Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
0
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA KUPARI I
Radna grupa: dr. sc. Ambroz Tudor, dr. sc. Antun Baće, Kristina Zloušić Idjaković dipl. ing. arh., Marta Perkić dipl. arheolog, Sanja Radović dipl. ing. arh., dr. sc. Viki Jakaša Borić, dr. sc. Tatjana Lolić, Tomislav Petrinec dipl. ing. arh.
Ministarstvo kulture, prosinac 2019.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
1
SADRŽAJ:
1.UVOD…………………………………………………………………………………………... 2
1. Ciljevi izrade konzervatorske podloge, pristup...................................................... 3
2. Obuhvat plana, obveze iz planova višeg reda, obvezujući dokumenti.................. 4
3. Analiza do sada izrađene konzervatorske dokumentacije.................................... 4
4. Stanje administrativne (pravne) zaštite kulturne baštine....................................... 5
2.POVIJESNI PREGLED I PROSTORNI RAZVOJ........................................................... 5
1. Topografski smještaj i karakteristike..................................................................... 5
2. Porijeklo naziva..................................................................................................... 5
3. Prapovijest……….................................................................................................. 5
4. Antika..................................................................................................................... 6
5. Srednji vijek……………......................................................................................... 6
6. Dubrovačka Republika.......................................................................................... 7
7. Razdoblje nakon pada Dubrovačke Republike..................................................... 7
8. Razvoj turizma do Drugog svjetskog rata.............................................................. 10
9. Turistička izgradnja u uvali Kupari do Drugog svjetskog rata................................ 11
10. Razvoj turizma nakon Drugog svjetskog rata........................................................ 14
11. Projekti Davida Fincija........................................................................................... 14
POPIS LITERATURE I IZVORI......................................................................................... 16
3. ANALIZA I VALORIZACIJA KULTURNE BAŠTINE...................................................... 20
1. STAMBENO-GOSPODARSKI SKLOPOVI ZA PROIZVODNJU OPEKE………... 21
2. PARNA TVORNICA KERAMIČKIH PROIZVODA………………………………….. 24
3. HOTEL GRAND………………………………………………………………………… 26
4. HOTEL GORIČINA I (HOTEL GORICA)…………………………………………….. 43
5. HOTEL PELEGRIN…………………………………………………………………….. 49
6. HOTEL KUPARI.................................................................................................... 56
7. HOTEL GORIČINA II............................................................................................. 60
POPIS LITERATURE I IZVORI......................................................................................... 65
4. OCJENA STANJA OČUVANOSTI KULTURNE BAŠTINE........................................... 66
5. PRIJEDLOG KONZERVATORSKIH SMJERNICA 66
6. ZAKLJUČAK................................................................................................................. 66
7. GRAFIČKI PRILOZI...................................................................................................... 66
PRILOG 1 KULTURNO-POVIJESNE ARHITEKTONSKE SASTAVNICE PROSTORA... 67
PRILOG 2 VALORIZACIJA............................................................................................... 68
PRILOG 3 SMJERNICE.................................................................................................... 69
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
2
1. UVOD
1.1. Ciljevi izrade konzervatorske podloge, pristup
Konzervatorska podloga za Urbanistički plan uređenja Kupari I, propisano čl. 56. Zakona o zaštiti
i očuvanju kulturnih dobara, (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN
61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13,NN 152/14, 44/17 i 90/18), izrađuje se s ciljem cjelovite
prostorno-arhitektonske analize i valorizacije svih sastavnica kulturne baštine na području
obuhvata plana te definiranja konzervatorskih smjernica za rehabilitaciju područja s preporukom
za zaštitu svih utvrđenih vrijednosti budućim načinom korištenja i uređenja.
Temeljem poziva, vezano za Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja Kupari I, dostavljen je
zahtjev Konzervatorskog odjela u Dubrovniku (KLASA:612-08/18-10/0498, URBROJ: 532-04-02-
17/10-18-2, 30. listopada 2018.) za izradom konzervatorske podloge.
Na području obuhvata plana evidentiran je kontinuitet naseljavanja od brončanog doba, a oblici
korištenja prostora kroz povijest su raznovrsni i višeslojni. Glavno obilježje područja je gotovo
stoljeće izgradnje turističko-ugostiteljske namjene započete 20-ih godina 20. stoljeća izgradnjom
Hotela Grand na mjestu nekadašnje Parne tvornice keramičkih proizvoda, potom promjena
vlasničke strukture i transformacija područja u vojno odmaralište te u sklopu toga izgradnja još
četiri hotelske zgrade tijekom 60-ih, 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, poznato kao turističko-
ugostiteljski kompleks Kupari.
Pristup izradi stručne podloge temelji se na poznavanju pravnog okvira i obaveza, sintezi svih
dosadašnjih spoznaja o području obuhvata, istraživanju arhivske građe, publikacija, nacrtne i
tehničke dokumentacije, fotodokumentacije i dr. Uključuje provedbu terenskih istraživanja i
sagledavanja prostora s aspekta evidentne, povijesne, estetske i društvene vrijednosti cjeline i
pojedinačne izgradnje i lokaliteta.
1.2. Obuhvat plana, obveze iz planova višeg reda, obvezujući dokumenti
Izrada urbanističkog plana uređenja za funkcionalnu cjelinu s pripadajućim akvatorijem,
izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske-ugostiteljsko-turističke namjene
Kupari I, površine 14 ha, određena je Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije
(Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik, srpnja 2016.
„Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 6/03., 3/05.-uskl., 3/06*,7/10., 4/12.-
isp., 9/13. i 2/15.-uskl. i 7/16.); * - Presuda Visokog upravnog suda RH Broj: Usoz-96/2012-8 od
28.11.2014., „Narodne novine“, broj 10/15. od 28.1.2015.)
Plan navodi evidentiranu baštinu (povijesne cjeline, arheološke lokalitete kopnene i podvodne,
kulturni krajolik) i propisuje valorizaciju i razradu kroz planske dokumente nižih redova. Uz mjere
zaštite Plan propisuje nove smještajne građevine i prateće sadržaje (otvoreni športski,
rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) da budu, uz mjere poboljšanja komunalne
infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s
obilježjem prirodnog krajolika,
Izrada i obuhvat Urbanističkog plana uređenja Kupari I definirana je Prostornim planom uređenja
Općine Župa dubrovačka („Službeni glasnik Općine Župa dubrovačka“, 06/08., 08/12., 07/13.,
09/17., 11/17. – pročišćeni tekst, 02/18.-isp.). Prostorni plan Općine Župa dubrovačka propisuje
da se u zonama neposredne okoline povijesnih ambijentalnih cjelina (ruralnih/poluurbanih)
označenim na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, može
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
3
graditi na temelju prethodno provedenih arheoloških istraživanja. Između ostalog Plan navodi da
je u tu svrhu potrebno valorizirati: urbanistički (funkcionalno-oblikovno) povijesne cjeline iz raznih
razdoblja i ocijeniti prevladavajući stil; potom sve “stilove” u oblikovanju naselja i način njihove
dopune koji su tijekom vremena uklonjeni; revalorizirati sve hotelske cjeline i način njihovog
oblikovnog tretmana i to elemente fizičke strukture i namjenu kontaktne zone u odnosu more -
kopno.
Prema PPUO Župa Dubrovačka područje obuhvata UPU Kupari I čine zasebne cjeline: (T1-hotel)
– postojeće: podcjelina ex. ''Pelegrin'', podcjelina ex. ''Grand'', podcjelina ex. ''Goričina'', a koje su
složene građevine ugostiteljsko-turističke namjene iz kategorije hoteli; zona izdvojenog
građevinskog područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene ''Kupari'' (R2-vodeni sportovi
i rekreacija, R6-kupališne zone); podcjelina ''luka otvorena za javni promet lokalnog značaja''
Planom su definirane namjene površina (na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena
površina, u mjerilu 1:2000) s razgraničenim zonama različitih namjena: ugostiteljsko-turistička
namjena (T), hotel (T1), sportsko-rekreacijska namjena (R), vodeni sportovi i rekreacija (R2),
kupališne zone (R6), zaštitne zelene površine (Z) i površine infrastrukturnih sustava.
Prilog 1. Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja Kupari I (Preuzeto iz PPUO Župa dubrovačka)
Uz važeću prostorno-plansku dokumentaciju višeg reda, postoji niz obvezujućih dokumenata
nastalih u razdoblju od 2013. do 2019. g. vezano za projekt Kupari I i UPU Kupari I:
- Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Općine Župa dubrovačka o utvrđivanju uvjeta i
obveza za realizaciju projekta Kupari I (KLASA: 940-01/13-003/1920, studeni 2015.).
- Suglasnost Ministarstva kulture iz rujna 2015. godine na Prijedlog odluke o davanju
suglasnosti na Prijedlog sporazuma o utvrđivanju uvjeta i obveza za realizaciju projekta
Kupari I. s korekcijom konačnog teksta Prijedloga koja je usvojena i glasi: Republika
Hrvatska će osigurati dobivanje uvjeta zaštite i očuvanja nadležnog Konzervatorskog
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
4
odjela Ministarstva u postupku pripreme dokumentacije kao i konkretnih zahvata za
obnovu Hotela Grand, posebno u dijelovima koji se odnose na pročelje, krovište, ulazni
vestibul te polukružnu peć kao i u postupku izrade dokumentacije za predviđenu gradnju
aneksa hotela srušenog 70-ih godina prošlog stoljeća.
- Ugovor o realizaciji projekta Kupari I između Državnog ureda za upravljanje državnom
imovinom i Općine Župa dubrovačka (KLASA 940-06/15-007/0739 iz ožujka 2016.)
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Kupari I, Službeni glasnik Općine Župa
dubrovačka iz 2016.
- Zahtjev Konzervatorskog odjela u Dubrovniku za izradom konzervatorske dokumentacije
za područje obuhvata UPU Kupari I (KLASA: 612-08/16-10/0382, URBROJ: 532-04-02-
17/9-16-02, 27. rujna 2016.)
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Kupari I, Službeni glasnik Općine Župa
dubrovačka, 27/2018.
- Zahtjev Konzervatorskog odjela u Dubrovniku za izradom Konzervatorske podloge za
područje obuhvata UPU Kupari I (KLASA: 612-08/18-10/0498, URBROJ: 532-04-02-
17/10-18-2, 30. listopada 2018.)
1.3. Analiza do sada izrađene konzervatorske dokumentacije
Jedno od polazišta za izradu konzervatorske podloge predstavlja dokumentacija Konzervatorskog
odjela u Dubrovniku koja se odnosi na arheološku topografiju područja Župe dubrovačke,
valorizaciju Hotela Grand u okviru prijedloga upisa u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske, dokument Preliminarna tehnička procjena Hotela Grand te dokumentacija Odjela
izrađena za potrebe prostorno planske dokumentacije Dubrovačko neretvanske županije, Općine
Župa dubrovačka, Urbanističkog plana uređenja Srebreno I iz 2010. g. (Izrađivač: IGH d.d., Zavod
za planiranje studije i zaštitu okoliša, Odjel za urbanizam Dubrovnik). Dokumentacijom je detaljno
obrađen povijesni razvoj i kulturno-povijesne značajke prostora općine što uključuje i područje
obuhvata UPU Kupari I. Međutim, detaljna razrada obilježja i vrednovanja prostora s katalogom
zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara područja općine nije bila predmet obrade izvan
obuhvata UPU Srebreno I, stoga je konzervatorska podloga za UPU Kupari I komplementaran
dokument ranije izrađenoj konzervatorskoj dokumentaciji.
1.4 Stanje administrativne (pravne) zaštite kulturne baštine
Na kontaktnom, rubnom području UPU Kupari I u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
upisana je srednjovjekovna Crkva sv. Stjepana zajedno s grobljem s primjercima grobljanske
plastike iz 15-17. stoljeća. Arheološki lokaliteti, kao i stariji dijelovi hotelskog kompleksa su u
statusu evidentirane baštine o čemu postoji interna dokumentacija Konzervatorskog odjela u
Dubrovniku. Uz navedeno, najstariji hotel kompleksa Kupari – Hotel Grand bio je kratko upisan u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Naime, na prijedlog Konzervatorskog odjela u
Dubrovniku, Ministarstvo kulture donosi rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra za Hotel
Grand u travnju 2013. godine. Na rješenje Ministarstva kulture, Agencija za upravljanje državnom
imovinom ulaže žalbu prema čl. 7. Zakona o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara. Povjerenstvo za
žalbe Ministarstva prihvaća žalbu i pobija rješenje o zaštiti Hotela Grand u srpnju 2013. godine.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
5
2. POVIJESNI PREGLED I PROSTORNI RAZVOJ
2.1. Topografski smještaj i karakteristike
Župa dubrovačka predstavlja geografski jasno izdvojenu cjelinu koju čine župski zaljev od rta
Pelegrin do rta Prahivac s priobalnim naseljima Kupari, Srebreno, Mlini, Soline i Plat. Zaljev se
produžuje u polje koje okružuje vapnenačko-dolomitski niz brdskih uzvišenja s karakterističnim
flišnim padinama, klimatski vrlo pogodnim zbog prisojnog položaja. Obala je oblikovana u
vapnencima od rta Pelegrin do uvale Kupari i od uvale Kupari do rta Goričina sedimentima
eocenskog fliša i kvartara. Obala je niska, stjenovita, a na području od rta Pelegrin do uvale Kupari
je antropogeno uređena.
Niska obala pruža se od rta Goričina do rta Kostur, a predstavljena je u nevezanim sedimentima
pijeska, šljunka i blokova. Dio ove obale predstavljen je oblicima fluvijalnih plavina, posebice na
području Kupara i Srebrenog. Pješčane i šljunkovite plaže formiraju se u uvalama Kupari,
Srebreno i Mlini.
Klima u ovom kraju je ugodna blaga, mediteranska. Prostor Župe dubrovačke je pogodan za
zemljoradnju, ponajviše povrtlarstvo, ratarstvo i cvjećarstvo. Ostatak je neobradiva površina,
kamenjara, pašnjaka i makije. Osobitost je i obilje vode. Obradiva zemlja se smanjuje, zbog
stambene izgradnje, te turizma i drugih tercijarnih djelatnosti.
2.2. Porijeklo naziva
U srednjem vijeku Župa se nazivala Brenum (tal. Breno), a od ovog toponima ilirskog podrijetla u
latinskom obliku, izveden je i stari naziv za Srebreno – Subbrenum (Subrenum, 1272.) Uvale u
Srebrenom i Kuparima („portus Cuporum“, 1358.) razdvaja rt Punta („de Srebrno ad puntam“,
1358.). Naziv za Kupare - Cuppi (1317.) ili Coppi (1321.) romanskog je porijekla, a hrvatski oblik
Crijepi, poznat je već od kraja 13. stoljeća („di Creppo“, 1299.). Ovaj naziv odraz je vrlo duge
tradicije proizvodnje crijepa (kupa) i drugih opekarskih proizvoda na području Kupara koja
vjerojatno kontinuira od doba antike ili još starijeg ilirskog razdoblja.
2.3. Prapovijest
Povoljni klimatsko-geografski uvjeti i brojni prirodni resursi, utjecali su na vrlo rano naseljavanje
prostora Župe, što se manifestira velikim brojem prapovijesnih arheoloških lokaliteta.
Najstariji arheološki nalazi potječu iz brončanog i željeznog doba, a odnose se na gradinska
naselja, utvrde i kamene grobne gomile. Ovo razdoblje traje okvirno od 2000. g. pr. Kr. do 1. st.
pr. Kr. odnosno od vremena dominacije ilirskih plemena (područje Župe prema povijesnim
izvorima naseljavaju Plereji i Ardijejci), sve do rimskog osvajanja ovog prostora i uspostave rimske
vlasti. Smještaj Župe između dva povijesna središta - Dubrovnika i Cavtata odredio ju je kao važnu
prometnu poveznicu čijim rubnim područjem teku i dva glavna komunikacijska pravca prema
unutrašnjosti - na zapadu preko prijevoja Ivanica, na istoku iznad Plata prema Glavskoj. Ove
komunikacije osiguravala su dva najvažnija gradinska utvrđena položaja Spilan i Gradac,
međusobno povezana mrežom manjih gradina i utvrda.
U zapadnom dijelu Župe ističu se gradinski položaji na Trapitu i Goričini između kojih je smještena
kuparska uvala. Na zapadnoj strani brda Goričina iznad crkve sv. Stjepana, evidentirani su ostaci
utvrđenog gradinskog naselja koje je sigurno koristilo sve pogodnosti ove zaštićene uvale s
obiljem pitke vode. Na postojanje brončanog ili željeznodobnog naselja upućuju ostaci bedema,
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
6
sačuvanih do visine od 1 m te tragovi nastambi. Naselje na Goričini imalo je vizualnu komunikaciju
sa svim važnijim prapovijesnim naseljima i utvrdama na području Župe, a kontroliralo je i plovni
put kao i pripadajuće luke u Kuparima i Srebrenom.
2.4. Antika
Razdoblje grčke kolonizacije istočnog Jadrana koje započinje u 4 st. pr. Kr., na području Župe
zabilježeno je tek sporadičnim nalazima grčkog novca i uvoznog posuđa, helenističke keramike.
Rimska dominacija započinje u drugoj polovici 2. st. pr. Kr., a uspostavom rimske vlasti ovo
područje ulazi u sastav rimske provincije Ilirik. Glavno uporište rimske vlasti na dubrovačkom
području postaje Epidaurum (Cavtat) koji od utvrđenog ilirskog naselja prerasta u rimsku koloniju
čijem je ageru pripadalo i cjelokupno područje današnje Župe dubrovačke. Ostatke rimskih villa
rustica, naselja i utvrda nalazimo širom Župe: Goričina između Kupara i Srebrenog, Luka
Srebreno, Mlini kod crkve Sv. Ilara, Gradina u Zagrudi, Kostur između Mlina i Plata, te utvrde
Spilan iznad Plata i Gradac kod Grbavca.
Na brdu Trapit evidentiran je ostatak jednog od lokalnih rimskih putova koji je povezivao sva
antička naselja u župskom zaljevu, pa tako i naselje na brdu Goričina s pripadajućim lukama u
Srebrenom i Kuparima. Manje naselje ili vojni stacionar smješteno je istočno od prapovijesnog
naselja neposredno iznad luke Srebreno, a na temelju arheoloških istraživanja 1971. g. trajalo je
od 4. st. pr. Kr. iz kojeg potječu nalazi spomenute helenističke keramike, pa sve do 4. stoljeća.
O korištenju kuparske uvale kao luke svjedoče i ostaci antičkih brodoloma utvrđenih kod rta
Pelegrin i Sv. Petar te se arheološki ostaci mogu očekivati i na kopnenom dijelu na rubnim
dijelovima kuparskog polja. Također, s obzirom na povoljne uvjete za proizvodnju opeka (obilje
vode, kvalitetna zemlja i blizina mora za transport), njene začetke možemo pretpostaviti već u
antičko i predantičko (ilirsko) doba.
Razdoblje kasne antike obilježeno je širenjem kršćanstva, a biskupsko sjedište u 5./6.stoljeću na
dubrovačkom području postaje Epidaur čiju vodeću ulogu raspadom rimske države postupno
preuzima Dubrovnik.
