnim brojem.


Razlikuje cijeli i decimalni dio decimalnoga broja, ispravno čita i piše jednostavnije decimalne brojeve, imenuje i razlikuje desetinke, stotinke i tisućinke, zapisuje jednostavniji dekadski razlomak u obliku decimalnoga broja i obratno, prikazuje desetinke na brojevnome pravcu.


Procjenjuje između kojih se prirodnih brojeva decimalni broj nalazi. Uz pomoć učitelja prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja.

3


Uspoređuje decimalne brojeve (s više od 3 decimalna mjesta), zapisuje razlomak u decimalnome zapisu, zaokružuje decimalni broj na najbliži prirodni broj ili zadani broj decimala (do 2 decimalna mjesta), preračunava mjerne jedinice za duljinu, površinu, masu, tekućinu i vrijeme u jednostavnijim primjerima iz manjih u veće i rezultat zapisuje u obliku decimalnoga broja. Računa umnožak i količnik decimalnoga broja i dekadske jedinice, umnožak decimalnih brojeva (do 2 decimalna mjesta), količnik decimalnoga broja jednoznamenkastim prirodnim brojem.


Zapisuje dekadski razlomak u obliku decimalnoga broja i obratno, ispravno čita i piše decimalne brojeve, imenuje decimalna i dekadska mjesta i ispravno ih rabi u zapisivanju decimalnoga broja. Pridružuje decimalni broj točki pravca, procjenjuje položaj decimalnoga broja na brojevnome pravcu. Prikazuje stotinke na brojevnomu pravcu. Očitava decimalni broj pridružen istaknutoj točki brojevnoga pravca. Djelomično se točno matematički izražava.


Opisuje situacije iz svakodnevnoga života decimalnim brojem.

4


Preračunava mjerne jedinice za duljinu, površinu, masu, tekućinu i vrijeme iz manjih u veće i rezultat zapisuje u obliku decimalnoga broja, računa količnik decimalnoga broja i prirodnoga broja, računa količnik decimalnih brojeva, primjenjuje naučene postupke na zadatcima sa zagradama.


Točno se matematički izražava.


Primjenjuje naučene postupke na jednostavnijim problemskim zadatcima.

5


Zbraja prirodne brojeve uz uporabu procjene, zna primijeniti postupak i svojstva zbrajanja u zadatcima iz životnih situacija. Primjenjuje komutativnost, asocijativnost i distributivnost množenja. S lakoćom izvodi računske radnje s decimalnim brojevima, množi i dijeli, primjenjuje distributivnost množenja prema zbrajanju ili oduzimanju na složenijem zadatku – izlučivanje zajedničkoga faktora. Uočava kada je primjenom tih svojstava postupak računanja kraći, lakši i jednostavniji.


Prikazuje na brojevnome pravcu decimalne brojeve s dvjema decimalama, argumentira odabir broja decimala pri zaokruživanju u rješavanju zadataka. Samostalno objašnjava tijek rješavanja i pritom pokazuje razumijevanje matematičkih pojmova, precizno upotrebljava matematički jezik vezan s decimalnim brojevima.


Smisleno procjenjuje i zaokružuje pri rješavanju zadataka s decimalnim brojevima. Rješava problemske zadatke s decimalnim brojevima sa sadržajem iz svakodnevnoga života ili geometrijskim sadržajem, modelira probleme iz svakodnevnoga života pomoću naučenih sadržaja.

3. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje

NN 7/19, Kurikulum Matematike:

Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje provodi se prikupljanjem podataka o učenikovu radu i postignućima (ciljana pitanja, rad u skupini, domaće zadaće, kratke pisane provjere, prezentacije...) i kritičkim osvrtom učenika i učitelja na proces učenja i poučavanja. Učenika se skupnim raspravama na satu i individualnim konzultacijama potiče na samovrednovanje postignuća i planiranje učenja.

Ti oblici vrednovanja iskazuju se opisno i služe kao jasna povratna informacija učeniku i roditelju o razini usvojenosti ishoda u odnosu na očekivanja. Učitelji imaju autonomiju i odgovornost izabrati najprikladnije metode i tehnike vrednovanja unutar pojedinih pristupa vrednovanju.

3.1. Vrednovanje za učenje

Vrednovanje za učenje odvija se tijekom učenja i poučavanja. Odnosi se na proces prikupljanja informacija i dokaza o procesu učenja te na interpretacije tih informacija i dokaza kako bi učenici unaprijedili proces učenja, a učitelji poučavanje. Vrednovanjem za učenje primjenom različitih metoda učenicima se pruža mogućnost da tijekom procesa učenja steknu uvid u to kako mogu unaprijediti svoje učenje da bi ostvarili ciljeve učenja, čime se naglasak stavlja na sam proces učenja. Vrednovanje za učenje u pravilu ne rezultira ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom i razmjenom iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljena očekivanja. Povratna je informacija središnji dio vrednovanja za učenje jer učeniku omogućuje preuzimanje kontrole nad vlastitim učenjem.

Vrednovanje za učenje uvijek je usmjereno na učenikov napredak pa se trenutačna postignuća svakoga učenika uspoređuju s njegovim prethodnim postignućima fokusirajući se na napredovanje koje je učenik ostvario u odnosu na postavljene odgojno-obrazovne ishode (kriterijsko vrednovanje).

Učiteljima vrednovanje za učenje pomaže:

– u prikupljanju informacija o početnim znanjima i iskustvima učenika, eventualnim pogrešnim shvaćanjima, stilovima učenja učenika, o razinama usvojenosti znanja, motivaciji za učenje i drugo

– u postavljanju ciljeva i planiranju poučavanja u skladu s potrebama učenika

– u dobivanju uvida u učinkovitost vlastita rada, učinkovitijem planiranju i kontinuiranome unapređenju procesa poučavanja.

Učenicima vrednovanje za učenje pomaže:

– da postanu svjesni koliko učinkovito uče te uvide kako trebaju učiti

– da unapređuju kompetenciju učiti kako učiti postavljanjem svojih ciljeva učenja i razvijanjem vještina

– da imaju bolja postignuća jer primaju česte povratne informacije koliko napreduju i koliko učinkovito uče

– da razvijaju motivaciju za učenje, samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi.

NN 7/19, Kurikulum Matematike

3.2. Vrednovanje kao učenje

Vrednovanje kao učenje temelji se na ideji da učenici vrednovanjem uče. Ono podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz podršku učitelja kako bi se maksimalno poticao razvoj učenikova samostalnoga i samoreguliranoga pristupa učenju. Kad se učenici i sami uključe u proces vrednovanja, on će im vjerojatno biti manje stresan i rizičan. Vrednovanje kao učenje jest oblik partnerstva učenika i učitelja u kojemu je učenik aktivan i odgovaran nositelj vlastitoga učenja i vrednovanja, a učitelj stvara uvjete za učenje i prema potrebi ga usmjerava. Učitelj pomaže učeniku razumjeti kriterije za samovrednovanje, vodi proces samorefleksije i pomaže pri donošenju odluke kako unaprijediti učenje. S obzirom na svrhu ove vrste vrednovanja, povratnu informaciju kod vrednovanja kao učenja daju učenik, drugi učenici, a u manjoj mjeri i učitelj.

Učiteljima vrednovanje kao učenje pomaže:

– u podjeli odgovornosti za učenje između učitelja i učenika

– u dobivanju uvida u učenikovo razmišljanje pri analizi i vrednovanju procesa učenja

– u kreiranju učinkovitijega poučavanja jer učenici postaju samostalniji i motiviraniji.

Učenicima vrednovanje kao učenje pomaže:

– da shvate da je vrednovanje alat za vlastito praćenje učenja i za stjecanje razumijevanje na kojoj se razini učenja nalaze

– da usklađuju vlastite procjene s procjenama drugih

– da razvijaju vještinu upravljanja svojim učenjem, postavljanja vlastitih ciljeva i razvijanja vještine samovrednovanja i vršnjačkoga vrednovanja potrebnih za postizanje tih ciljeva

– da razvijaju osjećaj odgovornosti i samopouzdanja istodobno razvijajući kritičko razmišljanje, analizu i na kraju vrednovanje.

Izvješćivanje koje se odvija tijekom svakoga odgojno-obrazovnog razdoblja temelji se na informacijama dobivenima putem svih pristupa vrednovanja učeničkih postignuća: vrednovanjem za učenje, vrednovanjem kao učenje i vrednovanjem naučenoga. Pritom se upotrebljavaju različiti načini izvješćivanja, od kojih su neki formalniji (npr. svjedodžba na kraju nastavne godine, slanje pisanoga izvješća i ocijenjenoga uratka na uvid roditeljima i dr.), a neki manje formalni (npr. razgovor s učenikom i roditeljima o postignućima te sljedećim ciljevima učenja i strategijama učenja). Izvješćivanje tijekom odgojno-obrazovnih razdoblja ima ponajprije dijagnostičku i formativnu ulogu. Na temelju informacija koje je prikupljao o učeniku tijekom odgojno-obrazovnoga rada, učitelj pri izvješćivanju odgovara na sljedeća pitanja:

– koje je odgojno-obrazovne ishode učenik već savladao i na kojoj razini te u kojim se odgojno-obrazovnim postignućima ističe

– u kojim je specifičnim područjima potrebno poboljšanje.

Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika može se provoditi na različite načine, u skladu s potrebama učenika i obitelji te specifičnostima škole.

Iz: Projekt Podrška provedbi CKR, MZO

Svrha vrednovanja

Priroda vrednovanja Uporaba vrednovanja

Vrednovanje za učenje Dijagnostičko vrednovanje

Prikupljene informacije

- događa se prije poučavanja kako bi učitelji procijenili prethodno stečena znanja učenika, njihovu spremnost za stjecanjem novih znanja i vještina te dobili uvid u strategije učenja koje koriste u procesu učenja i u ono što ih zanima

- koriste učiteljima i učenicima u utvrđivanju onoga što učenici znaju i mogu učiniti - svrha je učinkovitije planiranje procesa poučavanja i vrednovanja te pomoć učenicima u postavljanju prikladnih ciljeva učenja

Formativno vrednovanje Prikupljene informacije

- provodi se neprestano tijekom poučavanja i u procesu stjecanja znanja

- koriste učiteljima kako bi pratili učenikov napredak u ostvarivanju ishoda i pružili mu pravovremenu povratnu informaciju o njihovu napretku, planirali sljedeće korake u osmišljavanju poučavanja i prilagodili aktivnosti i strategije učenikovim potrebama

Vrednovanje kao učenje Formativno vrednovanje


Vrednovanje kao učenje proces je u kojemu se učenika potiče na samovrednovanja vlastitih postignuća, a učitelj učeniku vlastitim postupcima pokazuje primjere kako da to čini i usmjerava ga.

- događa se neprestano tijekom poučavanja i uključuje učiteljevu podršku i vođenje

- koriste učenicima za pružanje povratne informacije drugim učenicima (vršnjačko vrednovanje), praćenje vlastitoga napretka u postizanju ciljeva učenja (samovrednovanje), promišljanje o vlastitome učenju i strategijama učenja i postavljanje individualnih ciljeva učenja

Vrednovanje učenja Sumativno vrednovanje


Vrednovanje naučenoga vrednovanje je koje se izražava ocjenom.

- događa se na kraju procesa učenja i koristi u planiranju daljnjega poučavanja

- koriste ih učitelji kako bi saželi rezultate učenja na kraju procesa učenja; ocjena koju učitelj daje pruža informacije učenicima i roditeljima o kvaliteti učenja na temelju prethodno utvrđenih kriterija

3.3. Opisno praćenje

3.4.1. Opisno praćenje samostalnoga rada kod kuće

Opisno praćenje samostalnoga rada kod kuće (domaća zadaća)

(Ne)zadovoljavajuća razina Dobra razina Vrlo dobra razina Izvrsna razina

Trebalo bi učenika poticati na redovitiji rad i pisanje zadaće. Označavanje domaće zadaće datumom poboljšalo bi snalaženje u bilježnici. Bilo bi korisno istaknuti redne brojeve zadataka. Trebalo bi pisati urednije kako bi zadaća bila čitka. Pri crtanju i konstrukcijama valja biti uredan i precizan. Trebalo bi ponoviti rješavanje zadataka (navesti koje) pazeći na točnost. Trebalo bi nadoknaditi zadatke koji nedostaju (navesti koje). Preporuka je redovito dolaženje na dopunsku nastavu gdje će mu biti objašnjeno propušteno.

Trebao bi redovitije pisati zadaće. Trebalo bi napisati datum na početku domaće zadaće radi lakšega snalaženja, bilo bi korisno istaknuti redne brojeve zadataka. Trebalo bi pisati urednije. U nekim bi zadatcima trebalo pripaziti na točnost. Trebalo bi nadoknaditi zadatke koji nedostaju u zadaći (zadatak taj i taj, u udžbeniku na stranici toj i toj). Preporuka je služenje školskim radom pri pisanju domaćih zadaća. Treba poticati učenika na dolaženje na dopunsku nastavu gdje će moći nadoknaditi propušteno.

Zadaće piše redovito. Svaka domaća zadaća označena datumom, redni su brojevi zadataka jasno istaknuti. Piše uredno. Ako ne razumije pojedini zadatak, zatraži pomoć na početku sata ili dođe na dopunsku nastavu. Ponekad, zbog brzopletosti, neki zadatak ne riješi točno. Služi se školskim radom pri pisanju domaćih zadaća. Poticaj na rješavanje problemskih zadataka, jer učenik ima razvijene sposobnosti, no nedostaje mu samopouzdanja.

Zadaće piše redovito. Svaka domaća zadaća označena datumom, redni brojevi zadataka jasno su istaknuti. Piše uredno. Svi su zadatci točno riješeni, primjenjuje različite načine rješavanja. Problemske zadatke rješava kreativno.

3.4.2. Opisno praćenje kulture rada u skupini

Opisno praćenje kulture rada u skupini

Nezadovoljavajuća razina Zadovoljavajuća razina Dobra razina Vrlo dobra razina

U radu u skupini trebao bi pokazivati više interesa i biti aktivniji. Rado traži pomoć ostalih učenika u skupini, ali je se ne pridržava. Trebao bi razviti interes za sudjelovanje u izradi plakata ili prezentacije.

Pokazuje minimalni interes za rad. Uz poticaj i pomoć obavi dio predviđenih zadataka. U grupnome radu uz pomoć i uputu uspijeva riješiti manji dio zadataka. Dopušta da mu drugi učenici iz skupine pomognu. Trudi se samostalno rješavati zadatke, a ako ne razumije, traži pomoć. Pasivno sudjeluje u timskim i grupnim radovima.

Rado sudjeluje u radu u skupini, ali često traži pomoć. Povjerene mu zadaće u skupini rješava, ali ne posvećuje pozornost točnosti. Ne snalazi se u obrazlaganju riješenoga zadatka. U grupnome radu uz pomoć ostalih uspijeva riješiti gotovo sve zadatke. Ponekad sudjeluje u raspravama. Sudjeluje u grupnim i timskim radovima. Sudjeluje u izradi plakata ili prezentacije.

Zbog brzopletosti netočno obrazlaže povjereni mu zadatak u grupnome radu. U radu u skupini koncentriran je i marljiv. Samostalno rješava zadatke, povremeno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja. U grupnome radu uglavnom samostalno rješava zadatke, ponekad mu je potrebna pomoć ostalih učenika u skupini. Sudjeluje u raspravama. Rado i aktivno sudjeluje u grupnim i timskim radovima. Sudjeluje u izradi plakata ili prezentacije.

3.4.3. Opisno praćenje kulture rada na projektu

Opisno praćenje kulture rada na projektu

Nezadovoljavajuća razina Zadovoljavajuća razina Dobra razina Vrlo dobra razina

U radu na projektu trebao bi pokazivati više interesa i biti aktivniji. Trebao bi razviti interes za sudjelovanje u projektu. Trebao bi aktivnije obavljati zadatke zadane temom projekta. Poticati ga na bolju suradnju u radu tima na projektu. Trebao bi razviti interes za izlaganje povjerenoga mu zadatka u projektu. Radi projektne zadatke na vrijeme, ali ponekad nedovoljno pažljivo i bez udubljivanja. Sudjeluje u projektu, ali bez entuzijazma. Prezentacije i pisani radovi trebali bi biti jasniji i uredniji.

