Srednja škola Mate Blažine

Labin

Istarska županija

Korupcija i kažnjavanje u srednjem vijeku

Učenice:

Lea Budaković, 3. razred gimnazije

Leona Šumberac, 3. razred gimnazije

Mentor: Dijana Muškardin, prof.

Sadržaj

1. Uvod ........................................................................................................................................... 1

2. Statuti ......................................................................................................................................... 2

2. 1. Labinski statut .................................................................................................................... 3

2. 2. Vodnjanski statut ................................................................................................................ 4

2. 3. Pulski statut ........................................................................................................................ 6

2.4. Novigradski statut ................................................................................................................ 7

3. Usporedba kazni prema srednjovjekovnim statutima.................................................................. 8

3. 1. Zakon kotla ......................................................................................................................... 9

3.2. Primjer suđenja za otmicu.................................................................................................. 10

4. Zaključak .................................................................................................................................. 10

5. Sažetak ..................................................................................................................................... 11

6. Bibliografija ............................................................................................................................. 12

7. Prilozi ....................................................................................................................................... 14

1

1. Uvod

Svako povijesno razdoblje definira korupciju i kažnjavanje ljudi na svoj način.1 Srednji

vijek poznat je po strogim zakonima i okrutnim načinima kažnjavanja. S obzirom na to da

živimo u vremenu u kojem smo okruženi raznim oblicima korupcije, rodila se ideja pored

kažnjavanja u srednjovjekovnim statutima, istražiti i korupciju. Zanimalo nas je je li ona i

uz stroge zakone bila česta pojava kao u današnje vrijeme.2 Brojne zanimljivosti s kojima

smo se susreli potakle su nas na detaljnije istraživanje ove teme.

Ovim istraživačkim radom pokušat će se odgovoriti na pitanje kako se kažnjavalo prema

odredbama statuta u srednjem vijeku i je li prema statutu postojala mogućnost korupcije

odnosno zlouporabe vlasti.

Cilj je ovog rada usporediti kazne kroz četiri srednjovjekovna istarska statuta te utvrditi

na koji način se pokušala suzbiti korupcija pravnim sustavom utkanim u srednjovjekovne

statute istarskih gradova.3 Radi se o pulskom, labinskom, novigradskom i vodnjanskom

statutu. Za pregledniji prikaz u izradile smo i usporednu tablicu sa kaznama koja se nalazi

u Tablici 1. u Prilogu ovoga rada.

Rad se temelji na postojećoj literaturi, podacima koji su dobiveni analizom i usporedbom

srednjovjekovnih statuta, analizi dostupne arhivske građe iz Državnog arhiva u Pazinu i

Diplomatičkog arhiva u Trstu, kao i podacima pronađenim radom na terenu.

1 T. Sunić, Korupcija: najstariji zanat, Političke analize, Zagreb, 2010. vol. 1, br. 2, str. 15-18. 2 Prema indeksu percepcije korupcije za 2018. godinu Hrvatska je na 60. mjestu od 180 država,

https://transparency.hr/hr/clanak/indeks-percepcije-korupcije-2018-48-bodova-60.mjesto/717, (3.2. 2019.) 3 Državni arhiv Pazin, HR-DAPA-424, Zbirka Statuta istarskih gradova, 14.-16.st.

2

2. Statuti

Statut je kodificirana zbirka pravnih odredbi, uglavnom utemeljena na starijem i

nezapisanom običajnom pravu, kojom se na određenim razinama vlasti i unutar određenih

društveno-političkih jedinica nastojalo urediti funkcioniranje pravnoga sustava.4 Statuti

su danas za srednjovjekovnu istarsku prošlost važan izvor u kojemu možemo pronaći

različite podatke od ustroja vlasti do različitih događaja i elemenata iz svakodnevnog

života. Propisane norme temelje se na običajnom pravu i srednjovjekovnom kaznenom

pravu.5 Običajno pravo ima veću vrijednost u svakodnevnom životu jer ima podatnost

kakvu nema ni jedan propis, ono se naime primjenjuje u nekoj zajednici bez obzira je li

zapisano ili nije.6

Korupcija se definira kao korištenje javne dužnosti radi osobnoga probitka.7 Danas

razlikujemo nekoliko oblika korupcije i ona se može mjeriti različitim načinima.8

Najpoznatije mjerenje korupcije vrši nevladina udruga Transparency International koja

godišnje sastavlja indeks percepcije korupcije. Indeksom se rangiraju države prema

stupnju percepcije raširenosti korupcije.9

Reguliranje pitanja sukoba interesa i korupcije u srednjovjekovnim istarskim statutima i

propisane kazne zapravo govore o stupnju razvoja društva. Statuti predstavljaju pravni

temelj društva i svjedoče o razvoju grada, o običajima i tradicijama, svjedoče o stvaranju

normi ponašanja koje su se znale razlikovati od grada do grada. Kako se društvo razvijalo

i mijenjalo, tako su i statuti morali ugraditi u sebe neke preinake kao pravnu sigurnost za

4 lat. statuere: odlučiti, odrediti, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57906 (26.1.2019.) 5 I. Beuc, Osnovi statutarnog prava u Istri, str. 186. 6 L. Margetić, Hrvatski pravni običaji, Arhivski vjesnik, god. 37(1994) str. 148. 7 lat. corruptio: podmićivanje; pokvarenost, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33273, (26.1.

2019.) 8 Najčešći oblici korupcije su mito, iznuda, pokroviteljstvo i klijentelizam, nepotizam, pronevjera, trgovina

utjecajem i sukob interesa.

9 Transparency International, https://www.transparency.org/(3.2. 2019.)

3

daljnji razvoj.10 Danas postoji 26 srednjovjekovnih istarskih statuta. U Državnom arhivu

u Pazinu čuva se 13 originalnih statuta.