2.5. Srednji vijek
U dubrovačkom zaleđu se tijekom 8. st. formiraju nove slavenske zemlje tzv. sklavinije – na
zapadu Zahumlje, a na istoku Travunija. Župa čini sastavni dio dubrovačkog izvangradskog
teritorija – Astareje koju Dubrovčani kao baštinici antičkog Epidaura smatraju svojom baštinom –
djedinom. Ranosrednjovjekovno razdoblje obilježava snažan uspon dubrovačke komune koja
postupno prerasta u Republiku, a što se iščitava među ostalim i u intenzivnoj graditeljskoj
djelatnosti, posebno sakralnom graditeljstvu. Iako na području Župe nije sačuvana nijedna
ranosrednjovjekovna crkva u izvornom obliku, njihovu starost potvrđuju ulomci kamenog
namještaja s pleternom ornamentikom od kojih se kao najljepši primjerak ističe zabat oltarne
pregrade iz dominikanske crkve sv. Vićenca u Čelopecima koji je prihvaćen kao zaštitni znak u
vizualnom identitetu Župe dubrovačke. Po vrijednim arheološkim nalazima (srebrni bizantski
novac 10. st., ulomak tegule s glagoljskim natpisom iz 11. st.) ističe se i lokalitet sv. Đurđe sa
srednjovjekovnim grobljem između Petrače i Buića.
Posebno je bogato zastupljena sakralna baština gotičkog i renesansnog razdoblja sa specifičnom
kulturom pokapanja pod stećcima koji su u dubrovačkom kraju posebno često zastupljeni na
području Konavala, Župe i Dubrovačkog primorja. Među takve lokalitete spada i crkva sv. Stjepana
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
7
u Kuparima koja se najranije spominje u izvorima 1279. g., ali se pretpostavlja njena puno veća
starost. Oko crkve je djelomično sačuvano srednjovjekovno groblje s nadgrobnim pločama –
stećcima. Upravo ovo razdoblje od 14. do 16. st. je vrijeme najvećeg gospodarskog uzleta kada
je uslijed pojačane graditeljske djelatnosti rasla i potražnja za građevinskim materijalom, između
ostalog i opekama. Ovo potvrđuju brojni arhivski podaci iz kojih je razvidno da je već u 14.stoljeću
na području Kupara radilo barem 12 peći za sušenje crijepa i opeke te da se proizvodnja tijekom
14. i 15. stoljeća neprestano povećavala. Peći za sušenje opeka „kuparice“ bile su u privatnom
vlasništvu, ali su dubrovačke vlasti strogo kontrolirale distribuciju i izvoz.
2.6. Dubrovačka Republika
Za Republiku je Župa, kao prva crta obrane prema zaleđu, imala i strateški značaj. Obrani Župe
pridonosile su i privatne utvrde - kašteli raspoređeni na strateškim mjestima, poput castrum Marini
de Mence, na današnjem Brgatu Donjem. Tijekom druge polovice 14. stoljeća ove se utvrde ruše
kako ne posluže neprijateljima kao vojna uporišta.
Glavni predstavnik dubrovačke uprave bio je Župski knez, koji se spominje još od 13. stoljeća.
Početkom 14. stoljeća kneza bira Veliko vijeće na godinu dana, a od 1367. godine na šest mjeseci,
no nakon te godine nisu se redovito birali knezovi. Zbog toga je Malo vijeće biralo potknezove,
jednoga za Župu i Šumet, drugoga za Rijeku i Zaton. U drugoj polovici 16. stoljeća Senat odlučuje
obnoviti knežiju u Župi (contrada, comitatus Breni). Kneževo sjedište bilo je u Mandaljeni, a kasnije
je premješteno u Čibaču Donju. Knežija se dijelila na kaznačine, kojima je na čelu stajao kaznac
iz reda domaćih ljudi. Nazivi kaznačina, njihov broj i teritorijalni opseg tijekom vremena se donekle
mijenjao. Župa dubrovačka bila je podijeljena na kaznačine Čibaču, Čelopeke, Petraču, Brašinu,
Zavrelje, Soline, Plat, Brgat Gornji, Brgat Donji, Buiće, Makoše, Martinoviće i Grbavac. Ovakav
upravni ustroj duboko se ukorijenio, te se odražava se i u administrativnim podjelama nakon
ugasnuća Republike.
Blaga klima, plodno tlo i povoljne hidrološke prilike Župe bili su pogodni za razvoj poljoprivredne
kulture. Najveći dio obradivog tla u Župi, kao uostalom i na čitavom teritoriju Republike, pripadao
je vlasteli. Pored njih, no u mnogo manjoj mjeri, bila su imanja građana i crkve. Serafin Razzi u
16. stoljeću piše da je Župa puna gospodskih kuća dubrovačkih građana, koje dijeli na vlastelu i
pučane. Nikola Nalješković, upoređujući perivoj svog ljetnikovca u Župi s Kirovim, piše da ga
„možda nadmašuje svojim pogledom u okolicu, lijepim vidikom koji ga čini ljupkim ...“ Za razliku
od drugih dijelova dubrovačke Astareje, Lapada, Gruža, Rijeke dubrovačke i Zatona, renesansni
ladanjsko-gospodarski sklopovi Župe u većoj su mjeri koncentrirani u unutrašnjosti, no uz njene
obale. U Kuparima su se nalazili sklopovi obitelji Giorgi (kasnije Račić), Pozza, Menze, u
Srebrenom obitelji Bona (kasnije Ghetaldi, Milić, Madeško). Tijekom 18. stoljeća uz obalu uvale
Srebreno nastaju stambeno – gospodarski sklopovi dubrovačkih pučana, antunina i lazarina,
obitelji Turčinović, Čingrija i Trojani, koji u skromnijem mjerilu podražavaju raniju renesansnu
ladanjsku izgradnju.
2.7. Razdoblje nakon pada Dubrovačke Republike
Rat 1806. godine, između Napoleonove vojske i ruskih i crnogorskih trupa, na dubrovačkom
području je osim ljudskih žrtava, prouzročio i veliku materijalnu štetu na imovini dubrovačkih
građana. Očuvani popis štete za Župsku knežiju, koji je sastavilo francusko Povjerenstvo za
likvidaciju, zorno prikazuje razmjere stradanja, ali donosi i vrijedne podatke za proučavanje
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
8
strukture stanovništva i vlasničkih odnosa na zalazu Republike. Od 766 kuća spaljeno je 188, a
najveću štetu pretrpjela su naselja na liniji kretanja napadača: Plat, Soline, Zavrelje, Mlini i Kupari.
Nakon ukidanja Dubrovačke Republike, vjekovnog grada-države, 1808. godine, dolazi razdoblje
kratkotrajne francuske uprave, do 1814. godine, a zatim i dugotrajno razdoblje austro-ugarske
uprave od 1815. do 1918. godine. Ratna stradanja 1806. godine ostavila su dubok trag, a
oporavak je dodatno usporen naglom transformacijom višestoljetnog društvenog ustroja i novim
političkim okolnostima. O tome svjedoči i prva katastarska karta iz 1837. godine, na kojoj su još
uvijek brojne zgrade označene kao ruševine, a neke su kao takve zabilježene i na ranim
fotografijama Župe s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće.
U Kuparima, odnosno u uvali podno naselja, Knjiga zgrada u Arhivu mapa i karata u Splitu iz 1837.
godine donosi zanimljivu i jedinstvenu situaciju koja svjedoči o dugotrajnoj tradiciji izrade
opekarskih proizvoda na tom području.
Na jugoistočnom dijelu uvale nalazi se sklop organiziran oko manjeg trga, Piazzale, kako je na
mapi označen, koji se sastoji od peći za cigle na istočnom rubu (61), dva magazina na južnom
dijelu (60, 62) te kuće za stanovanje s jednim magazinom na sjevernom dijelu koji je glavnim
pročeljem okrenut prema vrtu na sjeveru (63). Nedaleko kuće za stanovanje je veća ruševina (64).
Vlasnici su nasljednici Petra Papija iz Brašine.
U izvorniku je navedeno sljedeće:
60. Papi Pietro, ——-, eredi, Brasina, Magazzeno, 19 cq (clafteri quadrati)
61. Papi Pietro, ——-, eredi, Brasina,.Fabbrica di mattoni con due scale 24 cq
62. Papi Pietro, ——-, eredi, Brasina, Magazzeno, 56 cq
63. Papi Pietro, ——-, eredi, Brasina, Casa di abitazione ad 1 piano con magazzino, 31 cq
64. Papi Pietro, ——-, eredi, Brasina, Rovina, 89 cq
Sličan proizvodni sklop nalazi se nešto zapadnije, a vlasništvo je Marije Turčinović, udovice
Nikole. Ovaj je sklop oblikovan u L-tlocrtu s peći za ciglu na sjevernom rubu (66) te dvije ruševine
magazina koje se pružaju prema jugu (67, 68). S istočne strane također oblikuju manipulativno
dvorište koje se u reambulaciji 1887. godine definira kao zasebna katastarska čestica (958/3). U
izvorniku je navedeno:
66. Turcinouich Maria, vedova Nicolo, Brasina, Fabbrica di mattoni, 22cq
67. Turcinouich Maria, vedova Nicolo, Brasina, Rovina di magazzeno, 21cq
68. Turcinouich Maria, vedova Nicolo, Brasina, Rovina di magazzino, 31 cq
Sjeveroistočno od navedenih sklopova stoji osamljena najveća peć u uvali koja je vlasništvo
Šimuna Sarinovića, 65.Sarinouich Simeone, —, Pietro, Sarseglie, Fabbrica di mattoni in Rovina,
23 cq.
Na zapadnoj obali rječice u uvali stoji ruševina kojoj je vlasnik Antun Kerša iz Dubrovnika, 119.
Chersa Antonio, Ragusa, Rovina, 17cq., dok reambulacija is 1887. godine donosi zgradu
označenu brojem 66/1 o kojoj nije ništa poznato jer ta dokumentacija nije sačuvana.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
9
Prilog 1: Dio uvale Kupari 1837. godina Državni arhiv u Splitu – Arhiv mapa i karata za Istru i Dalmaciju,
Katastarska općina Brašina,
Zanimljivo je napomenuti da se na reambulaciji javlja još nekoliko okruglih tvorbi što moguće
upućuje na zaključak da je između 1837. i 1878. godine podignuto još peći.
Parna tvornica keramičkih proizvoda, koju su 1889. godine u Kuparima osnovali Bernard Henrikov
Caboga i Niko Srinčić, predstavljala je najznačajniji industrijski kompleks svog vremena na širem
Dubrovačkom području. Parna ciglana krajem 19. i početkom 20. stoljeća imala je proizvodnju od
40 000 tona godišnje, a različiti tipovi kupe, opeke te dekorativni keramički proizvodi bili su
većinom namijenjeni izvozu. No, kvalitetni keramički proizvodi historicističkoga oblikovanja iz ove
ciglane, prvenstveno vrtna galanterija, imali su velikoga udjela u uređenju dubrovačkih kuća i
vrtova toga vremena. Kompleks ciglane, koji je u godinama nakon Prvog svjetskog rata postupno
transformiran u turističko odmaralište, u arhitektonskom pogledu obilježavala je stroga utilitarnost.
Pogoni su smješteni u blizinu mora, u ravnici, omeđenoj sa sjeveroistoka brdom Goričina, a
jugozapadno potokom. Blizina mora je bila važna zbog transporta proizvoda jer su kopneni putevi
bili makadamski i neprotočni za veće količine roba.
U osvit Prvog svjetskog rata uz Cabogine hale niče „provizorna“ kasarna. Tako je iz 1912. godine
sačuvan tlocrt tvornice koja je imala niz natkrivenih prostora: radionice, sušare, spremišta i peći i
zauzimala je cijeli ravničarski dio.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
10
Prilog 2: Ciglana grofa Caboge s položajem budućeg hotela), 1922. godina
Na padinama brdo Goričino 1912. grade se barake za vojnike tzv. provizorna kasarna. Provizorna
je jer je tu bio samo smještaj vojnika u drvenim barakama za spavanje, nešto kao privremeni radni
smještaj. Razloge smještaja vojnika uz pogone možemo protumačiti potrebama austrougarske
vojske za građevnim materijalom. Stoga oni da bi povećali proizvodnju za potrebe države šalju
vojnike za pomoć u proizvodnji opekarskih proizvoda.
Uz vojarne se grade i pomoćne građevine. Sačuvan je položajni nacrt štala za radne konje. Za
razliku od baraka za smještaj vojnika koje su bile drvene, štale za konje bile su zidane i imale su
ograđeno dvorište za istrčavanje. Konji su bili neobično važni zbog transporta gline i gotovih
proizvoda.
2.8. Razvoj turizma do Drugog svjetskog rata
Početak razvoja modernog turizma u Dubrovniku krajem 19. stoljeća odrazio se ubrzo i na Župu
dubrovačku. Pitome pješčane uvale Kupara i Srebrenog, s rijetkom okolnom izgradnjom, postaju
pogodne za razvoj sve popularnijeg kupališnog turizma. Oko 1900. godine uvedeni su povremeni
izleti iz Dubrovnika za Srebreno manjim parobrodima, a uskoro, 1912. godine, osnovano je
Dubrovačko kupališno i hotelsko društvo s.o.j. u Pragu i s češkim kapitalom kupilo terene u
Kuparima i Srebrenom. Odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata Društvo nastavlja s
ulaganjima, 1919. godine kupuje zgrade ciglane u Kuparima i sljedeće, 1920. godine otvora prvi
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
11
hotel. Kompleks nekadašnje ciglane postupno se tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća
preobražava u elitno odmaralište, a u Srebrenom Društvo uređuje prostranu kupališnu zgradu.
Neostvarena vizija daljnjeg razvoja Srebrenog, Projekt lazni Srebrno, arhitekta J. Stribala,
objavljena je u publikaciji Zlata knjiha slovanske riviere (Rocnik I, 1926.), gdje je čitav zapadni dio
uvale (tada uglavnom u vlasništvu Dubrovačkog kupališnog i hotelskog društva), napučen vilama
i hotelima.
Nagli prosperitet turističke djelatnosti privlači i manje ulagače; grade se pansioni i restorani,
nekadašnji stambeni sklopovi prilagođavaju se turističkim sadržajima, obnavljaju se ruševne
zgrade i grade nove. U Kuparima je od 1934. djelovala podružnica društva „Dub “, a 1936. godine
osniva se društvo za unapređenje turizma u Mlinima (za Mline, Srebreno i Kupare). Krajem
tridesetih godina 20. stoljeća na području Župe (uglavnom u Kuparima i Srebrenom) devet je
hotela i pansiona s oko 300 soba i tridesetak ugostiteljskih radnji.
Procvat turizma nakon Prvog svjetskog rata u potpunosti je preobrazio karakter uvale Srebreno;
gotovo pusta uvala s tek nekolicinom skromnijih ladanjskih i stambenih sklopova kroz dva
desetljeća transformirana je u turističku i izletničku destinaciju. Na južnom kraju uvale početkom
dvadesetih godina gradi se lukobran i zidana obala, što omogućuje sigurno pristajanje manjih
parobroda, a do kraja tridesetih godina u središnjem dijelu uvale, uz pješčanu plažu formira se
obalni niz, uglavnom ugostiteljstvu namijenjenih zgrada, terasa i vrtnih prostora.
2.9. Turistička izgradnja u uvali Kupari do Drugog svjetskog rata
Dubrovačko kupališno i hotelsko društvo s.o.j. osnovano je u Pragu 1912. godine, a do početka
Prvog svjetskog rata dolazi u posjed pansiona Marijin dvorac u Lapadu, kao i velikog građevinskog
zemljišta u Srebrenome. Već krajem Prvog svjetskog rata Društvo obnavlja aktivnost - na zemljištu
u Srebrenome namjeravalo je tada podići „hospicij za nastradale ratnike iz krugova inteligencije“
te „koloniju za mladež“, no ratne su okolnosti omele izvedbu.
Po završetku Svjetskog rata Društvo nastavlja s ulaganjima, od 1919. godine postupno preuzima
zgrade ciglane grofa Caboge u Kuparima, gdje 1921. godine otvara prvi hotel. Pension Kupari
(kasnije Štrand – hotel Kupari) nastao je preuređenjem zgrade koja je već ranije bila
prenamijenjena u vojarnu. Namjera je bila dobiti „provisorni hotel nižeg reda“ kako bi Društvo
dobilo prostor za „administrativnu kancelariju, stanove za činovnike, obrtnike i radnike u doba,
kada se počnu graditi velike kupališne zgrade u Srebrnom“. Smještena nedaleko od morske obale,
izdužena jednokatnica pravokutnog tlocrta s dva manja aneksa uz uglove začelja, uz minimalne
je preinake osposobljena za pružanje hotelskih usluga. U središnjoj osi pročelja izveden je
prostrani ulazni trjem sa stupovima, nad krovnim vijencem dodana je atika s imenom hotela, a
ritmizacija pročelja postignuta je izvedbom plitkih vertikalnih istaka u žbuci. Projekt preuređenja
potpisao je praški „arhitekt i graditelj“ Alois Zima (Kněžmost, 1873. – Prag, 1960.). Gradnju je
započeo poduzetnik Ivan Molner, a pred kraj izvedbe preuzeo Baldo Mišković, koji će i u buduće
izvoditi gradnje Dubrovačkog kupališnog i hotelskog društva.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
12
Prilog 3: Južno pročelje hotela Štrand
Već sljedeće, 1922. godine, u Kuparima se otvara i drugi pansion nastao pregradnjom zgrada
ciglane. Dvije izdužene pravokutne, paralelno položene prizemnice kosih dvostrešnih krovišta
povezane su u novu cjelinu trima veznim traktovima. Uz uspostavu kratkih veznih traktova,
zahvatom se minimalno interveniralo u postojeće građevine; zadržano je oblikovanje pročelja, a u
unutrašnjosti su uspostavljeni nizovi soba uz duge uzdužne hodnike orijentirane prema
unutrašnjem dvorištu. Glavni naglasak zgradi daje novopodignuti jednokatni volumen na
prilaznom, jugoistočnom uglu građevine s monumentalnim lučnim portalom, manjom terasom kata
i poligonalnim tornjićem. Uz Aloisa Zimu i Balda Miškovića, nacrt potpisuje i arhitekt Jiří Stibral
(Prag, 1859. – Prag, 1939.). Student, a kasnije i asistent Josefa Ziteka, Stibral je arhitekturu
studirao na praškoj Njemačkoj visokoj tehničkoj školi. Dugogodišnji ravnatelj Škole za umjetnost i
obrt u Pragu (1886. - 1920.), rukovodi brojnim restauracijama u duhu historicizma, projektira
novogradnje, oprema interijere.
