So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

335

Školska klima i sukobi u školi

S a š a P u z i ćInstitut za društvena istraživanja u Zagrebu puzic@idi.hr

B r a n i s l a v a B a r a n o v i ćInstitut za društvena istraživanja u Zagrebu baranov@idi.hr

K a r i n D o o l a nOdjel za Sociologiju, Sveučilište u Zadru kdoolan@unizd.hr

SAŽETAK Promatrajućisukobemeđuučenicimaizekološko-razvojneperspektiveutekstuseprezentirajurezultatiistraživanjaučeničke,nastavničkeiravnateljskeper-cepciješkolskeklimevezanouzpojavuirješavanjesukobameđuučenicima.Istraži-vanjejeprovedenonauzorku370učenikaosmihrazredadesetzagrebačkihosnov-nihškola,29nastavnikai5ravnatelja.Uistraživanjusukorištenemješovitemetodeistraživanja:anketno ispitivanjeučenika, fokusgrupesnastavnicima i intervjui sravnateljima.Podaciupućujudasumeđuučenicimanajčešćiverbalnikonflikti,aliznatanbrojučenikanavodiifizičkesukobe.Uzkonfliktne,uškolamapostojeisu-radničkiodnosimeđuučenicima.Kadajeriječoodnosimasnastavnicima,učeniciihpercipirajukaoosobeodkojihsemožedobitipodrškaurješavanjusukoba,noistodobnonižimvrijednostimaprocjenjujunjihovopoštovanjeiuvažavanjeučenika.Utvrđeno je takođerdasudjevojčice “osjetljivije”oddječakanapojavunasiljauškoli,tedaučenicisnajvišimocjenamaionikojisurjeđebiliizloženinasiljuneštopozitivnijeprocjenjujuškolskookruženjeodostalihučenika.

Urazgovorimasnastavnicimairavnateljimablažiseoblicisukobameđuučenicimapredstavljajukaosastavnidioškolskesvakodnevice.Višejenastavnikairavnateljaizrazilozabrinutostuslijedpojave“cyber-bullyinga”,odnosnoverbalnognasiljapre-koFacebook-a.Međučimbenicimakojinegativnoutječunaškolskuklimuipojavusukobaističusenedovoljnastručnaosposobljenostnastavnikazarješavanjesukobameđu učenicima, ograničavajuće organizacijske karakteristike škole, zdravstvenepoteškoćeučenikainesređeneobiteljskeprilikeučenika.

Ključne riječi: školskaklima,ekološko-razvojnaperspektiva,sukobiinasiljeuškoli,odnosimeđuučenicima,odnosisnastavnicima,učeničkaperspektiva,perspektivanastavnikairavnatelja

DOI10.5673/sip.49.3.4 UDK37.06:316.482.057.874(497.5)

Izvorniznanstvenirad

Copyright©2011InstitutzadruštvenaistraživanjauZagrebu–InstituteforSocialResearchinZagreb Svapravapridržana–Allrightsreserved

336

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

1. Uvod

Istraživanjapokazujudadugotrajnaizloženostnasilnimoblicimaponašanjauškolipovećavavjerojatnostsocijalne izolacije,depresije, i frustracijemeđuučenicima,štoukrajnjojkonzekvencimožedovestidonapuštanjaškolei/iliodustajanjaoddaljnjegškolovanja(LindstromJohnson,2009.).Sdrugestrane,nasiljeuškoliutje-četakođerinakvalitetunastavnogprocesabudućidanastavnicizbogrješavanjasukoba iovladavanjanasilnim situacijamanemogudovoljnovremenaposvetitisamompoučavanju.KadajeriječoHrvatskoj,svjedocismosveučestalijegmedij-skogizvještavanjaonasiljuuškolamagdjeseprvenstvenogovorioekstremnimoblicimafizičkogi/iliverbalnogzlostavljanjameđuučenicima(npr.Večernjilist,5.10.2011.;Jutarnjilist,20.10.2011.).1Iakooviprimjeriukazujunatodajenasiljeprisutnouškolama,istodobnonepostojesustavnaistraživanjaoovomeproblemu(BuljanFlander,DurmanMarjanovićiĆorićŠpoljar,2005.;Bouillet,UzelaciKapac,2005.;ZlokovićiBilić,2006.).

