KOMPARACIJA VAIC ™ I MODIFICIRANOG MVAIC ™ MODELA

ZA MJERENJE EFIKASNOSTI INTELEKTUALNOG KAPITALA

Datum: 22 studenog 2018.

Broj riječi: 3891

Ime autora: Slaven Ljolje, MA ekonomske struke

Ustanova: Univerzitet Modernih Znanosti CKM- Mostar

E-mail: slaven.ljolje@gmail.com

Kategorizacija: pregledni rad

KOMPARACIJA VAIC ™ I MODIFICIRANOG MVAIC ™ MODELA

ZA MJERENJE EFIKASNOSTI INTELEKTUALNOG KAPITALA

Slaven Ljolje, MA

Abstract

This paper presents a review of the literature on the modified methodology of VAIC ™. This

methodology seeks to establish the level of efficiency of the company's intellectual capital. In

order to better understand the work, the very notion of intellectual capital and its components

is first clarified. Also, the original VAIC ™ method has been clarified with its constraints due

to its ability to compile with its modification MVAIC ™. The VAIC ™ methodology is

interesting because of its practicality in terms of application because it uses data from

accounting statements of companies that are by their very nature objective. One of the problems

in measuring the intellectual capital is the problem of subjective valuation of some variables in

some measurement methods. The aim of this paper is to point out the defect in the measurement

settings of the original VAIC ™ method which is reflected in the (non) inclusion of relational

capital as the equal component of the theory of intellectual capital. Incorporating the relational

capital component provides a more complete, accurate and more realistic picture of the

company regarding the state of efficiency of its intellectual capital.

Key words: intellectual capital, human capital, structural capital, relational capital (RC

Relational Capital), VA (Value Added) VAIC ™, MVAIC ™

Sažetak

Ovaj rad predstavlja pregled literature na temu modificirane metodologije VAIC ™. Ovom

metodologijom nastoji se utvrditi razina efikasnosti intelektualnog kapitala poduzeća. U cilju

što boljeg shvaćanja u radu je prvo pojašnjen sam pojam intelektualnog kapitala i njegovih

komponenti. Također, pojašnjena je izvorna metoda VAIC ™ skupa sa svojim ograničenjima

zbog mogućnosti komparacije sa njenom modifikacijom MVAIC ™. VAIC ™ metodologija

je zanimljiva zbog svoje praktičnosti u pogledu primjene jer koristi podatke iz

računovodstvenih izvještaja poduzeća koji su po svojoj prirodi objektivni. Jedan od problema

kod mjerenja intelektualnog kapitala i jeste problem subjektivnog vrednovanja pojedinih

varijabli u nekim metodama mjerenja. Cilj ovoga rada je ukazivanje na manjkavost u

postavkama mjerenja izvorne metode VAIC ™ koja se ogleda u (ne)uključivanju relacijskog

kapitala kao ravnopravne komponente teorije intelektualnog kapitala. Uključivanjem

komponente relacijskog kapitala dobiva se kompletnija, točnija i realnija slika poduzeća po

pitanju stanja efikasnosti njegovog intelektualnog kapitala.

Ključne riječi: intelektualni kapital, ljudski kapital, strukturni kapital, relacijski kapital (RC

Relational Capital) , VA (Value Added) VAIC ™, MVAIC ™

Pojam intelektualnog kapitala

Koncept intelektualnog kapitala pojavljuje se osamdesetih godina dvadesetog stoljeća kao

posljedica globalizacije, niza tehnoloških, društvenih i političkih čimbenika. Svi ti čimbenici

su doveli do promjene poslovnog okruženja, samim time do tranforamcije svijetskog

gospodarstva. Postoje mnoge definicije pojma intelektualnog kapitala, međutim u ovome radu

biti će fokus na njegovom određivanju unutar okvira poduzeća. „Intelektualni kapital je

relativno nova, složena ekonomska kategorija koja predstavlja sve čimbenike poslovanja koji

nisu eksplicitno izraženi u tradicionalnim financijskim izvještajima, međutim stvaraju dodatnu

vrijednost u organizaciji i značajno utječu na dugoročnu profitabilnost i konkurentnost

poduzeća.“1 Intelektualni kapital je u zadnje vrijeme predmet izučavanja sve većeg broja

znanstvenika, pa zato i ne čudi veliki broj različitih definicija toga pojma. Jedna od definicija

intlektualnog kapitala koja se u zadnje vrijeme često koristi glasi: „: Intelektualni kapital je

nešto što se ne može materijalno odrediti, ali vas može učiniti bogatim i donijeti vam

konkurentsku prednost“2 Dakle, intelektualni kapital je nematerijalni oblik imovine poduzeća

čiji se doprinos itekako manifestira na materijalnim pokazateljima poslovanja poduzeća.