Najambiciozniji zahvat Dubrovačkog kupališnog i hotelskog društva bila je svakako izgradnja
Grand hotela Kupari, započeta 1923., i dovršena sljedeće 1924. godine. Izvedbom hotela i niza
manjih pratećih zgrada uključenih u projekt, nekadašnja tvornica opeka definitivno je
transformirana u odmarališni kompleks. Uz Jiříja Stibrala, projekte potpisuju graditelj Alois Zima i
arhitekt Severin Ondřej (Hořepník, 1889. - Prag, 1964.). Ni ovdje, kao ni u ranijim projektima,
naručitelji i projektanti nisu propustili iskoristiti postojeće građevinske strukture kao osnovu za
vlastitu gradnju, čime su, u još uvijek teškim poratnim vremenima, vjerojatno nastojali ostvariti
određenu uštedu. Tako je osnovu hotela odredila 120 metara duga prizemnica nekadašnje
ciglane, okomito položena u odnosu na obalu kuparske uvale. Ona je zahvatom rekonstrukcije s
južne strane povezana s kraćom, paralelno pruženom zgradom. Nad obje prizemnice dograđen
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
13
je kat, a većoj su na krajevima i u sredini dodani ulazni aneksi. Reprezentativnošću se posebno
ističe središnji aneks – vestibul, izduženom volumenu glavne zgrade dograđen sa sjeverne strane,
čijom unutrašnjošću dominira monumentalno mramorno stubište uokvireno kolonadom toskanskih
stupova. Kompleks hotela uključivao je i dvije prizemnice smještene jugozapadno, također
rekonstruirane zgrade ciglane, a koje su s opisanim hotelskim zgradama zatvarale prostrano,
tropskom vegetacijom ozelenjeno, unutrašnje dvorište i bile namijenjene smještaju osoblja,
praonice, skladišta i električne centrale. Dominaciji horizontalnog pružanja volumena u središnjem
dijelu kompleksa trebala se suprotstaviti vertikala vodotornja, rekonstruiranog dimnjaka velike
kružne peći ciglane, no od tog se zahvata ipak odustalo. Oblikovanje vanjštine hotela provedeno
je u duhu poslijeratnog klasicističkog revivala, apliciranjem stilskih elemenata; reprezentativno
sjeverno pročelje horizontalno je raščlanjeno pilastrima velikog reda koji nose gređe, istaknuti
volumeni ulaznih aneksa obrubljeni su ugaonom rustikom, portali naglašeni edikulama. Kod
oblikovanja začelja i unutrašnjih dvorišta primjetan je utilitarni pristup, bez apliciranja stilskih
elemenata, što je više u skladu s vrlo jednostavnom organizacijom unutrašnjosti – dugim
hodnicima uz koje se nižu gostinjske sobe.
Prilog 4: Turistički kompleks Kupara između dva svjetska rata
Iako nastao u ograničavajućim okolnostima poraća, iskorištavanjem zatečenih industrijskih
struktura, hotelski kompleks u Kuparima u nacionalnim okvirima predstavlja najcjelovitije proveden
projekt turističke izgradnje međuratnog razdoblja. Brižno hortikulturno uređenje okoliša s bujnom
tropskom vegetacijom, izgradnja niza sportskih terena, garaže, dućana, restorana i drugih
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
14
sadržaja, kao i neposredna blizina prostrane plaže, u znatnoj su mjeri zakrili nedostatke prostorne
organizacije cjeline turističkog sklopa.
2.10. Razvoj turizma nakon Drugog svjetskog rata
Nakon Drugog svjetskog rata, promjenom uređenja države, mijenjao se i odnos prema ciljevima
turizma. Umjesto elitnog turizma koji su pokrenuli Česi, naravno ravnajući se prvenstveno prema
dobiti koju su očekivali od ulaganja, novi sustav propagirao je druge vrijednosti podižući hotele za
smještaj širokih narodnih masa. U to su vrijeme bila popularna radnička odmarališta, te ih se gradi
niz, za tvrtke iz svih republika tadašnje države.
Za izgradnju između dva rata pa i za onu iza Drugog svjetskog rata može se reći da je bila
prihvatljiva kako po oblikovanju tako i po smještaju udaljenom od obale, paviljonskog tipa,
uglavnom nenametljivih volumena koji nisu narušili vizure lokaliteta i zatečene prostorne
vrijednosti.
Izgradnja velikih hotela karakterističnih za drugu polovicu 20. stoljeća, u zamahu masovnog
turizma šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća mijenja karakter prostora. Grade se tik
uz obalu, neprimjerenih gabarita i oblika, uglavnom su predimenzionirani turistički sklopovi.
Glavna privredna grana ovog područja postaje masovni turizam, koji traje ipak samo dva do tri
mjeseca, a poljodjelstvo zamire. Veliki hoteli traže puno radne snage koje nije bilo dovoljno u Župi,
dolaze radnici iz drugih područja čime se mijenja i struktura stanovništva. Za potrebe stanovanja
radne snage grade se nove privatne kuće bez planskih podloga. Uništavaju se velike
poljoprivredne površine divljom privatnom izgradnjom, te se u potpunosti mijenja karakter mjesta.
Nakon šezdesetih godina gradi se jadranska magistrala, a u neposrednoj blizini, u Konavlima gradi
se tada moderan aerodrom, tako da Župa dubrovačka postaje prometno preopterećena.
U Kuparima se grade hoteli: Goričina I1962., Pelegrin 1963., Kupari 1978. i Goričina II 1983.
godine. U ostatku Župe dubrovačke gradi se još u Mlinima Hotel Astarea 1970. godine, u Platu
Hotel Plat 1967. te u Srebrenom Hotel Orlando 1968. godine. Glavni zamah takvoj izgradnji je rast
popularnosti turističke destinacije Dubrovnika te nova prometna povezanost jadranskom
magistralom.
2.11. Projekti Davida Fincija
Početkom 60-ih godina 20. stoljeća započinje moderna turistička izgradnja u Kuparima među
kojom se posebno ističe opus sarajevskog, kasnije američkog arhitekta Davida Fincija.
David Finci rođen je 1931. godine u Sarajevu, a umro 2017. u Sonomi, u Kaliforniji. Najveći dio
života proveo je u New Yorku gdje je i djelovao veći dio profesionalne karijere. U New York je
došao s 35 godina, sredinom 1966., kao mladi arhitekt i asistent na Arhitektonskom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu. Iza njega je bilo svega nekoliko, ali važnih realizacija u Jugoslaviji. Osim
Kupara jedini jugoslavenski projekt koji je radio bio je idejni projekt vojne bolnice u Sarajevu. U
New York dolazi kao jednogodišnji stipendist biroa Eggers and Higgins. Po isteku godine, David
Eggers traži od Arhitektonskog fakultetu u Sarajevu da Finciju produže ostanak u njegovoj firmi.
Finci tako postaje glavni projektant (design principal) u Eggers grupi od 1966. do 1994., a od 1994.
do 2003. u Hillier grupi. Eggers and Higgins postaju Eggers grupa 1976., a kasnije se spajaju u
Hillier grupu. Na prostoru Jugoslavije više nije djelovao.
U Americi je ostvario brojne radove, a pored kuparskih radova, ističu se projekti za sportsku
dvoranu s bazenom Sveučilišta Marshall u Huntingtonu u Zapadnoj Virginiji, bazen za County
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
15
College Morris u Randolphu u New Jerseyju te neizvedeni projekt za klizalište Sveučilišta Indiana
u Bloomingtonu.
Kako do sada nije pronađena, ili moguće nije ni sačuvana, dokumentacija hotelskih građevina koje
je JNA podigla u uvali Kupara 60-ih 70-ih, iskaz samog Fincija jedno je od rijetkih svjedočanstava
o tim gradnjama: Godine 1958. izabran sam za asistenta (na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu,
op.a.) i istovremeno sam radio kao projektant u arhitektonskom birou Vojne oblasti na projektu
vojnog odmarališta u Kuparima. Radio sam na master planu 1960. godine s lokacijama budućih
objekata. Taj master plan se detaljno diskutovalo u Beogradu .General Kuprešanin, treći po ranku
u Armiji, bio je aktivno zainteresovan za razvoj gradnje mene lično podržao i odobrio moje projekte.
Projekt je uključivao renoviranje postojećih i izgradnju novih objekata: Hotel Gorica (kasnije
Goričina, op.a), Coffeeshop kao odvojeni objekt, Hotel Pelegrin, koji je nagrađen za arhitekturu,
,Vila 1 i Vila 2., te Hotel III, koji je lociran preko puta Pelegrina s izgrađenim temeljima i čija je
gradnja prekinuta.
Dakle, opus Fincija u Kuparima sastoji se od 6 radova, od kojih je 5 realizirano: Hotel Goričina I
1962. godine, Coffeeshop, odnosno kavana i restoran u nastavku ovog hotela, također oko 1962,
potom Hotel Pelegrin 1963. godine, te Vile 1 i 2, zvane i Borovka 1 i 2, nedaleko od Pelegrina
1966. godine. Neostvaren je projekt Kupari III, koje se trebao graditi na mjestu kasnije Goričine II
i za kojeg su prema Fincijevim riječima već bili izgrađeni temelji ali se od gradnje odustalo.
Tri hotelska objekta čine jednu cjelinu, a vile drugu cjelinu, Coffeeshop je zasebno ostvarenje. Na
prvom Hotelu Goričina I iz 1962. godine, Finci postavlja snažne, duge kontrastirane horizontale
na čijem južnom rubu podiže kubus dormitorija, čime započinje oblikovanje sličnih zdanja među
kojima je najpoznatiji splitski Hotel Marjan. Isti se također ističe snažnim horizontalama pri čemu
je svaki viši kat istaknutiji u prostoru te se na taj način postiže efekt obrnutog zigurata. Hotel
Goričina I bio je zaključen pergolom koja danas ne postoji, a očito je natkrivale neke zajedničke,
hotelske funkcije na mjestu s kojeg se pružao izvrstan pogled.
Hotel Pelegrin temu obrnutog zigurata (ili obrnute krnje piramide) nad snažnim horizontalama
prizemlja i kata dovodi do punog i pravilnog oblika pri čemu je u središnjem dijelu otvoren atrij
ispunjen stablima i skulpturama. Sljedeća faza trebao je biti Kupari III. Kod kojeg je dormitorij
ponovno postavljen na vrlo dugim, kontrastiranim horizontala prizemlja i kata no ovog puta je
oblikovan u L-tlocrtu pri čemu je zapadni krak izrazito izdužen, a sjeverni kratak što je posljedica
smještaja hotela uz istočnu padinu uvale.
Zgrada koju Finci naziva Coffeshop srušila je sama JNA prilikom gradnje Hotela Goričina II
sedamdesetih godina. Ponovno se radilo o objektu snažnih horizontala ali i velikih ostakljenih
površina pri čemu je ova zgrada sličnija kasnijim vilama nego hotelskim objektima, iako se
oblikovno nastavlja na južni rub Hotela Goričina I.
Vile Borovka 1 i 2. imaju posve ostakljena prizemlja te jedan kat na Borovki 2, a dva kata na
Borovki 1. Zanimljive su betonske horizontale balkona koje opasuju zgrade sa svih strana: ovdje
nisu, kao kod hotela zakošeni rubovi, već zaobljeni, jedini takav element u kuparskom opusu
Fincija.
Valja napomenuti da su Fincijevi radovi u Kuparima također iznimno kvalitetno razrađeni i u
detaljima, koji su posve minimalistički ali promišljeni i razrađeni.
Hotel Pelegrin s radom prestaje 1991. godine s početkom rata. Veliku materijalnu štetu napravila
je sama JNA i paravojne jedinice koje su opljačkale sve vrijedne pokretnine tijekom okupacije
Župe. JNA također granatira hotel koji na južnoj i jugozapadnoj strani ima 11 pogodaka. Velika se
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
16
devastacija dogodila kada je, nakon demilitarizacije, prestala kontrola nad ulascima i izlascima iz
nekada zatvorene cjeline.
Sam Finci je o ovom problemu izjavio: “Ja sam subjektivan. Prošlo je 26 godina (2015., op.a) kako
je Pelegrin bombardovan i kasnije uništavan sve više. Ako je moguće sačuvati armirano-betonsku
konstrukciju po ocjeni građevinskog inžinjera-statičara, možda je moguće spasiti Pelegrin.”
Vile su još uvijek u funkciji i pod upravljanjem državnog protokola, sa sitnim preinakama od kad ih
koriste Oružane snage RH.
Fincijev opus u Kuparima jedno je od najznačajnijih ostvarenja kasne moderne u Hrvatskoj koji
zaslužuje punu znanstvenu obradu. Valja napomenuti da je sačuvan osobni Fincijev arhiv koji
dokumentira kuparske radove. Hotel Pelegrin je rijetko uspješan kontrapunkt velikog formata,
potpuno minimalistički postavljen, gdje je arhitektura amalgamirana s velikim plohama neba i mora
s prednje i surovošću kamene, rijetko zelene padine sa stražnje strane hotela.
Prilog 5: Hoteli Pelegrin i Goričina I, David Finci (Dokumentacija Konzervatorskog odjela u Dubrovniku)
POPIS LITERATURE I IZVORI
1. Baće, A., Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata, doktorska radnja, Zagreb, 2015.
2. Bekić, L. Surić R., Istraživanja Župskog zaljeva i Lokruma, Potopljena baština, br.5, Zadar,
2015.
3. Batović, Š., Osvrt na područje Dubrovnika u prapovijesti, Izdanja HAD-a br. 12, Zagreb, 1988.
4. Bojanovski, I., Trebinje – rimski Asamo s kratkim osvrtom na ager kolonije Epidaura, Tribunia
7, Trebinje, 1983.
5. Bojanovski, I., Ilirska plemena u istočnoj Hercegovini i njihov smještaj, Tribunia 9, Trebinje,
1985.
6. Bojanovski, I., Epidauritana Archaeologica I, Dubrovački horizonti 26, Dubrovnik, 1986.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
17
7. Čače, S., Naselje i nekropola u prostoru zajednice, Dometi V, Rijeka, 1981.
8. Čučić, V., Posljednja kriza Dubrovačke republike, Zagreb-Dubrovnik, 2003.
9. Čunčić, M., Perkić, M., Hrvatski glagoljski natpis Župe dubrovačke iz 11. st., Slovo, 59,
Zagreb, 2009.
10. Dautova – Ruševljanin, V., Goričina, Srebreno, Dubrovnik, Arheološki pregled 13, Beograd,
1971.
11. Dragutinac, M., Hilarion, Leksikon ikonografije, liturgike, i simbolike zapadnog kršćanstva,
Zagreb, 1990.
12. Evans, A. J., Antiquarian researches in Illyricum, Archaeologia XLVIII, Westminster-London,
1884.
13. Faber, A., Prilog kronologiji fortifikacija u primorskom Iliriku, Jadranska obala u protohistoriji,
Simpozij u Dubrovniku 1972., Zagreb, 1976.
14. Ferri, R., Prilog poznavanju ilirske mitologije, Anali Historijskog instituta JAZU-a u Dubrovniku
2, Dubrovnik, 1953.
15. Fisković, C., Stećci u Župi Dubrovačkoj, Zbornik Župe dubrovačke 1, Dubrovnik, 1985.
16. Fisković, C., Naši graditelji i kipari u 15. i 16. st. u Dubrovniku, Zagreb, 1947.
17. Foretić, V., Bratstva u Župi dubrovačkoj, Zbornik Župe dubrovačke 1, Dubrovnik, 1985.
18. Grujić, N., Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja, Zagreb, 1991.
19. Imamović, E., Rimska cestovna mreža na dubrovačkom području, Izdanja HAD-a, 12, Zagreb,
1988.
20. Jurković, S., Mogućnosti kontrole i ograničenja „potrošnje“ pejzaža uzrokovane turističkim
korištenjem, Prostor, 3(1995), 2(10), Zagreb, 1995.
21. Kapetanić, N., Župa dubrovačka na starim razglednicama 1889.-1944., Srebreno, 2008.
22. Kapetanić, N., Vekarić, N., Ratna šteta u Župi dubrovačkoj 1806. godine, Zbornik Župe
dubrovačke, III, Dubrovnik, 2000.
23. Kapović, M., Radnički pokret u Dubrovniku 1874.-1941., Dubrovnik,1985.
24. Kobašić, A., Osamdeset godina organiziranog turizma u Župi dubrovačkoj, Zbornik Župe
dubrovačke, III, Dubrovnik, 2000.
25. Kobašić, A., Socio – ekonomske promjene u Župi dubrovačkoj i utjecaj turizma (tijekom 20.
stoljeća), Zbornik Župe dubrovačke, II, Dubrovnik, 1996.
26. Kojaković, V., Kuće dubrovačke vlastele i pučana u Župi, Dubrovnik 6, Dubrovnik, 1978.
27. Kojaković, V., Izabrani prilozi iz povijesti Župe dubrovačke, Zbornik Župe dubrovačke, Sv. II,
Dubrovnik, 1996.
28. Kovačević, N., Antička topografija Župe Dubrovačke i Konavala s posebnim osvrtom na
ranokršćanski horizont, diplomska radnja, Zagreb, 2000.
29. Latin, D., David Finci - Hotel Pelegrin, br. VIII-42, 2006.
30. Lekki-Hrdlička, H., Povijest kuće i obitelji kapetana Turčinović-Miloslavića sa Srebrena,
Zbornik Župe dubrovačke, IV, Dubrovnik, 2005.
31. Lučić, J., Dubrovačka Astareja (granice i područja do 1366), Beretićev zbornik, Dubrovnik,
1960.
32. Lučić, J., Stećci u dubrovačkoj Rijeci i Brgatu, Prilog povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13, Split,
1961.
33. Lučić, J., Historijska topografija dubrovačke Astareje do godine 1366, Anali Historijskog
instituta JAZU-a u Dubrovniku VIII-IX, Dubrovnik, 1962.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
18
34. Lučić, J., O migracijama ilirskog plemena Ardijejaca, Živa antika XVI, Skopje, 1966.
35. Lučić, J., Grane privrede u dubrovačkoj Astareji, Anali Historijskog instituta JAZU-a u
Dubrovniku X-XI, Dubrovnik, 1966.
36. Lučić, J., Prošlost dubrovačke Astareje (Župe, Šumeta, Rijeke, Zatona, Gruža i okolice grada
do 1366.), Dubrovnik, 1970.
37. Lučić, J., Iz prošlosti Župe Dubrovačke, Zbornik Župe dubrovačke I, Dubrovnik, 1985.
38. Lučić, J., Uprava u Župi dubrovačkoj, Zbornik Župe dubrovačke I, Dubrovnik, 1985.
39. Lučić, J., Toponimija dubrovačkog područja do doseljenja Slavena, Izdanja HAD-a br. 12,
Zagreb, 1988.
40. Luetić, J., Prinos Župljana hrvatskom pomorstvu, Zbornik Župe Dubrovačke II, Dubrovnik,
1996.
41. Macan, T., Pogledi s mora na Malašticu i Spijonu, Župski puti, Dubrovnik, 2001.
42. Macan, T., Župski puti, Dubrovački horizonti 12-13. Zagreb, 1973.
43. Macan, T., Dubačka kazivanja o Dupcu, Zbornik Župe Dubrovačke 1, Dubrovnik, 1985.
44. Macan, T., Crkve na području Župe velike, Zbornik Župe Dubrovačke 1, Dubrovnik, 1985.
45. Macan, T., Jaroslav Čermak u Župi dubrovačkoj, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 13,
Split, 1961.
46. Marijan, B., Željezno doba na južnojadranskom području (Istočna Hercegovina, južna
Dalmacija), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split, 2001.
47. Marović, I., Arheološka istraživanja u okolici Dubrovnika, Anali Hist. Inst. JAZU-a u
Dubrovniku IV-V, Dubrovnik, 1956.