Pokazuje minimalni interes za rad na projektu. Uz poticaj i pomoć obavi dio projektom predviđenih zadataka. U radu na projektu uz pomoć i uputu uspijeva riješiti manji dio povjerenih mu zadataka. Dopušta da mu drugi učenici iz projektnoga tima pomognu. Trudi se samostalno rješavati zadatke, a ako ne razumije, traži pomoć ostalih učenika iz projektnoga tima. Pasivno sudjeluje u timskim i projektnim radovima. Zadatke zadane projektom izvodi uz pomoć. Timski surađuje, potrebna pomoć u planiranju i ostvarivanju projektnih zadatka. Svoj bi rad trebao izlagati uz prezentiranje zaključaka i preciznije, s većom točnošću.

Rado sudjeluje u radu na projektu, ali često traži pomoć. Povjerene mu zadaće iz projekta rješava, ali ne posvećuje pozornost točnosti. Ne snalazi su u obrazlaganju riješenoga projektnog zadatka. U projektu uz pomoć ostalih učenika iz tima uspijeva riješiti gotovo sve zadatke. Ponekad sudjeluje u raspravama o radu na projektu. Zadatke zadane projektom trebao bi izvoditi manje proceduralno uz veću osobnu motivaciju. Timski surađuje, rado traži pomoć pri planiranju i ostvarivanju zadatka. Svoj rad izlaže kratko, trebao bi izlagati argumentiranije.

Zbog brzopletosti netočno obrazlaže povjereni mu zadatak u projektu. U radu na projektu koncentriran je i marljiv. Samostalno rješava zadatke, povremeno se uključuje u rad davanjem ideja i postavljanjem pitanja. U radu na projektu uglavnom samostalno rješava zadatke, ponekad mu je potrebna pomoć ostalih učenika u timu. Samostalno, motivirano i točno izvodi zadatke zadane temom projekta, timski surađuje. Izlaže svoj rad na projektu i zaključke točno i precizno.

4. ZAKLJUČNA OCJENA

NN 7/19, Kurikulum Matematike

Zaključna ocjena iz Matematike mora se temeljiti na usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. U tu svrhu nužno je ostvarenost ishoda provjeravati na što više različitih načina i u što više vremenskih točaka. Zaključna ocjena mora biti utemeljena na vjerodostojnim, valjanim i dokazivim informacijama o učenikovu učenju i napretku, o onome što je naučio i kako se razvio. Dobro ju je temeljiti na što više različitih informacija (o postignuću na većemu broju provjera, o rezultatima sudjelovanja u projektima, o kvaliteti učenikovih prezentacija, o njegovu sudjelovanju u radu u skupini s drugim učenicima i sl.). Na taj će način ocjena biti utemeljena na mnogim relevantnim podatcima (dobivenima različitim metodama vrednovanja u okviru pristupa vrednovanja naučenoga, ali i vrednovanja za učenje i kao učenje).

Za ocjenu odličan: Za ocjenu vrlo dobar: Za ocjenu dobar: Za ocjenu dovoljan:

Učenik pokazuje motivaciju, traži nove izazove, uvijek pažljivo sluša, sudjeluje u razrednim diskusijama i aktivnostima i kooperativno radi u grupi. Zadatke izvršava s puno entuzijazma. Doprinosi učinkovitoj integraciji kooperativnih grupa te preuzima odgovornost za proširenje osobnoga i školskoga razvoja. Učenik u pisanome ispitu postiže rezultat 90 – 100%.

Učenik navedene sadržaje za ocjenu odličan obrađuje i za ocjenu vrlo dobar, jedino što je u radu nešto sporiji. Učenik točno i bez pomoći učitelja, temeljito i s razumijevanjem rješava zadatke (jednostavnije od odličnih). U izradi složenih zadataka učenik je nešto sporiji i površniji. Gotovo uvijek pažljivo sluša, sudjeluje u razrednim diskusijama i aktivnostima te kooperativno radi u grupi. Za ocjenu vrlo dobar u pisanom radu učenik mora postići rezultat 75 – 89%.

Sve navedene sadržaje petoga razreda učenik polako i uz pomoć učitelja točno, djelomično logično, rješava zadatke. Učenik rado traži pomoć kada mu ona nije nužno potrebna. Konstruktivne zadatke rješava na poticaj i uz pomoć učitelja. Učenik pokazuje zadovoljavajući trud, odnosno izvršava zadatke na vrijeme. U pisanome radu učenik postiže 60 – 74%.

Učenik, uz pomoć učitelja, svladava osnove iz svake nastavne cjeline. Učenik radi sporo, radi pogreške, bez dovoljno strpljenja, ali uz pomoć učitelja rješava najjednostavnije zadatke. U pisanome dijelu učenik mora postići rezultat 40 – 59%.

4.1. Dopunski rad i popravni ispit iz Matematike

Učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen ocjenom nedovoljan uputit će se na dopunski rad u trajanju od 10 do 25 školskih sati, a broj sati dopunskoga rada utvrđuje Učiteljsko vijeće.

U slučaju da na zadnjemu satu dopunskoga rada učitelj matematike ne zaključi prolaznu ocjenu, učenik se upućuje na polaganje popravnoga ispita u kolovozu (najkasnije od 25. kolovoza).

Popravni ispit iz Matematike sastoji se od pisanoga i usmenoga dijela.

Učenik upućen na popravni ispit iz nastavnoga predmeta Matematika na popravnome ispitu odgovara nastavno gradivo cijele nastavne godine tekućega razreda.

KRITERIJ OCJENJIVANJA IZ MATEMATIKE ZA 6. RAZRED

OSNOVNE ŠKOLE

Za ocjenu odličan:

Pretvara razlomke u mješovite brojeve i obrnuto, svodi razlomke na zajednički nazivnik,

uspoređuje razlomke, zbraja i oduzima razlomke jednakih i različitih nazivnika, množi

razlomke prirodnim brojem, jedinicom i nulom, množi razlomke i razlomcima određuje

recipročne brojeve, dijeli razlomke, primjenjuje svojstva komutativnosti i asocijativnosti

zbrajanja razlomaka u jednostavnijim zadatcima, primjenjuje svojstvo distributivnosti

množenja prema zbrajanju u oduzimanju u jednostavnijim zadatcima.

Uspoređuje kutove s usporednim i okomitim kracima, crta trokute i označava vrhove,

stranice i kutove trokuta, razlikuje vrste trokuta, zna zbroj veličina unutarnjih kutova

trokuta, usvaja odnos stranica i kutova u trokutu, određuje vanjske kutove trokuta,

konstruira simetralu kuta, prenosi kutove, konstruira trokute (ako su zadane stranica i

dva kuta na toj stranici, dvije stranice i kut između njih i sve tri stranice), zna tri osnovna

poučka o sukladnosti trokuta, primjenjuje poučke o sukladnosti trokuta u jednostavnijim

zadatcima, crta visinu trokuta, izračunava površinu trokuta, rješava jednostavnije zadatke

u kojima je primijenjeno znanje o trokutu.

Razlikuje pozitivne i negativne cijele brojeve, prikazuje cijele brojeve na pravcu, razlikuje

suprotne brojeve, određuje apsolutnu vrijednost cijelog broja, uspoređuje cijele brojeve,

zbraja cijele brojeve jednakih i različitih predznaka, primjenjuje svojstva zbrajanja cijelih

brojeva u jednostavnijim zadatcima, oduzima cijele brojeve, pojednostavnjuje izraze sa

zagradama u jednostavnijim zadatcima, množi i dijeli cijele brojeve, primjenjuje zakone

množenja cijelih brojeva u jednostavnijim zadatcima, izlučuje zajednički faktor u

jednostavnijim zadatcima, rješava jednadžbe s cijelim brojevima u jednostavnijim

zadatcima.

Određuje brojeve koje pripadaju skupu Q, prikazuje racionalne brojeva na pravcu,

razlikuje suprotne racionalne brojeve, određuje apsolutnu vrijednost racionalnog broje,

uspoređuje racionalne brojeve, zbraja, oduzima i množi racionalne brojeve, određuje

recipročnu vrijednost zadanim racionalnim brojevima, dijeli racionalne brojeve,

primjenjuje svojstva zbrajanja i množenja u skupu Q u jednostavnijim zadatcima.

Rješava jednadžbe oblika ax + b = 0, provjerava rješenje linearne jednadžbe, svodi

složenije jednadžbe na oblik ax + b = 0 postupcima za rješavanje linearnih jednadžbi.

Crta i označava četverokute, razlikuje vrste četverokuta, konstruira četverokute u

jednostavnijim zadatcima, zbraja veličine kutova u četverokutu, crta paralelogram i

navodi njegova svojstva, konstruira paralelogram, primjenjuje svojstva paralelograma na

jednostavnije zadatke, crta trapez i koristi njegova svojstva, izračunava površinu

složenijih likova.

Zadatke učenik rješava samostalno, brzo, točno i temeljito. Uočava što je bitno i

zajedničko, nužno i potrebno. Konstruira koristeći se ispravno geometrijskim priborom.

Razvijene radne navike i izrazit interes. Vrlo dobro povezuje naučeno sa svakidašnjim

životom. Nastavne sadržaje izlaže s puno detalja. Učenik je izrazito temeljit, pedantan,

precizan te stalno brine o kvaliteti svoga rada. Aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

Usmjeren, traži izazove, zadatke rješava s puno entuzijazma te preuzima odgovornost za

proširivanje osobnog i školskog razvoja. Pažljiv, sabran, usredotočen i prati rad. Razvijene

radne navike. Redovito i točno piše domaću zadaću.

U pismenom radu učenik bi trebao postići rezultat od 90 - 100%.

Za ocjenu vrlo dobar:

Sve navedene sadržaje za ocjenu odličan učenik obrađuje i za ocjenu vrlo dobar, jedino

što je u radu nešto sporiji. Učenik točno i bez pomoći nastavnika, temeljito i s

razumijevanjem rješava zadatke. U izradi složenijih zadataka učenik je nešto sporiji i

površniji. Gotovo uvijek sudjeluje u razrednim diskusijama, pažljivo sluša i aktivno

sudjeluje u razrednim diskusijama. Učenik ima dobar interes, sposobnosti su razvijene,

promatra temeljito i djelomično točno. Uči s lakoćom. Redovito piše domaću zadaću uz

pomoć na složenijim zadatcima.

U pismenom radu postiže rezultat od 75 - 89%.

Za ocjenu dobar:

Pretvara razlomke u mješovite brojeve i obrnuto, svodi razlomke na zajednički nazivnik,

uspoređuje razlomke, zbraja i oduzima razlomke jednakih i različitih nazivnika, množi i

dijeli razlomke.

Uspoređuje kutove s usporednim kracima, uspoređuje kutove s okomitim kracima, crta i

označava vrhove, stranice i kutove trokuta, razlikuje vrste trokuta, zbraja veličine

unutarnjih kutova, prenosi kutove, određuje odnos stranica i kutova u trokuta. Konstruira

kutove veličine 60, 90, 30 i 45 stupnjeva, izračunava površinu trokuta.

Razlikuje pozitivne i negativne cijele brojeve, prikazuje cijele brojeve na pravcu, razlikuje

suprotne brojeve, određuje apsolutnu vrijednost cijelog broja, uspoređuje cijele brojeve,

zbraja, oduzima, množi i dijeli cijele brojeve (jednostavniji zadatci).

Određuje brojeve koji pripadaju skupu Q, prikazuje racionalne brojeve na pravcu,

razlikuje suprotne racionalne brojeve, određuje apsolutnu vrijednost racionalnog broja,

zbraja, oduzima množi i dijeli racionalne brojeve te određuje recipročnu vrijednost

zadanim racionalnim brojevima.

Rješava jednostavne jednadžbe te provjerava njezino rješenje.

Crta i označava četverokute, razlikuje vrste četverokuta, zbraja veličine kutova u

četverokutu, crta paralelogram i navodi njegova svojstva, konstruira paralelogram, crta

trapez i koristi se njegovim svojstvima te izračunava površinu paralelograma i trapeza.

Sve navedene sadržaje šestog razreda učenik polako i uz pomoć nastavnika točno,

djelomično logično rješava zadatke. Učenik traži pomoć kada mu ona nije nužno potrebna.

Konstruktivne zadatke rješava na poticaj i uz pomoć nastavnika. Učenik pokazuje

zadovoljavajući trud odnosno izvršava zadatke na vrijeme. Sposobnosti prosječno

razvijene. Radi samo pod kontrolom ili pod stalnim poticajem. Poznaje samo određeno

nastavno gradivo.

U pismenom radu učenik postiže rezultat od 57 - 74%.

Za ocjenu dovoljan:

Uz pomoć učitelja učenik bi trebao svladati osnovne računske radnje u skupu Z i Q.

Rješava najjednostavnije jednadžbe. Razlikuje i označava trokute, unutarnje i vanjske

kutove te osnovna svojstva paralelograma i trapeza.

Učenik radi sporo, radi pogreške, bez dovoljno strpljenja, ali uz pomoć učitelja uspijeva

riješiti zadatke.

Interes slab, neredovito rješavanje domaćih zadaća, slabe sposobnosti, manjkavo

promatranje, pamti bez velikog razumijevanja, nedostaje mu radni zamah. Učenik lako

gubi kontakt s radom, slabe radne navike, sklon je izbjegavanju obveza.

U pismenom dijelu postiže rezultat od 40 - 56%.

KRITERIJ OCJENJIVANJA UČENIKA 7. RAZREDA

OSNOVNE ŠKOLE IZ MATEMATIKE

Za ocjenu odličan:

Zna racionalne brojeve pridružiti točkama pravca, odrediti točke koordinatne ravnine ako

su joj zadane koordinate i obrnuto, očitava zadane točke samostalno, brzo, točno i

temeljito.

Određuje bilo koji nepoznati član proporcije koristeći osnovno svojstvo proporcije,

prepoznaje proporcionalne veličine u zadatcima iz svakidašnjice, primjenjuje matematičke

postupke na zadatcima iz svakidašnjice. Grafički prikazuje proporcionalnost te iz zadanog

grafa očitava vrijednosti tj. koordinate točke. Prepoznaje obrnuto proporcionalne veličine

na primjerima iz svakidašnjice, određuje razmjerom i formulom veličine u zadatcima.

Uočava što je bitno i zajedničko, nužno i dovoljno. Obrađuje postotke i rješava

problemske zadatke jednostavnog kamatnog računa i primjenjuje ih na zadatcima iz

svakidašnjice.

Prepoznaje obilježje skupa objekata, određuje vrijednost tog obilježja, prikazuje

prikupljene podatke o tom obilježju pomoću tablice frekvencija i relativnih frekvencija te

grafički pomoću stupčastog dijagrama i kružnog dijagrama, izračunava aritmetičku sredinu

te interpretira dobivene podatke. Navodi elementarni događaj, prepoznaje koji su

elementarni događaji povoljni za zadani događaj, izračunava vjerojatnost događaja.

Dijeli dužinu na jednake dijelove i u zadanom omjeru. Usvaja pojam sličnosti trokuta, zna

poučke o sličnosti trokuta, izračunava duljine stranica sličnih trokuta, izračunava opseg i

površinu sličnih trokuta.

Mnogokute konstruira, dobro poznaje, točno i precizno ih prikazuje. Određuje dijagonale,

zbroj veličina unutarnjih i vanjskih kutova pravilnih mnogokuta. Radi točno, precizno i

uredno. Izračunava opseg i površinu mnogokuta.