2. 1. Labinski statut

Labin svoj statut dobiva 1341. godine i on ostaje na snazi sve do pada Mletačke

Republike 1797. Od 1208. upravu nad Labinom ima akvilejski patrijarh koji vlada putem

svojih namjesnika takozvanih gastalda.11 Labin pod mletačku vlast dolazi 1420. godine.

Danas su poznate dvije verzije statuta iz 1341. godine, latinska i mletačka.12 Original

statuta je zagubljen. Zbog važnosti statuta za Labin, koji je bio na snazi 456 godina, grad

Labin slavi svoj dan upravo na datum njegova nastanka - 17. kolovoza. Za potrebe ovoga

rada, preveli smo mletačku verziju statuta.13 Već prvim člankom statuta, vidljivo je da u

njegovu sastavljanju sudjeluju sudci, vijećnici i građani. Statut se sastoji od dviju knjiga,

s ukupno 89 članaka.14 Sam tekst ovog statuta ne donosi izravne norme o pitanjima koja

su vezana uz sprječavanje korupcije, ali detaljno definira odredbe o izboru vlasti i načinu

upravljanja općinskim službama. Zakletva, materijalna odgovornost, kazne te jamstvo

svojom imovinom vijećnika, koji su odlučivali u izboru, ukazuju na činjenicu da su to bili

srednjovjekovne mjere kojima se pokušalo onemogućiti zlouporaba vlasti, odnosno

mjeriti učinkovitost rada pojedinih službi.

Prema Labinskom statutu vidljivo je da u izboru načelnika (podestata) sudjeluje cijela

komuna uz suglasnost svih vijećnika.15 Izbor sudca, prokuratora, glavnog blagajnika te

poslanika vrši se kuglicama i to na šest mjeseci. Svi službenici prisežu da će izabrati

sposobne i za grad korisne osobe, ostavljajući pritom postrance mržnju, ljubav, novac,

10 Pulski statut, str. 7. 11 Gastald je naziv za obnašatelje različitih službi u srednjem vijeku,

https://www.istrapedia.hr/hrv/3232/gastald-ili-kastald/istra-a-z/), (26.1.2019.) 12 Latinska verzija iz 1873. čuva se u Državnom arhivu u Rijeci, a mletačka verzija u Diplomatičkom

arhivu u Trstu. 13 Zahvaljujemo gospodinu Tulliu Voranu iz Labina na prijevodu mletačke verzije statuta te svim

informacijama koje je podijelio s nama. 14 T. Vorano, Frammenti di storia Albionese nelle annotazioni di Tomaso Luciani, Comunità degli Italiani „

Giuseppina Martinuzzi“, Albona, 2018., str. 12. 15 Labinski statut, Statuto municipale della cittá di Albona dell'a 1341. Trieste: L 'Archeografo Triestino,

1870.; dalje Labinski statut, Prva knjiga, glava 2.

4

zamolbe ili prisile.16 I ostale komunalne službe moraju dobiti suglasnost svih vijećnika. Iz

takvog načina izbora zaključujemo da izbornici nisu mogli predložiti sebe, već druge

članove Vijeća, tako da prilikom izbora nema sukoba interesa među izabranim

kandidatima. Statut također propisuje i novčanu kaznu u slučaju neprihvaćanja službe.

Izbornici tada ponavljaju izbor odlaskom u sakristiju.17

Sudci su tijekom svog mandata dužni pronaći 24 komunska djelatnika.18 Oni se još

nazivaju saltari.19 Salatari svaki mjesec predaju blagajniku naplatu štete. Izostanak

salatara na dan obračuna, kažnjava se sa 40 mletačkih solada. Blagajnik pak zbog prisege

i pod prijetnjom kazne od 10 lira dužan je izvještavati mjesečno sudce o radu salatara.

Sudci su bili dužni zatražiti od saltara prisegu kojom prisežu da će svaku životinju ili

osobu koja pričinjava štetu prijaviti sudcu.20 Po načinu rada službenika može se zaključiti

kako postoji hijerarhija odgovornosti te se samim neizvršavanjem zaduženja plaćala i

novčana kazna.

2. 2. Vodnjanski statut

Od 1209. godine Vodnjan je dio posjeda akvilejskog patrijarha do dolaska Mletačke

republike 1331. Vodnjanski statut iz 1492. godine je prijepis izvornika. Izvorni statut nije

sačuvan. Statut iz 1492. godine pisan je latinskim jezikom na 70 listova.21 Do danas

sačuvano je 8 prijepisa vodnjanskog statuta. U ovom radu služimo se hrvatskim

prijevodom.22

U statutu se direktno ne donose norme koje vezujemo uz samu korupciju, ali postoje

odredbe koje reguliraju rad općinskih službi i zanimljive su u kontekstu korupcije.23 Sam

16 Isto, glava 3. 17 Isto, glava 3. i 4. 18 Salatari su bili čuvari polja i nasada. 19 Labinski statut, Prva knjiga, glava 4. 20 Isto, glava 5. 21 Vodnjanski statut, str. 8. 22 Kolana od statuti projekt je Istarske županije kojim se objavljuju prijevodi srednjovjekovnih statuta. 23 O. Kosanović, Statut Vodnjana u Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku II, autori Dalibor

Čepulo i dr, Institut za kulturu i etiku, Zagreb, 2016., str. 141.

5

statut zapravo započinje izjavom kako svakom puku treba pravo radi poticanja dobrih i

potiskivanja zlih misli, a sve za dobrobit zajednice.24

Vlast se birala pomoću kuglica i svi su polagali javnu prisegu. Sam načelnik bio je

imenovan iz Venecije te je u cilju očuvanja mletačkih interesa morao prisustvovati svim

sazivima Vijeća.25 Vijeće je biralo dva općinska sudca na godinu dana, a izabrani su oni s

najviše glasova. U slučaju da su željeli odbiti službu, kao i u labinskom statutu morali su

platiti novčanu kaznu u iznos u od 5 libara, dok im je plaća iznosila 12 libara. Pripadnici

vijeća mogli su biti samo oni koji imaju dvadeset godina i čiji su predci bili članovi

Vijeća, otac ili djed po muškoj lozi.26 Također, svi su se morali odazvati radu Vijeća, u

slučaju spriječenosti morali su plaćati 20 solada, osim ako to nije bilo opravdano,

primjerice ako se nalaze izvan Vodnjana ili su bolesni.27

Vijeće iz redova vijećnika bira i ostale funkcije na godinu dana također kuglicama.