48. Maslać, M., Župa sv. Ilara u Mlinima, Zbornik Župe dubrovačke I, Dubrovnik, 1985.
45. Muljačić, Ž., Kupari nekad i danas, Naše more, vol.5,br.1, Dubrovnik,1958.
49. Novak, G. Povijest Dubrovnika od najstarijih vremena do početka VII st., Anali Historijskog
instituta JAZU-a u Dubrovniku X-XI, Dubrovnik, 1966.
50. Papazoglu, F., O teritoriji ilirskog plemena Ardijeja, Zbornik filozofskog fakulteta u Beogradu
7, Beograd, 1963.
51. Perić, I., Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941. godine,
Dubrovnik, 1983.
52. Perkić, D., Prapovijesni lokaliteti na području Župe dubrovačke, Izdanja Hrvatskog
arheološkog društva, vol. 24, Zagreb, 2010.
53. Perkić, D., Stećci na području Župe Dubrovačke, Kurenat 4, Župa Dubrovačka, 2008.
54. Perkić, D., Komunikacije kroz župsku prošlost, Kurenat 6, Župa Dubrovačka, 2009.
55. Perkić, D., Arheološka baština Župe Dubrovačke, Kurenat 7, Župa Dubrovačka, 2010.
56. Perkić, M., Rezultati arheoloških istraživanja kod Crkve sv. Đurđa u Župi Dubrovačkoj, SHP
III ser. – sv. 35, Split, 2008.
57. Roller, D., Dubrovački zanati u XV. i XVI. stoljeću, JAZU, Građa za gospodarsku povijest
Hrvatske, Knjiga 2., Zagreb, 1951.
58. Rozić, M – Šimpraga, S., Umro je arhitekt Pelegrina, 11-09-2018., https://vizkultura.hr/umro-
je-arhitekt-pelegrina/
59. Sindik, I., Dubrovnik i okolica, Naselje i porijeklo stanovništva 23, Srpski etnografski zbornik
XXXVIII, Beograd, 1926.
60. Stipčević, A., Iliri, Zagreb, 1991.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
19
61. Štuk, N., Starinska iznašašća u Mlinima, Bullettino di archaelogia e storia dalmata, XXXIII,
Split, 1910.
62. Šundov, M., Geomorfologija Dubrovačkoga primorja i geoekološko vrijednovanje reljefa,
Zagreb, 2004.
63. Zaninović, M., Villae rusticae na području Epidaura, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva
12, Zagreb, 1988.
64. Žile, I., Arheološka baština Župe Dubrovačke u kontekstu dubrovačkog kraja, Zbornik Župe
Dubrovačke II, Dubrovnik, 1995.
65. Žeravica, Z., Kovačić, L., Perkić D., Perkić M., Arheološka baština Župe Dubrovačke, Katalog
izložbe, Dubrovnik, 2007.
HR-DAST-152, ARHIV MAPA ZA ISTRU I DALMACIJU, k.o. Brašina, Državni arhiv u Splitu; Knjiga
zgrada 1837. godina.
HR-DADU-292, Građevinski planovi Općine Dubrovnik, svež. 45/15, 48/5, 73/3, 84/9, 87/15, 90/2
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
20
3. ANALIZA I VALORIZACIJA KULTURNE BAŠTINE
Područje obuhvata geografski je jasno određena cjelina kuparske uvale čija se zaravan ljevkasto
širi prema obali mora, omeđena s istočne i zapadne strane uzvisinama od 50-130 m n/v.
Geomorfološke značajke prostora, podneblje, vegetacija, vrste tla i pitka voda utjecali su na
gustoću i raznovrsnost kulturno-povijesnih slojeva na površini od svega 20-ak ha, te na kontinuitet
naseljenosti i korištenja prostora od brončanog doba pa sve do 20. stoljeća. Terenskim pregledom,
sintezom postojećih podataka i analizom područja sumarno se izdvajaju dva dominanta sloja:
1. arheološki sloj od 14. do 20. st. visoke kulturno-povijesne, znanstvene i društvene vrijednosti u
kojem se nalaze ostatci srednjovjekovnih i novovjekovnih stambeno-gospodarskih sklopova za
proizvodnju opeke, ostatci tvornice i keramičarske industrije 19. st, ostaci prvog izgrađenog Hotela
Štrand te dijelovi izvorne arhitekture kompleksa Hotela Grand iz poč. 20. st. Navedeni arheološki
sloj u kojem su sadržani napušteni i razgrađeni dijelovi arhitektonskih kompleksa tvornice i prve
hotelske faze postali su predmet arheoloških metoda istraživanja zbog niske razine očuvanosti
dijelova arhitekture, ispod današnje razine funkcioniranja područja kuparske uvale.
Međutim, ovaj sloj predstavlja izuzetan izvor informacija za razvoj industrijske arheologije koja je
danas proširila granice predmeta istraživanja izvan razdoblja Industrijske revolucije. Ostatci
srednjovjekovnih i post-srednjovjekovnih sklopova za proizvodnju opeke, transformirani u tvornicu
keramičkih proizvoda, predstavljaju visok potencijal za istraživanje proto-industrijskog i
industrijskog razdoblja koji na temelju materijalnih ostataka i arhivskih podataka mogu upotpuniti
interpretaciju procesa rada, tradiciju, način života zajednice vezane za opekarsku manufakturu i
industriju te ukupno značenje područja u kontekstu pripadajućeg mediteranskog kulturnog kruga
u navedenom razdoblju.
2. postojeći, prostorno dominantan i donedavno funkcionalni građevni fond kojeg predstavlja pet
hotelskih sklopova izgrađenih tijekom 20. st. u vremenskom slijedu: Grand, Goričina I, Pelegrin,
Kupari i Goričina II.
Od početaka 20. st. područje poprima sasvim drugi karakter transformacijom industrijske zone 19.
st. i integracijom ostataka tvornice u elitnu hotelsko-turističku izgradnju Hotela Grand Kupari koji
je, usprkos intervencijama iz 70-ih godina 20. st., i danas značajan u prostoru zbog očuvanja
glavnine supstance arhitektonskog sklopa zajedno s hortikulturno uređenim površinama te
središnjim položajem unutar kuparske uvale. Poslije Drugog svjetskog rata slijedi transformacija
društvenog karaktera koja se odražava i na pristup izgradnji hotelskih kompleksa koja će uslijediti
60-ih, 70-ih i 80-ih godina 20. st.
U tom smislu, u konzervatorskoj podlozi, vrednovani su svi slojevi hotelsko-turističke izgradnje s
obzirom na doprinos ili degradaciju zatečenih vrijednosti, ocjenjujući iz današnje perspektive
zatečeno stanje završenog prostornog razvoja turističkog kompleksa Kupari.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
21
3.1. STAMBENO-GOSPODARSKI SKLOPOVI ZA PROIZVODNJU OPEKE
Položaj nalaza i nalazišta u obuhvatu UPU Kupari I Opekarska peć
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina Župa dubrovačka
Adresa K.č. k.č.zgr. 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68,
k.o. Brašina (n.i.: 2320/1, 2323/2, 2321/1,
2322 k.o. Brašina)
Nadležnost Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Vrsta Arheološko nalazište
Glavna datacija 14-19. st.
Pravni status Evidentirano
Trenutačna funkcija Bez funkcije
SMJEŠTAJ U PROSTORU, OPIS, DATACIJA
Stambeno-gospodarski sklopovi za proizvodnju crijepa i opeke smješteni su u uvali Kupari, a brojni
arhivski podaci potvrđuju da je već u 14.stoljeću na području Kupara radilo barem 12 peći za
sušenje crijepa i opeke te da se proizvodnja tijekom 14. i 15. stoljeća neprestano povećavala. Peći
za sušenje opeka „kuparice“ bile su u privatnom vlasništvu, ali su dubrovačke vlasti strogo
kontrolirale distribuciju i izvoz.
Na jugoistočnom dijelu uvale nalazi se sklop organiziran oko manjeg trga, Piazzale, kako je
označeno na karti iz 1837. g. (Knjiga zgrada u Arhivu mapa i karata u Splitu) koji se sastoji od peći
za cigle na istočnom rubu (61), dva magazina na južnom dijelu (60, 62) te kuće za stanovanje s
jednim magazinom na sjevernom dijelu koji je glavnim pročeljem okrenut prema vrtu na sjeveru
(63). Nedaleko kuće za stanovanje je veća ruševina (64). Vlasnici su nasljednici Petra Papija iz
Brašine.
Objekti označeni na austrijskom katastru iz 1837.g. predstavljaju tri stambeno-gospodarska sklopa
za proizvodnju crijepa i opeke u privatnom vlasništvu dvoje vlasnika. Prvi sklop u vlasništvu Petra
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
22
Papi, sastoji se od peći (k.č. 61), dva magazina (k.č. 60 i 62), stambene kuće s vrtom (k.č. 63) te
ruševne zgrade nepoznate namjene (k.č.64). Svi su objekti zaokružuju mali trg, a stambena kuća
je pročeljem okrenuta na suprotnu, sjeverozapadnu stranu. Drugi sklop u vlasništvu Marije
Turčinović smješten je nešto zapadnije, a sastoji se od peći (k.č. 66) te dvije ruševne zgrade,
vjerojatno magazina (k.č. 67 i 68). Treći sklop čini samo peć najveću od navedenih, u vlasništvu
Šimuna Savinovića (k.č. 65). Peći su bile kružnog oblika s ložištem u donjoj zoni, a građene su od
grubo klesanog kamena vezanog vapnenim mortom. Ovakvo stanje sklopova s djelomično
ruševnim objektima vjerojatno potječe još od Napoleonskih ratova iz 1806.g. kada je dubrovačko
područje pa tako i Župa, strahovito poharano i opljačkano, a mnogobrojne građevine stambene i
javne namjene spaljene. Prema statističkim podacima, Kupari su jedno od mjesta koji su najviše
stradali u ratu.
STANJE
Izgradnjom parne ciglane grofa Brnje Caboge 1889.g. većina ovih objekata je uklonjena ili
adaptirana za potrebe novog pogona. Peći na k.č. 61 i 65 su zadržane i sudeći po raspoloživoj
dokumentaciji, još su izvjesno vrijeme bile u funkciji. Magazin bivšeg vlasnika Petra Papi na k.č.
62, preuređen je u upravnu zgradu ciglane, a 1920. prenamjenom prostora i novom hotelskom
izgradnjom, adaptirana je u Hotel Štrand (objekt je proširen i spojen s bivšim magazinom na k.č.
60).
Jedna od peći, označena kao k.č. 61, sačuvana je i uklopljena u kasniju hotelsku izgradnju te je
vidljiva još na fotografijama iz 30-ih godina 20.st. Ova peć konačno je razgrađena 1959.godine
uoči nešto kasnije izgradnje Hotela Goričina I. Jedina peć koja je vjerojatno kompletno uklonjena
izgradnjom parne ciglane jest ona označena kao k.č. 66, jer je na njenom mjestu sagrađena nova
velika peć parne ciglane, kasnije adaptirana u sklopu izgradnje Hotela Grand 1922/23.g.
Prilog 1: Dio peći 1959. Prilog 2: Ostatci peći ucrtani na geodetskoj podlozi iz 1975.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
23
VALORIZACIJA
Iako nalazište nije arheološki istraživano postoji niz potvrda o iznimno rijetkom nalazištu s
višestoljetnim kontinuitetom proizvodnje opeke, utemeljene u 14. st. s trajanjem do 19. st. Pisani
izvori i kartografski prikazi iz 19. evidentiraju razvoj stambeno gospodarskih sklopova, povećanje
broja peći i stambenih jedinica koji su u razvijenoj fazi krajem 19. st. organizirani kao naselje
formirano oko manjeg trga.
Iako je dio nalazišta oštećen, dijelovi sklopova uklonjeni, ostaci jedne peći su zadržani (k.č. 61) i
prenamijenjeni u kasnijoj hotelskoj izgradnji, a danas se nalaze ispod Hotela Goričina.
MJERE ZAŠTITE
Prilikom uklanjanja postojećih struktura, potrebno je osigurati stalni arheološki nadzor, a u slučaju
nailaska na navedene ranije strukture, potrebno je izvršiti detaljno dokumentiranje istih te ovisno
o stupnju njihove očuvanosti i planiranim zahvatima, eventualno omogućiti njihovu prezentaciju.
Na temelju značenja i potencijala arheološkog nalazišta predlaže se za upis u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
24
3.2. PARNA TVORNICA KERAMIČKIH PROIZVODA
Položaj tvornice u obuhvatu UPU Kupari I Parna tvornica keramičkih proizvoda
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina Župa dubrovačka
Adresa Neidentificirane čestice k.o. Brašina
Nadležnost Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Vrsta Tvornički kompleks 19. st.
Glavna datacija 1889.
Pravni status Evidentirano
Trenutačna funkcija Bez funkcije
SMJEŠTAJ, OPIS, DATACIJA
Na području na kojem se danas nalaze dijelovi kompleksa Hoteli Grand i Goričina, zajedno s
parkovnim uređenjem, bio je smješten pogon Parne tvornica keramičkih proizvoda koju su 1889.
g. osnovali Bernard Caboga i Niko Srinčić. Osim tvornice koja je danas većim dijelom ispod zemlje,
u arheološkoj razini se nalaze i ostaci hotela Štrand te dijelovi kompleksa Hotela Grand kao npr.
zapadno krilo glavne zgrade i depadansa hotela. Stoga ih stanje niske razine očuvanosti određuje
potencijalnim predmetom arheoloških istraživanja, osobito u slučaju donošenja odluke o
rekonstrukciji Hotela Grand prema izvornom predlošku.
Parna tvornica, smještena na obali u neposrednoj blizini mora, krajem 19. i početkom 20. stoljeća
imala je proizvodnju od 40 000 tona godišnje, proizvodila je različite vrste kupe i opeke te
dekorativne keramičke proizvode. No, kvalitetni keramički proizvodi historicističkoga oblikovanja
iz ove ciglane, prvenstveno vrtna galanterija, imali su velikoga udjela u uređenju dubrovačkih kuća
i vrtova toga vremena.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
25
Prilog 1: Proizvodi Parne tvornice, crijep
STANJE
Ostaci peći u sklopu nekadašnjeg pogona parne ciglane kasnijom su hotelskom izgradnjom
dobrim dijelom sačuvani u izvornom obliku. Dijelovi tvorničkog kompleksa su neistraženi i stanje
ostataka nije poznato.
Prilog 2: Tlocrt prizemlja Hotela Grand s integriranom opekarskom peći u arhitekturu hotela
VALORIZACIJA
Ostaci Parne tvornice u kuparskoj uvali, dijelom integrirani u arhitekturu Hotela Grand predstavljaju
najvrjednije materijalne ostatke industrijske baštine na području Kupara, a i čitave Župe.
Arheološka zona predstavlja izuzetno visok potencijal za istraživanje proto-industrijskog i
industrijskog razdoblja.
MJERE ZAŠTITE
Prostor peći potrebno je zadržati oblikovno i u postojećim gabaritima te prezentirati u okviru
adaptacije hotela. Dodatnim arheološkim i arhivskim istraživanjima moguće je bolje definirati
izvorne elemente koji su uklonjeni tijekom adaptacije u hotel (prvenstveno niža zona odnosno veza
prostora sa odlaganje i pečenje opeke s ložištem i kanalima).
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
26
3.3. HOTEL GRAND
Položaj unutar obuhvata UPU Kupari I Hotel Grand
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina Župa dubrovačka
Adresa K.č. 2322 k.o. Brašina
Nadležnost Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Vrsta Hotelski kompleks
Glavna datacija 20. st. (1923. – 1924.)
Autor Jiri Stibral, (graditelj Alois Zima)
Investitor Dubrovačko kupališno i hotelsko
dioničarsko društvo Prag – filijala
Dubrovnik - Kupari
Trenutačna funkcija Izvan funkcije
SMJEŠTAJ U PROSTORU
Hotelski kompleks longitudinalnog karaktera, okružen ostacima nekadašnjeg hortikulturnog
uređenja i samoniklom vegetacijom, smješten je na izduljenoj zaravni, zbijenoj između dva brijega
Goričina i Trapit koja se širi prema jugu do šljunčane obale. Veći dio hotelske zgrade s
orijentacijom na padine Goričine i Trapita, zaklonjen gustim zelenilom, uvučen je u odnosu na
obalu, rastvarajući se samo kraćim južnim pročeljem prema moru.
ARHITEKTONSKI SUSTAV
Jednokatnica izrazito izduženog oblika u smjeru sjever – jug, predstavlja dominantu uz koju se
vežu manji aneksi kojima je postignuta tlocrtna razvedenost i dinamika cjeline. Duž zapadnog
pročelja pruža se kraće jednokatno krilo naglašeno dvama vertikalnim istacima u formi plitkih
tornjića, dok se za istočno glavno pročelje vežu dva sasvim kratka ulazna jednokatna aneksa,
rizalitno istaknutih završetaka, čime je postignut određen stupanj reprezentativnosti. U kompoziciji
cjeline uočava se potpuna odsutnost simetrije koja s promjenom točke promatranja mijenja
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
27
karakter i akcente pa tako u pogledu zajedno s hortikulturno uređenim okruženjem iznenađuje
svojom reprezentativnošću.
Svi volumeni su bez obzira na tlocrtnu formu zaključeni dvostrešnim krovištima, osim
četverostrešnih krovišta plitkih tornjića na zapadnom traktu i jednog trostrešnog krovnog zaključka
nad volumenom kojim je zaključena sjeverna strana glavnog longitudinalnog trakta.
TLOCRTNA DISPOZICIJA I SADRŽAJI
Naglašena longitudinalnost tlocrtne forme zgrade Hotela Grand uvjetovana je dispozicijom zgrada
starije industrijske arhitekture čiji su strukture integrirane u zgradu hotela. Iz izrazito izduženog
tlocrtna oblika proizašao je jednostavan prostorni koncept koji se ponavlja u obje etaže, a temeljen
je na nizovima spavaćih jedinica praćenih uzdužnim hodnicima. Jednostavnom prostornom
konceptu oblikovni akcent predstavlja glavno reprezentativno stubište smješteno u ulaznom krilu,
vezanom za istočno pročelje glavne zgrade. Riječ je o otvorenom dvoetažnom prostoru u čijem
središtu je stubišni krak kojim se uspinje na kat. Podest katne etaže nose toskanski stupovi koji
predstavljaju dominantu i određuju karakter prostora. Podgled katnog podesta raščlanjen je
velikim kvadratnim kasetama klasične provenijencije što također doprinosi reprezentativnosti i
složenosti cjeline. Kamena balustradna ograda stubišta kao i drvena ograda katnoga podesta u
potpunosti su uništene.
Dok su koncept i oblikovanje stubišnog prostora još i danas relativno očuvani, prostor restorana
koji je bio smješten u južnom aneksu zgrade s ulazom oblikovanim na isti način kao ulaz u aneks
s glavnim stubištem, potpuno je izmijenjen u kasnijim adaptacijama. Danas se u tom prostoru
nalaze ostaci spiralnog stubišta iz sedamdesetih godina koje vodi na kat, u veliku prostoriju za
blagovanje s pogledom na more. Prostorija prizemlja u kojoj su nekada bile recepcija i kavana kao
i katna prostorija s restoranom, formirane su sedamdesetih godina dogradnjom novoga volumena,
uz zapadnu stranu glavne zgrade. Ovom dogradnjom formirano je i današnje južno pročelje.