Najbolje shvaćanje pojma intelektualnog kapitala za potrebe ovoga rada jeste kao važne

komponente između tržišne vrijednosti poduzeća i troškova zamjene imovine tog poduzeća.

Tržišna vrijednost poduzeća je vrijednost koju određuju dva tipa imovine poduzeća: materijalna

imovina i nematerijalna imovina. Intelektualni kapital je najvrijednija nematerijalna imovina

svakoga poduzeća jer sadrži ogroman potencijal sa stvaranje dodane vrijednosti svih outputa

poduzeća.

Komponente intelektualnog kapitala

Intelektualni kapital je ekonomska kategorija koja se sastoji od tri komponente: ljudskog

kapitala, strukturnog kapitala i relacijskog kapitala. Odnos ovih komponenti određuje u kojoj

mjeri će neko poduzeće biti uspješno u stvaranju dodane vrijednosti. Ljudski kapital je

najbitnija komponenta intelektualnog kapitala, to je njegova stvaralačka snaga. Ljudi imaju

sposobnost materijaliziranja svojih ideja i zamisli putem rada. Ljudski kapital se ne smije

svoditi čisto samo na rad, to bi bilo pogrešno, rad je samo jedna od funkcija ljudskog kapitala.

Baš kao i sam pojam intelektualnog kapitala, tako i pojam ljudskog kapitala ima mnogo

različitih definicija. „Ljudski kapital je ljudski faktor u organizaciji; kombinacija inteligencije,

vještina i stručnosti koja organizaciji daje prepoznatljiv karakter. Ljudski elementi organizacije

su oni koji su sposobni učiti, mijenjati, inovirati i pružiti kreativni poticaj koji bi, ako je pravilno

usmjeren, mogao osigurati dugoročni opstanak organizacije.“3 Ljudski kapital predstavljaju

znanja i vještine koje pojedinci stvaraju, održavaju i koriste.4 Ljudi posjeduju urođene

sposobnosti, ponašanja i osobnu energiju, a ti elementi čine ljudski kapital koji donose u svoj

rad.5 Nositelj svakog poduzeća jesu ljudi skupa sa svojim vještinama, inteligencijom,

kreativnošću i sposobnošću za rad. Ljudski kapital je potrebno promatrati sa svim navedenim

1 Sundać, D., Švast, N. (2009), Intelektualni kapital: Temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, Mostar,

Ministarstvo rada i poduzetništva, str. 35. 2 Ibid. str. 35 3 Bontis, N. at. al. (1999) The Knowledge Toolbox: A Review of Tools Available to Measure and Manage

Intangible Resources. European Management Journal, 17 (4), str. 391-402 4 Armstrong, M (2006) A Handbook of Human Resource Management Practice. London. 5 Davenport, T. H., Prusak, L., Working Knowledge. Cambridge. HBS Press

elementima, a ne samo kroz output njegovog fizičkog tj. operativnog rada.“ LJUDSKI kapital

i faktor „rad“ se razlikuju. Rad sam po sebi nije resurs, nego je energetskoinformacijski tijek i

iskazuje se u nekim vremenskim jedinicama, npr. „pet radnih sati“, dok je ljudski kapital

čovjekova sposobnost (ljudi općenito) da radi, sposobnost sastavljena od znanja, zdravlja,

stručnosti, spretnosti, psiho-fizičkih osobina i iskustva“6 Snaga ljudskog kapitala za poduzeće

dolazi do izražaja kada se ideje ili zamisli djelatnika pretvore u opipljive elemente ili outpute

poduzeća.