Blagajnik (rizničar) biran je po istoj proceduri kao i ostali službenici, ali na mandat od

šest mjeseci.28 Iz Vijeća su se birala i 4 procjenitelja koja su imala zadatak procjenjivati

imovinu, štete i slično. Procjenu su vršila uvijek dva procjenitelja zajedno.29 Vijeće bira i

nadzornike mjera. Plaća im je zavisila o učinkovitom obavljenom poslu te polovicom

iznosa od kazne onoga kojega su uhvatili da vara na vagi.30 I labinskim su statutom

pripisane mjere.31 Mjera za drvo bila je jedan korak. Ta mjerna jedinica danas je vidljiva

na fasadi župne crkve i odgovara dužini od 79 centimetara.32 Načelnik i sudci također su

birali i dva odvjetnika na mandat od šest mjeseci. Njima se plaća određivala prema broju

dolazaka pred sud.33 Nisu smjeli odbiti ni jednog klijenta, a ako su to učinili morali su

platiti 3 libre kazne. Svećenik nije imao pravo biti odvjetnik, osim ako je zastupao svoju

obitelj ili sebe.34 Po načinu izbora općinske vlasti i službenika, vidljivo je kao i u

24 Vodnjanski statut, str. 339. 25 Isto, knjiga 1., glava 2. 26 Isto, glava 9. 27 Isto, glava 9. 28 Isto, glava 5. 29 Isto, glava 7. 30 Isto, glava 8. 31 Labinski statut, Druga knjiga 32 Vorano, 104. 33 Vodnjanski statut, glava 35. 34 Isto, glava 36.

6

labinskom statutu da su službenici plaćeni po učinkovitosti obavljena posla te su za svoje

nerad snosili odgovornost i plaćali kaznu.

2. 3. Pulski statut

Pula je također u srednjem vijeku bila u sastavu akvilejskog patrijarha od 1230. godine

sve do 1331. kada su Mlečani preuzeli grad. Za vrijeme patrijarha Pulom je upravljala

obitelj Castropola.35 Pula je također bila i sjedište biskupije od 6. do 19. stoljeća kada

dolazi do preustroja.36

Danas Državni arhiv u Pazinu čuva statut pisan na 127 pergamentnih listova. Pulski je

statut prepisao na latinski fratar Antun de Lendinari 1500. godine. Sam statut čini 5

cjelina odnosno knjiga. Sveukupno broji 171 članak.

U statutu se ne mogu pronaći norme koje direktno govore o sprječavanju korupcije, ali je

vidljivo kako 39 odredbi iz Prve knjige govori o izboru, obavezama i plaćama općinskih

dužnosnika, koji čine vlast, pokušalo onemogućiti zlouporaba vlasti.37 Pulom su prema

statutu upravljali knez kojeg imenuje Venecija te Veliko vijeće koje čine ugledne pulske

obitelji.38 Knez je nadgledao i brinuo se oko izbora službenika u Veliko vijeće te o

provedbi propisane procedure.39 Kandidati za Veliko vijeće mogli su biti samo oni koji su

imali natpolovičnu većinu od kvoruma od najmanje 25 vijećnika. To je ujedno i uvjet da

donesena odluka na Vijeću bude pravovaljana. Kao i u vodnjanskom statutu, član vijeća

mogao je biti samo onaj čiji su predci već bili članovi tog tijela.40 Vijećnik je bio obvezan

sudjelovati na Vijeću, a svoj nedolazak morao je opravdati. U slučaju neopravdanog

izostanka, slijedila je kazna u iznosu od 20 solada.41 U radu vijeća mogli su sudjelovati

samo vijećnici koji nisu bili dužni nikakve kazne odnosno općinske dažbine. Iz navedenih

podataka nameće se zaključak kako vijećnici imaju pravo odlučivanja jedino ako nisu u

35 Za vrijeme Mlečana, obitelji Castropola dopušteno je vlasništvo i nesmetanog uživanja privatnih posjeda

na području grada Pule, ali to traje kratko, jer silom prilika odlaze iz Pule u Treviso.

(https://www.istrapedia.hr/hrv/443/castropola/istra-a-z/( 26.1.2019.) 36 Gruber, 161. - 163 37 Kosanović, 91. 38 Pulske obitelji navedene su u statutu Barbo, Benintendis, Bonassis, Capitaneis, Tatero. 39 Pulski statut, knjiga 1, glava 4. 40 Isto, glava 3. 41 Isto, glava 3.

7

sukobu interesa, odnosno ako imaju uredno regulirane dolaske i sudjelovanje na vijeću.42

Sama procedura izbora bila je drugačija nego u labinskom i vodnjanskom statutu. U Puli

se izbor vijećnika vršio pomoću tri ždrijeba i tajnim glasanjem. Kuglice su se koristile

nakon ždrijeba. Vijećnik koji je izvukao pozlaćenu kuglicu postajao je vijećnik izbornik.

On je izlazio iz prostorije i bilo mu je zabranjeno komunicirati. Rizničar i 3 sudca birani

su trećim ždrijebom. Da bi izbor bio valjan, službenik je morao dobiti 5 od 7 mogućih

glasova.