Zapadno krilo, podignuto većim dijelom na strukturi starije industrijske arhitekture - ciglane koja je
bila u funkciji peći iznimno je važno, za iščitavanje razvoja arhitekture zgrade hotela. Naime,
najstariji sloj Hotela Grand je izdužena prostorija masivnih perimetralnih zidova i stupova
kvadratnog presjeka od opeke koji nose bačvaste svodove. Uzdužni zidovi danas su rastvoreni
ujednačenim ritmom uskih, lučno zaključenih otvora koji su nastali povećanjem izvornih otvora
kroz koje se unosio materijal za proizvodnju opeke. Nad ovom prostorijom koja je u hotelskom
kompleksu mogla imati samo utilitarnu namjenu (pivnica?) podignut je kat sa spavaćim jedinicama
koncentriranim oko ozelenjene terase. Terasa je sa tri strane uokvirena svođenim, lučno
rastvorenim trjemovima iz kojih se ulazi u sobe. Identitet ovog malenog ambijentalno vrijednog
prostora određuju stupovi s kapitelima odrezanih uglova koji nose lukove trjemova.
KONSTRUKCIJA I MATERIJALI
Hotelske zgrade zidane su klasičnim materijalima i konstrukcijama. Perimetralni i pregradni zidovi
izvedeni su opekom, međukatne konstrukcije su drveni grednici, krovne drvene konstrukcije tipa
stolica, dok su dvostrešni krovovi prekriveni kupom kanalicom. Opečni svodovi nalaze se samo u
staroj peći te pripadaju ranijoj građevnoj fazi industrijske izgradnje. Pročelja su izvedena u žbuci
uključujući bogatu arhitektonsku plastiku.
Adaptacijama iz sedamdesetih godina uvode se novi materijali s ciljem stabilizacije konstrukcije.
Drvene međukatne konstrukcije zamjenjuju se novim punim i sitno rebričastim armirano-
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
28
betonskim pločama. Do promjena dolazi i u krovištu gdje se uvode armirano betonske ploče –
ravne u visini veznih greda i kose. U ovim se adaptacijama interpoliraju i nova betonska stubišta
od koji neka (spiralno u južnom aneksu) dobivaju kamenu oblogu. Kamen je korišten u izvornom
oblikovanju najreprezentativnijeg prostora, vestibula sa stubištem koje je bilo obloženo kamenim
pločama, a balustradna ograda bila je također kamena.
Prilog.1: Tlocrt prizemlja, snimak postojećeg stanja, (Geographica d.o.o.)
Prilog 2: Tlocrt kata, snimak postojećeg stanja, (Geographica d.o.o.)
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
29
Prilog 3: Tlocrt krovišta, snimak postojećeg stanja, (Geographica d.o.o.)
OBLIKOVANJE PROČELJA I STILSKA OBILJEŽJA
Vanjštinu hotela od samog početka određuje više različitih oblikovnih akcenata. Današnje stanje
rezultat je intervencija sedamdesetih godina 20. stoljeća kada se događaju promjene na južnom i
zapadnom pročelju, dok istočno i sjeverno pročelje ostaju u izvornom stanju.
Karakter hotelske zgrade određuju čvrsti zatvoreni volumeni i raščlamba pročeljnih platana
neostilskom arhitektonskom plastikom srednjoeuropske provenijencije. Iznimku predstavlja
zapadno krilo koje se u katnoj zoni rastvara plitkim lođama što je u skladu s podnebljem i funkcijom
hotelske zgrade.
Prvobitnim oblikovanjem cjeline, sjeverno pročelje kao i istočno uzdužno pročelje s ulaznim
aneksima, istaknuta su kao dominantna, što je povezano s komunikacijskim tokovima kompleksa.
Naime, sa sjeverne strane ulazilo se u kompleks, a glavna aleja pružala se prema jugu duž
istočnog pročelja hotela. Toj su ideji bili prilagođeni i ostali dijelovi pa je reprezentativnu cjelinu i
važnu vizuru kompleksa predstavljao ulazni aneks vezan za središnji dio istočnog pročelja i krilo
koje je vodilo u depandansu smještenu nasuprot glavnog istočnog pročelja hotela. Brojne
povijesne fotografije dokumentiraju ovu situaciju, a naročito su značajne one koje detaljno
prikazuju izgled zgrade depandanse koja je svojim sjevernim pročeljem s tornjićem sudjelovala u
kreiranju slikovite vizure ulaza u hotelski kompleks.
Sjeverni dio longitudinalne hotelske zgrade naglašen je volumenom čije pročelje predstavlja kulisu
reprezentativnog ulaza u hotelski kompleks. Njegovim sjevernim troosnim pročeljem i danas
dominira središnji, kupolno zaključeni tornjić (unutar kojeg je smješteno stubište) koji ujedno
predstavlja dominantnu vertikalu cjeline.
Ulaz u hotel smješten je na istočnom uzdužnom pročelju koje je artikulirano ujednačenim ritmom
pilastara velikog reda koji podržavaju trabeaciju sastavljenu od profiliranog arhitrava, glatkog friza
i potkrovnog vijenca s gustim nizom konzolica. Na taj način formirana su upuštena vertikalna
prozorska polja unutar kojih su smješteni po jedan pravokutni prozor prizemlja i kata jednostavne
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
30
arhitektonske plastike u vidu profiliranih klupčica, nadstrešnica i parapetnih glatkih ploča. Gusti niz
pilastara velikog reda naglašenog plasticiteta, kojima je određen ritam ovog dugačkog pročelja
rezultirali su neočekivanom reprezentativnošću zgrade relativno maloga mjerila. Značajni akcenti
koncepta su dva kratka ulazna aneksa suprotnog smjera pružanja koja se vežu za istočno pročelje
– jedno otprilike u središnjoj zoni, a drugo na njegovom južnom rubu. Njihova se bočna pročelja
oblikovno povezuju s glavnim uzdužnim pročeljem korištenjem pilastara velikog reda te na taj
način formiraju cjelinu s asocijacijom na srednjoeuropsku rezidencijalnu izgradnju ranijih
razdoblja. Dva glavna ulaza na kraćim pročeljima detaljima u stilu art decoa odražavaju duh
vremena, ali istovremeno se koriste i elementi klasične provenijencije u vidu npr. kaneliranih
pilastara.
Zapadno, uzdužno pročelje glavne zgrade većim je dijelom tretirano kao sporedno što se očituje
u korištenju manje reprezentativnog izričaja odnosno ispuštanju detalja arhitektonske plastike,
iako je i u ovom dijelu prisutan koncept ritmiziranja pilastrima velikog reda. Zapadno pročelje
kraćeg zapadnog krila kojim je integrirana stara peć ciglane ima posebna oblikovna obilježja.
Naime, katnu zonu raščlanjenu već u izvornom stanju plitkim nišama s balkonima obrubljuju
četvrtasti tornjići koji zadiru u zonu krovišta. U okviru brojnih intervencija na hotelu poduzetih
sedamdesetih godina 20. stoljeća balkoni su prošireni uvođenjem polukružnih konkavno isturenih
podesta sa željeznim ogradama.
Južno pročelje je u prvobitnoj situaciji bilo određeno spomenutim aneksom poprečno vezanim za
južni rub glavne zgrade, dok je njegov zapadni dio bio uvjetovan utilitarnom prizemnicom zabatnog
zaključka. Zaključuje se da je ovo pročelje bilo tretirano kao stražnje i manje važno mada je bilo
orijentirano na more. Sedamdesetih godina situacija će se izmijeniti kada prizemnicu na zapadnoj
strani zamjenjuje katni volumen koji se povezuje s postojećim istočnim aneksom ponavljajući
njegove oblike što će omogućiti formiranje reprezentativnog južnog pročelja na kojem će se
uspostaviti artikulacija pilastrima velikog reda, odnosno prozorska polja s prozorima ranije
utvrđene arhitektonske plastike.
Prilog 4: Istočno pročelje, stanje 2019. Prilog 5: Ulazni aneks glavne zgrade hotela i nekadašnje
depandanse, stanje 2019.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
31
Prilog 6: Zapadno pročelje zapadnog krila Prilog 7: Južno pročelje, postojeće stanje 2019.
postojeće stanje 2019.
OPREMA INTERIJERA
Budući da je hotel temeljito obnavljan i pregrađivan sedamdesetih godina 20. stoljeća, izvorna
oprema iz vremena izgradnje nije očuvana. U većini prostorija evidentni su tragovi iz vremena
preuređenja hotela u vidu zidnih tapeta, kupaonskih pločica, ugradbenih sobnih ormara, vratne
stolarije koja je izrađena vjerojatno po uzoru na tada zatečena starija vrata s ukladama itd. Prostor
s glavnim stubištem, iako iznimno devastiran, još uvijek posjeduje elemente ili ostatke izvornog
oblikovanja toskanskim stupovima, kamenim podnim pločama, kamenim stubama, zidnim nišama
itd. Fotografije pokazuju da je stubište imalo kamenu balustradnu ogradu, a katni podest drvenu
ogradu. Očuvana su i dvoja vrata nad kojima je natpis „saloni“ koja obostrano uz stubište vode u
stražnje prostorije. Vrijedan interijerski prostor iz vremena izgradnje hotela je manja terasa
zapadnoga krila uokvirena trjemovima čije lukove nose još uvijek očuvani zidani stupovi s
kapitelima u žbuci. S ovog trjema se pristupalo luksuznim sobama s balkonima.
U prostoru kavane i restorana južnoga aneksa uočavaju se tragovi uređenja u vidu podnih pločica
iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Spiralno betonsko stubište iz istoga razdoblja ima tragove
kamenih obloga.
Prilog 8: Vestibul sa stubištem, izvorno stanje Prilog 9: Vestibul sa stubištem, stanje 2019.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
32
Prilog 10: Katni prostor zapadnog krila Prilog 11: Katni prostor zapadnog krila, stanje 2019.
Prilog12: Peći stare ciglane, 2019. Prilog 13:Prostor kavane u prizemlju južnoga aneksa, stanje 2019.
UREĐENJE OKOLIŠA I VANJSKA OPREMA
Obuhvat hotelskog kompleksa, koji se jasno razabire na zračnoj fotografiji iz dvadesetih godina
kao i na situacijskim planovima iz istoga razdoblja, bio je na zapadnoj strani određen linijom
nekadašnjeg potoka, dok je istočna granica bila uvjetovana početkom strmine brijega Goričina.
Prostornu okosnicu predstavljao je put koji je iz smjera sjevera, zaobilazeći u blagom luku glavnu
hotelsku zgradu, vodio prema obali. Od njega su se pružali vijugavi pješački odvojci prema raznim
dijelovima hotela.
Duž glavne komunikacije bili su zasađeni gusti nizovi palmi (dijelom postoje i danas) koje su
doprinosile reprezentativnosti i slikovitosti kompleksa. Hortikulturno uređene površine bile su
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
33
značajan dio koncepta hotelske cjeline i imale su važnu ulogu u naglašavanju reprezentativnosti,
ali jednako tako i u podizanju kvalitete boravka u hotelu. Vrtovi geometrijskog koncepta, uređeni
sadnjom mediteranskoga bilja, nalazili su se uokolo glavne zgrade: duž njenog istočnog pročelja;
sa zapadne strane do same granice kompleksa i prema obali pred glavnim pročeljem hotela
Štrand. Zelenilo je bilo uključeno i u unutarnjim dvorištima i terasama hotela, gdjegod je bilo
moguće što je zasigurno imalo za cilj učiniti boravak u hotelu što ugodnijim. Povijesne fotografije
i situacijski plan iz dvadesetih godina otkrivaju detalje ovoga uređenja pa se sasvim jasno očitava
koncept svake zelene površine. Riječ je o geometrijskim shemama u vidu pravokutnih i kružnih
formi, dok se u sjevernom dijelu, kod prilaza hotelu, zamjećuju slobodnije oblikovane staze i sadnja
pejzažnog karaktera. Upravo ovi dijelovi kompleksa imaju do danas očuvanu matricu, a vjerojatno
i veliki broj starih stabala. Duž glavnoga puta koji vodi prema jugu nalazi se veliki broj palmi kao i
tragovi nekada geometrijski uređenih površina uz istočno pročelje. Zelene površine zapadnog
dijela kompleksa u potpunosti su nestale u kasnijim intervencijama preuređenja ovoga prostora.
U južnom dijelu kompleksa, sasvim blizu obale bilo je smješteno tenisko igralište.
Izgradnjom Hotela Pelegrin i formiranjem prilaznog puta novom hotelu duž padine brijega Trapit
proširuje se hortikulturno uređena površina sa zapadne strane Hotela Grand kojoj je u
međuvremenu prvotna geometrijska koncepcija zamijenjena pejzažnim uređenjem, uvođenjem
vijugavih stazica i sadnjom borova. Izdvojena je zelena sekcija uz obalu unutar koje se smještaju
moderni plažni objekti.
STANJE
Ratna razaranja nanijela su znatna oštećenja krovne konstrukcije i fasada, a tijekom okupacije
Župe dubrovačke devastirana je unutrašnjost hotela. Hotel dugi niz godina nije u upotrebi te je
uslijed neodržavanja i zapuštenosti nastupilo urušavanje dijela krovne i stropne konstrukcije, s
tendencijom daljnjeg propadanja. Stanje čitavog krovnog pokrova je izrazito loše. Veći dio vanjske
stolarije je uništen ili otuđen pa je unutrašnjost izložena daljnjim devastacijama.
Do sada nisu poduzete mjere tehničke zaštite, a otvoreni pristup hotelu predstavlja opasnost za
prolaznike.
KRONOLOGIJA IZGRADNJE
Tvornica keramičkih proizvoda: 1889. – 1920.
U iščitavanju povijesno-građevnog razvoja kompleksa Hotela Grand iznimnu važnost ima ranije
postojanje pogona za proizvodnju cigle po kojem uvala i nosi naziv Kupari. Povijesna
dokumentacija potvrđuje proizvodnju opeke još od ranog srednjeg vijeka, a potkraj 19. stoljeća,
grof Bernard Caboga i Niko Srinčić započinju industrijski tehnološki proces proizvodnje. Uvođenje
novoga procesa proizvodnje podrazumijevalo je i novu izgradnju u kojoj će se smjestiti inovativni
pogoni, a situacijska karta iz 1912. godine kao i nekoliko fotografija iz drugoga desetljeće 20.
stoljeća vrijedni su dokumenti koji pokazuju koncept i izgled nove Parne tvornice keramičkih
proizvoda. Riječ je, naime, o paralelno položenim izduženim prizemnicama dvostrešnih krovišta,
po dužoj strani smjera sjever-jug, koje su bile usklađene s prostornim predispozicijama i
karakterom terena. Samo je upravna zgrada bila položena paralelno s morskom obalom,
poprečno na smjer pružanja zgrada ciglane.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
34
Prilog 14: 15: Kupari, situacija, 1922. Prilog 15: Zgrade parne tvornice keramičkih proizvoda.
Prilog 16: Pogled na zgrade Parne tvornice keramičkih proizvoda
Izgradnja kompleksa Hotela Grand: 1920. – 1924.
Ulaganjem češkog kapitala ovaj će industrijski pogon biti preoblikovan i prenamijenjen u jedan od
prvih turističkih kompleksa južnoga Jadrana. Prema projektu češkoga arhitekta Jiria Stibrala, dio
postojećih arhitektonskih struktura tvornice prilagođen je i stavljen u funkciju nove izgradnje što je
uvelike obilježilo koncept i pojavnost hotelskog kompleksa. Očuvana projektna dokumentacija za
izgradnju kompleksa svjedočanstvo je izvornog koncepta i oblikovanja te vrijedni materijal koji
omogućava iščitavanje i analizu izvornog stanja.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
35
Godine 1920. upravna zgrada ciglane, izduljena zidanica položena paralelno s morskom obalom,
preoblikovana je i prilagođena hotelskoj namjeni. U njoj je bio smješten prvi hotel budućeg
kompleksa pod nazivom Hotel Štrand. Riječ je o izduljenoj katnici pravokutna tlocrta s uzdužnim
hodnikom i nizovima prostorija duž uzdužnih perimetralnih zidova. Zgrada hotela Štrand bila je
orijentirana prema obali reprezentativnim pročeljem oblikovanim u duhu art decoa pred kojim je
bila i raskošna altana s terasom.
U razdoblju od 1922. do 1924. izgrađen je cijeli kompleks Hotela Grand koji se sastojao od glavne
longitudinalne zgrade spojene s kraćim zapadnim krilima industrijske provenijencije i
novoizgrađene četverokrilne prizemne zgrade depandanse smještene podno zapadne padine
brijega Goričina.
Glavna zgrada Hotela Grand, duljine 120 m, nastala je integriranjem, odnosno pregradnjom i
nadogradnjom perimetralnih zidova jedne od zgrada ciglane, dok je zapadno kraće krilo većim
dijelom podignuto na kompletno očuvanoj arhitektonskoj strukturi koja je bila u funkciji peći. Ove
su dvije građevine međusobno povezane, a zbog reprezentativnosti i prilagodbe novoj namjeni
glavnoj se zgradi dograđuje nekoliko aneksa u kojima se smještaju potrebni sadržaji poput
restorana, recepcije, vestibula s glavnim stubištem. Nadalje, treba istaknuti da je kompleks hotela
uključivao još dvije starije izdužene prizemnice, koje su se pružale paralelno duž sjeverne polovice
zapadnog pročelja glavne zgrade s kojom su formirale zatvoreno dvorište, uređeno sadnjom
tropskih vrsta. Ove su zgrade bile servisnog karaktera, namijenjene smještaju posluge, praonice,
skladišta i električne centrale. Smještajne jedinice bile su u gustim nizovima poredane unutar
glavne zgrade sa središnjim uzdužnim hodnikom kao komunikacijskom jezgrom. Na sjevernom
rubu obiju etaža bili su sanitarni čvorovi za zajedničku upotrebu. Luksuznije sobe s balkonima bile
su smještene u zapadnom krilu iznad nekadašnje peći ciglane.
Nasuprot glavne zgrade Hotela Grand, s njegove istočne strane bila je izgrađena depandansa s
četiri prizemna krila koja su jednim spojnim unutarnjim krilom formirala dva pravokutna dvorišta.
Ulazni jednokatni volumen, koji je očuvan do danas, složenijeg je koncepta u odnosu na
smještajna krila, rastvoren lučnim otvorom masivnog okvira i dekoriran elementima klasične
provenijencije u vidu kaneliranih pilastara. Zajedno s ulaznim aneksom glavne zgrade formirao je
reprezentativnu slikovitu kompoziciju kroz koju je vodila aleja palmi prema moru.
Pristup strukturiranju i artikulaciji pročelja glavne zgrade Hotela Grand ne pokazuje značajniji
utjecaj suvremene hotelske izgradnje kakvu na primjer zatječemo na sjevernom Jadranu. Naime,
dominantna osobina njegovih volumena čvrst je i zatvoreni obris naglašenih bridova, bez
značajnijih rastvaranja ili uvođenja balkona zbog povezivanja s vanjskim prostorom i uživanja u
blagodatima klime. Osim plitkih balkonskih niša kojima je bio rastvoren niz od šest luksuznijih soba
kraćeg zapadnog krila, sva su ostala pročelja rastvorena klasičnim pravokutnim prozorima.