Razlikuje pojmove kružnice i kruga, zna da je kružnica određena trima točkama koje nisu

na istom pravcu, određuje međusobni položaj dviju kružnica. Zna da je obodni kut jednak

polovini pripadajućeg središnjeg kuta, usvaja činjenicu da je svaki obodni kut nad

promjerom kružnice pravi kut. Usvaja da pravac i kružnica imaju dvije zajedničke točke,

jednu zajedničku točki ili da nemaju nijednu zajedničku točku, konstruira tangentu

kružnice u njezinoj točki. Izračunava opseg kruga i primjenjuje znanja na zadatke iz

svakidašnjice. Izračunava duljinu kružnog luka, izračunava površinu kruga, primjenjuje

znanja na rješavanje zadataka iz svakidašnjice, izračunava površinu kružnog isječka.

Provjerava je li zadani uređeni par rješenje sustava, usvaja metodu supstitucije,

provjerava rješenje. Usvaja postupak metode suprotnih koeficijenata te provjerava

rješenje. U zadanim primjerima samostalno određuje koja od dvije metode dovodi do

jednostavnijeg načina rješavanja. Svodi problemske zadatke na rješavanje sustava dviju

jednadžbi. Zna zapisivati i provjeravati rješenje te ga po potrebi raspraviti.

Usvaja način zapisivanja funkcije, izračunava vrijednosti funkcije, primjenjuje znanje na

rješavanje zadataka iz svakidašnjice. Crtati graf linearne funkcije i iz nacrtanog grafa

iščitavati vrijednosti funkcije. Procjenjivati i provjeravati (računski i grafički) pripada li

zadana točka grafu funkcije, određivati nultočku zadane linearne funkcije računski i

grafički, opisivati ovisnost dviju veličina pomoću tablice i grafa. Usvojiti značenje nagiba

pravca i odsječka na osi y i njihovu geometrijsku interpretaciju. Ispitivati rast ili pad

linearne funkcije prema nagibu pravca. Iskazivati uvjet usporednosti dvaju pravaca, iz

jednadžbe pravca odrediti jesu li pravci usporedni, poklapaju li se ili se sijeku, rješavati

sustav linearnih jednadžbi grafički i računski. Provjerava rješenje, određuje grafičkom

metodom ima li sustav dviju linearnih jednadžbi jedno, nijedno ili beskonačno mnogo

rješenja.

Učenik je izrazito temeljit, pedantan, savjestan, precizan te stalno brine o kvaliteti svoga

rada. Aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. Traži izazove, zadatke rješava s puno

entuzijazma te preuzima odgovornost za proširivanje osobnog i školskog razvoja. U

pismenom radu učenik bi trebao postići rezultat od 90 – 100% .


Učenik navedene sadržaje za ocjenu odličan obrađuje i za ocjenu vrlo dobar, jedino što je

u radu nešto sporiji. Učenik točno i bez pomoći nastavnika temeljito i s razumijevanjem

rješava (jednostavnije od odličnih) zadatke. U izradi složenih zadataka učenik je nešto

sporiji i površniji. Gotovo uvijek pažljivo sluša, sudjeluje u razrednim diskusijama i

aktivnostima te kooperativno radi u grupi. Za ocjenu vrlo dobar u pismenom radu učenik

mora postići rezultat od 75 – 89%.

Za ocjenu dobar:

Sve navedene sadržaje sedmog razreda učenik polako i uz pomoć nastavnika točno,



zadovoljavajući trud odnosno izvršava zadatke na vrijeme. U pismenom radu učenik

postiže od 57 – 74%.

Za ocjenu dovoljan:

Učenik uz pomoć nastavnika svladava osnovne pojmove iz svake nastavne cjeline. Učenik

radi sporo, radi pogreške, bez dovoljno strpljenja ali uz pomoć nastavnika rješava

najjednostavnije zadatke. U pismenom dijelu učenik mora postići rezultat od 40 – 56%.

KRITERIJ OCJENIVANJA UČENIKA IZ

MATEMATIKE ZA 8. RAZRED

Za ocjenu odličan:

Kvadrira racionalne brojeve i procjenjuje vrijednost kvadrata, kvadrira umnožak i količnik

te transformira umnožak kvadrata i količnik kvadrata. Kvadrira binom, prepoznaje u

algebarskim izrazima kvadrat binoma. Rastavlja razliku kvadrata na faktore. Potencira

broj 10 prirodnim eksponentom, potencira broj 10 negativnim cjelobrojnim eksponentom,

računa s potencijama s bazom 10. Procjenjuje vrijednost drugog korijena pozitivnog

racionalnog broja, procjenjuje cjelobrojni dio vrijednosti drugog korijena, izračunava i

približno određuje drugi korijen uporabom džepnog računala. Računa s korijenima,

djelomično korjenuje i racionalizira nazivnik razlomka b

a.

Zna izreći i geometrijski interpretirati Pitagorin poučak, zna izreći obrat Pitagorina poučka

te izračunava duljinu jedne stranice pravokutnog trokuta ako su zadane duljine ostalih

stranica.

Izračunava duljinu dijagonale kvadrata i pravokutnika. Rješava zadatke koji povezuju

visinu i stranicu jednakostraničnog trokuta, odnosno osnovicu, krak i visinu na osnovicu

jednakokračnog trokuta. Izračunava duljine dijagonala romba i duljinu visine

jednakokračnog trapeza.

Zapisuje racionalne brojeve u obliku decimalnog broja, razlikuje racionalne i iracionalne

brojeve i određuje odnose između skupova N, Z, Q, I i R.

Konstruira dužine duljine 32i , prikazuje na brojevnom pravcu točke pridružene realnim

brojevima. Izračunava vrijednost funkcije za određene vrijednosti argumenta x, rješava

jednadžbe x2 = a, crta grafove funkcija

f(x) = x2 i f(x) = x . Određuje ili procjenjuje koordinate točaka na grafu.

Crta zadane vektore, prepoznaje i crta jednake i suprotne vektore. Zbraja i oduzima

vektore pomoću pravila trokuta i paralelograma. Translatira točku, dužinu, pravac, trokut i

kružnicu, prepoznaje lik koji je nastao translacijom. Određuje osnosimetričnu sliku točke,

dužine, pravca, trokuta i kružnice, prepoznaje osnosimetrične likove. Određuje

centralnosimetričnu sliku točke, dužine, pravca, trokuta i kružnice. Prepoznaje

centralnosimetrični lik, određuje centar simetrije. Rotira zadani lik ako je zadano središte

rotacije i njezin lik.

Zna da je ravnina određena s tri nekolinearne točke, određuje ravninu ako su joj zadane

neke točke, određuje pripada li neka točka ravnini. Na modelu kvadra određuje međusobni

položaj pravca i ravnine, zna sustavno prebrojavati sve pravce određene danim točkama

koji su usporedni, odnosno koji nisu usporedni s danom ravninom.

Na modelu kvadra prepoznaje je li zadani pravac okomit na ravninu ili nije, prepoznaje

jesu li zadane ravnine okomite ili ne, nabraja pravce određene danim točkama koji su

okomiti na danu ravninu, prebrojava ravnine koje su okomite na danu ravninu. Određuje

ortogonalnu projekciju točke i dužine na ravninu i određuje udaljenost točke od ravnine.

Prepoznaje i opisuje prizme, određuje broj vrhova, bridova i strana prizme. Skicira prizme

i njihove mreže. Određuje oplošje i obujam prizme. Prepoznaje i opisuje piramide, valjak,

stožac i kuglu. Piramidama određuje broj vrhova, bridova i strana, crta skice piramida i

njihove mreže. Određuje obujam i oplošje piramide. Crta skicu valjka i njegovu mrežu,

izračunava obujam i oplošje valjka. Crta skicu stošca i njegovu mrežu, izračunava obujam

i oplošje stošca. Crta skicu kugle i izračunava oplošje i obujam kugle. Primjenjuje formule

za oplošje i obujam geometrijskih tijela u rješavanju jednostavnih problema iz

matematike, svakidašnjeg života i drugih nastavnih predmeta.

Učenik je izrazito temeljit, pedantan, savjestan, precizan te stalno brine o kvaliteti svoga

rada. Aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. Traži izazove, zadatke rješava s puno

entuzijazma te preuzima odgovornost za proširivanje osobnog i školskog razvoja. U

pismenom radu učenik bi trebao postići rezultat od 90 – 100% .


Učenik navedene sadržaje za ocjenu odličan obrađuje i za ocjenu vrlo dobar, jedino što je

u radu nešto sporiji. Učenik točno i bez pomoći nastavnika temeljito i s razumijevanjem

rješava (jednostavnije od odličnih) zadatke. U izradi složenih zadataka učenik je nešto

sporiji i površniji. Gotovo uvijek pažljivo sluša, sudjeluje u razrednim diskusijama i

aktivnostima te kooperativno radi u grupi. Za ocjenu vrlo dobar u pismenom radu učenik

mora postići rezultat od 75 – 89%.

Za ocjenu dobar:

Sve navedene sadržaje osmog razreda učenik polako i uz pomoć nastavnika točno,



zadovoljavajući trud odnosno izvršava zadatke na vrijeme. U pismenom radu učenik

postiže od 57 – 74%.

Za ocjenu dovoljan:

Učenik uz pomoć nastavnika svladava osnovne pojmove iz svake nastavne cjeline. Učenik

radi sporo, radi pogreške, bez dovoljno strpljenja ali uz pomoć nastavnika rješava

najjednostavnije zadatke. U pismenom dijelu učenik mora postići rezultat od 40 – 56%.

BIOLOGIJA

Učiteljica: Ana Skuhala

KRITERIJI VREDNOVANJA Na prvom nastavnom satu učenici će biti upoznati s obvezama i pravima vezanim uz nastavni proces. Za nesmetano praćenje nastave neophodno je redovito nošenje udžbenika, radne bilježnice i bilježnice. Učenik je obavezan napisati domaću zadaću s razumijevanjem. Učitelj će ispitati razumijevanje svake domaće zadaće nasumičnim odabirom učenika i bilježiti razumijevanje i riješenost tijekom školske godine. Opisne ocijene u rubrici „Bilješke“ učeniku daju informaciju učeniku i roditelju o uspješnosti savladavanja nastavnog procesa i utječu na završnu ocjenu, a upisuje ih učitelj prema potrebi (najmanje jednom u polugodištu).

SUMATIVNO VREDNOVANJE

Vrednovanje naučenog U nastavnome predmetu Biologija koristimo se dvama elementima vrednovanja neovisno o metodi kojom su informacije prikupljene

Usvojenost bioloških koncepata

Prirodoznanstvene kompetencije Usvojenost koncepata obuhvaća znanja svih kognitivnih razina koja je učenik stekao u skladu s odgojno-obrazovnim ishodima definiranim u kurikulumu. U sklopu te sastavnice vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova i stručnoga nazivlja, razumijevanje pojava i procesa, uz objašnjavanje međuodnosa i uzročno-posljedičnih veza u živome svijetu te kompleksne međuovisnosti žive i nežive prirode, primjena znanja i rješavanje problemskih zadataka s pomoću usvojenoga znanja. Prirodoznanstvene kompetencije vrednuju vještine i sposobnosti koje je učenik stekao te praktična primjena teoretskoga znanja, ili praćenjem njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti. To mogu biti praktični radovi, prezentacije, referati, plakati, seminarski radovi, kao i prikazi rezultata radova, istraživanja, zaključaka i sl. Prema definiranim odgojno-obrazovnim ishodima, vrednuju se postupci i procesi pri istraživanju, sposobnosti učenika da prikaže dostupne podatke o nekoj pojavi ili procesu, da raspravi nešto s različitih gledišta, smisleno raščlani problem, prikaže međuodnose u sklopu pojave, riješi postavljeni problem na temelju uvježbanih modela ili uoči pogreške i predloži vlastita rješenja.

Razine postignuća Ocjena Usvojenost obrazovnih sadržaja u Prirodi i Biologiji

nedovoljan (1) Učeni(k)ca ne razumije nastavni sadržaj i nije ga u stanju samostalno

reproducirati, ne zna definirati osnovne pojmove. Na pitanja ne odgovara ili

odgovara nejasno. Ne može samostalno rješavati jednostavne zadatke.

Učeni(k)ca odbija suradnju.

dovoljan (2) Učeni(k)ca djelomično prepoznaje i reproducira osnovne pojmove. Može

imenovati, nabrojati, definirati ili opisati traženi osnovni pojam. Razumije

koncept, ali ga ne zna primijeniti niti opisati koristeći zadane primjere. Često

griješi prilikom samostalnog rješavanja jednostavnih zadataka. Iznošenje

gradiva je površno i nesigurno.

dobar (3) Učeni(k)ca reproducira i prepoznaje osnovne pojmove. Razumije sadržaj, ali

je površan u njegovoj primjeni. Uz pomoć učitelja, učeni(k)ca može

prepoznati, izdvojiti, definirati, oblikovati i opisati sadržaj nastavnih jedinica.

Samostalno rješava jednostavne zadatke. Ponekad griješi prilikom

samostalnog rješavanja složenijih zadataka.

vrlo dobar (4) Definira, opisuje i povezuje nastavni sadržaj. Osnovne pojmove, može

povezati, dopuniti, prilagoditi, usporediti. Nadograđuje stečena znanja.

Sadržaj obrazlaže uglavnom samostalno, koristi zadane primjere i samostalno

rješava probleme i zadatke. Uz malu pomoć nastavnika povezuje sadržaje s

drugim nastavnim predmetima i analizira složene probleme. Pomalo

nesiguran u odgovoru.

odličan (5) Definira, opisuje i nadograđuje nastavni sadržaj. Samostalno opisuje sadržaj

navodeći i vlastite primjere, rješava i složene probleme i zadatke. Postavlja

pitanja za raspravu o problemu. Može predvidjeti i pretpostaviti rješenja

problema. Prikuplja podatke iz različitih izvora znanja. Koristi primjerene

analitičke i sintetičke metode za rješavanje problema. Korelira stečena znanja

sa sadržajima drugih predmeta. Može prenositi svoja znanja drugima te je

siguran i jasan u izlaganju nastavnog sadržaja.

FORMATIVNO VREDNOVANJE Opisne ocjene (npr. samostalnost u radu, kognitivne kompetencije) ili broj bodova (npr. osvojeni bodovi na listiću, broj

bodova iz rubrika, broj kvačica/pluseva s popisa za provjeru) - upisuju se u imeniku u rubriku bilježaka. Ne rezultira

brojčanom ocjenom (1 – 5).

Vrednovanje za učenje (procjena učitelja) Vrednovanje za učenje proces je prikupljanja informacija o procesu učenja i poučavanja te interpretacija prikupljenih

informacija. Odvija se tijekom učenja i poučavanja i ne rezultira ocjenom. Važno je provoditi vrednovanje za učenje jer

ono stavlja naglasak na sam proces učenja, pomaže učenicima unaprijediti svoje učenje, a učiteljima svoje poučavanje.

Vrednovanje za učenje podrazumijeva uključivanje povratne informacije tijekom procesa učenja i poučavanja kojom

će se usmjeriti učenike i potaknuti njihovo napredovanje u učenju.

Primjeri: razgovor, rasprava, riješenost nastavnih listića, rezultati online kviza, vrednovanje prema dogovorenim kriterijima

(igre, izvješća o provedenom istraživanju. Izvedba pokusa, opis pokusa, izrada modela, crteža, shematskog prikaza)

Vrednovanje kao učenje (procjena učenika) Tijekom procesa vrednovanja kao učenja učenici samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem promišljaju o svojem

učenju i tako uče. Aktivnim uključivanjem učenika u proces vrednovanja uz podršku učitelja potiče se razvoj učenikova

samostalnog i samoreguliranog pristupa učenju. Učenici s razvijenom vještinom samoregulacije, čiji je važan dio

upravo samovrednovanje, postavljaju specifične i dostižne ciljeve učenja, odabiru primjerene pristupe i strategije učenja te

aktivno nadgledaju i reguliraju kognitivne, emocionalne, motivacijske i ponašajne aspekte učenja radi njegova

poboljšanja.

Tijekom samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja učenici su uključeni u proces donošenja odluka o sljedećim koracima u

učenju. Tako preuzimaju odgovornost za svoje učenje.