Prema odredbama u načinu odabira gradskih službenika moguće je pratiti elemente

sprječavanja sukoba interesa i korupcije. Naime postoji odgovornost svakog izabranog

službenika koji odgovara za obnavljanje dužnosti u javnom interesu svojom imovinom te

još uz to ima i jamca.43 Činjenica da su jamci pojedinim službenicima bili vijećnici koji

su ih birali za tu funkciju govori o dvostrukom osiguranju odnosno o odgovornosti

vijećnika koji jamči za izbor službenika.44 Svi su službenici bili dužni djelovati u skladu s

odredbama statuta, u suprotnom su bili novčano kažnjeni te razriješeni službe, isto kao u

vodnjanskom i labinskom statutu.

2.4. Novigradski statut

Novigrad je također bio dio posjeda akvilejskog patrijarha, a od 1270. ulazi pod Mletačku

Republiku. Kao i Pula, od 6. do 9. stoljeća sjedište je biskupije.45 Novigrad svoj statut

dobiva 1409. Čuva se u Državnom arhivu u Pazinu i to je prijepis izvornika iz 1754.

Pisan je u 6 knjiga, sa sveukupno 181 glavom.

Izbori u Vijeće vršili su se pomoću ždrijeba, šešira i kuglica. Nakon ždrijeba 5 je

izbornika tajno glasalo i biralo ostale gradske službenike. Službenici su, kao i u

prijašnjim statutima, za odbijanje funkcije morali plaćati 40 solada, a vijećnici koji su ih

izabrali postali su njihovi jamci.46 Dva su sudca birana na mandat od 4 mjeseca, ali nisu

nikada mogli odlučivati u postupcima koji su vezani uz njihovu obitelj. Na taj se način

42 Kosanović, 93. 43 Kosanović, 96. 44 Kosanović, 93. 45 Novigrad, https://www.istrapedia.hr/hrv/405/novigrad/istra-a-z/(2.2. 2019.) 46 Novigradski statut, knjiga 1, glava 1.

8

sprječavao sukob interesa. Kao i kod drugih statuta, i sudci prisežu na donošenje presude

u razumnom roku te neuzimanja mita.47 U slučaju nedolaska na posao, plaćala se novčana

kazna. I svi su ostali službenici grada nakon izbora polagali zakletvu te se po isteku

službe kroz reviziju njihova rada utvrđivala njihova časnost ili nepravilnost u radu.48 Kao

i kod drugih statuta polaganje zakletve značilo je prihvaćanje odgovornosti za obavljanje

službe. Postojala je i materijalna odgovornost jer su svoj nerad plaćali u novcu ili

imovinom poput izbornika ako su donijeli lošu odluku pri izboru službenika.

3. Usporedba kazni prema srednjovjekovnim statutima

Sastavljači statuta nizom su propisa nastojali stvoriti uvjete za sigurnost, zaštititi narod od

vrijeđanja javnog morala, zaštititi integritet i dostojanstvo osobe te na taj način ostvariti

zdravu gradsku klimu i kulturu ophođenja.49 Statuti predviđaju raznolike kazne za

neprimjerena ponašanja. Analizom četiriju statuta utvrđeno je da postoje kazne gubljenja

života, doživotnog progona do tjelesne, imovinske ili novčane kazne. Radi lakšeg

snalaženja izvučene su kazne koje se najčešće i najopširnije obrazlažu u statutima te je

stvorena usporedna tablica.50 U tablici su navedene najčešće kazne zbog vrijeđanja

riječima, otmica, ubojstva i silovanja, do kockanja i bacanja čini, uroka i trovanja

hranom, krađa i lažnog svjedočenja.

Danas često u medijima možemo čuti o lažnom svjedočenju i davanju lažnog iskaza

svjedoka u slučaju postupka koji se vodi zbog koruptivnih radnji. Za lažno svjedočenje

vodnjanski statutu propisuje odsijecanje jezika ili novčanu kaznu u iznosu od 25 libara

(tab. 1).51 Prema odredbi labinskog statuta muškarac ili žena koji su lažno svjedočili bili

su okrunjeni s lažnom trakom na kojoj je bila zapisana lažna prisega, te su svezanih ruku

na leđima stajali na trgu od jutra do večeri. Također postojala je i novčana kazna od 10

47 Isto, knjiga 1, glava 2. 48 Isto, glava, 5. i 6. 49 Vodnjanski, 84. 50 Tablica 1. Usporedna tablica kazni po srednjovjekovnim statutima 51 Vodnjanski statut, knjiga 4, glava 5.

9

lira. U slučaju neplaćanja, krivac je zatvoren dok ne plati kaznu.52 Danas prema

Kaznenom zakonu, ako osoba lažno svjedoči, može dobiti kaznu od 6 mjeseci do 5

godina zatvora.53

Labin i Novigrad uvode i kazne za krivotvorenje novaca.54 Ako je netko krivotvorio

novac, bio je svezan s krivotvorenim novcem oko vrata i spaljen ili prognan iz grada, dok

mu je sva imovina bila zaplijenjena u Labinu, a u Novigradu je bio ili spaljen ili mu se

odsijecala desna ruka. Vodnjanski i Pulski statut također propisuju i kazne za kockanje,

kazne su novčane, a kreću se u rasponu od 5 libara do 40 solada, zavisno kocka li se

danju ili noću. Također, ista kazna ide i kućevlasniku za igru.55 Za vrijeđanje riječima,

također je propisana novčana kazna, a za lažiranje javnih isprava odsijecala se desna ruka

uz novčanu kaznu.56

3. 1. Zakon kotla

Od 25 poznatih srednjovjekovnih istarskih statuta, jedino Labin baštini odredbu pod

nazivom Zakon kotla.57Ova se odredba primjenjivala kod dokazivanja krivice ili

nevinosti kod optuženog za neki zločin. Odredba opisuje detaljan postupak branjenja

optuženika Zakonom kotla. Pri izvršavanju ovog postupka treba biti nazočan jedan od

sudaca i dva kršćana. Optuženi ima tri pokušaja da čistom rukom izvadi kamenčić iz

kotla u kojem je proključala voda. Ako ga nije uspio izvaditi u tri pokušaja, bio je

proglašen krivim i kažnjen za zlodjelo prema onom članku Statuta za koji je optužen.