„Strukturni kapital predstavlja sve “čimbenike koji u poduzeću ostaju nakon što zaposlenici

nakon radnog vremena napuste poduzeće”. Ti čimbenici obuhvaćaju: intelektualno vlasništvo

poduzeća i organizacijske procese“7 Dakle, to su sva znanja zaposlenika u poduzeću koja su

ugrađena u tehnologiju, procedure i organizacijske procese. „Intelektualno vlasništvo poduzeća

je cjelokupno materijalizirano, kodificirano znanje: patenti, licence, autorska prava, franšize,

software programi, i sav ostali materijalizirani vrijednosni ljudski kapital. Pod organizacijskim

procesima strukturalnog kapitala podrazumijevaju se: planovi, pismene strategije, nacrti,

priručnici i poslovnici, pravila i organizacijski koncepti kao sredstva kontroliranja...“8Način na

koji poduzeće vrši poboljšanje svoga strukturnog kapitala određuje dugoročni opstanak

poduzeća.

Relacijski kapital poduzeća može se definirati kao kombinacija znanja koja je utkana u

organizaciju i ljude, kao posljedica vrijednosti dobivenih od odnosa koje održavaju s tržišnim

agentima i društvom u cjelini.“ Relacijski kapital uključuje reputacijsko znanje i relacijsko

znanje kao što su mreže pojedinaca, društveni odnosi i poslovni odnosi“9 Relacijski kapital je

komponenta intelektualnog kapitala koja se fokusira na nematerijalnu vrijednost prisutnu u

odnosima koje organizacija ima s poslovnim partnerima i drugim vanjskim stranama koje

doprinose ispunjavanju potreba poduzeća, a također uključuju i elemente poput korporativnog

ugleda i potencijala korisnika. Relacijski kapital predstavlja vrijednost sposobnosti tvrtke za

interakciju s vanjskim svijetom i svim dionicima. "10 Dakle, pojednostavljeno rečeno, relacijski

kapital nekog poduzeća sastoji se od: poslovnih mreža, brand-a i potrošača tj. korisnika.

Mjerenje intelektualnog kapitala

Mjerenje intelektualnog kapitala je predmet rasprava velikog broja istraživača. Postoji mnogo

metoda za mjerenje intelektualnog kapitala, ali ne postoji niti jedna univerzalna sa kojom bi se

složili stručnjaci koji se bave problematikom intelektualnog kapitala. Teškoća mjerenja

intelektualnog kapitala poduzeća leži u činjenici da postojeći računovodstveni izvještaji ne daju

uvid u vrijednost nematerijalne imovine poduzeća. Neke metode mjerenja intelektualnog

kapitala su subjektivnog karaktera. To znači da se određenom broju varijabli u nekim metodama

pridaje subjektivna važnost, pa rezultati mjerenja mogu znatno odstupati ovisno o tome tko vrši

mjerenje. Odabir metode mjerenja intelektualnog kapitala također ovisi o području na kojem se

mjeri intelektualni kapital. Nije isto mjeriti intelektualni kapital nekog poduzeća i nekog

fakulteta.

6 Trputec, Z.,(2010) Suvremena ekonomika za menadžere, Mostar, Fakultet za menadžment resursa CKM, str. 23 7 Sundać, D., Švast, N.(2009), Intelektualni kapital: Temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, Mostar,

Ministarstvo rada i poduzetništva, str. 43. 8 Ibid. str. 43-44 9 Andriessen, D., (2004), Making sense of intellectual capital. Designing a method for the valuation of

intangibles. Amsterdam, Boston: Elsevier. 10 http://www.mbabrief.com/what_is_relational_capital.asp, pristupljeno 13.11.2018.

Općenito govoreći o vrstama metoda za mjerenje intelektualnog kapitala moguće je napraviti

podjelu na nekoliko osnovnih skupina. Karl E. Sveiby u svome djelu Methods of Measuring

Intangible Assets navodi slijedeću podjelu:

- Metode izravnog intelektualnog kapitala (DICM)

- Metode tržišne kapitalizacije (MCM)

- Metode povrata na imovinu (ROA)

- Metode kartice rezultata (SCM)

VAIC ™ ( Value Added Intellectual Coefficient)- efikasnost u stvaranju

vrijednosti

Analiza efikasnosti stvaranja vrijednosti zasniva se na dva ključna elementa poslovanja

poduzeća: intelektualnom i financijskom kapitalu11. Unutar okvira ove metode oba ova

elementa se tretiraju ravnopravno- kao investicija, i u funkciji su stvaranja vrijednosti.“

Intelektualni kapital svake tvrtke sastoji se od svih zaposlenih (humani kapital), njihove

organizacije (strukturalni kapital) i sposobnosti da stvaraju vrijednost, što se evaluira na tržištu.