Primjer: osvrt na izrađenu mapu učenja (portfolio učenika), izrada dnevnika učenja (prema uputama učitelja), rješavanje

zadataka iz zbirki ili s dostupnih internetskih stranica, samovrednovanje u domaćem i/ili školskom radu, samovrednovanje

grupnih projekata, vršnjačko vrednovanje, refleksije

Zaključna ocjena odraz je cjelokupnih odgojno-obrazovnih postignuća tijekom godine, a temelji se na bilješkama o praćenju učenika, vladanju učenika, sudjelovanju u nastavnom procesu i ocjenama. Zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina svih ocjena po elementima vrednovanja.

Vrednovanje u nastavi kemije

Učiteljica: Spomenka Kos

Preuzeto iz priručnika Škola za život

Primjeri vrednovanja i ocjenjivanja nastavnog

predmeta Kemija

SADRŽAJ:

1. Elementi ocjenjivanja i oblici provjere učeničkih postignuća 2. Ocjenjivanje učeničkih postignuća

1. Elementi ocjenjivanja i oblici provjere učeničkih postignuća

Elementi ocjenjivanja učeničkih postignuća iz nastavnog predmeta Kemija su:

1.1. usvojenost nastavnih sadržaja (znanje i razumijevanje)

1.2. prirodoslovni pristup (računski i problemski zadaci, seminarski i projektni radovi, školski i domaći rad i sl.)

1.1. Usvojenost nastavnih sadržaja (znanje i razumijevanje)

Obuhvaća postignuća u kognitivnoj ili spoznajnoj domeni razvoja. U sklopu ove sastavnice vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova i stručnog nazivlja, razumijevanje pojava i procesa, objašnjavanje međuodnosa i uzročno-posljedičnih veza. Podrazumijeva prosudbe o znanju i razumijevanju činjenica, pojmova, koncepta i postupaka u kemiji. Oblik provjere učeničkih postignuća unutar ovog elementa može biti pisani i usmeni odgovor. Usmeno provjeravanje može se provoditi na svakom nastavnom satu, bez obaveze najave (sukladno s postojećim zakonskim odredbama), dok se pisani ispit najavljuje sukladno zakonskim odredbama. Prigodom uvodnog ponavljanja prethodno obrađenih sadržaja moguće je ocijeniti dio učenika.

1.2. Prirodoslovni pristup (računski i problemski zadaci, seminarski i projektni radovi, školski i domaći rad)

Podrazumijeva sposobnost primjene stečenog znanja u rješavanju konkretnih problemskih situacija, npr. povezivanju rezultata pokusa s konceptualnim spoznajama, primjeni matematičkih vještina i uočavanju zakonitosti uopćavanjem podataka i sl. U ovoj se sastavnici ocjenjuje učenikova sposobnost i vještina prikazivanja dostupnih podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni način te razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanja problema (pojave) s različitih motrišta, smislenog raščlanjivanja problema (tabelarni prikaz, grafikon) i prikazivanja međuodnosa.

Prevladavajući oblik provjere učeničkih postignuća unutar ovog elementa ocjenjivanja je pisana zadaća. Uz ovaj oblik provjere, moguće je procijeniti primjenu znanja kroz seminarske i projektne radove, eseje, razgovorom i pomoću aktivnosti tijekom nastavnog procesa, rješavanju domaćih radova, samostalne praktične radove, prikaze istraživanja, prikaze zaključaka rasprava, različite prezentacije, referate, plakate, seminarske radove, križaljke, konceptualne mape. Prilikom vrednovanja grupnog uratka u ovoj se sastavnici može ocijeniti učenikov individualni doprinos radu grupe.

Jedan od primjera ocjenjivanja učeničkog postignuća jest:

postignuti % ocjena

0 – 49 nedovoljan (1)

50 – 60 dovoljan (2)

61 - 79 dobar (3)

80 - 89 vrlo dobar (4)

90 - 100 odličan (5)

U pisanoj zadaći svaki je zadatak posebno vrednovan (po potrebi i po koracima pa se priznaju svi korektno napisani koraci unutar istoga zadatka, ne samo konačno rješenje), a maksimalne bodovne vrijednosti zadataka navode se uz tekst zadatka i služe učenicima kao orijentacija o ukupnom postignuću nakon rješavanja.

Pisano provjeravanje i ocjenjivanje učenikova znanja može se provoditi minimalno četiri puta godišnje (u skladu s postojećim zakonskim odredbama) i objavljeno je u kalendaru pisanih provjera.

Rješavanje složenijih zadataka na satu, a to podrazumijeva samostalno rješavanje tekstualnih ili matematičkih (brojčanih) zadataka u okviru tekućeg nastavnog sadržaja, vrednuje se odmah, na nastavnom satu, prema načelu točno – netočno i donosi ocjenu odličan u rubrici 'prirodoslovni pristup'. Prigodom obrade novih sadržaja moguće je ocijeniti dio učenika koji se na osnovu ranije stečenog znanja uspješno snalaze u novim situacijama.

Domaće zadaće moguće je koristiti za provjeravanja znanja učenika na način da se provjeri je li učenik sam pisao zadaću i koliko ju je razumio. Vježbanje na satu se također koristi za provjeravanje i ocjenjivanje učenika. Zadavanjem zadataka različite složenosti, koji učenici samostalno rješavaju, moguće je skupiti podatke o stupnju usvojenosti određenih sadržaja.

Afektivno područje učeničkog razvoja, iskazano kroz Odnos učenika prema radu u pravilu se prati bilješkama o radu i napredovanju učenika i ocjenjuje se opisno.

2.1. Ocjenjivanje učeničkih postignuća

Tablica 1: Vrednovanje sadržaja i prirodoslovnog pristupa

RAZINE USVOJENOSTI

zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna

ELEMENTI OCJENJIVANJA

USVOJENOST NASTAVNIH SADRŽAJA

Učenik djelomično poznaje osnovne pojmove, zakone i jedinice. Učenik griješi, ali uz pomoć nastavnika

Učenik poznaje sve pojmove, zakone i jedinice. Sadržaje je usvojio u većoj mjeri bez

Učenik razumije pojave, zakone i teorije i obrazlaže uzročno-posljedične veze uz povremenu pomoć nastavnika.

Učenik potpuno samostalno interpretira pojave, zakone i teorije i obrazlaže uzročno-

dođe do ispravnog odgovora.

pojedinosti, ne primjenjuje stečeno znanje na samostalnim primjerima ili u novim situacijama.

Učenik navodi svoje primjere iz svakodnevnog života.

posljedične veze, te primjenjuje sadržaje u novim (vlastitim) primjerima iz situacijama ili novim problemima.

PRIRODOSLOVNI PRISTUP

Rješava jednostavne šablonske zadatke izravnim uvrštavanjem veličina u formulu uz ne uvijek cjelovit postupak. Ne povezuje rezultate i zaključke pokusa ili dobivenih podataka s konceptualnim spoznajama. . Učenik rijetko izrađuje domaće i školske zadaće, nepotpuno i s greškama, ne uključuje u rasprave, kasni s izradom samostalnog praktičnog rada, prezentacije ili plakati i seminarski radovi su oskudni i neprikladni.

Rješava jednostavne i šablonske zadatke uz cjelovit postupak. Ne povezuje rezultate i zaključke pokusa ili dobivenih podataka s konceptualnim spoznajama. Učenik uglavnom izrađuje domaće i školske zadaće, ali su često nepotpune ili s greškama, ponekad se uključuje u raspravu, samostalne praktične radove izrađuje na vrijeme, ali površno, prezentacije ili plakati i seminarski radovi su također načinjeni površno.

Rješava složenije zadatke ili uz pomoć nastavnika ili bez cjelovitog postupka. Djelomično povezuje rezultate i zaključke pokusa ili dobivenih podataka s konceptualnim spoznajama. Učenik redovito izrađuje domaće i školske zadaće, pri čemu ponekad griješi, u raspravama ponekad navodi pogrešnu argumentaciju ili zaključak, samostalne praktične radove izrađuje korektno, prezentacije i seminarski radovi su pregledni, točni i uočava se uloženi trud – međutim upute nisu poštovane do kraja ili se mogu uočiti nepreciznosti u pokrivanju zadatka (teme) ili izražavanju.

Samostalno, točno i cjelovito rješava nove problemske situacije ili konceptualne zadatke. Stečeno znanje primjenjuje u svim situacijama. Sistematično i logično analizira podatke. Povezuje rezultate i zaključke pokusa ili dobivenih podataka s konceptualnim spoznajama. Učenik redovito i točno izrađuje domaće i školske zadaće, argumentirano raspravlja i točno zaključuje, samostalne praktične radove izrađuje korektno, na vrijeme, prezentacije ili plakati i seminarski radovi su pregledni, točni i kreativni.

2.2. Ocjenjivanje eseja, seminarskih radova, prezentacija

U vrednovanju praktičnih radova ili izlaganja, prezentacija, plakata i sl. koriste se kontrolne liste ili rubrike s razrađenim kriterijima.

Tablica 2: Vrednovanje napisanog izvješća po elementima

ELEMENTI I RAZINA

zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna

USVOJENOSTI

STRUKTURIRANJE SADRŽAJA

Sadržaj ne odgovara temi. Nisu korišteni nikakvi primjeri.

Tema nije dobro prikazana. Sadržaj je nedovoljno objedinjen i nisu korišteni precizni primjeri ili uopće nema primjera

Tema je u potpunosti prikazana, ali nisu odabrani precizni primjeri. Sadržaj je sistematičan, ali preopširan.

Tema je u potpunosti prikazana, uz povezivanje i dodavanje dobro odabranih primjera. Sadržaj je sistematičan.

TOČNOST PODATAKA

Postoje bitne pogreške u podatcima.

Postoje manje pogreške u podacima.

Svi podaci su točni, ali su na nekim mjestima neprikladno odabrani.

Svi podaci su točni, jasno prikazani i prikladno odabrani.

PRIMJENA (IZLAGANJE)

Sadržaje slabo povezuje i izlaže nesigurno, potrebna je pomoć pri izlaganju.

Sadržaje djelomično povezuje i rijetko primjenjuje. Nije samostalan prilikom izlaganja.

Sadržaje povezuje i povremeno primjenjuje. Izlaganje je samostalno i povezano.

Sadržaje u potpunosti povezuje i spretno primjenjuje. Izlaže samostalno, točno i jasno.

2.3. Ocjenjivanje istraživačkog rada učenika

Tablica 3. Vrednovanje prikupljanja podataka

ELEMENTI NAPISANOG IZVJEŠĆA

PROCJENA KVALITETE

Dijelovi istraživanja Literatura

Kompletno U radu su prisutni svi potrebni elementi i sadržaji su u njima pravilno raspoređeni.

U izradi izvješća korištena je i pravilno navedena literatura.

Djelomično U radu se nalaze samo neki od potrebnih elementa i nisu svi sadržaji u njima pravilno raspoređeni.

U izradi izvješća korištena je i literatura ali nije u potpunosti pravilno navedena.

Ništa Rad ne sadrži potrebne elemente i sadržaji nisu raspoređeni na primjeren način.

U izradi izvješća nije korištena literatura i nije navedena literatura ili je navedena potpuno pogrešno.

Tablica 4. Vrednovanje rasprave

PRIKUPLJANJE I OBRADA REZULTATA

PROCJENA KVALITETE

Bilježenje prikupljenih podataka Organiziranje i prikaz prikupljenih podataka

Kompletno Zabilježeni su i obrađeni svi odgovarajući podatci (sistematizirano, jasno prikazana samo opažanja, mjerne jedinice i odgovarajućim brojem decimalnih mjesta, srednja vrijednost, postoci…).

Podaci su jasno prikazani za interpretaciju (tablice, oznake,imenovane kolone, mjerne jedinice u kolonama ili redovima, a ne iza svakog podatka, grafikoni s naslovom i objašnjenjima, numerirani, mjerne jedinice...).

Djelomično Zabilježen i obrađen je samo dio podataka, nisu jasno odvojena zapažanja od zaključaka, neusklađeno, samo dio ili bez mjernih jedinica.

Prikupljeni i obrađeni podatci su prezentirani, ali bez organizacije, tablice i oznaka…

Ništa Nisu zabilježeni odgovarajući podaci, a prikupljeni podaci nisu obrađeni ili ima većih grešaka u obradi.

Prikupljeni i obrađeni podatci nisu prikazani ili nisu primjereni (neuredno, nečitko, nema tablice, neprimjeren papir, išarano, neoznačeno ili krivo označeno).

Tablica 5. Vrednovanje zaključaka samog rada

RASPRAVA I ZAKLJUČAK

PROCJENA KVALITETE

Rasprava Zaključak Vrednovanje praktičnog rada i dobivenih rezultata

Kompletno U raspravi su komentirani svi dobiveni rezultati i grafikoni koji su prikazani u istraživanju.

Ispravan zaključak na temelju točne interpretacije rezultata uz teorijsko objašnjenje i ponekad podatke iz literature

Komentiran je sam proces rada i rezultati uz isticanje ograničenja, slabosti ili grešaka. Predložene su promjene koje bi poboljšale sljedeće istraživanje.

Djelomično U raspravi je komentiran samo dio podataka prikupljenih istraživanjem i prikazanih u rezultatima.

Zaključak je samo djelomice valjan ili napisan ili nema teorijsko objašnjenja

Komentiran je proces rada i rezultati, ali nedostaje uočavanje nekih nedostataka i vidljivih grešaka i slabosti. Nema prijedloga za poboljšanje budućeg istraživanja.

Ništa U raspravi uopće nisu korišteni rezultati prikupljeni istraživanjem.

Zaključak krivo tumači rezultate ili ga nema

Komentiranje istraživanja je površno i uočene su nebitne stvari umjesto bitnih.

Upute za izradu domaćih zadaća, seminarskih radova, prezentacija, praktičnih radova

SEMINARSKI RADOVI: predaju se u pisanom obliku na papiru formata A4. Pišu se koristeći fontove Arial, Tahoma ili Verdana, veličine 12 piksela, tekst u proredu 1,5

Naslovna stranica

Na vrhu stranice: IME ŠKOLE

Na sredini stranice: NAZIV TEME

(SEMINARSKI RAD)

IME I PREZIME, RAZRED

Na dnu stranice: IME I PREZIME MENTORA

šk. god. 2019./2020.

Poglavlja moraju biti strukturirana na sljedeći način:

1. UVOD (u kojem se ukratko obrazlaže glavna ideja rada i zašto je izabrana određena tema).

2. RAZRADA TEME (poglavlja i potpoglavlja označena ovisno o potrebama rada).

3. ZAKLJUČAK (što se može zaključiti iz teme).

4. POPIS LITERATURE (na sljedeći način: Kešina Ivan: Ekološka etika i Jonasov princip odgovornosti, Filozofska istraživanja, god. 23., sv. 4., str. 1111-1127, Zagreb, 2003.)

Ukoliko ima slika i tablica, one trebaju biti pravilno označene i u tekstu treba biti označeno što određena slika ili tablica prikazuje.

PRAKTIČNI RADOVI: učenici izvode samostalno kada za to postoji pribor, ponekad će biti zadani neki praktični rad povezan sa svakodnevnim životom. Učenici predaju praktični rad na papiru formata A4.

Na vrhu stranice: IME I PREZIME

Ispod: NASLOV PRAKTIČNOG RADA

Praktični rad treba sadržavati:

Pribor i kemikalije (koji se koristi prilikom izvođenja)

Opis rada (opisati tijek izvođenja eksperimenta)

Crtež (skica aparature za izvođenje pokusa)

Rezultati (prikazani tablično i/ili grafički)

Zaključak (što zaključujemo iz izvedenog praktičnog rada i sa čime ga i kako možemo povezati)

Praktični rad se ocjenjuje po elementima i kriterijima za svaku nastavnu temu posebno.

PREZENTACIJE u Power Pointu učenici sami izrađuju i izlažu, a teme mogu biti ponuđene ili ih mogu samostalno odabrati.

Ocjena iz prezentacije temelji se na kvaliteti sadržaja u prezentaciji, izrade prezentacije, izlaganju prezentiacije i prema potrebi izradi radnih listića (ili neke druge vrste zadatka za ponavljanje).