Uspije li izvaditi kamenčić, ruku mu umotavaju u navoštenu rukavicu. Nakon tri dana

pred sudcem se skidala rukavica. Ako ruka nije opečena, optuženi je oslobođen krivnje,

no smatraju li da je ruka opečena, bit će kažnjen prema sadržaju onog članka Statuta za

koji je optužen.58

52 Labinski statut, knjiga prva, glava 34 53 Narodne novine br. 125 07.11.2011 Kazneni zakon: Članak 305.,

https://zakonipropisi.com/hr/zakon/kazneni-zakon/305-clanak-davanje-laznog-iskaza (2. 2. 2019.) 54 Labinski statut, knjiga prva, glava 27. 55 Pulski statut, knjiga četvrta, glava 15. 56 Vodnjanski, glava 5. i 6. 57 Labinski statut, knjiga prva, glava 32-33. 58 Isto, glava 33.

10

3.2. Primjer suđenja za otmicu

Otmica djevojaka procesuira se na način da se odrubi glava osobi koja je silom otela

djevojku. Sudski proces otmice iz 1596. svjedoči o otmičaru Nikoli Fondruglio iz

Novigrada, koji je silom oteo djevojku Maricu Neperitočić.59 Prema sudskom izvješću

Nikola je više puta prosio djevojku, ali stric Juraj ju je želio udati za starijeg čovjeka s

troje djece. Kako se ni Marica nije željela udati za stričev odabir, svjedočila je u korist

Nikole te izjavila da je dragovoljno otišla. Nikola je tada izjavio da ni on nije ništa loše

učinio jer da djevojka nije otišla silom, a u međuvremenu mu je postala i zakonita

supruga. Na kraju je Nikola bio oslobođen krivnje za otmicu, a Maričin stric je morao

platiti troškove suđenja.60

4. Zaključak

Cilj je ovog istraživačkog rada bio usporediti kazne kroz tri srednjovjekovna istarska

statuta te utvrditi na koji način se pokušala suzbiti korupcija pravnim sustavom utkanim u

srednjovjekovni statut istarskih gradova.

U statutima se nisu pronašle direktne odredbe koje sprječavaju korupciju, ali postoje

odredbe koje se odnose na način izbora vlasti, način reguliranja rada općinske službe kao

i načini na koji se sankcionira neizvršavanje općinskih dužnosti. Pravne norme u sva tri

statuta govore o izboru, obvezama i plaćama općinskih dužnosnika koji čine vlast to o

načinima kojima se pokušala onemogućiti zlouporaba vlasti. Iz pronađenih podataka

nameće se zaključak kako vijećnici imaju pravo odlučivanja jedino ako nisu u sukobu

interesa, odnosno ako imaju uredno regulirane dolaske i sudjelovanje u vijeću. Ono što

analizirani statuti nude je pravilo da su svi službenici bili dužni djelovati u skladu s

odredbama statuta, u suprotnom bili su novčano kažnjeni ili razriješeni službe.

Na temelju usporedbe i analize četiriju srednjovjekovnih statuta pokušalo se odgovoriti

na pitanje kako se kažnjavalo prema odredbama statuta u srednjem vijeku i je li prema

59Za navedeni sudski proces doznali smo iz knjige Marije C. Mogorović, pa smo ga u arhivu i potražile. 60Državni arhiv Pazin, Novigradski sudski procesi, HR-DAPA 4, fol. 1495-1502.

11

statutu postojala mogućnost korupcije odnosno zlouporabe vlasti. Sva četiri statuta

donose niz pravnih propisa i zavisno od težine kazne propisuju i kaznu. Utvrđeno je da su

kazne mogle biti spaljivanje ili vješanje osobe, progon, bičevanje, odsijecanje dijelova

tijela ili glave, žigosanje, zapljena imovine, novčano plaćanje. Nizom zakona i propisa

cilj je statuta bio stvoriti uvjete za sigurnost, zaštititi narod od vrijeđanja javnog morala,

zaštititi dostojanstvo osobe, odnosno stvoriti jednu zdravu klimu za daljnji razvoj društva

i grada.

Željele bismo da ovaj istraživački rad doprinese boljem upoznavanju srednjovjekovnih

statuta koji pružaju sliku srednjovjekovnog istarskog društva, posebice Labinskog statuta

koji do sada još nije bio preveden na hrvatski jezik.

5. Sažetak

Statuti su danas za srednjovjekovnu istarsku prošlost važan izvor u kojemu možemo

pronaći različite podatke od ustroja vlasti do različitih događaja i elemenata iz

svakodnevnog života. Reguliranje pitanja sukoba interesa i korupcije u

srednjovjekovnim istarskim statutima i propisane kazne zapravo govore o stupnju

razvoja društva, o hijerarhiji vlasti te načinima vršenja izbora i upravljanju općinskim

službama.

Uspoređujući kazne četiriju srednjovjekovnih istarskih statuta - Pulski, Labinski,

Vodnjanski i Novigradski zadatak je bio utvrditi postoji li u izboru i djelovanju vlasti

mogućnost korupcije te na koji način su se neprimjerena ponašanja sankcionirala. Kazne

su prema srednjovjekovnim statutima bile okrutne, u rasponu od gubljenja života do

gubljena dijelova tijela, progona ili novčane kazne.

12

6. Bibliografija

1. Beuc Ivan, Osnovi statutarnog prava u Istri, Zbornik pravnog fakulteta u

Zagrebu, Zagreb, god. 12. , br. 3.4, 1962., str. 181- 198.

2. Gruber Dane, Povijest Istre, Zagreb, Tiskara Ivan Lesnik Jastrebarsko, 1924.,

str. 111.