Tvrtka može imati najbolju kvalifikacijsku strukturu, što predstavlja njen intelektualni

potencijal, no ako stvara malo vrijednosti u odnosu na svoje resurse, onda je njena intelektualna

sposobnost niska. Stoga, da bi tvrtka dobila potpunu i objektivnu sliku poslovnog uspjeha, nije

dovoljno pratiti samo uspješnost fizičkog i financijskog kapitala, nego i učinkovitost

intelektualnog.“12

Početna točka VAIC ™ analize je poslovni rezultat poduzeća, tj. njegova dodana vrijednost. U

stvaranju dodane vrijednosti sudjeluju dva ključna elementa, a to su: fizički i financijski kapital

koji se u okvirima ove metode označavaju sa CE (Capital Employed) i intelektualni kapital (

IC. Intellectual Capital). „Da bi se izračunala njihova efikasnost u stvaranju vrijednosti, svaki

resurs stavlja se u odnos s ostvarenom dodanom vrijednosti. Time se dobiju indikatori

efikasnosti: efikasnost fizičkog i financijskog kapitala (CEE- Capital Employed Efficiency) i

efikasnost Intelektualnog kapitala (ICE), tj. efikasnost humanog kapitala (HCE-Human Capital

Efficiency) i efikasnost strukturalnog kapitala (SCE- Structural Capital Efficiency). Indikatori

efikasnosti pokazuju koliko je nove vrijednosti stvoreno po svakoj novčanoj jedinici uloženoj

u resurse. Zbrojem ovih indikatora dobiva se jedinstveni indikator, VAIC™ (Value Added

Intellectual Coefficient), koji pokazuje tvrtkinu ukupnu efikasnost ili njenu intelektualnu

sposobnost. Što je viši taj indikator to je menadžment kvalitetnije iskoristio postojeće

potencijale“13

Elementi izračuna metode VAIC ™ izgledaju ovako:

- VA(Value Added) ili dodana vrijednost računa se: operativni profit + izdvajanja za

zaposlene + amortizacija ili

- Output-input ( gdje je input umanjen za izdvajanja za zaposlene i trošak amortizacije)14

11 http://www.cik-hr.com/djelatnost_vaic.html , pristupljeno 14.11.2018. 12 http://www.cik-hr.com/data/IK_2003A.pdf, pristupljeno 14.11.2018. 13 http://www.cik-hr.com/data/IK_2003A.pdf, pristupljeno 14.11.2018. 14 https://www.scribd.com/document/110865553/VAIC-metoda, pristupljeno 14.11.2018.

Nakon izračuna dodane vrijednosti potrebno je izračunati ljudski ili humani kapital (HC).

Prema metodi VAIC ljudski kapital je jednak izdvajanjima za zaposlene ( plaće, edukacije,

dodatna školovanja i treninzi). U okvirima VAIC analize izdvajanja za zaposlene se tretiraju

kao investicija, a ne kao trošak!!!

Slijedeći korak je izračun korištenog fizičkog i financijskog kapitala (CE). CE je zapravo

ukupna pasiva (sva korištena materijalna sredstva te svi oblici financijskih sredstava) iz bilance

stanja poduzeća za koji se vrši izračun efikasnosti intelektualnog kapitala.

Nakon utvrđivanja CE potrebno je izračunati strukturni kapital poduzeća (SC- Structural

Capital). Prema VAIC metodologiji SC je razultat rada ljudskog kapitala (HC) u prošlosti. tj.

organizacija tvrtke, patenti i licence. Prema metodi VAIC strukturni kapital se računa:

SC= VA-HC

Slijedeći korak je izračun intelektualnog kapitala poduzeća. Prema metodi VAIC intelektualni

kapital poduzeća jeste zbir ljudskog i strukturnog kapitala poduzeća. Dakle:

IC(Intellectual Capital)= SC+HC

Budući da je centralno uporište VAIC metode dodana vrijednost potrrebno je izračunati kolika

je dodana vrijednost svake od navedenih komponenti. Da bi se to dobilo potrrebno je staviti u

odnos svaku od komponenata sa dodanom vrijednosti poduzeća. Na taj način dobivaju se

koeficijenti efikasnosti stvaranja dodane vrijednosti za svaku komponentu.