Neostilski dekorativni sustav s dominacijom repeticije pilastara velikog reda poslužio je za
postizanje reprezentativnosti čime se vjerojatno željelo potisnuti industrijski karakter arhitekture
koja je postala dijelom novoga kompleksa. Iako je neostilsko oblikovanje kasnobarokne
provenijencije, karakteristično za rezidencijalnu izgradnju srednjoeuropskog prostora, predstavlja
pomalo neobičan spoj s mediteranskim podnebljem, treba istaknuti da su postignute visoke
ambijentalne vrijednosti naročito u spoju s hortikulturno uređenim površinama gdje je zastupljena
mediteranska vegetacija.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
36
Prilog 17: Zračna fotografija kompleksa Hotela Grand
Prilog 18: Tlocrt prizemlja Hotela Grand, 1922., (Državni Arhiv u Dubrovniku)
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
37
Prilog 19: Tlocrt kata Hotela Grand, 1922., (Državni Arhiv u Dubrovniku)
Prilog 20: Pročelja Hotela Grand, 1922., (Državni Arhiv u Dubrovniku)
Prilog 21: Poprečni presjek glavnog i zapadnog krila hotela s peći stare ciglane, 1922., (Državni Arhiv u
Dubrovniku)
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
38
Prilog 22: Pogled na istočno pročelje glavne zgrade Hotela Grand
Prilog 23: Pogled na kompleks Hotela Grand sa zapada
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
39
Prilog 24: Pogled na kompleks Hotela Grand s juga
Prilog 25: Pogled na ulazne anekse depandanse i Hotela Grand
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
40
Prilog 26: Pogled na istočno pročelje glavne zgrade s aneksima, u prvom planu pročelje južnog aneksa s
restoranom
ADAPTACIJA
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, odnosno potkraj četrdesetih godina turistički kompleks u
Kuparima prelazi u vlasništvo JNA. Nakon izgradnje dvaju novih hotela – Gorice I podno brijega
Goričina i Pelegrina na zapadnom rtu uvale – s kojima se kompleks kvalitetno razvija u skladu s
kapacitetom prostora i prirodnim obilježjima terena, započinje obnova Hotela Grand.
U skladu s naraslim standardima turističke ponude bilo je neophodno unaprijediti kvalitetu i ponudu
hotela. Stoga se prije svega povećavaju smještajne jedinice na način da se u glavnoj zgradi ukida
dvostruki red manjih soba sa središnjim hodnikom u zamjenu za jednostruki niz većih soba s
kupaonicama i uzdužni hodnik duž zapadnog pročelja. Standard se poboljšava i povećanjem
balkona soba kraćeg zapadnog krila i to ugradnjom polukružnih podesta sa željeznim ogradama
koji izlaze iz ravnine pročelja matičnog volumena. Dio prizemlja glavne zgrade prenamijenjen je iz
smještajnih jedinica u salone za druženje i zabavu, a vrlo značajna promjena događa se u južnom
dijelu hotela. U produžetku zapadnog krila do ravnine južnoga pročelja, na mjestu starije
prizemnice industrijske provenijencije, podiže se katni volumen koji se oblikom i artikulacijom
pročelja usklađuje s postojećom gradnjom. Na taj se način formira veliki ulazni prostor s kavanom
u prizemlju i restoranom na katu povezani spiralnim stubištem. Ovi prostori s orijentacijom na
morsku stranu postaju najkvalitetniji dijelovi hotela, a istovremeno se formira i reprezentativno
južno pročelje na koje se apliciraju pilastri velikog reda kao i cijeli repertoar već poznatih
dekorativnih elemenata. U pozadini kavane i restorana na katu uređuju se velike kuhinjske
prostorije
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
41
U ovom se razdoblju uklanja zgrada depandanse uz očuvanje njenog ulaznog volumena koji je i
dalje predstavljao dio reprezentativne scene ulaza u kompleks. Prizemnice gospodarske namjene,
koje su se pružale uz zapadnu stranu glavne zgrade, uklonjene su prije sredine šezdesetih godina.
Na njihovom mjestu se početkom osamdesetih godina dograđuje dugačka kamena terasa s
paviljonom, koja se proteže sve do sredine zapadnog krila s balkonima, ponavljajući raniji koncept
zatvorenog pravokutnog dvorišta uz zapadno pročelje glavne zgrade.
VALORIZACIJA
Hotel Grand, izgrađen u razdoblju između 1922. i 1924. prema projektu češkoga arhitekta Jirija
Stibrala, jedan je od najstarijih hotelskih kompleksa južnoga Jadrana. U usporedbi s turističkim
razvojem sjevernoga Jadrana koji se prati već od sredine druge polovice 19. stoljeća kada se
dovršavaju gradnje prvih cesta kao i linije Južnih željeznica, južni Jadran s obzirom na udaljenost
i prometnu nepovezanost, osjetno zaostaje. Ipak, interes austrijskih dioničarskih društava uskoro
seli na prostor Dalmacije pa se za razvoj turizma odabiru mjesta pored Zadra, Šibenika, sedam
Kaštela kod Splita, otoci Hvar, Vis, Šipan kao i Koločepski kanal. Krajnji jug, međutim, i dalje će
zaostajati, a snažan će poticaj dobiti ulaganjem češkog kapitala u izgradnju turističkog kompleksa
u uvali Kupari što se uz postojanje nekolicine lokalnih manjih hotela (pensiona) može smatrati
početcima turističke izgradnje na ovom dijelu jadranske obale.
Stoga kod valorizacije Hotela Grand prije svega govorimo o povijesnoj vrijednosti koja proizlazi iz
visokog stupnja očuvanosti glavne hotelske zgrade kao i dijela hortikulturnog uređenja jednog od
najstarijih turističkih kompleksa koji predstavlja početak do danas najvažnije gospodarske grane
ovoga prostora. Nadalje, njegovoj povijesnoj vrijednosti doprinosi činjenica da je prostor Kupara
poznat po proizvodnji opeke još od srednjega vijeka za što je vezan i sam naziv naselja, a
arhitektonske strukture stare ciglane grofa Caboge izgrađene potkraj 19. stoljeća, koja se nalazila
na mjestu Hotela Grand, integrirane su u njegov volumen. Stoga je jedno od dominantnih obilježja
i vrijednosti ovog kompleksa slojevitost koja svjedoči o povijesti i kontinuitetu korištenja prostora i
vrlo specifičnoj i rijetkoj prenamjeni industrijske arhitekture u hotelsku.
Uključivanjem i preoblikovanjem starijeg građevnog sloja industrijske namjene u novi hotelski
kompleks nastala je cjelina specifičnog karaktera koja osim snažne povijesne vrijednosti donosi
oblikovnu posebnost koja negira suvremene trendove hotelske izgradnje, međutim kreira visoke
ambijentalne vrijednosti u sasvim neobičnom spoju možda neizbježnog neostilskog oblikovanja i
mediteranske vegetacije. Naime, budući da je glavna zgrada hotela nastala integriranjem,
odnosno pregradnjom i nadogradnjom perimetralnih zidova jedne od zgrada ciglane, dok je
zapadno kraće krilo većim dijelom podignuto na kompletno očuvanoj arhitektonskoj strukturi koja
je bila u funkciji peći, temeljna osobina kompleksa je izrazita longitudinalnost. Prilagodbu novoj
funkciji projektant rješava dodavanjem aneksa u koje smješta potrebne sadržaje (restoran,
recepcija, vestibul), dok vanjštinu u potpunosti transformira neostilskim oblikovanjem. Ovu
arhitekturu nije potrebno uspoređivati sa suvremenom turističkom izgradnjom sjevernog Jadrana
koja se oblikovanjem već uvelike prilagođava potrebama turizma pa je određuje rastvaranje
smještajnih jedinica balkonima, lođama i sl. Hotel Grand izrasta iz posve drugačijih okolnosti u
kojima je naglašeni neostilski dekorativni sustav poslužio za postizanje reprezentativnosti čime se
vjerojatno željelo potisnuti industrijski karakter arhitekture koja je postala dijelom novoga
kompleksa. Iako je oblikovanje kasnobarokne provenijencije karakteristično za rezidencijalnu
izgradnju srednjoeuropskog prostora te predstavlja pomalo neobičan spoj s mediteranskim
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
42
podnebljem, treba istaknuti da su postignute ambijentalne vrijednosti, naročito u odnosu sa
hortikulturno uređenim površinama s dominantnom mediteranskom vegetacijom.
Osobito se može kao vrijednost istaknuti mjerilo i dispozicija ove gradnje koja je u potpunosti
prilagođena karakteru krajolika, svojom visinom i razvedenošću od početka kvalitetno integrirana
i prožeta zelenilom, što se bez obzira na brojne promjene, devastacije i zapuštenost uočava i
danas.
SMJERNICE
Prijedlog rješenja o upisu Hotela Grand u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske zajedno
s povijesnim hortikulturnim uređenjem okoliša nadležni Konzervatorski odjel dostavit će
Hrvatskom vijeću za kulturna dobra Ministarstva kulture s ciljem pokretanja novog postupka
zaštite.
Postojeće zgrade Hotela Grand kao i ulazni dio srušene depandanse obnavljat će se primjenom
konzervatorskih metoda (sanacija, konzervacija, restauracija, rekonstrukcija) u očuvanju
volumena i kompletnog pročeljnog oblikovanja.
Potrebna je prethodna ekspertiza kojom će se utvrditi stanje konstrukcija hotelske zgrade i ovisno
o tome donijeti odluka o stupnju intervencije.
Vestibul sa stubištem potrebno je rekonstruirati prema postojećoj povijesnoj dokumentaciji i na
temelju očuvanih arhitektonskih elemenata. Trjemove na katu zapadnoga krila potrebno je obnoviti
metodom restauracije i rekonstrukcije na temelju očuvanih elemenata. Posebnu pažnju treba
posvetiti očuvanju i prezentaciji stare peći unutar zapadnog krila hotela. Ostatak unutarnjeg
prostora zgrade hotela moguće je prilagoditi suvremenim potrebama i načinu korištenja.
Srušene dijelove hotelskog kompleksa (četverokrilna depandansa, depandansa Kibela, prizemna
krila duž zapadnog pročelja) moguće je ponoviti u osnovnom volumenu primjenom suvremenih
materijala i oblika kojima će se nova izgradnja skladno povezati s povijesnim zgradama.
Potrebno je izraditi konzervatorsku studiju povijesnog perivoja kojom će se utvrditi matrica i sastav
biljnog fonda te izraditi idejno rješenje za obnovu i uređenje ovoga prostora.
Nadležni konzervatorski odjel izdat će posebne uvjete na idejno rješenje obnove i prenamjene
Hotela Grand te na idejno rješenje uređenja perivoja.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
43
3.4. HOTEL GORIČINA I (HOTEL GORICA)
Položaj unutar obuhvata UPU Kupari I Hotel Goričina I (Hotel Gorica)
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina Župa dubrovačka
Adresa K.č. 2321/1 k.o. Brašina
Nadležnost Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Vrsta Hotelski kompleks
Glavna datacija 20.st. (1962.)
Autor David Finci
Investitor Ministarstvo obrane SFRJ
Trenutačna funkcija Izvan funkcije
SMJEŠTAJ U PROSTORU
Hotel Goričina I (Hotel Gorica) izgrađen je na stjenovitoj jugozapadnoj padini brijega Goričina, na
mjestu kavane predratnog češkog odmarališta, a nasuprot postojećeg Hotela Grand. Smještajem
podno padine i okomito na nju, hotelsko se zdanje udaljava od zatečene izgradnje, pritom
ostavljajući prostrane neizgrađene površine za parkovno uređenje. Namjera je bila hortikulturnim
zahvatima povezati građevine različitih stilskih/oblikovnih obilježja u jedinstvenu prostornu cjelinu.
U vrijeme izgradnje hotela, taj prostor još uvijek zatvara pansion Kupari, predviđen za uklanjanje,
dok se sa sjeverne strane nalazi depandansa Hotela Grand.
Ulaz u hotel postavljen je u osi novoformirane pješačke komunikacije usmjerene prema središnjem
obalnom prostoru uvale dok su zajednički prostori smješteni uz plažu, maksimalno koristeći
prirodno okruženje. Okolni prostor hortikulturno je usklađen s okolišnim uređenjem Hotela Grand
kao njegov produžetak, ali suvremenije oblikovan uz korištenje autohtonih biljnih vrsta.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
44
Prilog 1: Situacija, smještaj u prostoru Prilog 2: Pogled na kompleks hotela Gorica
ARHITEKTONSKI SUSTAV
Raščlanjeni arhitektonski sklop sastoji se od niskog izduženog trakta položenog paralelno sa
slojnicama, na kojem leže dva naglašena zasebna volumena. Horizontalni volumen je u
sjevernom, smještajnom dijelu jednokatne visine te povišen u odnosu na teren, a prema jugu se
nastavlja, kao prizemni trakt spojen s razvedenim dvokatnim volumenom izgrađenim na rubnom
dijelu stijene čijem se obliku prilagođava. Prizemlje s trjemom u prvom planu, preko kojega se
ulazilo u lokale, spušteno je u odnosu na ulazni dio koji je naglašen rampom i stubištem.
Četverokatni smještajni blok položen okomito na slojnice dominira kompozicijom, dok je na drugoj
strani horizontalne osnove naglašena istaknuta duboka natkrivena terasa na vitkim stupovima iza
koje se nalazio ugostiteljski sadržaj s terasama orijentiranim prema moru. Svi dijelovi zgrade
zaključeni su ravnim krovom.
Prilog 3-4: Pogled na smještajni dio i na Coffeeshop
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
45
TLOCRTNA DISPOZICIJA, SADRŽAJI
Hotel je skromnih dimenzija i kapaciteta (200 ležaja za odrasle i 80 ležaja za djecu).
U središnji ulazni prostor u prizemlju prilazilo se preko stubišta, rampe i natkrivenog trjema. Iz
malog ulaznog prostora s recepcijom i boravkom jednokrakim stubištem i liftom pristupalo se
prizemnom dijelu smještajnog krila na sjevernoj strani. Iz uskog hodnika sa stražnje strane ulazi
se u manje sobe s uskim lođama. Na kraju hodnika nalazio se zajednički sanitarni čvor, wc i
kupaonica, dok je u sobama bio samo umivaonik. Iz središnjeg prostora jednokrakim stubištem
pristupa se gornjim isključivo smještajnim etažama. Sjeverno krilo na katu ponavlja koncept
prizemnog dok je okomito smještajno krilo koncipirano na način da iz zajedničkog prostora na
istok vodi hodnik koji dijeli nizove uskih soba s lođama na sjevernoj i južnoj strani. Na zapadnoj
strani iznad ulaza su dva apartmana s kupaonicama po etaži, a središnji zajednički prostor je
boravak s lođama orijentiranim na južnu i sjevernu stranu. Lođe formiraju linijske konzolne poteze
na fasadama, pregrađene laganim betonskim pregradama koje ne sežu do stropa lođe kako ne bi
narušavale izražene horizontalne linije pročelja.
Ugostiteljski sadržaj Coffeeshop je svojim položajem uspostavio kvalitetan odnos s okruženjem te
je na svim razinama imao terase. U stražnjem dijelu prizemlja nalazio se servisni blok i sanitarije.
U prizemlju se ispred zgrade nalazila duboka nadstrešnica na stupovima te otvorene terase.
KONSTRUKCIJA I MATERIJALI
Konstruktivni sustav i njegovo stanje utvrđeni su vizualnim pregledom. Osnovni konstruktivni
sustav čini armiranobetonska skeletna konstrukcija. Međukatna konstrukcija je sitnorebrasta
armiranobetonska ploča dok su zidovi od opeke. Beton je izvana obložen kamenim pločama
visoke kvalitete, ali s mehaničkim oštećenjima dok su ostale završne obloge uništene.
OBLIKOVANJE I OBRADA PROČELJA
U konceptu arhitektonskog oblikovanja prevladavaju naglašene horizontale katova i terasa. Iako
hotelski sklop nastaje u vrijeme poslijeratnog oporavka društva koje nameće funkcionalnost i
racionalnost, autor sagledava prirodni kontekst i obilježja okruženja te skladno komponira
volumene i uklapa građevinu u prostor. Superpozicijom punih i praznih horizontalnih poteza
ostvaren je koncepcijski čist arhitektonski izričaj. Četverokatni smještajni volumen kombinira pune
i prazne poteze u ritmu, naglašavajući ulazni dio konzolnim postupnim isticanjem svakog gornjeg
sljedećeg kata.
Oblaganjem horizontalnih punih dijelova kvalitetnim bijelim mramorom, naglašena je čistoća
arhitektonskog izraza. Zona sokla smještajnog dijela hotela obložena je priklesanim lokalnim
kamenom čime je naglašena povezanost zgrade s terenom i prirodnim okruženjem. Zajednički
prostori su bili ostakljeni u tankom drvenom rasteru kojeg dijelom preklapa betonski raster čime
se razlikuju izvana sadržajno prepoznatljivi prostori.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
46
Prilog 5,6: Arhitektonski sklop hotela Goričina I (Hotel Gorica)
Prilog 7-8: Hotel Goričina I (Hotel Gorica), stanje 2019.
OPREMA INTERIJERA
U zajedničkim dijelovima interijera korišteni su kvalitetni materijali dok su sobe bile skromnijeg
uređenja. Lođe su uske, pregrađene sirovim betonskim pregradama. Zajednički prostori uz
stubište su mali boravci sa pristupom na lođu s nekada otvorenim pogledom prema moru ili parku.
Tijekom kasnije rekonstrukcije u sobe su ugrađene kupaonice opremljene suvremenom
keramikom te je ugrađen lift.
Prilozi 9-11: Stanje ulaznog dijela i oprema interijera
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
47
UREĐENJE OKOLIŠA
Ispred ulaza u hotel projektom je predviđeno uređenje vanjskog prostora kao dopuna uređenju
perivoja uz Hotel Grand. Od drvoreda palmi koji je dio ranijeg uređenja, prema hotelu Gorica
formirana su pravilna polja obrubljena ivičnjakom kvadratnog presjeka od bijelog mramora s
različitim stablima u središtu pravilne geometrijske forme. Ispred terasa za sjedenje je velika
platana, dok su ostali biljni elementi vanjskog uređenja autohtoni, više vrsta borova, rogač, divlje
naranče, mirte, agave, cvjetnice i sl. Šetnice i terase su pratile oaze s aromatičnim biljem,
agavama i drugim mediteranskim vrstama.
STANJE
Izgradnjom Hotela Goričina II kojom je obuhvaćena i rekonstrukcija Hotela Gorica (Goričina I)
znatno je reduciran i izmijenjen izvorni prostorni koncept hotela autora Davida Fincija. Svi
zajednički prostori ugrađeni su u novi hotel višeg standarda. Oprema i dijelovi uređenja interijera
su otuđeni ili su uništeni, a građevinsko stanje se ocjenjuje lošim jer je očuvana jedino izvorna,
dotrajala betonska konstrukcija obložena kamenom. Rekonstrukcijom iz 1983. g. zgrada prvotnog
hotela je reducirana, pregrađena i inkorporirana u građevnu strukturu novog hotela nametljivog
mjerila u odnosu na stariju, arhitektonski odmjereniju gradnju. Zgrada je napuštena, devastirana i
otvorena utjecaju atmosferilija.