Utvrđivanje zaključne godišnje ocjene

Utvrđivanje zaključne godišnje ocjene (sukladno zakonskim propisima) ne mora biti aritmetička sredina ocjena upisanih u ocjensku rešetku Imenika. Zaključna godišnja ocjena proizlazi iz cjelogodišnjeg rada kod kuće i na satu, te pokazane usvojenosti sadržaja kao i primjene znanja. Kako bi zaključna ocjena bila što točnija mjera znanja učenika nastavnici bi trebali imati što veći broj ocjena. Točnost, kao i stimulativnost ocjena, povećava se češćim ispitivanjima i ocjenjivanjima. Pogreška mjerenja je to manja što je veći broj mjerenja. Zaključna ocjena treba odražavati ono što je učenik dominantno pokazao u vrednovanju naučenoga u pojedinim elementima, ali i znanja i vještine procijenjene u vrednovanju kao učenje i za učenje. Zaključna se ocjena izvodi uzimajući u obzir težinu (ponder) pojedinoga elementa ocjenjivanja. Ukoliko se učitelj odluči za dva elementa ocjenjivanja, oba sudjeluju ravnopravno u izvođenju zaključne ocjene. U slučaju izbora triju elemenata ocjenjivanja usvojenost nastavnih sadržaja nosi 40 % ocjene, koliko i prirodoznanstveni pristup, a ostatak (20 %) treći element ocjenjivanja po izboru učitelja. Primjer izvođenja zaključne ocjene pomoću težinskih udjela ocjena (ponderiranja) opisan je u Pojmovniku Kurikuluma predmeta Kemija. Osim zaključne ocjene učitelj daje i sumarnu procjenu usvojenosti određenih elemenata generičkih kompetencija.

ELEMENTI, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA FIZIKE

U OŠ BREZNIČKI HUM

Smjernice kod sastavljanja bili su Nacionalni kurikulum i Pravilnik o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, a cilj izrade kriterija je usklađivanje odgojno-obrazovnih ishoda i

očekivanih učeničkih postignuća. Vrednovanje podrazumijeva sustavno prikupljanje podataka o napredovanju

učenika tijekom učenja i poučavanja, a ostvaruje se praćenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem, uključujući

samoprocjenu učenika o vlastitom napretku tijekom procesa učenja i poučavanja. Pristupi vrednovanja su:

a) Vrednovanje za učenje – prepoznavanje inicijalnih učenikovih koncepcija, praćenje učenikovih

konstruiranja koncepata i modela u fizici

b) Vrednovanje kao učenje – poticanje učenika na praćenje, refleksiju i samovrednovanje vlastitog učenja i

procjenu rezultata rada drugih učenika

c) Vrednovanje naučenoga – procjenjuje se i vrednuje ostvarena razina ishoda nakon učenja neke nastavne

cjeline, više cjelina ili pri završetku nastavne godine.

1. ELEMENTI VREDNOVANJA

Elementi vrednovanja su: znanje i vještine, konceptualni i numerički zadaci i istraživanje fizičkih pojava (svi

elementi mogu se provjeravati formativno ili sumativno, pisano i usmeno. Sumativno vrednovanje je ocjenama od

1 do 5.).

1.1. Znanje i vještine Vrednuje se učenikovo poznavanje, opisivanje i razumijevanje fizičkih koncepata te njihovo povezivanje i

primjena u objašnjavanju fizičkih pojava, zakona i teorija na znanstveni način. To uključuje logičko povezivanje i

zaključivanje u tumačenju raznih reprezentacija poput dijagrama, grafičkih prikaza, jednadžbi, skica i slično

korištenjem značajki znanstvenog stila izražavanja.

1.2. Konceptualni i numerički zadaci Vrednuje se učenikova sposobnost primjene fizičkih koncepata u rješavanju konceptualnih i numeričkih

problema. Vrednuje se kreativnost u rješavanju, sposobnost kritičkog osvrta na rješenja, učenikov napredak u

strategiji rješavanja zadataka tj. korištenje određenim procedurama pri rješavanju.

1.3. Istraživanje fizičkih pojava

Vrednuje se kontinuiranim praćenjem učenikove aktivnosti u istraživački usmjerenom učenju i poučavanju.

Vrednuju se eksperimentalne vještine, obrada i prikaz podataka, donošenje zaključaka na temelju podataka,

doprinos timskom radu pri izvođenju pokusa u skupinama, doprinos istraživanju i raspravi koji se provode

frontalno, sustavnost i potpunost u opisu pokusa i zapisu vlastitih pretpostavki, opažanja i zaključaka, kreativnost

u osmišljavanju novih pokusa te generiranju i testiranju hipoteza. Vrednovanje uključuje kontinuirano praćenje i

pregledavanje učenikovih zapisa eksperimentalnog rada te praćenje i bilježenje učenikovih postignuća.

Opisno se procjenjuju elementi generičkih kompetencija:

1. Odgovornost – prati se kroz sve elemente praćenja učenika

2. Samostalnost, samoinicijativnost – prati se kroz učenikova istraživanja i projekte, rješavanje zadataka,

služenje literaturom, prezentacije, rasprave

3. Komunikacija i suradnja – prati se tijekom rada u skupinama kod eksperimentalnih istraživanja i učeničkih

projekata

2. NAČINI VREDNOVANJA

2.1. Usmeno ispitivanje

Može se provoditi svaki sat i bez najave kontinuirano tijekom nastavne godine. Pod usmenim odgovaranjem ne

podrazumijevamo samo odgovaranje „pred pločom“, već se dio učenika može ocijeniti i kontinuiranim praćenjem

učenikovih odgovora kroz interaktivan, istraživački usmjeren proces učenja i poučavanja.

2.2. Pisane provjere znanja Razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 min i kratke pisane provjere u trajanju do 15 min.

U pravilu za pisane provjere znanja vrijede sljedeći kriteriji:

0 % - 39% nedovoljan

40% – 54% dovoljan

55% – 69% dobar

70% – 84% vrlo dobar

85 % – 100% odličan

Pisane provjere znanja Provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja.

Učenik ima pravo pisati ispravak koji se ne ubraja u početni planirani broj pisanih provjera. Pokušaj prijevare na

provjeri znanja implicira oduzimanje ispita i pedagošku mjeru. Pod prijevarama prilikom provjera znanja

podrazumijeva se prepisivanje na pisanim provjerama znanja, došaptavanje, upotreba nedopuštenih elektroničkih

naprava i šalabahtera.

U slučaju neočekivanog rezultata, pisana provjera se ponavlja u skladu s Pravilnikom o vrednovanju. Nedovoljna

ocjena učenika nije neočekivani rezultat ako je održan dovoljan broj sati vježbe u skladu s uočenim

mogućnostima učenika u razredu, a učenik nije uložio dovoljno truda u svladavanju postavljenih zadataka (nije

pratio na satu, nije vodio bilješke, nije pisao domaće zadaće, ometao je redovni rad učitelja i učenika, ne snalazi

se u nalaženju odgovora u vlastitoj bilježnici ili udžbeniku i sl.). Zbog razlike u složenosti pojedinih nastavnih

cjelina, moguće su i razlike u postignutim rezultatima provjera znanja.

Kratke pisane provjere znanja Najavljuju se 5 dana prije provedbe i provjeravaju uglavnom manje cjeline. Od pisanih provjera znanja razlikuju

se opsegom nastavnih sadržaja. Kratke pisane provjere znanja upisuju se u rubriku bilješki. Rezultati iz kratke

provjere znanja uzimaju se u obzir kod zaključne ocjene.

2.3. Rubrika bilješki Osim datuma provjera i nastavnih cjelina koje su ispitane, u rubriku bilješki mogu se unijeti zapažanja o radu

učenika, zalaganje na satu, ometanje nastave, redovito nošenje pribora, pisanje domaće zadaće i slično. Navedeno

se može opisati riječima ili bilježiti znakovima +/-. Na temelju rubrike bilješki profesor može donijeti ocjenu o

učenikovom odnosu prema radu.

Osim usmenih i pisanih provjera znanja prati se aktivnost učenika tijekom individualnog rada, rada u skupini,

prezentacija rezultata rada, vođenje bilješki, domaće zadaće, kvizovi, sudjelovanje u raspravama i slično.

Kriteriji za ocjenjivanje elemenata vrednovanja:


Zaključna ocjena je rezultat ukupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine i izvodi se temeljem

elemenata vrednovanja. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u rubrici po

elementima, već se gledaju i bilješke koje profesor upisuje u rubriku bilježaka Ukoliko učenik ima jednu ili više cjelina ocijenjene nedovoljnim, zaključna ocjena je nedovoljan. S načinom ocjenjivanja i

zaključivanja ocjena učenici su upoznati na prvom nastavnom satu.

KRITERIJI, ELEMENTI, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA FIZIKE

U OŠ BREZNIČKI HUM

Smjernice kod sastavljanja bili su Nacionalni kurikulum i Pravilnik o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, a cilj izrade kriterija je usklađivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i

očekivanih učeničkih postignuća.

Stupanj usvojenosti znanja izražava se uobičajenim brojčanim ocjenama od 1 do 5.

1. ELEMENTI VREDNOVANJA

Elementi vrednovanja su: usvojenost sadržaja i rješavanje problema (oba elementa mogu se provjeravati pisano i

usmeno) i praktični rad.

1.1. Usvojenost i razumijevanje nastavnih sadržaja

Ovaj element ocjenjuje učenikovo:

- znanje i razumijevanje fizikalnih pojmova (označiti, izreći i definirati pojmove, objasniti i koristiti formule i

simbole, prepoznati fizikalne situacije i obrazložiti korake u rješavanju)

1.2. Rješavanje problema

Ovaj element ocjenjuje učenikovu:

- sposobnost uočavanja i prepoznavanja fizikalnih situacija (postaviti problem,

primijeniti razne strategije za rješavanje problema, riješiti problem, interpretirati rješenja)

- sposobnost zaključivanja (induktivno zaključivati, prepoznati zakonitosti i formirati pretpostavke, deduktivno

zaključivati, analizirati situacije)

- sposobnost povezivanja i klasificiranja (povezati fiziku s vlastitim iskustvom, uočiti primjenu u

svakodnevnom životu, usporediti, grupirati)

1.3. Praktični rad

Ovaj element ocjenjuje učenikovu:

- Sposobnost analize zadataka

- Sposobnost rukovanja instrumentima i izvođenja pokusa

- Sposobnost obrade rezultata, diskusije o rezultatima

- Sposobnost samostalnog istraživanja pojava

- Interes za rad, suradnju u timu, marljivost, zalaganje

- Odnos prema školskoj imovini

- Urednost vođenja bilješki

2. NAČINI VREDNOVANJA

2.1. Usmeno ispitivanje

Može se provoditi svaki sat i bez najave. Pod usmenim odgovaranjem ne podrazumijevamo samo odgovaranje

„pred pločom“, već se dio učenika može ocijeniti i kontinuiranim praćenjem.

2.2. Pisane provjere znanja Razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 min i kratke pisane provjere u trajanju do 15 min.

U pravilu za pisane provjere znanja vrijede sljedeći kriteriji:

0 % - 39% nedovoljan

40% – 54% dovoljan

55% – 69% dobar

70% – 84% vrlo dobar

85 % – 100% odličan

Pisane provjere znanja Provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja.

Učenik ima pravo pisati ispravak koji se ne ubraja u početni planirani broj pisanih provjera. Pokušaj prijevare na

provjeri znanja implicira oduzimanje ispita i pedagošku mjeru. Pod prijevarama prilikom provjera znanja

podrazumijeva se prepisivanje na pisanim provjerama znanja, došaptavanje, upotreba nedopuštenih elektroničkih

naprava i šalabahtera.

U slučaju neočekivanog rezultata, pisana provjera se ponavlja u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju. Nedovoljna

ocjena učenika nije neočekivani rezultat ako je održan dovoljan broj sati vježbe u skladu s uočenim

mogućnostima učenika u razredu, a učenik nije uložio dovoljno truda u svladavanju postavljenih zadataka (nije

pratio na satu, nije vodio bilješke, nije pisao domaće zadaće, ometao je redovni rad učitelja i učenika, ne snalazi

se u nalaženju odgovora u vlastitoj bilježnici ili udžbeniku i sl.). Zbog razlike u složenosti pojedinih nastavnih

cjelina, moguće su i razlike u postignutim rezultatima provjera znanja.

Kratke pisane provjere znanja Najavljuju se 5 dana prije provedbe i provjeravaju uglavnom manje cjeline. Od pisanih provjera znanja razlikuju

se opsegom nastavnih sadržaja. Kratke pisane provjere znanja upisuju se u rubriku bilješki. Ocjena iz kratke

provjere znanja uzima se u obzir kod zaključne ocjene.

2.3. Rubrika bilješki Osim datuma provjera i nastavnih cjelina koje su ispitane, u rubriku bilješki mogu se unijeti zapažanja o radu

učenika, zalaganje na satu, ometanje nastave, redovito nošenje pribora, pisanje domaće zadaće i slično. Navedeno

se može opisati riječima ili bilježiti znakovima +/-. Na temelju rubrike bilješki profesor može donijeti ocjenu o

učenikovom odnosu prema radu.

Kriteriji za ocjenjivanje elemenata vrednovanja:

ELEMENTI OCJENJIVANJA Nedovoljan

(1)

Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar

(4)

Odličan (5)

USVOJENOST

PROGRAMSKIH

SADRŽAJA

Usmeno:

poznavanje,

razumijevanje i

povezivanje

sadržaja

korištenje

udžbenika

rješavanje

postavljenih

problema

Učenik ne

prepoznaje

osnovne

fizikalne

pojmove,

zakone i mjerne

jedinice. Griješi

i ni uz pomoć

nastavnika ne

dolazi do

Učenik

djelomično

poznaje

osnovne

fizikalne

pojmove,

zakone i

fizikalne

jedinice. Spor

je, griješi, ali uz

Učenik

poznaje sve

fizikalne

pojmove,

zakone i

fizikalne

jedinice.

Sadržaje je

usvojio u većoj

mjeri bez

Učenik

razumije

fizikalne

pojave,

zakone i

teorije i

pronalazi

uzročno –

posljedične

veze uz

Učenik

potpuno

samostalno

fizikalno i

matematički

interpretira

fizikalne

pojave,

zakone i

teorije i

računanje,

opisivanje

zaključivanje,

uočavanje

rješenja. pomoć

nastavnika dođe

do ispravnog

odgovora.

pojedinosti,

nije samostalan

u navođenju

primjera, ne

može

samostalno

logički

zaključivati i

povezivati.

Naučeno

gradivo može

primijeniti na

jednostavne

zadatke.

povremenu

pomoć

nastavnika.

Učenik

navodi svoje

primjere iz

svakodnevnog

života,

povezuje i

primjenjuje

sadržaje u

zadacima.

pronalazi

uzročno –

posljedične

veze, te

primjenjuje

fizikalne

sadržaje u

novim

(vlastitim)

primjerima

iz života.

Stečena

znanja

primjenjuje

na nove

složenije

zadatke.

Pismeno - testovi 0% -39% 40% - 54% 55% - 69% 70% - 84%

85% -

100%

PRAKTIČNI

RADOVI

analiza zadataka

rukovanje

instrumentima

obrada rezultata

diskusija o

rezultatima

interes za rad,

suradnja u timu

marljivost,

zalaganje

odnos prema

školskoj imovini

urednost vođenja

bilješki

Ometa nastavu,

ne prati

događanja na

sat. Ne

sudjeluje u radu

i raspravama.

Ne obazire se

na upozorenja

nastavnika.

Bilješke i

didaktički

materijal su

nepotpuni i

neuredni. Neodgovoran je

prema

postavljenim

zadacima.

Uz nastavničku

pomoć pristupa

analizi zadataka

i izvođenju

pokusa. Služi se

samo osnovnim

priborom za

mjerenje. Mjeri,

bilježi i crta, ali

griješi. Uz

poticaj surađuje

u timu.

Odustaje od

rada čim naiđe

na poteškoće.

Uz naputak i

shemu

samostalno

pristupa analizi

jednostavnijih

zadataka.