HCE (Human Capital Efficiency)= VA/HC

SCE(Structural Capital Efficiency)= SC/VA

ICE( Intellectual Capital Efficiency)= HCE+SCE

CEE(Capital Employed Efficiency)= VA/CEE

Zbrajanjem efikasnosti intelektualnog kapitala i efikasnosti korištenog financijskog i fizičkog

kapitala dobiva se ukupni VAIC ™ ili intelektualni koeficijent dodane vrijednosti.

VAIC ™= ICE+CEE

Ograničenja metodologije VAIC ™

- VAIC metodologija ne uvažava razliku između stanja i tijeka imovine. Dodana

vrijednost VA je pokazatelj tijeka (novčanog), dok su određeni iznosi kapitala (fizičkog

i financijskog, strukturnog i ljudskog) pokazatelji stanja tj. imovine. Troškovi rada

zapravo su jedan od pokazatelja tijeka, a ovdje se oni tretiraju kao pokazatelj stanja.

Ako se troškovi rada i prihvate kao nešto što osigurava budući prinos, onda se i trebaju

tretirati kao pokazatelji stanja

- Parcijalni indikatori efikasnosti ne pružaju informaciju o doprinosu svakog resursa (

tipa kapitala) u stvaranju dodane vrijednosti. Kako bi se taj odnos vidio potrebno je

staviti u odnos dio dodane vrijednosti koji je stvoren učešćem nekog kapitala u odnos

sa iznosom tog kapitala.

- VAIC ™ metoda ignorira činjenicu da dodana vrijednost nije samo rezultat

pojedinačnog izbora i ulaganja fizičkog i financijskog, ljudskog i strukturnog kapitala,

već da je poduzeće ili sektor jedinstvena kolekcija resursa tj. njihova kombinacija iz

koje proizlaze sinergijski efekti na stvaranje dodane vrijednosti. Zbog toga je potrebno

napraviti analizu doprinosa jednoga kapitala drugome.

- Metoda VAIC ™ skenira postojeće stanje navedenih komponenti, te se samo njenom

primjenom ne može vršiti predviđanje u budućim razdobljima.

- Teorija intelektualnog kapitala kao veoma važnu komponentu ističe relacijski kapital.

Međutim,VAIC ™ metoda predložena od strane prof. Ante Pulića u svojim mjerenjima

u velikoj većini zanemaruje tu komponentu intelektualnog kapitala. U osnovnim

teorijskim postavkama metode VAIC ™ unutar strukturnog kapitala jesu uvršteni

patenti, licence i odnosi sa kupcima. Međutim, to nije ispravan način praktičnog

iskazivanja komponenti intelektualnog kapitala jer iz toga proizlazi da je relacijski

kapital podskup strukturnog kapitala, a u teoriji se navodi kao ravnopravna komponenta

intelektualnog kapitala. Na taj način se ne može dobiti uvid u pojedinačni doprinos

stvaranju dodane vrijednosti svake od komponenata intelektualnog kapitala. Za ovaj

rad, ovo predstavlja glavno ograničenje metode. Budući da je intelektualni kapital spoj

ljudskog, strukturnog i relacijskog kapitala može se reći da je metoda u svom izvornom

obliku nepotpuna.

Modifikacija VAIC ™ modela

Mjerenje bilo koje komponente intelektualnog kapitala koje su prethodno navedene nije nimalo

jednostavan zadatak.. Uvijek postoji pitanje: U kojem stupnju je reprezentativan neki podatak

koji se uzima iz računovodstvenih izvještaja poduzeća kao proxy vrijednost za pojedinu

komponentu intelektualnog kapitala? Odgovor na ovo pitanje nije nimalo jednostavan. VAIC

™ metoda svojim teorijskim postavkama u određenoj mjeri rješava taj problem kada je riječ o

mjerenju intelektualnog kapitala nekog poduzeća. Međutim, sama činjenica da u VAIC ™

metodi relacijski kapital nije iskazan kao zasebna komponenta, te samim time nema svoju proxy

vrijednost stavlja veliko pitanje u smislu obuhvatnosti kompletnog mjerenja efikasnosti

intelektualnog kapitala poduzeća.