3. Kosanović Ozren, Pulski statut u Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem

vijeku II, autori Dalibor Čepulo... et al, Institut za kulturu i etiku, Zagreb,

2016., str. 91. – 98.

4. Kosanović Ozren, Novigradski statut u Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u

srednjem vijeku II, autori Dalibor Čepulo... et al, Institut za kulturu i etiku,

Zagreb, 2016., 73. – 78.

5. Kosanović Ozren, Vodnjanski statut u Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u

srednjem vijeku II, autori Dalibor Čepulo... et al, Institut za kulturu i etiku,

Zagreb, 2016., str. 141. -145.

6. Sunić Tomislav, Korupcija: najstariji zanat, Političke analize, Zagreb, 2010.

vol. 1, br. 2, str. 15-18.

7. Margetić Lujo, Hrvatski pravni običaji, Arhivski vjesnik, god. 37(1994) str.

147 -159.

8. Vorano Tullio, Frammenti di storia Albionese nelle annotazioni di Tomaso

Luciani, Comunità degli Italiani „ Giuseppina Martinuzzi“, Albona, 2018.

Izvori

1. Diplomatički arhiv u Trstu,

http://www.bibliotecacivicahortis.it/archiviodiplomatico/(pristup ostvaren

2.2.2019.)

2. Državni arhiv Pazin, HR-DAPA-424, Zbirka Statuta istarskih gradova, 14.-16.st.

3. Državni arhiv Pazin, HR-DAPA 4, Novigradski sudski procesi, 1594. – 1596., fol.

1495-1502.

4. Gastaldi, https://www.istrapedia.hr/hrv/3232/gastald-ili-kastald/istra-a-z(pristup

ostvaren 3.2. 2019.)

5. Indeksu percepcije korupcije za 2018. godinu,

https://transparency.hr/hr/clanak/indeks-percepcije-korupcije-2018-48-bodova-

60.mjesto/717(pristup ostvaren 3.2. 2019.)

6. Kolana od statuti, https://www.istrapedia.hr/hrv/news/18/kolana-od-

statuti/(pristup ostvaren 3.2. 2019.)

7. Korupcija,http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33273(pristup ostvaren

3.2. 2019.)

13

8. Labinski statut, Statuto municipale della cittá di Albona dell'a 1341. Trieste: L

'Archeografo Triestino, 1870.

9. Novigradski statut, Statuto di Cittanova: MCCCCII, Transkripciju napravili Nela

Lonza i Jakov Jelinčić, Novigrad, Grad Novigrad, 2014.

10. Pulski statut, Statuta Communis Polae, Statut pulske općine. Priredio Mate

Križman, Pula, Povijesni muzej Istre, 2000.

11. Novigrad, https://www.istrapedia.hr/hrv/405/novigrad/istra-a-z/( pristup ostvaren

2.2. 2019.)

12. Narodne novine br. 125 07.11.2011 Kazneni zakon: Članak 305.,

https://zakonipropisi.com/hr/zakon/kazneni-zakon/305-clanak-davanje-laznog-

iskaza(pristup ostvaren 3.2.2019.)

13. Obitelj Castropola, https://www.istrapedia.hr/hrv/443/castropola/istra-a-z/(pristup

ostvaren 3.2. 2019.)

14. Statuti, https://www.istrapedia.hr/hrv/936/statuti/istra-a-z/(pristup ostvaren 3.2.

2019.)

15. Vodnjanski statut, Statuto di Dignano. Preslik izvornika, Jakov Jelinčić, Marino

Manin, Nella Lonza, Vodnjan, Grad Vodnjan - Dignano, Državni arhiv u Pazinu,

2010.

14

7. Prilozi

1. Usporedna tablica kazni po srednjovjekovnim statutima

Statuti Primjeri Kazne

BACANJE UROKA i

TROVANJE

Labinski

1341.,

talijanski jezik

Prva knjiga,

Glava 28.,

Glava 29.,

Ako bi neki muškarac ili žena

usudili se ili namjeravali bacati

uroke na neku osobu kako bi

ista zavoljela ili zamrzila

nekog.

Nijedan muškarac niti žena

neka se ne usudi staviti nekome

otrov ili otrovne sastojke u jelo

ili piće.

Bičevan, spaljen do smrti.

U slučaju da zločinac izbjegne

izvršavanje kazne: progon,

zaplijenjena imovina.

Vodnjanski

1492.,

talijanski

jezik, hrvatski

prijevod

Četvrta

knjiga,

glava 20.

Glava 21.

O onima koji dadu otrov ili

čarobni pripravak jesti ili piti.

O onima koji bacaju čini ili

čaraju.

Za osobe muškog spola: vješanje.

Za osobe ženskog spola: spaljivanje.

U slučaju da žrtva izgubi ud ili

onemoća na neki drugi način:

načelnik odlučuje o tjelesnoj,

imovinskoj ili novčanoj kazni,

razmotrivši prirodu djela i položaj

zločinca.

Utiskivanje pečata na čelo i obraz

užarenim željeznim žigom i trajno

izgnanstvo iz kaštela i

njegova kotara.

Pulski,

1500.

latinski jezik,

hrvatski

prijevod

Četvrta

knjiga,

Glava 16.

Neka se ni muško ni žensko ne

drznu bacati čini ili vračarije na

nekoga da drugu ili drugoga

voli ili mrzi, niti od ikoga

drugoga iskati savjete za

činjenje toga. Neka se nitko ne

usudi baratati otrovom,

smrtonosnim travama za dobro

ili zlo, ili ikakvim zlotvornim

sredstvom.

Nijedna žena ne smije presti

dok stoji prodajući vino,

mlijeko, kruh, povrće ili voće.

Kazna po slobodnoj odluci pulske

Vlade.

Kazna od 10 solada malih.

Novigradski

statut, 1402.

hrvatski

prijevod

Šesta knjiga

Glava 21.

