Korištenje voda

Hrvatske vode VGO Osijek

Služba korištenja voda

Davor Haničar, dipl. ing. građ.

Zakon o vodama (“Narodne novine” 153/09.)

Zakon o financiranju vodnog gospodarstva(“Narodne novine” 153/09.)

Usklađeni s EU legislativom

Zakonski okvir

Ciljevi upravljanja vodama

osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva,

osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe,

zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i

postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

Načela upravljanja vodama Voda nije komercijalni proizvod, nego je naslijeđe koje treba čuvati,

štititi i mudro i racionalno koristiti Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu

održivog razvitka Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama Za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja, kao i za

svako pogoršanje stanja voda, plaća se naknada razmjerno koristi odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene (»onečišćivač plaća«, odnosno »korisnik plaća«)

Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama, hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije

Upravljanje vodama koje ima prekogranični utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim državama

Vodne građevine

regulacijske i zaštitne vodne građevine komunalne vodne građevine:

građevine za javnu vodoopskrbu građevine za javnu odvodnju

građevine za melioracije: građevine za melioracijsku odvodnju građevine za navodnjavanje mješovite melioracijske građevine

građevine za proizvodnju električne energije građevine za unutarnju plovidbu

Građevine za javnu vodoopskrbu

akumulacije vodozahvati

(zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža

Građevine za navodnjavanje

akumulacijske i druge zahvatne građevine, razvodna mreža i druge građevine pripadajuće ovim građevinama

Građevine za proizvodnju električne energije

brane, akumulacije, dovodni i odvodni kanali, tuneli i druge građevine, uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama

Korištenjem voda smatra se :

Zahvaćanje površinskih i podzemnih voda, uključujući izvorske, mineralne, termalne i termomineralne vode za različite namjene

Korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i pogonske namjene

Korištenje voda za uzgoj riba i drugih vodenih organizama Korištenje voda za splavarenje, uključujući i rafting, vožnju

kanuima i drugim sličnim plovilima Korištenje voda za plovidbu Korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge namjene Korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata

na vodama

Opće korištenje voda

Zahvaćanje površinske i podzemne vode iz prvoga vodonosnoga sloja do 10 m dubine i to za: piće, kuhanje, grijanje, održavanje čistoće, sanitarne i druge potrebe u kućanstvu i

Korištenje površinskih voda za kupanje, sport i rekreaciju i druge slične namjene.

Za svako korištenje voda koje prelazi opseg općeg korištenja voda, odnosno slobodnog korištenja voda, potreban je ugovor o koncesiji ili vodopravna dozvola za korištenje voda

Koncesije za korištenje voda

Korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije, Korištenje vodne snage za pogon uređaja, osim proizvodnje električne

energije, Zahvaćanje voda radi korištenja za tehnološke i slične potrebe, Zahvaćanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, Zahvaćanje voda za navodnjavanje za različite namjene, Korištenje voda za splavarenje, uključujući i korištenje voda za rafting, vožnju

kanuima i drugim sličnim plovilima, Korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na unutarnjima

vodama radi obavljanja ugostiteljske ili druge gospodarske djelatnosti, Zahvaćanje izvorskih, mineralnih i termomineralnih voda radi stavljanja na

tržište u izvornom obliku ili u prerađenom obliku, u bocama ili drugoj ambalaži Korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama

pogodnih za gospodarski uzgoj.

Stanje korištenja vodaVodoopskrba

Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 80% (2006.), što znači da se iz javne vodoopskrbe može opskrbljivati oko 3,62 milijuna stanovnika,

Opskrbljenosti vodom u zadnjih 20 godina povećana je za oko 17 %, Prosječna specifična potrošnja vode u kućanstvima iznosi 135 l/st./dan (2006.),

a kreće se u rasponu od 113 do 149 l/st./dan, Prosječan gubitak vode u javnim vodoopskrbnim sustavima iznosi 40% (2006.), Podzemna voda čini oko 90% svih zahvaćenih količina voda, dok preostali dio

čini zahvaćanje površinskih voda iz vodotoka i višenamjenskih akumulacija, Na jadranskom slivu vode iz krškog podzemlja većinom se rabe za javnu

vodoopskrbu bez prerade, samo uz obveznu dezinfekciju, dok se površinske vode uglavnom kondicioniraju,

Na crnomorskome slivu pri zahvaćanju podzemne vode najčešće se kondicioniranjem smanjuje sadržaj željeza, mangana, amonijaka i arsena.

Stanje korištenja vodaVodoopskrba

Priključenost na sustave javne vodoopskrbe

Stanje korištenja vodaVodoopskrba

Područja opskrbljenosti na sustave javne vodoopskrbe

Stanje korištenja vodaVodoopskrba

Ukupno isporučene količine vode

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

300.000.000

350.000.000

400.000.000

450.000.000

2006. g.

m3 KUĆANSTVA

INDUSTRIJA

UKUPNO

Stanje korištenja vodaVodoopskrba

Obnovljive zalihe podzemne vode

Strateške odredniceVodoopskrba

Povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva na 85 - 90%. Reorganizacija i optimalizacija (okrupnjavanje) komunalnih društava

koja se bave javnom vodoopskrbom. Uključivanje u regionalne sustave s mogućnošću dopreme vode iz više smjerova.