Prilozi 12-15: Stanje hotelskog sklopa i interijera 2019.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
48
VALORIZACIJA
Hotel Gorica prvi je izgrađen nakon Drugog svjetskog rata unutar kuparske uvale i novoformiranog
vojnog odmarališta Kupari. Koncepcijski i oblikovno je jednostavan, ali inovativan i promišljen u
oblikovanju te predstavlja vrijedan pionirski rad u turističkoj izgradnji poslijeratne Jugoslavije,
nastao u novim društvenim okolnostima.
U konceptu arhitektonskog oblikovanja prevladavaju naglašene horizontale katova i terasa. Iako
hotelski sklop nastaje u vrijeme poslijeratnog oporavka društva koje nameće funkcionalnost i
racionalnost, autor sagledava prirodni kontekst i obilježja okruženja te skladno komponira
volumene i uklapa građevinu u prostor. Superpozicijom punih i praznih horizontalnih poteza
ostvaren je čist arhitektonski izričaj. Četverokatni smještajni volumen kombinira pune i prazne
poteze u ritmu, naglašavajući ulazni dio konzolnim postupnim isticanjem katova svakog gornjeg
sljedećeg kata. Upravo ovo oblikovanje daje prepoznatljiv karakter sklopu te predstavlja
arhitektonski uzorak koji će se ponavljati u različitim varijacijama do 21. st.
Projekt je poslužio kao predložak godinu dana mlađem, uspješnijem i većem Hotelu Pelegrin na
kojem su, usvojeni koncept i oblikovanje hotela Gorica, dalje razrađivani u drugačijem prostornom
kontekstu, uspijevajući ga dovesti do forme koja je svojom pojavnošću markirala šire okruženje.
Kasnija izgradnja Hotela Goričina II degradirala je izvorne arhitektonsko prostorne vrijednosti
sklopa prevelikim kapacitetom izgradnje mjerilom kojim je u znatnoj mjeri demantirana prvotna
ideju te predstavlja puko povećanje hotelskih kapaciteta bez odnosa s izvornim konceptom.
SMJERNICE
Smještajni dio Hotela Gorica koji je rekonstruiran i inkorporiran u Hotel Goričina II izgubio je
izvornost, cjelovitost i ambijentalnu vrijednost stoga se u valorizira kao neodvojivi dio hotela
Goričina II. Hotel je demoliran i u lošem građevinskom stanju. S obzirom da je koncepcijski i
oblikovno prethodio Hotelu Pelegrin, potrebno je prije radikalnih zahvata dokumentirati ostatke
izvorne supstance u svrhu vrednovanja arhitekture moderne i njenog utjecaja na kasniju turističku
izgradnju na jadranskoj obali.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
49
3.5. HOTEL PELEGRIN
Položaj unutar obuhvata UPU Kupari I Hotel Pelegrin
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina Župa dubrovačka
Adresa K.č. 2329/2 k.o. Brašina
Nadležnost Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Vrsta Hotelski kompleks
Glavna datacija 20.st. 1963
Autor David Finci
Investitor Ministarstvo obrane SFRJ
Trenutačna funkcija Izvan funkcije
SMJEŠTAJ U PROSTORU
Hotel Pelegrin smješten je na masivnoj stijeni istoimenog rta koji sa zapadne strane zatvara uvalu
Kupari, predstavljajući istovremeno najistaknutiju točku ovoga prostora. Apstraktni volumen
položen na dva konzolno istaknuta horizontalna elementa, dominira okolinom snažno se
suprotstavljajući kamenitom krajoliku iz kojeg izrasta, ali i povezujući se s morskim horizontom koji
ga okružuje.
ARHITEKTONSKI SUSTAV
Dominanta cjeline je četverokatna zgrada u formi obrnute krnje piramide, strukturirana konzolnim
širenjem svakog sljedećeg kata čime je postignuta zasjenjenost balkonskih prostora nižih etaža i
povećanje tlocrtne površine smještajnih jedinica. Naglašena horizontalnost proizlazi iz odnosa
punog i praznog, odnosno suprotstavljanjem glatkih bijelih parapetnih balkonskih ploha i
balkonskog zasjenjenog prostora, dok je geometrijska čistoća piramidalnog oblika postignuta
skošenim plohama i spojnim bridovima balkonskih parapeta. Ova je kristalična forma položena na
dva horizontalna volumena s restoranom, kavanom i terasama koji u oblikovnom smislu
preuzimaju funkciju postamenta, ali i aktivnog sudionika u kreiranju cjeline. Naime, snažan akcent
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
50
hotelske zgrade predstavlja ostakljena, konzolno istaknuta kavana na istočnom pročelju s
pogledom na uvalu, kojoj skladnu protutežu čini dugačko kameno stubište koje vodi od plaže do
ulaza u hotel. Na južnoj je strani, s obzirom na čistoću odnosa horizontale postamenta iz kojeg
izrasta tijelo obrnute piramide i prirodne stijene na kojoj je hotel izgrađen, naglašeniji kontrast ovog
vrlo smjelog spoja. Prema zapadu se prizemlje hotela široko rastvara i spaja s vanjskim prostorom
zahvaljujući pogodnoj konfiguracija terena koja nije strma kao na istočnoj i južnoj strani.
Arhitekturu hotelske zgrade značajno određuje središnji atrij koji se može opisati kao prizmatični
isječak pa su njegove obodne stranice definirane ravninama raščlanjenim horizontalnim
galerijskim parapetima u četiri kata, a galerije su naknadno ostakljene. Snažna skulpturalnost i
dinamično prožimanje vanjskog i unutarnjeg prostora ovom je intervencijom zatomljena.
TLOCRTNA DISPOZICIJA I SADRŽAJI
Hotel je projektiran u skladu sa suvremenim tendencijama u arhitekturi što podrazumijeva
korištenje galerijskog sustava s otvorenim atrijem u sredini. Smještajne jedinice ujednačenim
ritmom nižu se duž perimetralnih zidova, a pristupa im se s otvorenog galerijskog prostora koji
kontinuira oko atrija. Vertikalna komunikacija omogućena je dvama stubištima, koja su smještena
unutar galerijskog prostora, uz sjevernu i južnu ravninu atrija, kao i liftovima koji su inkorporirani
unutar nizova prostorija duž sjevernog perimetralnog zida. Svaka jedinica projektirana je na način
da se u ulaznom dijelu obostrano nalazi toalet s umivaonikom (tuševi su zajednički za svaku
etažu), ugrađeni ormar, balkon u širini sobe, odijeljen betonskim pločama od susjednih balkona.
Na uglovima su veće smještajne jedinice u vidu apartmana s vlastitim tuševima i većim balkonima.
Atrij je koncipiran kao veliki otvoreni prostor uokviren horizontalama galerijskih parapeta, plohama
koje su kao i na vanjskom obodu bile zamišljene u odnosu punog i praznog. Dinamika i prožimanje
vanjskog i unutarnjeg prostora na taj su način bili osigurani, ali su galerije naknadno ostakljene
zbog funkcionalnih potreba (bolja izolacija od buke u sobama i sl.).
U prizemlju su smješteni zajednički ostakljeni prostori foajea, recepcije, restorana i sl. koji se
kontinuirano nižu oko atrija, dok se vanjske terase vežu za horizontalne konzolne volumene s
pogledom na uvalu i morsku pučinu. Najatraktivniji je prostor kavane, smješten unutar snažno
istaknutog horizontalnog volumena, povezan reprezentativnim zavojitim stubištem s gornjom
etažom.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
51
Prilozi 1-2: Tlocrti karakterističnih etaža
KONSTRUKCIJA I MATERIJALI
Konstruktivni sustav i njegovo stanje utvrđeni su vizualnim opažanjem u sklopu terenskog
pregleda za potrebe izrade ove podloge. Osnovni konstruktivni sustav čini armiranobetonski skelet
sa stupovima i gredama, a samo dijelom i armiranobetonski zidovi, Ostali zidovi su nenosiva
ispuna od opeke. Međukatne konstrukcije izvedene su u vidu sitnorebrastih armiranobetonska
ploča. Konstrukcijski sustav se koncentrično širi prema zadnjoj etaži.
OBLIKOVANJE PROČELJA
Vanjštinu četverokatne kristalične forme obrnute krnje piramide određuju odnosi punog i praznog
temeljeni na principu kontrasta. Dominantne su horizontale balkonskih parapeta, obložene bijelim
bračkim kamenom koje se bjelinom suprotstavljaju zasjenjenim horizontalama uvučenih balkona
ritmiziranih pregradnim betonskim pločama. Vanjske plohe perimetralnih zidova hotelske zgrade
uvučenih u odnosu na istaknute parapetne plohe balkona, izvedene su u betonu krupnog
granulata, tamno zelene boje što doprinosi željenom dojmu kontrasta tamnog, zasjenjenog i
bijelog. Rezultat ovoga odnosa je, osim snažne horizontalnosti, dojam lakoće ili „lebdenja“ etaža
kojom se strukturira apstraktna forma zgrade. Postament obrnutoj krnjoj piramidi predstavljaju dva
horizontalna volumena koja se sijeku pod pravim kutom. Horizontalnost istaknuta već karakterom
njihovog volumena naglašena je i pročeljnom artikulacijom. I ovdje je prisutan kontrast temeljen
na odnosu punog i praznog. Vanjskim betonskim terasama, vrtovima i kamenim stepenicama koje
također sudjeluju u artikulaciji i doživljaju vanjštine, cjelina se povezuje s okolišem.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
52
Prilozi 3-4: Arhitektonski sklop hotela, postojeće stanje 2019.
Prilozi 5-6: Atrij i unutrašnjost Hotela Pelegrin, postojeće stanje 2019.
OPREMA INTERIJERA
Usprkos krajnjoj devastaciji, uočavaju se materijali ili ostaci materijala kojima su interijeri hotela
bili opremljeni. U zajedničkim prostorijama prizemlja kao podna obloga korišten je bijeli kamen u
kontrastu s tamno sivom bojom betonskih stupova, dok je atrij bio popločan granitnim kockama.
U atriju se i danas nalaze dva masivna kamena postamenta za skulpture. Galerijski hodnici po
etažama bili su obrađeni glatkim betonskim teracom vrlo sitnog granulata (očuvanim do danas), a
betonske stepenice u južnom i sjevernom traktu bile su obložene bijelim kamenom. Na balkonima
koji uokviruju svaku etažu prisutan je kontrast grube teksture tamnozelenog betona (zida i
pregradnih zidova) i glatkih teraco podova svijetlosive boje te bijelih kamenih parapeta. Kamen
parapetnih naslona je većim dijelom otučen.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
53
Prilog 7:Balkon s betonskom pregradom i Prilog 8: Stubište s ostacima kamene obloge, 2019.
kamena obloga parapeta, 2019.
UREĐENJE OKOLIŠA I VANJSKA OPREMA
Odnos Hotela Pelegrin s okolnim krajolikom temelji se na odnosu apstraktnih formi njegova
volumena i prirodne stijene na kojoj je položen, bez značajnijih zahvata koji na prilagodbi okoliša.
Odnos je uspostavljen konzolno istaknutim terasama s pogledom na uvalu i morski horizont koje
su obradom i opremom prilagođene boravku na otvorenom. Osim betonskih podnih obloga prostor
je opremljen manjim betonskim stolovima i klupama (nekoliko očuvanih) kao i velika pravokutna
kaseta zasađena zelenilom kod glavnog ulaza na istočnom pročelju. Veza s okolnim terenom
uspostavljena je dugačkim kamenim stubištem koji od plaže vodi do glavnog istočnog ulaza u
hotel, a kraćim stubišnim krakom terasa je povezana s vanjskim prostorom na južnoj strani. Atrije
se prema zapadu cijelom širinom, u blagom nagibu, spušta i povezuje s vanjskim prostorom gdje
je naknadno dograđena betonska pergola.
Od glavnog sjevernog ulaza u turistički kompleks do hotela vodio je kolni put koji je, tangirajući
stepenice kojima se s obale uspinjalo do glavnog ulaza, kružnom linijom obilazio hotel i završavao
na platou pred njegovim zapadnim pročeljem. Jedan je odvojak vodio do zidanog pristaništa za
brodove ispod južnog pročelja hotela.
STANJE
Terenskim pregledom uočena su znatna mehanička oštećenja konstrukcije i materijala. Zgrada je
dugo izvan funkcije, napuštena, devastirana i otvorena za prodor vode i vlage te utjecaja soli zbog
blizine mora. Vidljivi su brojni izravni pogodci projektilima osobito na jugozapadnoj strani zgrade.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
54
Dijelovi konstrukcije su odlomljeni, uočeno je otpadanje zaštitnog sloja armature i uznapredovala
korozija. Odlomljeni dijelovi zgrade zadržavaju se isključivo na armaturi te predstavljaju opasnost
za kretanje unutar i oko zgrade zbog mogućeg urušavanja. O stanju zgrade izrađen Elaborat
mehaničke otpornosti i stabilnosti Hotel Pelegrin IGH d.d. iz siječnja 2018. koji daje stručnu ocjenu
stanja konstrukcije.
Prilozi 9-10: Postojeće stanje 2019.
VALORIZACIJA
Hotel Pelegrin, izgrađen prema projektu sarajevskog arhitekta Davida Fincija, 1963. godine danas
je autentična vrijednost i snažna dominanta kuparske uvale. Projektant je u skladu s tendencijama
vremena i tradicijom purističkog modernizma propitivao mogućnosti metode kontrasta
suprotstavljajući čistu, veliku, kristaličnu formu hotelske zgrade kamenitom krajoliku koji je
okružuje. Riječ je o radikalnom pristupu kojim se geometrijska forma obrnute krnje piramide,
naglašenih dimenzija, kao slobodnostojeća, smješta na istaknuto mjesto određeno tipičnim
mediteranskim krajolikom. Njena kvaliteta i potencijal temelji se na dobro izbalansiranim masama,
vrlo uspjelim proporcijskim odnosima i iznimno dobroj uklopljenosti u prostorni kontekst unatoč
snažnom kontrastu.
Strukturiranje cjeline konzolnim horizontalnim istacima kao i galerijski ophodi etaža iz kojih se
pristupalo sobama bila su inovativna rješenja koja uvode tada vodeći arhitekti međunarodne scene
poput Frank Lloyd Wrighta (Muzej Guggenheim u New Yorku) ili Oscara Niemeyera (neizvedeni
projekt za Muzej moderne umjetnosti u Karakasu). Riječ je o primjeru koji potvrđuje tezu o
turističkoj gradnji druge polovice 20. stoljeća koja je bila shvaćena kao važna tema i mjesto
istraživanja projektantskih pristupa koji će kasnije biti primijenjeni u kolektivnom stanovanju kao i
drugim namjenama.
Hotel Pelegrin treba vrednovati zajedno s hotelom Gorica i pripadajućom zgradom kavane čiji
projekt potpisuje isti autor, a svojim konceptom i strukturom predstavlja srodno rješenje iz kojega
se razvija projekt Pelegrina. Rješenja koja se u ograničenim okolnostima primjenjuju na hotelskoj
zgradi Gorica, u punom se zamahu realiziraju na Pelegrinu.
Prostor turističkog vojnog odmarališta Kupari realizacijom Fincijevih projekata obogaćen je
izgradnjom koja prezentira prvu konceptualno jasno definiranu fazu turističke poslijeratne
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
55
izgradnje u Hrvatskoj, dostiže visoke arhitektonske i ambijentalne vrijednosti te predstavlja novi
kulturni sloj.
Prilog 11: Hotel Pelegrin i Gorica
Prilog 12: Hotel Pelegrin
SMJERNICE
Svi navedeni parametri koji uključuju ikoničku vrijednost zgrade i njenu postavu u prostoru te
stanje i održivost arhitektonskog sklopa Hotela Pelegrin, ukazuju na potrebu sagledavanja
odgovarajućeg pristupa investitora i projektanta u smislu uspostave kvalitetnog turističkog
sadržaja na predmetnoj lokaciji.
U slučaju bilo koje vrste zahvata vezanog za arhitektonsko prostorni sklop, potrebno je izraditi
detaljnu dokumentaciju što uključuje arhitektonsku snimku postojećeg stanja i foto dokumentaciju
koja, osim nužnog dokumentiranja za potrebe zahvata, treba osigurati i mogućnost znanstvenih
obrada i upoznavanja javnosti o vrijednostima i dosezima arhitekture 60-ih godina u Hrvatskoj.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
56
3.6. HOTEL KUPARI
Položaj unutar obuhvata UPU Kupari I Hotel Kupari
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina Župa dubrovačka
Adresa K.č. 2329/2 k.o. Brašina
Nadležnost Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Vrsta Hotelski kompleks
Glavna datacija 20.st. 1978.
Autor -
Investitor Ministarstvo obrane SFRJ
Trenutačna funkcija Izvan funkcije
SMJEŠTAJ U PROSTORU
Hotel Kupari izgrađen je na stjenovitoj jugoistočnoj padini brda Pelegrin. U nastavku prema
sjeveru, istodobno je izgrađena zgrada Centralnog ekonomskog pogona katnosti P+1 koja s
hotelom čini graditeljsku cjelinu. Ranijom izgradnjom Hotela Pelegrin na samom rtu područje
odmarališta je prošireno preko potoka Taranta čime je nastala mogućnost gradnje na položaju
između ruba padine i potoka. Položajem i izduženim tlocrtnim oblikom zgrade smještajnog dijela
hotela na zapadnoj strani prati konfiguraciju terena.
Od okolnog terena je odijeljen usječenom pristupnom cestom od koje se prema parku spušta kroz
četiri etaže do prizemlja s istočne strane. Razvedenim širokim volumenom u kojem se nalaze
zajednički sadržaji tlocrtno se prilagođava rubu parka uz Hotel Grand, odnosno, toku potoka
Taranta koji je izgradnjom hotela natkriven do ušća. Ulaz u hotel smješten je na zapadnoj strani s
pristupne ceste dok je s istočne strane ulazom iz parka osiguran pristup zajedničkim sadržajima.
Okolni prostor hortikulturno je uređen kao dopuna perivoju uz Hotel Grand, a s južne strane
povezan je s vanjskim uređenjem Hotela Pelegrin.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
57
ARHITEKTONSKI SUSTAV
Osnovni vertikalni volumen stambenog dijela hotela ima izduženu usku izlomljenu tlocrtnu formu
čija dubina i visina varira u skladu s dijelovima različite frontalne širine. Izdužena forma tako prati
slojnice u pomaku od osam vertikalno raščlanjenih tlocrtno vezanih cjelina čija katnost varira od
tri do šest smještajnih etaža iznad razine gornjeg (zapadnog) prizemlja. Naglašeni niski široki
horizontalni volumen sa zajedničkim sadržajima na istočnoj strani čija visina varira od razine parka
do razine pristupne ceste od VP do četiri etaže, zasebna je cjelina koja i oblikovno funkcionira
zasebno. Veliki natkriveni bazen na južnoj strani povezan je sa središnjim ulaznim, servisnim i
restoranskim dijelom na sjeveru povezan s polivalentnom dvoranom. Središnji ulazni dio na
zapadnoj strani povezan je kaskadnim oblikovno naglašenim volumenom kroz četiri etaže
povezane različitim vertikalnim komunikacijama, liftovima, stubištima i vanjskim terasama. Svi
volumeni zaključeni su ravnim krovovima.