Odgovarajućim

priborom

izvodi

mjerenja,

neprecizno

očitava mjerne

ljestvice

instrumenata.

Analiza

rezultata je

nepotpuna kao

i grafički

prikaz i tablice.

Prisutna je

želja za

suradnju u

timu.

Uz naputak i

shemu

samostalno

analizira

zadatke.

Pokuse i

mjerenja

izvodi

uspješno uz

malu pomoć

nastavnika.

Grafički

prikazi,

tablice, sheme

i računi su

potpuni,

uredni i

precizni.

Izvodi

odgovarajuće

zaključke.

Surađuje u

timu i zalaže

se u radu.

Samostalno i

uspješno

pristupa

analizi

zadataka.

Pokuse,

mjerenja i

račun izvodi

uspješno i

precizno.

Grafički

prikazi,

tablice i

račun su

uredni i

precizni,

zaključak je

pravilan i

potpun.

Raspravlja o

rezultatima,

uspješno

surađuje u

timu. U radu

je marljiv i

zainteresiran.

PRIMJENA

ZNANJA I

VJEŠTINA

rješavanje

različitih

zadataka

domaće zadaće

rješavanje

problemskih

situacija i

fizikalnih

zadataka

Učenik ne

rješava ni

najjednostavnije

zadatke.

Uz pomoć

nastavnika ili

udžbenika

učenik rješava

najjednostavnije

usmene i

pismene

zadatke. Pri

objašnjavanju

navodi

primjere.

Učenik

samostalno s

manjim

greškama

rješava poznate

zadatke. Zna

objasniti

primjere

obrađene na

satu i opisane u

udžbeniku.

Uz malu

pomoć

nastavnika

učenik rješava

nove

problemske

zadatke.

Znanje

primjenjuje

na nove

primjere.

Učenik

samostalno,

temeljito,

logičkim

slijedom i

točno rješava

problemske

zadatke.

Daje nove

primjere na

kojima

povezuje

nastavne

sadržaje.


Zaključna ocjena je rezultat ukupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine i izvodi se temeljem

elemenata vrednovanja. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u rubrici po

elementima, već se gledaju i bilješke koje profesor upisuje u rubriku bilježakaUkoliko učenik ima jednu ili više cjelina ocijenjene nedovoljnim, zaključna ocjena je nedovoljan. S načinom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena učenici su upoznati na prvom nastavnom satu.

ELEMENTI I KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTI

Učiteljica Ines Toma

ODLIČAN

(5)

VRLO

DOBAR (4)

DOBAR (3) DOVOLJAN

(2)

NEDOVOLJAN

(1)

Usvojenost

osnovnih

podataka

Učenik je u

potpunosti

usvojio, zna

samostalno

pojasniti i

prepoznati sve

zadane

pojmove.

Učenik je

usvojio sve

ključne

pojmove, ali

ne može sve u

potpunosti

pojasniti.

Učenik je

usvojio oko

60-70 %

ključnih

pojmova koje

može

samostalno

pojasniti.

Učenik

poznaje

ključne

pojmove, ali

ih ne zna

pojasniti ili

može pojasniti

polovinu

pitanih

pojmova.

Učenik ne

poznaje ključne

pojmove ili

poznaje manje

od polovine istih.

Uzročno –

posljedične

veze

Učenik u

potpunosti

može

samostalno

pojasniti zašto

se neki

događaj zbio i

koje su

njegove

posljedice.

Učenik može

pojasniti zašto

se neki

događaj zbio i

koje su

njegove

posljedice uz

minimalnu

nastavnikovu

pomoć.

Učenik može

pojasniti zašto

se neki

događaj zbio i

koje su

njegove

posljedice uz

pomoć

učitelja.

Učenik može

djelomično

pojasniti zašto

se neki

događaj zbio i

koje su

njegove

posljedice uz

pomoć

učitelja ili

može odrediti

uzrok

događaja, ali

ne i

posljedicu.

Učenik može

djelomično

pojasniti zašto se

neki događaj

zbio i koje su

njegove

posljedice uz

pomoć učitelja ili

može odrediti

uzrok događaja,

ali ne i

posljedicu.

Snalaženje u

prostoru i

vremenu

Učenik može

osobu/događaj

samostalno

svrstati u

točno

određeni

vremenski

period.

Određuje

Učenik može

osobu/događaj

približno

svrstati u

određeni

vremenski

period , s

manjim

vremenskim

ili

Učenik ne

može svaku

pitanu

osobu/događaj

svrstati u

određeno

vremensko

razdoblje ili

jedan dio

može u

Učenik ne

može svaku

pitanu

osobu/događaj

svrstati u

određeno

vremensko

razdoblje ili

jedan dio

može u

Učenik ne može

pitanu

osobu/događaj

svrstati u

određeno

vremensko

razdoblje.

točno godine. geografskim

odstupanjima.

Odstupanje od

par godina.

potpunosti, a

neke uopće ne

može ili isto

čini s

vremenskim

ili

geografskim

odstupanjima

od otprilike

30-40%

odmaka.

potpunosti, a

neke uopće ne

može ili isto

čini s

vremenskim

ili

geografskim

odstupanjima

od otprilike

50% odmaka.

Svrstavanje u

stoljeća.

Vrijednosti za

granice

ocjena kod

pisanog

provjeravanja

90 – 100%

80-89%

64-79%

51-63%

0-50%

Kriteriji i sastavnice ocjenjivanja učenika iz nastavnog predmeta povijest

Učiteljica : Ines Toma

Ocjena

Činjenično

znanje -

poznavanje

najvažnijih

činjenica, datuma

i povijesnih osoba

- razumijevanje

temeljnih

povijesnih

pojmova

Konceptualno

znanje -

poznavanje

kronologije

- poznavanje

uzročno

posljedičnih

odnosa -

poznavanje

kontinuiteta i

promjena

- uporaba

povijesnih izvora

- empatijsko

razumijevanje

- rad sa

zemljovidom

Proceduralno znanje

(znati kako nešto

učiniti)

– poznavanje vještina,

tehnika, metoda rada -

samostalni zadaci –

domaće i školske

zadaće-seminarski,

selekcija literature i

izvora, analiza i sinteza

podataka, način

oblikovanja teksta)

- poznavanje metoda

prikupljanja podataka

- poznavanje metoda

sređivanja i obrade

podataka, interpretacije

podataka

- poznavanje metoda

pisanja rada (znati

ostvariti maleno

istraživanje)

U rubriku bilješke bilježe se podaci o

metakognitivnom znanju (znanje

kako učiti) koje podrazumijeva

poznavanje općih metoda koje se mogu

upotrijebiti za različite zadatke

- prati se i ocjenjuje: kako učenik uči,

kakav je njegov odnos, ponašanje,

način rada u toku nastavnog procesa

– čitanje, pisanje, organizacija rada i

komunikacija (sudjelovanje u skupini),

aktivnost u nastavnom procesu, u

samostalnom i grupnom radu

Odličan(5) Učenik: - je u

potpunosti

usvojio nastavno

gradivo - zna

samostalno

pojasniti i

prepoznati sve

zadane pojmove

- vrlo dobro

razumije

nastavno gradivo,

ne zbunjuju ga

dodatna

nastavnikova

pitanja

- samostalno

izlaže i opisuje

probleme i

primjere -

samostalno,

logično tumači i

interpretira

podatke,

nadopunjuje i

povezuje -ovladao

je vještinom

sinteze i

vrednovanja

Učenik: - može

samostalno

pojasniti zašto se

neki događaj zbio

i koje su njegove

posljedice ž

- analizira odnose

i višestruke

uzroke

uključujući

važnost

pojedinaca,

utjecaj ideja,

ulogu slučaja u

povijesnim

događajima

- samostalno

uspoređuje i

objašnjava

zadano gradivo

- uspoređuje i

suprotstavlja

različite ideje,

vrijednosti,

osobe, ponašanja

- uočava i

ocjenjuje glavne

dileme među

povjesničarima

- postavlja

hipoteze o

Učenik: - samostalno i

redovito obavlja

domaće i školske

zadaće

- može samostalno

izraditi istraživački rad,

projektni

zadatak,slijepu kartu.

- poznaje tehnike i

metode rada i zna gdje

i kako prikupiti izvore i

literaturu, zna kako se

obrađuju i interpretiraju

podaci te kako se piše

istraživački rad

Učenik: - je savjesno i u potpunosti

izvršio sve svoje dužnosti te nije niti

malo ometao rad svoje skupine i drugih

u razredu

- uspoređuje i uspješno analizira - vrlo

se lijepo izražava i priča priču u

logičkom slijedu

- redovito čita dopunsku literaturu -

brzo i uspješno rješava zadatke

– promatra, uočava bitno, slikovito i

elokventno opisuje događaje

- proširuje znanje čitanjem dodatne

literature i skuplja materijal

- dobar organizator grupe, pomaže

drugim učenicima

- interes za predmet značajan, dobro

poznaje povijest šireg zavičaja

- lako i lijepo se izražava

Odličan (5) Vrlo dobar (4) Dobar(3) Dovoljan (2) Nedovoljan (1)

Vrijednosti za

granice ocjena

kod pisanog

provjeravanja

90 – 100%

80-89%

64-79%

51-63%

0-50%

KRITERIJI VREDNOVANJA U NASTAVI GEOGRAFIJE 2019./2020.

Predmetna učiteljica Ana Derdić

- vrednovanje učeničkih postignuća može se provoditi na kraju nastavne jedinice, tematske cjeline ili nastavne

cjeline u obliku pisane ili usmene provjere, kroz izradu plakata, prezentacije ili kroz skupni rad bilo ocjenjivanjem ili

opisnim vrednovanjem, samovrednovanjem ili vršnjačkim vrednovanjem učenika

- u nastavi geografije vrednuju se sljedeći elementi:

GEOGRAFSKA ZNANJA – podrazumijeva usvojenost sadržaja provjeravano pisanim ili usmenim putem.

Usmene provjere mogu se provoditi, bez prethodne najave, na svakom satu obrade novog nastavnog sadržaja (po

jedan učenik), a na satu ponavljanja najčešće se ispituje cijeli sat onoliko učenika koliko se stigne. Usmene

provjere traju oko desetak minuta po učeniku. Učenik se može samostalno javiti i usmeno odgovarati. Kod

usmene provjere može se od učenika tražiti da preda bilježnicu i/ili radnu bilježnicu na uvid i ocjenu. Radna

bilježnica se rješava kod kuće za domaću zadaću nakon svake obrađene nastavne jedinice i skupno na satu

ponavljanja.

Pisane provjere znanja pišu se nakon obrade velikih nastavnih cjelina (3 ili 4 kroz godinu) i najavljuju se mjesec

dana unaprijed. Po potrebi se između velikih pisanih provjera pišu kratke 10 minutne provjere koje se najave sat

ranije i čije se ocjene unose pojedinačno iz jedne provjere ili se unosi srednja ocjena dviju uzastopnih kratkih

provjera, ovisno o opsegu i važnosti provjeravanog gradiva. Prilikom pisane provjere učenici se ne mogu koristiti

atlasom. Pisane provjere sastavljene su od zadataka objektivnog tipa i slijepih karti.

Usmene i pisane provjere znanja vrednuju se s dvije ili tri ocjene ovisno koji se sve elementi ispituju.

Negativna ocjena iz pisane provjere znanja ispravlja se pisano prvi nastavni sat nakon analize testa, kada se prođu

sva pitanja i točna rješenja, a u ispravku se piše isti test, tada je najveća ocjena dobar (3). Za veću ocjenu učenik se

može javiti i usmeno odgovarati kako bi ispravio negativnu ocjenu iz testa. Ako učenik pisano ispravlja test, ne

može nakon toga još i usmeno odgovarati. Usmena negativna ocjena može se ispraviti tek kada svi učenici koji nisu

ispitani odgovaraju i krene novi krug usmene provjere znanja, tada se učenici mogu samostalno javiti za usmenu

provjeru.

GEOGRAFSKO ISTRAŽIVANJE I VJEŠTINE – ovaj element procjenjuje učenikovu sposobnost uočavanja geografskih

pojava i procesa te povezivanje obrađenih nastavnih sadržaja općenito, ili sa ostalim temama ili predmetima.

Također se procjenjuje i sposobnost samostalnog izvođenja zaključaka pri analizi geografskih problema i uočavanja

uzročno-posljedičnih veza u prostoru, sposobnost analize kartografskih, grafičkih i slikovnih priloga te povezivanje

naučenog sa životnom praksom.

KARTOGRAFSKA PISMENOST – ocjenjuje se brzina, točnost i samostalnost „čitanja“ geografske karte po zadanim

pojmovima te sposobnost povezivanja i „čitanja“ naučenog gradiva sa sadržajem na geografskoj karti.

- učenik je dužan na svakom satu imati udžbenik, bilježnicu, radnu bilježnicu i atlas, ukoliko nešto nedostaje to se

bilježi u imenik i uvažava se kod zaključivanja ocjene

- u bilješke se opisnim ocjenama unose osvrti na redovitost i točnost ispunjavanja radne bilježnice, redovitost u

pisanju domaće zadaće, doprinos u skupnom radu, aktivnost na satu, interes za nastavne sadržaje, odnos prema

radu i suradnja s učenicima i nastavnikom

- zaključna ocjena proizlazi iz svih elemenata vrednovanja u predmetu geografija i na temelju osvrta i bilježaka

unesenih kroz godinu za svakog učenika, srednja ocjena nije mjerilo za zaključnu ocjenu

- u pisanim provjerama znanja sljedeće su bodovne granice ocjena:

odličan (5) 90 – 100 %

vrlo dobar (4) 80 – 89 %

dobar (3) 65 – 79 %

dovoljan (2) 50 – 64 %

nedovoljan (1) 0 – 49 %

- kriteriji za postizanje pojedine ocjene iz određenog elementa ocjenjivanja

Geografska znanja Geografske vještine Kartografska pismenost

Odličan (5) Brza i točna reakcija na

postavljena pitanja, pokazuje

puno razumijevanje naučenog

gradiva, samostalno obrazlaže

i tumači sadržaje

Izrazito kvalitetno i brzo uočava

geografske pojave i procese, izrazito

temeljito i opširno povezuje nove s

naučenim sadržajima i drugim

predmetima; odlično analizira

kartografske, grafičke i slikovne

priloge; ima vrlo razvijeno logičko

razmišljanje i zaključivanje te odlično

povezuje naučeno sa životnom

praksom

Izrazito brzo, točno i

samostalno pokazuje i „čita“

geografske pojmove,

paralelno uz iznošenje

teorije pokazuje na karti;

izrazito uspješno se koristi

zemljovidom pri orijentaciji

u prostoru

Vrlo dobar (4) Nešto sporija reakcija na

postavljeno pitanje, ali i dalje

bez pomoći nastavnika; točna i

opširna kvaliteta znanja,

logičan i razumljiv način

iznošenja gradiva; uspješno

primjenjuje stečena znanja

Polagano i sporije, ali točno uočava

osnovne geografske procese, opširno

povezuje nove s naučenim sadržajima

i drugim predmetima, samostalno

izvodi zaključke pri analizi problema;

točno analizira kartografske, grafičke

i slikovne priloge; pokazuje logičko

zaključivanje i povezivanje sa

životnom praksom

Sporije, no točno i

samostalno pokazuje i „čita“

geografsku kartu; povezuje i

„čita“ naučeno gradivo sa

zemljovida; uspješno koristi

zemljovid pri orijentaciji u

prostoru

Dobar (3) Reakcija na postavljeno

pitanje je spora i uz pomoć

nastavnika (potpitanja i

navođenje na odgovor), no

činjenice izlaže jasno i

nedvosmisleno; kvaliteta

znanja je prosječna, a način

iznošenja gradiva je logičan

tek u pojedinim dijelovima

Polagano i uz pomoć nastavnika

uočava geo. pojave i procese;

prosječno povezuje sadržaje s

naučenim i drugim predmetima;

nepotpuno izvodi zaključke pri

analizi geografskih problema;

prosječno analizira kartografske

grafičke i slikovne priloge; prosječno

i djelomično logički zaključuje i

povezuje sa životnom praksom

Većinu zadanih pojmova

pokazuje točno, djelomično

je razvijena kartografska

pismenost, uz učiteljevu

pomoć uočava i prepoznaje

pojedine geo. sadržaje na

zemljovidu; zemljovid

koristi i „čita“ uz pomoć

učitelja pri orijentaciji u

prostoru

Dovoljan (2) Reakcija na postavljeno

pitanje je djelomična ili

izostaje; kvaliteta znanja je

nepotpuna i površna s

greškama, a način iznošenja

znanja tek zadovoljavajući uz

sposobnost razgovora s

nastavnikom; jednostavan

rječnik, izlaganje na razini

nabrajanja i jednostavnog

opisivanja; otežano povezuje

stečena znanja s konkretnim

primjerima

Površno i djelomično uz učiteljevu

pomoć uočava geo. pojave i procese;

nepotpuno i površno s greškama

povezuje nastavno gradivo s ostalim

temama i predmetima; površno i

djelomično, uz učiteljevu pomoć

izvodi zaključke pri analizi geo.