Kako bi se mjerenje efikasnosti intelektualnog kapitala poduzeća u praktičnom smislu

uskladilo sa teorijom intelektualnog kapitala potrebno je uvesti relacijski kapital kao element

evaluacije. Već je prije navedeno da se relacijski kapital sastoji od odnosa sa

kupcima/dobavljačima, patenata i licenci, pa je sukladno tome potrebno potražiti koja

računovodstvena kateogorija najbolje tj. najsveobuhvatnije odražava tu komponentu

intelektualnog kapitala.

Svako poduzeće ulaže određeni iznos sredstava u svoj marketing. Na taj način poduzeće vrši

promociju svojih proizvoda, u konačnici promociju samog poduzeća. Promocijom poduzeća

uspostavljaju se odnosi sa potencijalnim kupcima, dobavljačima i ostalim zainteresiranim

strankama. Drugim riječima, uspostavljaju se nekakve relacije.

Podaci na svijetskoj razini pokazuju ogroman rast ulaganja u marketinške usluge. Iz godine u

godinu nastavlja se ratući trend ulaganja u sve marketinške aktivnosti. Dakle, oglašavanje je

postalo veoma bitna karika poslovanja svakog poduzeća. Slijedeća slika 1. govori više o

navedenoj tvrdnji.

Slika 1. Rastući trend ulaganja u marketinške i medijske aktivnosti i njihovo predviđanje do 2021.

.

Izvor: https://www.statista.com/statistics/273288/advertising-spending-worldwide/, pristupljeno

15.11.2018.

Ovakav trend ulaganja u marketinške i medijske aktivnosti na globalnoj razini jasno ukazuje da

marketing donosi ogromne koristi poduzećima. Sukladno tome, ne može se zaobići potreba

zasebnog iskazivanja relacijskog kapitala poduzeća. Poduzeća putem marketinških aktivnosti danas

uspostavljaju odnose, prema tome izdaci za marketinške aktivnosti mogu poslužiti kao vrlo dobar

pokazatelj za relacijski kapital poduzeća.

Proxy vrijednost za spomenutu modifikaciju metode VAIC ™ predložena je vrijednost u

računovodstvenim izvještajima poduzeća pod kategorijom „Troškovi marketinga“ (Marketing

Cost)15 Relacijski kapital RC (Relational Capital) biti će prikazan tim troškovima. Efikasnost ovog

modificirajućeg elementa RC se računa:

RCE=RE/VA16

Prema modificiranom MVAIC ™ modelu efikasnost intelektualnog kapitala poduzeća izgleda

ovako:

ICEE= HCE+SCE+RCE17

Ukupni koeficijent stvaranja dodane vrijednosti intelektualnog kapitala MVAIC ™ računa se :

MVAIC ™=HCE+SCE+RCE+CEE18

15 Ulum, I., at.al. (2017) Int. J. Learning and Intellectual Capital. Modified value-added intellectual coefficient

(MVAIC) and traditional financial performance of Indonesian biggest companies. Vol. 14.(3) str. 208-216 16 Ibid. str. 211. 17 Ibid. 18 Ibid.

Slijedeća slika 2. prikazuje kako to izgleda modificirani model MVAIC ™.

Slika 2 Modificirani MVAIC ™ model mjerenja efikasnosti intelektualnog kapitala

Izvor: Ulum, I., at.al. (2017) Int. J. Learning and Intellectual Capital. Modified value-added

intellectual coefficient (MVAIC) and traditional financial performance of Indonesian biggest

companies. Vol. 14.(3) str. 208-216

Pregled studija na temu modificiranog VAIC ™ modela

Vjerojatno, ponajbolji primjer praktične uporabe prethodno navedenog modificiranog modela

MVAIC ™ je napravljen na slučaju Indonezijskog bankarskog sektora u radu Modified value-

added intellectual coefficient (MVAIC) and traditional financial performance of Indonesian biggest

companies. Tablica 1. prikazuje srednje vrijednosti svih komponenti koje tvore ukupni modificirani

koeficijent VAIC ™ u periodu 2009.-2012.

Tablica 1. Prosječne vrijednosti svih komponenata modificiranog MVAIC ™ modela u periodu 2009.-

2012.

Izvor: Ibid.

Iz prethodne tabele može se zaključiti kako komponenta CE ( usposleni fizički i financijski

kapital) u odnosu na druge komponente ima najbolje povećanje. To je donekle i razumljivo jer

je ovdje riječ o bankarskom sektoru čiji je glavni output prodaja financijskog kapitala.