TLOCRTNA DISPOZICIJA, SADRŽAJI
Hotel je većeg kapaciteta (554 ležaja), suvremeno oblikovan, dopunjen svim sadržajima koji su
manjkali unutar turističkog kompleksa (bazen, polivalentna dvorana, veći smještajni i zajednički
kapaciteti). U središnji ulazni prostor koji se kroz četiri etaže spušta do parka ulazilo se kroz duboki
natkriveni trjem sa zapadne strane. Ulazni prostor s recepcijom, boravkom, restoranom, kavanom,
terasom i drugim zajedničkim sadržajima, vertikalnim komunikacijama, glavnim i sekundarnim
stubištima i liftovima povezan je s donjim etažama bazenom i dvoranom te smještajnim dijelovima
na katovima. U razini prizemlja sa zapadne strane, izgrađen je natkriveni koridor prema Hotelu
Pelegrin koji je tako dobio vezu sa svim sadržajima izgradnjom novog hotela višeg standarda.
Smještajni dio hotela orijentiran je na zapadnu i istočnu stranu, tako da su nizovi soba po sredini
spojeni dugim hodnicima. Sve sobe su opremljene kupaonicama. Sobe orijentirane prema istoku
imaju lođe dok su one na zapadnoj strani bez lođa.
Dio građevinske cjeline Hotela Kupari predstavlja zgrada Centralnog ekonomskog pogona u
kojem su bili smješteni zajednički servisni sadržaji za cijeli kuparski kompleks (skladišta,
hladnjače, kuhinjski pogon, pekarnica, slastičarica i dr.).
KONSTRUKCIJA I MATERIJALI
Osnovni korpus hotela je u cijelosti izveden od skeletne armiranobetonske konstrukcije s
međukatnim monolitnim betonskim pločama. Zasebnu konstruktivnu cjelinu čini čelična rešetkasta
konstrukcija bazena s krovom i nizom kupola od termo plastike. Vanjski betonski elementi
zajedničkih prostora orijentiranih prema parku imaju konzolne istaknutu zaštitu od sunca lučnog
oblika s donje strane, stvarajući dojam valova. Na bočne strane dodane su segmentne betonske
tende te manje nadstrešnice polukružnog tlocrta na raznim manjim elementima npr. vanjskim
stubama.
OBLIKOVANJE PROČELJA
Dominantno istočno pročelje stambenog dijela hotela vertikalno raščlanjeno u pomaku na šest
dijelova različite visine i širine. Prizemna zona sadržajno i oblikovno je različita i opterećena nizom
funkcionalnih i oblikovno neusklađenih dijelova. Zapadna strana je oblikovno jednostavna, funkcija
unutrašnjih prostora odredila je izgled pročelja, naglašena je jedino ulaznom dubokom betonskom
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
58
nadstrešnicom na stupovima dok su na stambenim dijelovima dominantni prozorski otvori u
rasteru.
OPREMA INTERIJERA
Iz zatečenog stanja koje je posljedica ratnog razaranja, nagorijevanja i vandalizma moguće je
samo naslutiti unutrašnje uređenje na sačuvanim dijelovima podova, zidova, instalacija i dr..
Evidentno je da je unutrašnjem uređenju posvećena veća pažnja nego vanjskom oblikovanju što
je promjena u odnosu na hotelsku izgradnju šezdesetih godina.
UREĐENJE OKOLIŠA
Vanjsko uređenje hotela minimalni je zahvat prilagođivanja zatečenom uređenju parka te je
hortikulturno uređenje hotela teško izdvojiti iz današnjeg opsega parka koji je cjelovito uređen, ali
zapušten. Iz ostatka parka izdvaja se uređenje staza obloženih lomljenim kamenom u odnosu na
opločenja u pravilnom rasteru uz hotele sagrađene šezdesetih godina. Nasadi su dopunjeni
autohtonim vrstama.
STANJE
Ratnim djelovanjima hotel je devastiran, a poslijeratnim vandalizmom potpuno demoliran.
Oprema i dijelovi uređenja interijera su odneseni ili uništeni te se stanje ocjenjuje izrazito lošim i
neodrživim. Preostala je betonska nagorena ljuštura koja je u potpunosti izložena utjecaju
atmosferilija.
Prilozi 1-4: Postojeće stanje 2019.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
59
VALORIZACIJA
Izgradnja hotela Kupari bila je posljedica podizanja standarda hotelske ponude, potrebe za većim
kapacitetima i sadržajima koji su manjkali unutar postojećih hotela. Njegovom izgradnjom
izmijenjeni su do tada uspostavljeni prostorni odnosi unutar turističke zone kuparske uvale. Jedno
od ključnih obilježja koji ovaj hotel svrstava u prostorni konflikt je predimenzioniranost, novo mjerilo
izgradnje i odnos s prirodnim okruženjem koje postaje isključivo zaleđe novoj arhitekturi.
Prenaglašeni volumen i oblikovanje degradiralo je prostor elitnog povijesnog turističkog krajolika
u cjelini, a posebno je utjecalo na doživljaj Hotela Pelegrin, narušavajući koncept u kojem je
izdvojeni smještaj na stijensku masu bitan dio njegovog postava i vrijednosti, asimilirajući ga u
nekim vizurama, u bezobličnu masu totalne izgrađenosti zapadnog ruba slikovite morske uvale.
Prilog 5: Hotel Kupari i Pelegrin, postojeće stanje 2019.
SMJERNICE
Hotel Kupari svojim mjerilom izgradnje arhitektonski i ambijentalno izdvojio i nametnuo unutar
oblikovno kontroliranog, dominantno prirodnog okruženja te je degradirao i usmjerio karakter
buduće turističke izgradnje i razvoja šireg okruženja. Demoliranost i loše građevinsko stanje hotela
određuje njegovu neodrživost.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
60
3.7. HOTEL GORIČINA II
Položaj unutar obuhvata UPU Kupari I Hotel Goričina II
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina Župa dubrovačka
Adresa K.č. 2321/1 k.o. Brašina
Nadležnost Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Vrsta Hotelski kompleks
Glavna datacija 20. st. 1983.
Autor -
Investitor Ministarstvo obrane SFRJ
Trenutačna funkcija Izvan funkcije
SMJEŠTAJ U PROSTORU
Hotel Goričina II izgrađen je na stjenovitoj južnoj padini brda Goričina kojem je prethodilo
uklanjanje južnog dijela ranije izgrađenog hotela Gorica. Horizontalno izduženi volumen razdvojen
je u dva uža koji se terasasto usijecaju u padinu dok je naglašeni vertikalni volumen u središnjem
dijelu zgrade. Tlocrtno prelomljenim izduženim volumenom zgrada prati oblik padine, a nižim
etažama zajedničkog dijela spojena je sa stambenim dijelom ranije izgrađenog hotela Gorica.
Glavni ulaz u zajednički dio hotela je s proširenog platoa uz plažu dok je gospodarski pristup sa
stražnje strane starijeg dijela hotela u razini P1 te prilaz za vozila po rampi u razini P2.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
61
Prilozi 1-2: Pogled na hotelski sklop Goričina II
ARHITEKTONSKI SUSTAV
Osnovni izduženi tlocrtni oblik čine po dva paralelna izdužena uža volumena smještajnog dijela
hotela spojena pod kutom s komunikacijskim čvorištem kvadratnog tlocrta u središtu zgrade.
Izdužena forma prati slojnice padine, povisujući se do katnosti P+P2+IE+6 (IE-instalacijska etaža).
Na položaju ranijeg Coffeeshopa starijeg hotela Gorica uz plažu, izgrađen je niži razvedeni tlocrt
katnosti P+P2 s ulazima i svim zajedničkim sadržajima. Naglašeni ulazni dio je u razini prizemlja
i kata spojen sa smještajnim dijelom ranijeg hotela Gorica. Svi dijelovi zgrade zaključeni su ili
ravnim ili blago skošenim krovom, osim natkrivene komunikacije sa starijim dijelom hotela koja je
konstruirana od lučnih metalnih nosača u razini kata te nekoliko zajedničkih prostora zatvorenih
metalnom konstrukcijom pokrivenom staklom. Instalacijski spoj novog hotela sa smještajnim
dijelom ranijeg hotela Gorica proveden je kroz tri trakta koji su položeni na stijeni i pokriveni
termoplastikom. Na oba kraja zgrade su požarna stubišta neposredno povezana s okolnim
terenom.
Prilozi 3-4: Postojeće stanje 2019.
TLOCRTNA DISPOZICIJA, SADRŽAJI
Hotel je srednjeg kapaciteta (352 ležaja), opremljen svim obaveznim zajedničkim sadržajima.
Ulazni prostor osim prostranog hola s recepcijom sadrži kavanu i restoran te sve druge zajedničke
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
62
prostore u funkciji starijeg i novog hotela i to kroz dvije etaže. Iz zajedničkog prostora pristupa se
vertikalnim komunikacijama u smještajna krila. Sve instalacije smještene su u stražnjem dijelu
zgrade uz padinu, a iza zajedničkih dijelova zgrade u prizemlju nalazi se zasebna instalacijska
etaža. U središnjoj komunikacijskoj vertikali smješteni su liftovi i centralno stubište. Smještajni uski
volumeni sa stražnje strane sadrže uske hodnike iz kojih se pristupa sobama s kupaonicom i
lođom, skošenim prema morskoj obali u odnosu na ravninu pročelja s izvrsnim pogledom. Između
izduženih usporednih smještajnih volumena su uski atriji koji osiguravaju prodor svjetla na
horizontalne stražnje komunikacije.
Prilozi 5-8: Postojeće stanje vanjskih i unutarnjih dijelova hotela Goričina II
KONSTRUKCIJA I MATERIJALI
Osnovni korpus hotela je u cijelosti izveden od skeletne armiranobetonske konstrukcije s
monolitnim međukatnim betonskim pločama. Zasebnu konstruktivnu cjelinu čine čelične radijalne
konstrukcije nad pojedinim zajedničkim dijelovima hotela koje su bile pokrivene staklom.
OBLIKOVANJE PROČELJA
Izduženi volumen strukturalnog oblikovanja stambenog dijela hotela čiju saćastu strukturu prekida
komunikacijska vertikala, dominantan je oblikovni element sklopa. Niži, zajednički dio u podnožju
smještajnog volumena, uklopljen je u zatečeno okruženje jedino se oblikovno nameću naglašeni
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
63
dodani dijelovi različitih zatvorenih formi koje su bile ostakljene. Sadržajno i oblikovno ovaj dio
zgrade se homogenizira sa starijim hotelom Gorica, naglašavajući horizontalne poteze obložene
kamenom čime se razlikuje od dominantnog betonskog volumena. Stijenska masa između starog
i novog dijela hotela, kao i spoj sa stijenom na drugoj strani hotela, obložena je priklesanim
kamenom što je dodatan odmak od prirodnog okruženja. Hotel se svojim volumenom nametnuo
neposrednom okruženju i zaklonio siluetu brda Goričina.
Prilozi 9-10: Postojeće stanje ulaznog dijela hotelskog kompleksa
OPREMA INTERIJERA
Iz zatečenog stanja koje je posljedica ratnog razaranja, požara i vandalizma moguće je samo
naslutiti unutrašnje uređenje na sačuvanim dijelovima podova, zidova, instalacija i dr.
UREĐENJE OKOLIŠA
Vanjsko uređenje hotela minimalni je zahvat uklapanja u zatečeno uređenje parka te je
hortikulturno uređen prostor ispred ulaza i plaža ispred hotela.
STANJE
Ratnim djelovanjima hotel je devastiran, a u poratnim godinama, izvan funkcije, potpuno je
demoliran. Oprema i dijelovi uređenja interijera su odneseni ili uništeni te se stanje ocjenjuje
izrazito lošim i neodrživim. Preostala je betonska ljuska u potpunosti je izložena utjecaju
atmosferilija.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
64
Prilozi 11-12: Potojeće stanje interijera 2019.
Prilozi 1-5: Postojeće stanje 2019.
VALORIZACIJA
Svojim mjerilom arhitektonski i ambijentalno hotel se izdvojio i nametnuo volumenom koji izlazi
izvan zaravni uvale, negirajući prirodni morfološki okvir prostora. Time je radikalno utjecao na
cjelokupan doživljaj prostora, ambijentalne i prirodne vrijednosti i trajno devastirao započeti
koncept organizacije odmarališta u zaravni kuparske uvale koju uokviruje prirodni okoliš.
SMJERNICE
Hotel Goričina II se arhitektonski i ambijentalno nametnuo unutar okruženja te je na taj način
degradirao prostor. Zbog navedenog utjecaja na širenje gradnje izvan zaravni kuparske uvale i
morfološki zadanog prirodnog okvira, demoliranost i evidentno veoma loše fizičko stanje hotela,
predviđa se uklanjanje.
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
65
POPIS LITERATURE I IZVORI
1. Katastarske i situacijske karte iz 19. i početka 20. stoljeća, Državni arhiv u Splitu
2. Projektna dokumentacija iz vremena izgradnje hotela, Državni arhiv u Dubrovniku
3. Dokumentacija Konzervatorskog odjela u Dubrovniku
4. Povijesne fotografije publicirane u stručnoj literaturi
5. Kapetanić, N., Župa dubrovačka na starim razglednicama 1989. – 1944., Srebreno, 2008.
6. Kobašić, A., Socio – ekonomske promjene u Župi dubrovačkoj i utjecaj turizma (tijekom
20. stoljeća), u: Zbornik Župe dubrovačke, II, Dubrovnik 1996.
7. Kobašić, A., Osamdeset godina organiziranog turizma u Župi dubrovačkoj, u: Zbornik Župe
dubrovačke, III, Dubrovnik, 2008.
8. Perić, I., Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941. godine,
Dubrovnik, 1983.
9. Finci, D., Novi hotelski objekti u odmaralištu Kupari kod Dubrovnika,
Arhitektura/urbanizam, 1963., 22-23
10. Latin, D., Hotel Pelegrin, David Finci, Oris, 42, 2006., 106-115
11. Šerman K., Mrduljaš, M., Moderna tradicija hrvatske turističke arhitekture, u: More hrvatsko
blago, Zbornik radova, (ur. Z. Radić), Matica Hrvatska, 2008., 1056-1062
12. Štraus, I., 99 arhitekata sarajevskog kruga, 1930. – 1990., 2010., 48-51
13. Venturini, D., David Finci: Dva hotela u Kuparima, Arhitektura, 90, 1965., 45-48
14. https://vizkultura.hr/umro-je-arhitekt-pelegrina/ autori: Morana Rozić i Saša Šimpraga
15. Elaborat mehaničke otpornosti i stabilnosti Hotel Pelegrin, IGH d.d. TD br. 7212-EL-0018-
2018 iz siječnja 2018.
16. Antešević N, Socijalistički estetizam u turističkoj arhitekturi Jugoslavije (1960-1980),
Beograd 2015.
17. Ban, I., Vrtiprah V. (1999): Turizam u Dubrovniku pod utjecajem rata, Acta turistica, 11
(1999.), 2, str. 226-246.
18. Grupa autora: Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–
1980, Hardcover 2018.
19. Finci D., Novi hotelski objekti u odmaralištu Kupari kod Dubrovnika, Arhitektura Urbanizam,
Godina IV, br 22-23, Beograd 1963.
20. Kapetanić, N., Vekarić, N., Ratna šteta u Župi dubrovačkoj 1806. godine, Zbornik Župe
dubrovačke, III, Dubrovnik 2000.
21. Kobašić, A. Osamdeset godina organiziranog turizma u Župi dubrovačkoj, Zbornik Župe
dubrovačke - Svezak III., Čibača 2000.
22. Marić J., Prostorno-programska studija ugostiteljsko-turističke zone „Kupari I“ Dubrovnik
2014.
23. Štraus I., Arhitektura Jugoslavije 1945-1990, Sarajevo 2013.
24. Šundov M., Geomorfologija dubrovačkoga primorja i geoekološko vrijednovanje reljefa,
Zagreb 2004.
25. Vrtiprah, V.: Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću, u: Ekonomska
misao i praksa, Sveučilište u Dubrovniku, god XV. (2006), br. 2, str. 279-296
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
66
4. OCJENA STANJA OČUVANOSTI KULTURNE BAŠTINE
Stanje očuvanosti kulturne baštine na području obuhvata UPU Kupari I ocijenjeno je zasebno i
detaljno u okviru svake pojedinačne kataloške jedinice. Osim razgradnje supstance kulturno
povijesnih slojeva, smjenom funkcionalno-vremenskih sekvenci u razdoblju od pola tisućljeća, na
stanje očuvanosti utjecala su još dva bitna čimbenika od kojih je jedan izgradnja 70-ih i 80-ih. g.
20. st. koja nije vrednovala i unaprijedila povijesni podložak, a drugi, ratna razaranja uz još jednu
društvenu-ekonomsku transformaciju kojoj je u prvom planu promjena vlasništva, održivost
razvoja i investicija. Dugotrajan gubitak funkcije kao posljedice razaranja tijekom Domovinskog
rata, neisplativost obnove, zapuštenost i vandalizam, uzrok su sveukupnog izrazito lošeg
građevinskog stanje zgrada i cjeline turističko – ugostiteljskog kompleksa Kupari.
5. PRIJEDLOG KONZERVATORSKIH SMJERNICA
Konzervatorske smjernice detaljno su navedene u svakoj kataloškoj jedinici zasebno za svaki
pojedinačni kulturno-povijesni sloj, odnosno zatečeni arhitektonski sklop. Izdvojeni su prioriteti za
očuvanje i/ili obnovu vrijednosti područja s aspekta kulturne baštine (smjernice i mjere zaštite
arheoloških nalazišta, povijesnih građevina i sklopova). Konzervatorski pristup usmjeren je prema
rehabilitaciji područja u smislu uravnoteženja između prirodnih obilježja i vrijednosti područja s
graditeljskim intervencijama. Posebno se usmjerava dionike razvojne politike za područje
obuhvata, na vrednovanje naslijeđenih graditeljskih intervencija u odnosu na potencijalne nove
projekte kao i redefiniranje prostora u svjetlu nove mogućnosti za održivim turističkim razvojem
područja.
6. ZAKLJUČAK
Terenski pregled, sinteza podataka iz arhivskih izvora i literature, analiza i valorizacija svih
kulturno povijesnih slojeva, koja uključuje arheološke slojeve i arhitektonske sklopove postojeće
hotelske izgradnje 20. st., za potrebe izrade Konzervatorske podloge za Urbanistički plan uređenja
Kupari I, rezultirala je identifikacijom vrijednosti kulturne baštine, objašnjenjem njenog značenja,
procjenom stanja, rizika i ograničenja te prijedlogom konzervatorskih smjernica za zaštitu
vrijednosti primjenom zakona i propisa, načinom korištenja i uređenja područja.
Konzervatorska podloga rezultirala je i zaključkom o potrebi daljnjih istraživanja i cjelovitog
pristupa temama proto-industrijske baštine, povijesne turističko-hotelske izgradnje na Jadranu,
kao i arhitekturi hrvatske moderne, posebno njenog razvoja nakon Drugog svjetskog rata.
7. GRAFIČKI PRIKAZI
PRILOG 1 – KULTURNO POVIJESNE ARHITEKTONSKE SASTAVNICE PROSTORA
PRILOG 2 – VALORIZACIJA
PRILOG 3 – KONZERVATORSKE SMJERNICE
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
67
PRILOG 1
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
68
PRILOG 2
KONZERVATORSKA PODLOGA ZA UPU KUPARI I, PROSINAC 2019.
69
PRILOG 3