Uvođenje ekonomske cijene vode uz poštivanje temeljnog načela “potrošač plaća” biti će postupno do 2015. godine. Postupnim uvođenjem ekonomske cijene vode, također se očekuje i racionalizacija potrošnje.

Smanjenje gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na prihvatljive vrijednosti (15 - 20%).

Osiguranje dovoljnih količina vode odgovarajuće kakvoće. Povećanje sigurnosti zahvata vode za javnu vodoopskrbu.

Strateške odrednice Vodoopskrba

Strateške rezerve podzemnih voda

Stanje korištenja voda Proizvodnja električne energije

Hidroenergetski objekti i postrojenja, u pravilu, imaju višenamjenski karakter sa širim društvenim i vodnogospodarskim značenjem (zaštita od poplava, osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja električne energije, osiguranje vode za navodnjavanje, regulacija režima malih voda, šport i rekreacija i drugo),

Prosječna godišnja proizvodnja energije iznosi oko 6,1 TWh, Nakon izgradnje HE Dubrava i HE Đale godine 1989. nisu se u Hrvatskoj više

gradile veće hidroelektrane, Izgrađena akumulacijska jezera imaju ukupni volumen od 954,7 milijuna m3,

od čega je 17% na crnomorskome slivu i 83% na jadranskome slivu.

Stanje korištenja voda Navodnjavanje

2007. navodnjavalo se oko 15.000 ha poljoprivrednih površina (<2%). Vode za navodnjavanje zahvaćaju se iz rijeka i jezera, a rasprostranjeno je i

nekontrolirano zahvaćanje podzemnih voda. Procjenjuje se da se za postojeće navodnjavanje ukupno, zajedno s gubitcima

vode, godišnje iskoristi oko 15.000.000 – 20.000.000 m3 vode.

Stanje korištenja voda Uzgoj slatkovodnih riba

Na toplovodnim (šaranskim) ribnjacima bilježi se smanjenje broja i površine aktivnih ribnjaka, smanjenje proizvodnje, te smanjenje prinosa po hektaru proizvodne površine.

Ukupne površine u godini 2006. iznosile su oko 9.931 ha. Hladnovodni (pastrvski) ribnjaci ostvaruju porast proizvodnje i povećanje broja

uzgajivača. Na području crnomorskog sliva ribnjaci su i važna staništa biljnih i životinjskih

vrsta, a posebno zaštićenih vrsta ptica.

Stanje korištenja voda Unutarnji vodni putovi

Ovisno o značenju i položaju vodni su putovi razvrstani kao međunarodni, međudržavni i državni.

U godini 2006. u lukama unutarnjih voda prekrcano je ukupno oko 1.697.000 t robe, a prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima iznosio je oko 400.000 t.

Rijeka Dunav u Hrvatskoj je u svojoj cijeloj duljini od 138 km međunarodni vodni put.

Rijeka Drava je međunarodni vodni put od ušća do Belišća (70 rkm), a nastavno do 198 rkm je međudržavni vodni put između Republike Mađarske i Republike Hrvatske.

Međudržavni režim plovidbe vrijedi na: Savi od Račinovaca do Siska u duljini od 376 km, rijeci Kupi u dužini od 6 km i rijeci Uni u dužini od 15 km.

Stanje korištenja voda Geotermalne i mineralne vode

Najznačajniji je geotermalni potencijal u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na prostoru Panonskog bazena.

Geotermalna se voda uglavnom koristi s izvora i iz plitkih bušotina, a malokad iz dubokih bušotina.

Za potrebe korištenja geotermalnih i mineralnih voda izdano je 19 koncesija (2007.) za različite namjene uz maksimalnu godišnju potrošnju od 8.560.000 m3.

Stanje korištenja voda Voda za prodaju na tržištu

U velikom je porastu korištenje pitke vode visoke kakvoće koja se zahvaća radi prodaje prirodne izvorske vode na tržištu.

U Hrvatskoj postoje više područja (Lika, Dalmacija, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Banovina i druga) s izvorištima kvalitetne vode, koja se mogu iskoristiti radi prodaje prirodne izvorske vode na tržištu.

Sklopljen je 31 ugovor o koncesiji za zahvaćanje pitke vode radi prodaje na tržištu, ukupnoga godišnjeg kapaciteta 860.000 m3, što je zanemariva količina u odnosu na 401.000.000 m3 isporučene vode kućanstvima i dijelu gospodarstva putem sustava javne vodoopskrbe.

Građevine za javnu vodoopskrbu

akumulacije vodozahvati

(zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža

Akumulacija (Butoniga)

Kaptaža (Vukovar)

Zdenac

Zdenac (Darda)

Prerada vode

Prerada vode (Vodovod Osijek)

Vodotoranj (Našice)

Navodnjavanjenasuta pregrada Opatovac

Navodnjavanjeakumulacija Opatovac

Hvala na pažnji !