problema; nepotpuno i s pogreškama

analizira kartografske, grafičke i

slikovne priloge te u tome zahtjeva

veliku učiteljevu pomoć; površno

logički zaključuje i povezuje sa

životnom praksom

Na zemljovidu površno

pokazuje osnovne zadane

pojmove; teško uočava i

prepoznaje pojedine geo.

sadržaje i slabo se njima

koristi; vrlo površno i

djelomično „čita“ i koristi

zemljovid

Nedovoljan (1) Reakcija na postavljeno

pitanje izostaje, a usvojenost

gradiva je ispod 50%, daje

površne i nelogične odgovore

bez razumijevanja,

nesamostalan, ne pomaže niti

pomoć učitelja

Nesuvislo uočava geografske pojave i

procese, ne povezuje nastavno

gradivo s ostalim temama i

predmetima; nelogično i bez

razumijevanja analizira kartografske,

grafičke slikovne priloge te i uz

pomoć učitelja ne razumije; nije

razvijeno logičko razmišljanje i

zaključivanje te uočavanje uzročno-

posljedičnih veza

Nema razvijenu

kartografsku pismenost,

gotovo ne uočava i ne

prepoznaje pojedine geo.

sadržaje na zemljovidu i ne

koristi se njima; nesuvislo

koristi i ne „čita“ zemljovid

pri orijentaciji u prostoru

ZA UČENIKE:

Uči redovito.

Na nastavu nosi sav potreban pribor (posebice atlas i udžbenik).

Učenje na satu: aktivno slušaj, aktivno sudjeluj u nastavnom procesu, pitaj učiteljicu ako nešto nije jasno

Rad na tekstu: prvo pročitaj cijeli tekst nastavne jedinice, zatim pročitaj odlomak po odlomak, u pojmovniku potraži

nepoznate pojmove, nauči ključne pojmove, uči uz zemljovid

Pisana provjera: pažljivo pročitaj upute i zadatke, odgovore piši čitljivo, pazi na pravopis (veliko slovo)

Vrednovanje učeničkih radova – plakata, referata i prezentacija

Tehnička kultura – kriteriji vrednovanja

Sukladno Nacionalnom predmetnom kurikulumu Tehničke kulture

Odgojno-obrazovni ishodi okvir su za vrednovanje i ocjenjivanje, a svojom strukturom sadržavaju spoznajnu,

psihomotoričku i afektivnu komponentu.

Spoznajne komponente – teorijska i činjenična znanja, razumijevanje i primjena; može ih se vrednovati tijekom izvođenja

zadataka na nastavi i kao rezultate rada poput tehničkih crteža, rezultate ispitivanja svojstava i mjerenja mjernih veličina,

tijekom učeničkog izvješćivanja, prezentiranja, obrazlaganja i objašnjavanja vlastitog rada.

Psihomotoričke komponente – umijeća i vještine, od imitacije i manipulacije do precizacije. Vrednuje se razina usvojenih

vještina rukovanja priborom, alatima i strojevima, mjernim instrumentima i različitim tehničkim tvorevinama. Vrednuju se

rezultati rada kao što su tehnički crteži, skice, tehnička dokumentacija, rezultati mjerenja i ispitivanja, tehničke tvorevine.

Ocjenjuju se samo radovi i tvorevine koje učenik izradi u školi tijekom nastave.

Afektivne komponente – samostalnost i odgovornost, razina samostalnosti pri obavljanju zadataka. Vrednuje se savjesnost

i redovitost u radu, preuzimanje odgovornosti prema svojemu radu, radnim zadatcima, sredstvima, drugim sudionicima i

učitelju.

Vrednovanje se ostvaruje primjenom različitih metoda koje uključuju usmeno provjeravanje, vrednovanje grafičkih radova,

laboratorijskih vježbi, izrađenih tehničkih tvorevina i prezentacija. Posebnost predmeta mogućnost je vrednovanja

odgojno-obrazovnih ishoda u svim komponentama praktičnim radom pri čemu učitelj osmišljava elemente vrednovanja.

Ocjenjivanje učenika usmjereno je samo na ona znanja i vještine koje je učenik imao mogućnost uvježbati. Prema

navedenome u predmetu Tehnička kultura vrednujemo teorijska i činjenična znanja, vještine i pripadajuću samostalnost i

odgovornost.

OŠ BREZNIČKI HUM

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE UČENIKA IZ PREDMETA TJELESNA I ZDRASTVENA KULTURA

Učitelj TZK-a

NEDELJKO RAVIĆ

UČENICI 5 i 6 razred BACANJE LOPTICE

REZULTAT OCJENA

<30 m odličan

25-30 m vrlo dobar

15-25 m dobar

> 15 dovoljan

UČENICE 5 i 6 razred

REZULTAT OCJENA

<25 odličan

http://classroomclipart.com/clipart-view/Clipart/Sports/Volleyball_Clipart/sport18_jpg.htm

20-25 vrlo dobar

15-20 dobar

>15 dovoljan

UČENICI 7 i 8 razred

REZULTAT OCJENA

<40 m odličan

30-40 m vrlo dobar

20-30 m dobar

>15 m dovoljan


REZULTAT OCJENA

< 30 odličan

25-30 vrlo dobar

15-25 dobar

>15 dovoljan

UČENICI 5 i 6 razred 2kg BACANJE MEDICINKE

Rezultat OCJENA

7< metara odličan

6.5 – 7,00 metara vrlo dobar

6.0 – 6,5 metara dobar

> 6 metara dovoljan

UČENICE 5 i 6 razred 1 kg

Rezultat Ocjena

7< metara odličan



> 6 metara dovoljan

UČENICI 7 i 8 razred 3 kg

Rezultat Ocjena

7< metara odličan



> 6 metara dovoljan

UČENICE 7 i 8 razred 2 kg

Rezultat Ocjena

7< metara odličan



> 6 metara dovoljan

UČENICI 5 i 6 razred BRZO TRČANJE

Rezultat Ocjena

<9,00 5

od 9,00 do 9,50 4

od 9,50 do 10 3

>10 2


Rezultat Ocjena

<10,00 5

od 10,50 do 11,00 4

od 11,50 do 12,00 3

>12,50 2


Rezultat Ocjena

<8,50 5

od 8,50 do 9,00 4

od 9,50 do 10,00 3

>10,50 2


Rezultat Ocjena

<9,00 5

od 9,00 do 9,50 4

od 9,50 do 10 3

>10 2

UČENICI 5 i 6 razred SKOK U DALJ

REZULTAT OCJENA

>3.00 m odličan

2.50-3.00 vrlo dobar

2.00-2.50 dobar

>2.00 dovoljan


REZULTAT OCJENA

>2.50 odličan


1.50-2.00 dobar

>1.50 dovoljan


REZULTAT OCJENA

>3.50 odličan


2.50-3.00 dobar

>2.50 dovoljan


REZULTAT OCJENA

> 3.00 odličan


2.00-2.50 dobar

>2.00 dovoljan

UČENICI 5 i 6 razred SKOK U VIS

Rezultat OCJENA

110> odličan

100-110 vrlo dobar

85-100 dobar

>85 dovoljan


Rezultat Ocjena

105> odličan

95-105 vrlo dobar

80-95 dobar

80< dovoljan


Rezultat Ocjena

115> odličan

105-115 vrlo dobar

95-105 dobar

95 dovoljan


Rezultat Ocjena

110> odličan

100-110 vrlo dobar

85-100 dobar

>85 dovoljan

UČENICI 5 i 6 razred TRČANJE NA 400 m

Rezultat Ocjena

> 1.35 5

1.35-1.45 4

1.45-2.00 3

2.00 < 2


Rezultat Ocjena

>1.45 5

1.45 do 1.55 4

1.55 do 2.10 3

2.10< 2


TRČANJE NA 800 m

Rezultat Ocjena

>3.25 5

3.25-3.35 4

3.35-3.45 3

3.45> 2


Rezultat Ocjena

>3.35 5

3.35-3.45 4

3.45-3.55 3

3.55 > 2

MJERILA PRAĆENJA, PROVJERAVANJA

I OCJENJIVANJA UČENIKA U TZK

Bez osmišljenog sustava praćenja i vrednovanja rezultata rada te napredovanja učenika nije moguće spoznati vrijednosti

tog odgojno obrazovnog područja. Da bi se moglo planski i sustavno djelovati na učenike, tj. na razvoj njihovih

funkcionalnih i motoričkih sposobnosti, na količinu motoričkih znanja, razinu motoričkih dostignuća, kognitivne i konativne

osobine, nužno je utvrditi početno stanje tih antropoloških obilježja učenika, te odrediti smjernice njihove preobrazbe.

Praćenjem i provjeravanjem treba utvrditi i dobiti informaciju o učenikovu ostvarivanju zadataka TZK-e, objektivnim

dijagnosticiranjem. Sustav praćenja jednostavan je za provedbu, primjenjiv u svim uvjetima, pouzdan i objektivan. Dakle,

može se i mora provoditi za vrijeme redovite nastave, da se temelji na osnovama izvedbenog programa za određeni razred

i da služi učenicima kao osnova za samokontrolu i samo ocjenjivanje osobnog rada i napretka. Prilikom ocjenjivanja treba

istovjetno uzeti u obzir sve elemente vrednovanja, kako bi se doveli u ravnopravni položaj ne samo svi zadaci TZK-a, nego i

učenici s obzirom na postojeće stanje njihovih antropoloških obilježja. Zaključna ocjena mora biti odraz osobina i

sposobnosti učenika, tj. odraz njegove ličnosti.

Sastavnice za ocjenjivanje:

motorička znanja

motorička dostignuća

motoričke i aerobne sposobnosti

odgojne zadaće

MOTORIČKA ZNANJA obilježavaju stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih zadataka na razini programa za određeni

razred, što je i svrha provjeravanja i ocjenjivanja.

ODLIČAN:

Programska jedinica usvojena u potpunosti. Učenik nema nikakvih poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je izuzetna. Motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način.

Učenik je izuzetno pedantan, savjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svoga rada. Zadatke izvršava s oduševljenjem i preuzima odgovornost za napredovanje u osobnom razvoju.

VRLO DOBAR:

Programska jedinica usvojena gotovo u potpunosti. Učenik nema poteškoća u savladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini. Motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije.

Učenik izvršava zadatke koji ne prelaze njegove mogućnosti. Traži pomoć kad mu je potrebna. Rado ispunjava zadatke, sluša pažljivo i surađuje u radu.

DOBAR:

Programska jedinica usvojena većim dijelom. Učenik s malim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna, te mu je potrebna pomoć u izvedbi. Primjena znanja teško izvediva.

Učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu, zaostaje za drugima.

DOVOLJAN:

Programska jedinica usvojena djelomično. Učenik s velikim poteškoćama savladava motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti. Primjena znanja jako loša.

Učenik je površan, nezainteresiran, neuredan, ne brine o kvaliteti svoga rada.

NEDOVOLJAN:

Programska jedinica nije usvojena. Učenik ne može izvesti zadatak, niti na učiteljev poticaj i pomoć (asistencija).

Učenik je pasivan, niti na poticaj se ne uključuje u rad.

Učenik ne želi raditi kada treba uložiti trud, kako bi postigao rezultate za koje ima predispozicije i sposobnosti.

MOTORIČKA DOSTIGNUĆA su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti učenika, da ih u određenoj motoričkoj

aktivnosti povežu i maksimalno iskoriste radi postizanja što boljeg rezultata. Provjeravanje motoričkih dostignuća treba

temeljiti na programu TZK-e za svaki razred posebno. Za sve elemente, nastavne teme ili motoričke aktivnosti, kod kojih se

rezultat može objektivno mjeriti, treba utvrditi normative. Jednom utvrđene norme, ne vrijede uvijek. One su kriterijske

vrijednosti za ocjenjivanje postignutih rezultata za iste učenike samo u jednoj školskoj godini. Provjeravanje i ocjenjivanje

motoričkih dostignuća iz nastavne cjeline najprimjerenije je provoditi pomoću tzv. situacionih testova. Testovi mogu

sadržavati jedan ili više elemenata, ovisno o tome što se pomoću njih želi utvrditi. Osim toga, za te testove karakteristično

je i to, da ne predviđaju samo vrijeme izvođenja određenog elementa, nego i način na koji treba pojedini element izvesti,

dakle i točnost izvođenja testom zadanog elementa.

Primjer: Trčanje na 60m (kriteriji)

Najbolji rezultat 8,08

Najslabiji rezultat 11,03

Oduzima se najbolji od najslabijeg rezultata. 11,03-8,08= 2,05

2.05 podijeliti s četiri (ocjena od 2-5) = 0,62 (6)

Uvrstiti u rezultate: 8,08-9,04 = odličan 9,05-10,01 = vrlo dobar

10,02-10,08 = dobar

10,09- 11,05 = dovoljan

MOTORIČKE I AEROBNE SPOSOBNOSTI provjeravaju se na početku i na kraju školske godine. Na početku školske

godine treba za svakog učenika ustanoviti razinu tih sposobnosti, kako bi se odredili načini i metode za njihovo

poboljšanje. Na kraju školske godine treba ustanoviti da li se i u kojoj su se mjeri promijenile te sposobnosti pod

utjecajem tjelesnog vježbanja. Vrednuje se postignuti rezultat, tj. osobni napredak

ODGOJNE ZADAĆE, budući da je odgoj stalan i neprekidan proces, a mogućnosti odgojnog djelovanja u TZK-i velike, rad

s učenicima treba organizirati i provoditi tako da se za vrijeme nastave i tijekom drugih organizacijskih oblika rada

osigura permanentno odgojno djelovanje za učenika. Odgoj učenika sastavni je dio rada svih nastavnika, ne samo

nastavnika TZK-a. Odgoj učenika je planska, sustavna i smišljena aktivnost svakog nastavnika. Tako i u TZK-i valja

poduzeti sve kako bi se osiguralo odgojno djelovanje i najveći mogući odgojni rezultati u radu s učenicima. Budući da

odgojne rezultate rada nastavnik procjenjuje na temelju subjektivnog zapažanja treba se opredijeliti za praćenje i

vrednovanje onih odgojnih varijabli koje su za ovo odgojno-obrazovno područje specifični, ali i stvarno mjerljive.

Aktivnost učenika u nastavi TZK-e

Sudjelovanje učenika u izvan nastavnim aktivnostima u TZK-i

Usvojene zdravstveno-higijenske navike

Teoretska znanja

Način, postupak i elementi vrednovanja za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu za V razred OŠ

Breznički Hum

Tjelesno vježbanje i zdravlje

Sastavnice ocjene:

- motorička znanja - motorička dostignuća - motoričke sposobnosti - aerobne sposobnosti - odgojne zadaće (djelatnosti) učenika na nastavi TZK-a, sudjelovanje učenika u INA i IŠA, stečene zdravstveno-

higijenske navike, teorijska znanja (učenik mora znati zašto vježba, kako se treba baviti tjelesnom djelatnošću, tjelesnim vježbanjem, sportom, sportskom rekreacijom i kineziterapijom, čemu služe pojedine vježbe i djelatnosti, kada je korisno, a kada je štetno koristiti se određenim programskim sadržajima TZK-a.