U radu je također dokazano kako je VA (Value Added) ili dodana vrijednost funckija svake od

komponenta intelektualnog kapitala (HC, SC, RC i CE) putem regresijske analize. VA je

korištena kao zavisna varijabla u ergresijskom modelu, a ostale varijable (HC, SC, RC i CE)

su korištene kao nezavisne varijable. Tablica 2. pojazuje rezultate iz spomenute studije.

Tablica 2. Rezultati regresijske analize Indonezijskog bankarskog sektora

Izvor: Ibid.

Sve regresijske vrijednosti su na dovoljnoj razini, osim za odnos CE i VA. To može biti

posljedica smanjenog ulaganja u marketinške aktivnosti. Takav rezultat nikako ne treba

tumačiti na način da relacijski kapital nema važnost u mjerenju ukupne efikasnosti

intelektualnog kapitala poduzeća.

Slijedeća studija je rađena na uzorku od 30 poduzeća iz softwerske i farmaceutske branše u

djelu pod nazivom Application of Modified VAIC ™ Model for Measuring Intellectual Capital

Performance autora Amitava, Mondal. U ovome radu istraživan je utjecaj intelektualnog

kapitala na financijske performance poduzeća (ROA i OPS). U radu su postavljena dva

empirijska modela, jedan koji se odnosi na izvornu metodu VAIC ™, i drugi model koji

predstavlja modificirani MVAIC ™. U modificiranom modelu jedna od pretpostavki je da

strukturni capital ima direktan utjecan na kreiranje dodane vrijednosti. Relacijski kapital je

također uključen u izračun ukupnog koeficijenta efikasnosti intelektualnog kapitala.

Model 1 : Profitabilityit = β0 + β1VAICit + β2Control Variables it + εit 19

Model 2 : Profitabilityit = β0 + β1 VAIC(M)it + β2Control Variables it + εit20

Kao kontrolne varijable u navedenim modelima u radu su korištene veličina poduzeća i

financijska poluga poduzeća.

Rezultati izračuna za pokazatelje ROA I OPS prikazani su u tablicama 3 i 4.

Tablica 3 Regresijska analiza sa zavisnom varijablom OPS

Izvor: Mondal, A. (2015) Application of Modified VAIC ™ Model for Measuring Intellectual Capital

Performance. International Journal of Research in Finance and Marketing (IJRFM), Vol. 6, (11), str.

19-30

19 Mondal, A. (2015) Application of Modified VAIC ™ Model for Measuring Intellectual Capital Performance.

International Journal of Research in Finance and Marketing (IJRFM), Vol. 6, (11), str. 19-30 20 Ibid.

Tablica 4 Regresijska analiza sa zavisnom varijablom ROA

Izvor: ibid.

Empirijski rezultati pokazuju da je VAIC ™ u dva modela značajan u oba slučaja. No,

eksplanatorna snaga modela veća je u drugom modelu od prvog modela. U prvom modelu

nezavisne i kontrolne varijable objašnjavaju 27% i 35% varijacije u zavisnoj varijabli, što je

statistički značajno. U drugom modelu eksplanatorna snaga porasla je na 69% i 48%. Rezultati

istraživanja također pokazuju da veličina uzorka ima značajan pozitivan utjecaj na

profitabilnost. Stoga empirijski rezultati podupiru uključivanje relacijskog kapitala u izgradnju

MVAIC ™ modela. Nalazi studije ne podupiru obrnuti odnos između ljudskog kapitala i

strukturalnog kapitala

Zaključna razmatranja

Prije svega treba spomenuti određena neriješena ograničenja izvorne metodologije VAIC ™

koja su ostala takva i u modificiranoj metodologiji MVAIC ™. Modificirana metodologija

MVAIC ™ nije ponudila odgovore na probleme stanja i tijeka imovine. Unutar modificirane

metodologije također nije pronađeno općeprihvaćeno riješenje za mjerenje sinergijskog efekta

komponenti intelektualnog kapitala na ukupni koeficijent stvaranja efikasnosti intelektualnog

kapitala poduzeća. Ostaje, također i problem predviđanja kretanja efikasnosti intelektualnog

kapitala poduzeća u nekom budućem razdoblju.