Ako neka osoba bude radila

čarobne pripravke i bacala čini.

Neka prvi put bude išibana i obilježena

užarenim pečatom, a ponovi li taj zločin

neka bude spaljena.

15

OTMICA ŽENA

Vodnjanski

statut

Četvrta knjiga

Glava 19.

Onaj tko silom otme, odvede iz

Vodnjanskog kaštela djevojku,

udanu ženu ili građanku.

Neka mu se odrubi glava.

Ako je nedostupan neka bude proglašen

osuđenikom na smrt.

Novigradski

statut

Šesta knjiga,

Glava 36.

Onaj tko iz Novigrada i kotara

odvede tuđu ženu:

Ako je ona uzela neku stvar iz

kuće.

Ako nije odnijela nikakvu stvar

iz kuće…

Neka onaj tko ju je odveo bude obješen

tako da umre.

Neka onaj tko ju je odveo izgubi desnu

ruku i desno oko.

SILOVANJE ŽENA

Labinski statut Prva knjiga

Glava 10.

Ukoliko bi netko silovao ili

silom iskoristio nečiju suprugu,

djevicu ili udovicu, ili htio

silovati.

Neka mu se odrubi.

Neka je zauvijek prognan.

Ako se uspije pomiriti s rodbinom: 50

mletačkih lira akvilejskoj crkvi i

Labinskoj komuni.

Pomoćniku u silovanju slijede iste kazne

kao silovatelju.

Vodnjanski

statut

Četvrta knjiga

Glava 17.

Glava 18.

Oni koji siluju djevice odnosno

djevojke.

Oni koji siluju udanu ženu ili

udovicu.

Neka mu se odsiječe glava.

Ako je nedostupan neka bude proglašen

osuđenikom na smrt.

Smrt, te od imovine 100 libara za

pretrpljenu sramotu.

Smrt za pokušaj silovanja, 50 libara

općini te izricanje kazne nakon suda.

Novigradski

statut

Šesta knjiga

Glava 15.

Siluje li oženjeni muškarac

djevojku.

Siluje li netko tuđu ženu.

Mora joj priskrbiti miraz prema

njezinom položaju, platiti Općini 50

libara malih denara i ostati 6 mjeseci u

zatvoru.

Ako nije oženjen mora je oženiti.

Neka mu bude odrubljena glava.

Labinski statut, Prva knjiga, Glava 11.

U slučaju da čovjek bude iskorišten tj. da se muškarca koristi kao ženu, ili onaj koji će se svojevoljno podati

kao žena, čineći grijeh protiv prirode, neka bude spaljen u vatri do smrti, dok njegovo tijelo ne postane pepeo.

Ako netko protuprirodno opći s nekom životinjom, neka bude kažnjen s gore spomenutom kaznom.

Novigradski statut, Knjiga šesta, Glava 26.

Neka oni koji protuprirodno blude i za taj zločin počine u Novigradu ili njegovom kotaru budi spaljeni do

smrti, a njihov pepeo bačen u vjetar.

UBOJSTVO

Labinski statut Prva knjiga

Glava 9.

U slučaju da muškarac ili žena

ubiju kako mušku tako i žensku

osobu, uz uporabu oružja ili

bez.

Za muškarce: odrubiti glavu s ramena,

tako da bude potpuno odvojena od tijela

i umre.

Za žene: spaljivanje na lomači.

U slučaju da zločinac izbjegne

izvršavanje kazne: zaplijenjena imovina.

U slučaju mirenja s rodbinom ili

nasljednicima ubijenog: 100 mletačkih

lira akvilejskoj crkvi i Labinskoj

komuni.

16

Vodnjanski

statut

Četvrta knjiga

Glava 13.

Ubije li neka osoba, bilo

muškarac, bilo žena, nekoga u

Vodnjanskom kaštelu ili

njegovu kotaru.

Neka se zločincu odsiječe glava i odvoji

od trupa da umre.

Ne bude li se taj ubojica mogao uhititi i

tjelesno kazniti neka bude osuđen i

proglašen osuđenikom na smrt.

Pulski statut Četvrta

knjiga,

Glava 2.

Ako se u grad Pulu ili njegov

kotar namjeri neki razbojnik,

ubojica, sumnjivac ili kakav

zlotvorni svat, a to bude

dojavljeno Vladi.

Neka ga Vlada otpravi ili u takvoj

prigodi postupi kako joj se bude vidjelo

pravičnije.

Novigradski

statut

Šesta knjiga

Glava 13.

Ubije li tko osobu bilo kojeg

položaja u Novigradu ili kotaru

i bude uhićen.

Muškarcima neka se odsiječe glava od

trupa, a žene neka budu spaljene.

KRAĐA

Labinski statut Prva knjiga

Članak 16.

Ako muškarac ili žena budu

krali u Labinskom kaštelu.

Mora platiti dvostruki iznos vlasniku,

akvilejskoj crkvi i Labinskoj komuni;

pored toga 5 lira Komuni ili 25 lira ako

se radi o krađi u vrijednosti više od 10

lira.

Ako spomenuti lopov ne plati kaznu:

ako se radi o krađi manjoj od 20 solada

bit će bičevan po Labinu i prognan.

Za krađu od 20 solada do 10 lira-

odsijeca mu se noga, krađa više od 10

lira- obješen za vrat (muškarci),

spaljivanje na lomači (žene).

U slučaju bijega: prognan.

Vodnjanski

statut

Četvrta knjiga

Glava 24.

Ukrade li netko tuđe stvari. Ovisno o vrijednosti ukradenog kazne su

stajanje na jedan dan uz stup srama,

neka ga se išiba, neka ga se išiba i utisne

mu se u čelo užareni pečat, neka mu se

iskopa desno oko, neka mu se odsiječe

desna ruka, za krađu iznad 60 libara

neka ga se objesi na vješalima tako da

umre.

Pulski statut

Četvrta

knjiga,

Glava 3.