- praćenje antropoloških obilježja - praćenje motoričkih informacija i motoričkih dostignuća - odgojni-obrazovni ciljevi područja - zapažanja o učenicima

Detaljne odrednice vrednovanja učenika

- odličan (5) učinak zadovoljava zahtjevima u posebnoj mjeri

- vrlo dobar (4) učinak u potpunosti zadovoljava zahtjeve

- dobar (3) učinak uglavnom zadovoljava zahtjevima

- dovoljan (2) učinak pokazuje nedostatke ali ipak zadovoljava zahtjeve

- nedovoljan (1) učinak ne odgovara zahtjevima, osnovna znanja nepotpuna, nedostaci se

ne mogu ukloniti u dogledno vrijeme

Osnovna škola Breznički Hum

Ljiljana Inkret-Martinčević

KRITERIJI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI

VREDNOVANJA, ELEMENTI OCJENJIVANJA - INFORMATIKA

Uspjeh učenika iz Informatike vrednuje se gotovo na svakom satu kroz praktičan rad na računalu, te

vrednovanje aktivnosti tijekom nastavnog sata, usmenog ispitivanja, kao i vrednovanje domaćih zadaća i

dodatnih aktivnosti kao što su rad na projektnom zadatku, izrada plakata, referata, umnih mapa i sl.

Postupci vrednovanja u predmetu Informatika realiziraju se trima pristupima vrednovanju:

vrednovanjem za učenje,

vrednovanjem kao učenje

vrednovanjem naučenoga

Procjene o postignućima učenika temelje se na integraciji raznih informacija prikupljenih u različitim

situacijama tijekom određenoga vremenskog razdoblja.

Elementi vrednovanja (sastavnica u imeniku):

● usvojenost znanja

● rješavanje problema

● digitalni sadržaji i suradnja.

Element „usvojenost znanja“ uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje,

opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila.

Element „rješavanje problema“ uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja,

pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje,

konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.

Element „digitalni sadržaji i suradnja” uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe

programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih radova,

odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.

Uspjeh učenika provjeravat će se za sva ova tri elementa prema sljedećem kriteriju:

OPIS POSTIGNUĆA OCJENA

Učenik često traži pomoć drugih učenika i nastavnika. Razumijeva sadržaje nešto sporije, potrebno mu je višestruko ponavljanje. Razina usvojenosti ishoda učenja je zadovoljavajuća. Ponašanjem ne remeti radnu disciplinu.

dovoljan (2)

Učenik samostalno rukuje računalom, ali još uvijek nije potpuno siguran u sebe te traži pomoć nastavnika ili ostalih učenika. Djelomično poznaje obrađene sadržaje ali ih ne povezuje u logičnu cjelinu. Koristeći uzorak ili pomoć nastavnika, može samostalno riješiti postavljeni zadatak. Razina usvojenosti ishoda učenja je dobra. Ponašanjem ne remeti radnu disciplinu.

dobar (3)

Učenik samostalno rukuje. Poznaje obrađeno gradivo ali ga još logički ne povezuje. Koristeći uzorak može samostalno riješiti postavljeni zadatak. Razina usvojenosti ishoda učenja je vrlo dobra. Aktivno sudjeluje u radu tijekom cijele godine.

vrlo dobar (4)

Učenik potpuno samostalno i samouvjereno rukuje računalom. Sve zadatke rješava s lakoćom, bez uzorka ili pomoći nastavnika. Izrazito točno, temeljito i opširno obrazlaže sustav i rad računala. Uvijek se trudi da postigne maksimalne rezultate. Razina usvojenosti ishoda učenja je iznimna. Za rad se uvijek odlučuje samostalno, nije mu potreban nikakav poticaj.

odličan (5)

Nedovoljan (1)

Usvojenost znanja: Netočno, bez razumijevanja, nelogično, nesuvislo.

Rješavanje problema: Površno i s pogreškama.

Digitalni sadržaji i suradnja: Učenik ne sprema digitalne sadržaje i ne surađuje s ostalim učenicima.

Dovoljan (2)

Usvojenost znanja: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika.

Rješavanje problema: Radi uz pomoć i ne uočava pogreške samostalno.

Digitalni sadržaji i suradnja: Učenik uz pomoć sprema digitalne sadržaje i rijetko surađuje s ostalim

učenicima.

Dobar (3)

Usvojenost znanja: Poznaje osnovne pojmove.

Rješavanje problema: Radi uz povremenu pomoć, pogreške uočava i ispravlja ih uz pomoć nastavnika.

Digitalni sadržaji i suradnja: Učenik nedovoljno digitalne sadržaje i povremeno surađuje s ostalim

učenicima.

Vrlo dobar (4)

Usvojenost znanja: Poznaje sve nastavne sadržaje, ali ih ne povezuje sa sličnim sadržajima.

Rješavanje problema: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja ih.

Digitalni sadržaji i suradnja: Učenik sprema digitalne sadržaje i slabije surađuje s ostalim učenicima.

Odličan (5)

Usvojenost znanja: Povezuje usvojeno znanje s drugim sličnim sadržajima.

Rješavanje problema: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.

Digitalni sadržaji i suradnja: Učenik sprema digitalne sadržaje u svoju mapu i surađuje

redovito s

ostalim učenicima.

Na č ini i postupc i v red no vanja Usmeno provjeravanje provodi se tijekom svakog nastavnog sata. Ukoliko učenik kroz nastavni sat

točno i često odgovara na postavljena pitanja može također biti ocijenjen. Ocjena je javna uz obrazloženje

učitelja. U imenik, u rubrici praćenja učenika upisuje se nadnevak, sadržaj usmenog ispitivanja,

ocjena (radi lakšeg snalaženja razrednika i roditelja), te ocjena u rubriku ovisna o tome da li se provjerava

usvojenost sadržaja ili primjena znanja.

Pisana provjera provodi se zadacima objektivnog tipa kako bi se utvrdilo poznavanje i razumijevanje

pojmova i činjenica ili zadacima primjene naučenog. Moguće vrste zadataka su: dosjećanje (kratki

odgovor), dopunjavanje, alternativni izbor, višestruki izbor, povezivanje, jednostavni računski zadaci,

skiciranje, …

Tablica vrednovanja pisanih provjera:

% ocjena

0-49% 1

50%- 60% 2

61%-77% 3

78%, 90% 4

91%-100% 5

U imenik se piše nadnevak, broj bodova, a u rubriku ocjena. Učenik negativnu ocjenu iz pisane provjere

ispravlja na jednom od sljedećih sati usmeno ili pismeno, te se stavlja zabilješka – nadnevak uz komentar:

ispravak pisane provjere i evidentira se u rubriku.

Praktičan rad ili rad na računalu (samostalno ili u skupini): učenici dobivaju ocjenu iz

praktičnog rada ovisno o nastavnoj jedinici, tj. cjelini. U imenik se upiše nadnevak, tema

praktičnoga rada, projektni zadatak i sl.

Opisno

praćenje

Tijekom cijele školske godine učenici se opisno prate – interes za predmet, sposobnosti i njihov

razvoj, pozornost na satu, učenje, praktične vježbe, radne navike, napredak, sposobnost rješavanja

problema, ideje razrade pristupa problemu, pronalaženje rješenja projektnih i sličnih zadataka i dr.

Rečenica opisnog praćenja je poticajna, pozitivna, afirmativna i upisuje se u prostor opisnog praćenja.

Zaključna

ocjena

Na kraju školske godine donosi se zaključna ocjena koja ne mora biti aritmetička sredina

upisanih ocjena, već odraz cjelokupnog rada, učenja, zalaganja i odnosa prema radu kroz cijelu školsku

godinu. Jedino redovitim praćenjem i provjeravanjem znanja raznim oblicima i na temelju više elemenata,

dobivamo objektivniju konačnu ocjenu koja je u skladu sa stvarnim učeničkim znanjem.

Učenici su sa načinom praćenja i ocjenjivanja upoznati na prvome satu, a isto tako kod

učenika se redovito razvija osjećaj kritičnosti i samokritičnosti tako da u svakom trenutku znaju

procijeniti razinu svoga znanja.

ELEMENTI I MJERILA PRAĆENJA, PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA U NASTAVI VJERONAUKA:

- ZNANJE, USVAJANJE SADRŽAJA - STVARALAČKO IZRAŽAVANJE -ZALAGANJE - KULTURA MEĐUSOBNOG KOMUNICIRANJA

ZNANJE ili USVAJANJE SADRŽAJA IZUZETAN TRUD, ODLIČAN – 5 Vjeroučenik(ca) je u potpunosti usvojio nastavnu jedinicu. Sposobnosti opisivanja, povezivanja, objašnjavanja, kritičkog mišljenja, dokazivanja, zaključivanja na najvišoj su razini. Osobito se ističe u posadašnjenju Božje poruke. Vesele ga nove spoznaje, ima razvijeno logičko zaključivanje, svjesno usvaja sadržaje. Veoma dobro povezuje naučeno sa svakidašnjim životom. Ima sposobnosti dubljeg doživljavanja i spoznavanja otajstva nauka Crkve, s lakoćom usvaja sadržaje I uspješno ih reproducira u svakom obliku rada i izlaže ih s puno detalja… VELIKI TRUD, VRLO DOBAR – 4 Vjeroučenik(ca) je gotovo potpuno usvojio programsku jedinicu. Naučeno gradivo prihvaća i primjenjuje u ophođenju s drugima. To je uglavnom prikladno i ispravno. Uz učiteljevu pomoć uspijeva i u posadašnjenju Božje poruke. Uz više ustrajnog rada mogao bi postići i bolje rezultate. Vidljiv je napredak, potrebno je ovako nastaviti… ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD, DOBAR – 3 Vjeroučenik(ca) je većim dijelom usvojio programsku jedinicu. Potpuno i točno poznaje biblijske osobe, događaje, pripadajuća zemljovidna mjesta. Uz učiteljevu pomoć uspijeva u povezivanju i tumačenju činjenica. Sposobnosti primjenjivanja naučenog gradiva su na prosječnoj razini uz poneke pogrješke koje treba usmjeravati na ispravan put. Dobro poznaje osnovne biblijske sadržaje. Uspjeh postiže uz dosta uloženog truda. Više pozornosti posvetiti samostalnom učenju… NEDOSLJEDAN TRUD, DOVOLJAN – 2

Vjeroučenik(ca) je programsku jedinicu djelomice usvojio. Uspijeva prepoznati i razlikovati biblijske osobe, događaje i pripadajuća zemljovidna mjesta. Sposobnosti primjenjivanja naučenog gradiva su na početnoj razini. Teže usvaja gradivo … OGRANIČEN TRUD, NEDOVOLJAN – 1 Vjeroučenik(ca) nije usvojio programsku jedinicu. Ne uspijeva prepoznati i razlikovati osnovne informacije gradiva. Ne pomaže ni učiteljeva pomoć… STVARALAČKO IZRAŽAVANJE IZUZETAN TRUD, ODLIČAN – 5 Vjeroučenik(ca) ima izuzetno razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja. Na najvećem je stupnju pismeni, scenski, glazbeni i likovni oblik izražavanja. Svoje sposobnosti vješto koristi u izražavanju Božjih poruka na vjeronaučnom susretu. Govorne poruke su u skladu s naučenim i one su spretno oblikovane Vrlo je uspješan u interpretativnom čitanju biblijskih i drugih književno-umjetničkih tekstova, ističe se u scenskom prikazivanju biblijskih tekstova, u usmenom izražavanju otkriva se sposobnost zamišljanja, asociranja i logičkog povezivanja sadržaja. Uspješan je i kreativan u simboličkom izražavanju, posjeduje osjetljivost za transcendentno, ima lijep pismeni izričaj, izrazite sposobnosti za likovno izražavanje, izrazito kreativan i komunikativan … VELIKI TRUD, VRLO DOBAR – 4 Vjeroučenik(ca) ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja, međutim nedovoljno ih koristi. Na učiteljeve se poticaje prepušta kreativnom stvaranju… ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD, DOBAR – 3 Vjeroučenik(ca) uglavnom ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja prosječna razina. Stoga se koristi samo dobro usvojenim načinima. Nerado se prepušta kreativnom radu. Ima vrlo razvijene sposobnosti ali ih ne koristi uvijek. Kad bi rad kod kuće bio temeljitiji uspjeh bi bio mnogo bolji. Ne ulaže dovoljno napora da razvije svoje prednosti … NEDOSLJEDAN TRUD, DOVOLJAN – 2 Vjeroučenik(ca) ima samo djelomice razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja. Pokazuje slabo zanimanje za takav način rada, te je potrebno često poticanje… OGRANIČEN TRUD, NEDOVOLJAN – 1 Vjeroučenik(ca) ima vrlo slabo razvijene sposobnosti. Interes je vrlo slab, a često odbija učiteljev poticaj…

KULTURA MEĐUSOBNOG KOMUNICIRANJA IZUZETAN TRUD, ODLIČAN – 5 Vjeroučenik(ca) je naučeno gradivo potpuno integrirao u svoju osobnost.. Pokazuje osobitu spremnost u svim komunikacijskim situacijama te se opaža spremnost življenja po vjeri. Ponašanjem prati svoj usmeni izričaj. Vrlo lijepo surađuje s ljubavlju i rado pomaže drugima (pažljiv i ljubazan, komunikativan i tolerantan, uljudan ). Uzornim ponašanjem pozitivno djeluje na druge učenike. Svoje mišljenje izražava korektno i s poštovanjem, uvažava druge, otvoren za suradnju i razgovor i razumijevanje. Pazi na izražavanje, otvoren i susretljiv, plemenit i spreman pomoći, pouzdan i drži zadanu riječ, iskren i prijateljski raspoložen, gradi pozitivne međuljudske odnose, zna oprostiti, suosjećajan s drugima. Poštuje starije, pristojan, pazi na svoje i tuđe stvari, uredan … VELIKI TRUD, VRLO DOBAR – 4 Vjeroučenik(ca) svoje govorne poruke uglavnom spretno oblikuje u skladu s usvojenim gradivom i integriranim u svoju osobnost. To se odražava i na njegovo ponašanje. Potreban je poticaj glede popravljanja istoga što učenik prihvaća i uspješno rješava školske obaveze… ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD, DOBAR – 3 Komuniciranje i ponašanje vjeroučenik(ca) je na prosječnoj razini. U usmenom izričaju i ponašanju pojavljuju se elementi koji nisu u duhu integriranog znanja. Na česti poticaj učenik(ca) je voljan mijenjati se. Treba poticati pozitivnu verbalnu komunikaciju kao i na pozitivan odnos prema radu i zalaganju na vjeronaučnom susretu. Ponaša se dobro i tek djelomično izvršava školske obaveze … NEDOSLJEDAN TRUD, DOVOLJAN – 2 U komuniciranju i ophođenju vjeroučenika(ce) vrlo se često pojavljuju elementi koji nisu u duhu usvojenog integriranog znanja (npr. neprimjereni izrazi). Mogao bi poboljšati svoj odnos prema obavezama, te potpuno korigirati ponašanje među vršnjacima u razredu.Vjeroučenik(ca) teško prihvaća poticaj. Ispoljava osobine neprihvatljivog ponašanja i tek djelomično ispunjava školske obaveze … OGRANIČEN TRUD, NEDOVOLJAN – 1 Vjeroučenik(ca) u komuniciranju i ophođenju neizostavno koristi elemente koji nisu u duhu vjeronaučnog predmeta. Ne pomaže ni učiteljev poticaj. Ispoljava osobine neprihvatljivog ponašanja i ne ispunjava školske obaveze, ne prihvaća dobronamjerne savjete, ignorira vršnjake u razredu i starije na javnom mjestu …

Documents

Kriteriji, elementi, načini i postupci vrednovanja u …os-breznicki-hum.skole.hr/upload/os-breznicki-hum/images/...C - kultura i mediji Hrvatski jezik i komunikacija Predmetno područje