Ono što ide u prilog modificiranoj VAIC ™ metodologiji jeste usklađenost u praktičnom

iskazivanju teorije intelektualnog kapitala u pogledu svih komponenti. Svako poduzeće ima

navedene komponente intelektualnog kapitala, te zanemarivanje bilo koje od njih u mjerenjima

stvara pogrešnu sliku o stanju efikasnosti intelektualnog kapitala poduzeća. Marketing (u

ovome radu relacijski kapital) je iz početno neprofitno orjentiranog organizacijskog dijela

poduzeća prešao u profitno orijentirano. Početno poimanje marketinga, i općenito izdataka za

marketinške aktivnosti u nekom poduzeću se u velikoj mjeri razlikuje od današnjeg.

Marketinški odjel današnjih poduzeća u velikoj mjeri sudjeluje u ostvarivanju profita, samim

time u stvaranju dodane vrijednosti.

Na kraju treba istaknuti najbitniju činjenicu za mjerenje efikasnosti intelektualnog kapitala

nekog poduzeća modificiranom metodologijom MVAIC ™, a to je:

Na poimanje važnosti bilo koje komponente intelektualnog kapitala u poduzeću direktan utjecaj

ima vrsta djelatnosti kojom se to poduzeće bavi. Dakle, ne može se očekivati da će relacijski

kapital (ovakav kakav je prikazan u ovome radu) biti na većoj razini u poduzeću koje se bavi

proizvodnjom nekih skupih, za posebnu namjenu strojeva od poduzeća čija je core djelatnost

marketinške usluge. Drugim riječima, svaka od komponenti intelektualnog kapitala koje su

navedene u ovome radu neće imati jednaku težinu u svakom poduzeću. Ono što se ne smije

zaboraviti jest da u teoriji, ali i u praksi postoje sve tri komponente intelektualnog kapitala u

svakom poduzeću. Ukoliko postoji poduzeće koje je „zakinuto“ za bilo koju od ove tri

navedene komponente intelektualnog kapitala u dugoročnom smislu to poduzeće ne može

opstati u današnjem dinamičnom poslovnom okruženju koje pored internih kvaliteta poduzeća

zahtjeva brojne i kvalitetne relacije (odnose) sa svojim okruženjem.

Unatoč određenim problemima na koje modificirana metodologija MVAIC ™ još nije dala

odgovore, ona predstavlja značajan korak u što točnijem i sveobuhvatnijem iskazivanju

efikasnosti intelektualnog kapitala poduzeća koristeći lako dostupne i objektivne pokazatelje iz

postojećih računovodstvenih izvještaja poduzeća.

Literatura

Knjige:

- Trputec, Z.,(2010) Suvremena ekonomika za menadžere, Mostar, Fakultet za

menadžment resursa CKM

- Sundać, D., Švast, N.,(2009), Intelektualni kapital: Temeljni čimbenik konkurentnosti

poduzeća, Mostar, Ministarstvo rada i poduzetništva

- Armstrong, M., (2006), A Handbook of Human Resource Management Practice,

London.

- Davenport, T. H., Prusak, L., Working Knowledge. Cambridge. HBS Press

- Andriessen, D., (2004), Making sense of intellectual capital. Designing a method for the

valuation of intangibles, Amsterdam, Boston: Elsevier.

Članci:

- Bontis, N., Dragoneti, N. C., Jacobsen, K., Roos, G. (1999) The Knowledge Toolbox:

A Review of Tools Available to Measure and Manage Intangible Resources. European

Management Journal, 17 (4), str. 391-402

- Ulum, I., Kharismawati, N., Syam, D. (2017) Int. J. Learning and Intellectual Capital.

Modified value-added intellectual coefficient (MVAIC) and traditional financial

performance of Indonesian biggest companies. Vol. 14.(3) str. 208-216

- Mondal, A. (2015) Application of Modified VAIC ™ Model for Measuring Intellectual

Capital Performance. International Journal of Research in Finance and Marketing

(IJRFM), Vol. 6, (11), str. 19-30

Web izvori:

- http://www.mbabrief.com/what_is_relational_capital.asp

- http://www.cik-hr.com/data/IK_2003A.pdf

- https://www.scribd.com/document/110865553/VAIC-metoda

- https://www.statista.com/statistics/273288/advertising-spending-worldwide/ - http://www.cik-hr.com/djelatnost_vaic.html

-