Međurazmjernomalobrojnimistraživanjimanasilnogponašanjauhrvatskimško-lamareprezentativnimsemogusmatratirezultatiistraživanjakojeje2004.prove-denouorganizacijiUNICEF-ovogureda zaHrvatskuna23.342učenikaosnov-nihškola(Pregrad,2011.).Premarezultatimaovogaistraživanjaoko33%učenikaosnovnihškolabilojeizloženonekomoblikunasilja,odčegaje22,3%izjavilodasudoživjelinasiljejedandodvaputa“uzadnjihnekolikomjeseci”,dokje10,4%učenikauvrijemeistraživanjabiloizloženonasilnomponašanju“2-3putamjeseč-noiliviše”.Pritomsunajčešćioblicinasiljauškolibilinazivanjepogrdnimimeni-ma,ismijavanjeizadirkivanje.Takođerseističepodatakdasvega58,7%osnovnoš-kolacanikadnijebiloizloženoovimvrstamanasilja(Pregrad,2011.).

Navedenepodatkeo raširenosti nasilja u hrvatskim školamapodupiru rezultatiistraživanjakojeje2003.godineprovelaPoliklinikazazaštitudjecegradaZagrebana4.904učenikaosnovnihškolauRepubliciHrvatskoj,apremakojemučak27%ispitanihučenikaizjavljujedaskorosvakodnevnodoživljavanekiobliknasiljauškoli(Karlović,2006.).Istejegodine(šk.god.2003/2004.)provedenoiistraživanjenastavničkihprocjenanasiljauškolinauzorkuod530razrednikaosnovnihi315razrednikasrednjihškola(Bouillet isur.,2005.).Polazećiodpretpostavkedasurazrednicinajinformiranijioopseguikarakteristikamanasilnogponašanjauškoli(Bouillet isur.,2005.) ističeseda43,1%razrednikaprosuđujeda jeunjihovomrazredubarem jedanučenikkoji seponašanasilnički.Pritom21,5% razrednikaprocjenjujedajeriječoučenicimasklonimverbalnomnasilju,dokgotovojednakbrojnjih(22,4%)ocjenjujedajemeđuspomenutimučenicimariječopodjednakojsklonostiverbalnomifizičkomnasilju.

1UVečernjemlistuod5.10.2011.izvještavaseoslučajuizMetkovića,gdjesutriučeniceosnovneškolefizičkinapaleiozlijediledrugedvijeučenice.Jutarnjilistod20.10.2011.opisujslučajizosnovneškoleuLadimirevcima,gdjejenaškolskomhodniku14-godišnjaučenicanapalaiistukla12-godišnjuučenicu.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

337

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

PremdajeproblematikaistraživanjanasiljauškoliuHrvatskojjošuzačecima(BuljanFlander i sur.,2005.), rezultatinavedenih idrugih(poopsegumanjih) istraživanja(usp.Šavora,2003.;ZlokovićiBilić,2006.)ukazujunarazmjereraširenostinasilnogponašanja.S timuvezivažan jepodatak izspomenutog istraživanjanastavničkihprocjenanasiljauškoli(Bouillet isur.,2005.)premakojemutek32,2%razrednikanavodidaseunjihovimrazrednimodjelimaprovodinekiodprogramaprevencijenasilničkogponašanja.Ovajpodatakdobivanatežiniusvjetlunastavničkeprocjenekvaliteteprograma,gdjemeđuispitanicimaprevladavamišljenjedaprogramipreven-cijenasilničkogponašanja“uglavnomiliuopćenezadovoljavaju”(25,3%razrednika),doksamo2,2%razrednikaprocjenjujedanekiodpostojećihprograma“uglavnomzadovoljava”(1,8%)ili“upotpunostizadovoljava”(0,4%).NalaziUNICEF-ovogistraži-vanjanasiljauškolamapokazujudačak65,1%učiteljauosnovnimškolamanavodidaseuodnosunaproblemnasilničkogponašanjaosjećajuzbunjeno(24,0%),ravnoduš-no(0,7%)ibespomoćno(40,4%)(Pregrad,2011.).ZaključnosemožerećidapodacidostupnihistraživanjaonasiljuuškolamauHrvatskojupućuju,s jednestrane,naznačajnuprisutnostnasilnihoblikaponašanjauškolama,asdrugenarazmjernone-zadovoljavajućepreventivneprogramenasilničkogponašanja(Bouilletisur.,2005.).

Sobziromnaopisanusituacijuunašemsmoistraživanjuispitivalioblikesukoba/nasiljauškolivezanouznjihovškolskisocijalni/interakcijskikontekst(odnosime-đuučenicima,odnosi izmeđunastavnika i učenika) gdje se školskookruženje,odnosnoškolskaklimashvaćakaočimbenikkojimožeutjecatinasmanjivanjeilipogodovanjejavljanjunasilnogponašanjameđuučenicima.