Počini li netko stariji od 14

godina krađu.

Od 40 solada malih neka pulskoj Općini

plati 5 libara malih globe, ukradeno

neka vrati s udvostručenjem.

Od 40 solada malih do 10 libara malih

neka plati 20 libara malih i ukradeno

vrati s udvostručenjem.

Ako ne plati kaznu neka ga se šiba kroz

grad i neka bude kažnjen po slobodnoj

odluci Vlade.

Novigradski

statut

Šesta knjiga

Glava 18.

Počini li netko krađu. Ovisno o vrijednosti ukradenog (od 20

solada do više od 60 libara) kazne su:

šibanje, obilježavanje užarenim

pečatom, vađenje oka, odsijecanje ruke,

vješanje.

Za žene su kazne odsijecanje nosa, usne,

oba uha, jezika i spaljivanje.

17

LAŽNO SVJEDOČENJE

Labinski statut Knjiga prva

Glava 34.

Ako se muškarac ili žena usude

lažno priseći ili lažno

svjedočiti.

Neka bude okrunjen papirnatom trakom

na kojoj je zapisana lažna prisega i neka

bude svezanih ruku na leđima postavljen

na trg od jutra do Večernje. Neka plati

10 lira i bude zatočen u zatvoru dok ne

plati kaznu.

Neka to bude objavljeno po cijelom

gradu, a dotičnog se više neće smatrati

osobom dobrog glasa, biti će lišen svih

časti i mogućnosti svjedočenja i

njegovoj se riječi više neće vjerovati.

U slučaju bijega neka bude prognan.

Vodnjanski

statut

Četvrta knjiga

Glava 5.

Prisegne li netko lažno u

građanskom postupku.

Onaj tko prijevarno pokuša

predlagati lažne svjedoke.

Neka mu se odsiječe jezik i neka

zauvijek ostane beščastan.

Neka Općini plati 25 libara malih

denara, a ako ne može platit neka bude

tjelesno kažnjen kao gore rečeno.

Novigradski

statut

Šesta knjiga

Glava 19.

Ako se utvrdi da je osoba

dovedena za svjedoka

krivokletnik.

Mora platiti 10 libara malih denara te će

na javnome zboru biti proglašena za

krivokletnika i više nikada ne može biti

svjedok.

KRIVOTVORENJE

NOVACA

Labinski statut Prva knjiga

Glava 27.

Ako bi netko kovao ili dao

kovati, ili trošio krivotvoreni

novac.

Neka bude svezan sa spomenutim

novcem oko vrata i spaljen do smrti dok

se njegovo tijelo ne pretvori u pepeo.

U slučaju bijega neka bude prognan i

neka mu bude zaplijenjena imovina.

Ako je vlasnik kuće u kojoj je kovan

spomenuti novac znao i nije prijavio,

neka kuća bude zaplijenjena u korist

Labinske komune ili srušena do temelja.

Novigradski

statut

Šesta knjiga

Glava 20.

Ako netko u Novigradu ili

kotaru bude krivotvorio novac.

Ako bude obrezivao dobar

novac.

Neka bude spaljen.

Odsijecanje desne ruke i neka mu se

iskopa desno oko, trajno izgnan.

KOCKANJE

18

Vodnjanski

statut

Četvrta knjiga

Glava 40.

Neka se nijedna osoba ne usudi

igrati nijednu igru kockama ili

kartama za novac na drugim

mjestima osim pod lođom

Vodnjanske općine.

Plaćanje globe od 5 libara malih denara

koju treba podijeliti s dojavnikom.

Pulski statut Četvrta

knjiga,

Glava 15.

Neka se nitko ne usudi igrati na

sreću osim kod Općinske

Palače uz dopuštenje

Gospodina Kneza.

Bude li itko igrao sa lažnim

kartama .

Ako se tko god zatekne s

lažnim igraćim kartama uza se.

Kazna od 40 solada malog novca za igru

danju, a za igru noću kazna od stotinu

solada malog novca po igraču.

(ista kazna je i za kućevlasnika za igru).

Neka Općini plati 10 libara malih globe i

neka vrati tako stečenu dobit, a ne plati

li kazne isti dan, neka se kazni šibanjem

ili stavi na stup srama i ostane na stupu

dok htjedne Vlada.

Kazna od 40 solada malog novca.

(Od kazna u novcu neka pola pripadne

Općini, a druga polovica prijavitelju.)

VRIJEĐANJE RIJEČIMA

Vodnjanski

statut

Četvrta

knjiga,

Glava 6.

Kaže li netko drugome uvredu

ili slične stvari u namjeri da

uvrijedi.

Dužan je pred vodnjanskom upravom i

pukom poreći to što je rekao i platiti

Općini 5 libara malih denara.

Pulski statut Četvrta

knjiga,

Glava 1.

Izreče li netko uvredljive riječi

pred Vladom grada Pule.

Izreče li netko uvredljive riječi

drugdje.

Dužan je platiti 40 solada malih u korist

pulske Općine.

Dužan je platiti 20 solada malih.

Novigradski

statut

Šesta knjiga,

Glava 3.

Kaže li tko drugome laku

uvredu.

Kaže li tko drugome tešku

uvredu.

Neka plati kaznu od 10 solada.

Neka plati kaznu od 20 solada.

LAŽNE ISPRAVE

Vodnjanski

statut

Četvrta knjiga

Glava 2.

Glava 3.

Glava 4.

Napiše li neki bilježnik

prijevarno lažnu ispravu ili je

drugačije iskvari Svaka osoba

koja dade izradili lažnu ispravu

Podastre li tko prijevarno na

sudu lažnu ispravu.

Neka mu se odsiječe desna ruka i neka

bude zauvijek beščastan Neka Općini

plati 25 libara malih denara, a ne

uzmogne li platiti, neka ga se išiba

naokolo po Vodnjanskom kaštelu.