2. Školska klima i problem nasilja u školi

Konceptualniokvirzapovezivanješkolskeklimeinasilnogponašanjaučenikauškoliosiguravaekološko-razvojnaperspektivailimodelučijemsusredišturazličitičimbenicikojiutječunasocijalnuparticipacijuirazvojvještinaučenikapotrebnihzauspjehuškoli,naposluiudruštvuopćenito(Fraser,1996.;HoltappelsiMeier,2000.;Khoury-Kassabri i sur.,2004.).Polazište“ekološko-razvojnogmodela” jestpretpostavkaonizukontekstualnih faktora (npr.obiteljskookruženje,vršnjačkegrupe, školski čimbenici, karakteristike lokalne zajednice)koji utječuna socija-lizacijuučenika(usp.Fraser,1996.;Baker,1998.;HoltappelsiMeier,2000.).Kodtogaekološko-razvojnaperspektivaanalizirapretpostavke“zapozitivnusocijalnuparticipaciju tevještinekojepromovirajuuspostavuuspješnihsocijalnihodnosas vršnjacima i odraslima koji slijede konvencionalne norme djelovanja” (Fraser,1996.:348).Utomsmisluulogaškolskeklimeuprevencijinasilnihoblikaponašanjaproizlaziiznjenogutjecajakaosocijalizacijskogkontekstauškolikojipotencijalno“osiguravapretpostavkezaadekvatnorazvijanjekognitivnihisocijalnihvještina”,aštoukonačnici“možesmanjititendencijudjecedakoristesiluzaostvarivanjesoci-jalnihciljeva”(Khoury-Kassabri,BenbenishtyiAstor,2005.:165;usp.Baker,1998.).

Iakopostojebrojnedefiniciješkolskeklime,možeserećidajevećinanjihsuglasnau tomeda ješkolskaklimana iskustvuzasnovan,multidimenzionalan, relativno

338

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

trajanpercepcijskifenomenkojijezajedničkičlanovimaodređeneškole(KoysiDe-Cotiis,1991.,premaBaranović,DomovićiŠtibrić,2006.,v.PetersoniSkiba,2001.;Tableman, 2004.). Spomenutapercepcijaovisi o tomekakopojedinacdoživljavaokruženjeuškoli,npr.osjećaliseugodnouškolskomokruženju,jeliokruženjesuportivnozaučenjeipoučavanje,jeliadekvatnoorganiziranoisigurno.Toznačida, iovisnoo interesima,vrijednostima,motiviranosti iostalimkarakteristikamapojedinca,školskaklimamožebitipercipiranakaopoticajnazaindividualnirazvojidoprinositikonstruktivnomponašanjuiuključivanjupojedinacauaktivnostiškoleilipaksuprotno,kaodestimulirajućikontekstkojidoprinosipasivnosti,pružanjuotporaiagresivnomponašanju(Bošnjak,1997.,HoltappelsiMeier,2000.).

Zapotpunijerazumijevanjeutjecajaškolskeklimenaponašanjeučenikauškolikorisnojerazlikovatipojedineaspekteovogaodnosa.HoltappelsiMeier(2000.)navodeobrasceočekivanja,interakcijskuklimuirelacijskuklimukaotrimeđusob-nopovezanasocijalizacijskaelementa.Obrasci očekivanjauškolimogupružatiraznovrsnemogućnostizausvajanjepoželjnihnormiivrijednosti,alijednakotakomogubitiobilježeniirigidnimpravilima,pritiscimazapostignućemiotuđujućimnastavnimiskustvima.Interakcijska klimamožepoticatinasudjelovanjeučenikauživotuškolekrozzajedničkoodlučivanjeiligrupnerasprave,nomožebitiprožetai hijerarhijskim i autoritativnim stavovima. Relacijsku klimu određuje intenzitetsocijalnihvezaikvalitetasocijalnihodnosauškoli.Narelacijinastavnik–učeniciautori ističuvažnostpovjerenja,razumijevanja ispremnostizapomoćodstranenastavnika,doksezakvalitetuodnosameđuučenicimaističevažnostsocijalneintegracije,solidarnostiigrupnekohezije.Opisanisocijalizacijskiaspektiškolskeklimeuliteraturisejošoznačavajuipojmomškolskogsocijalnogokruženja(Lin-dstromJohnson,2009.).

Rezultatibrojnih istraživanjapotvrđujuutjecajrazličitihelemenataškolskeklimenapojavunasilnihoblikaponašanjameđuučenicima.Upregleduempirijskiutvr-đenihefekataovogaodnosaHoltappelsiMeier(2000.)ističudapritisakzaprila-godbominegativnisocijalniodnosiuškoliutječunadevijantnoponašanjeuškoli,danezainteresiranostnastavnikainesudjelovanjeučenikauživotuškoleutječunapojavunasilnogponašanja,tedadosadaiaverzijapremaškolimogubitipovezanisnasiljemivandalizmomuškoli(Fend,1977.;Niebelisur.,1993.;Funk,1995.,pre-maHoltappelsiMeier,2000.).NaosnovurezultatavlastitogistraživanjaHoltappelsiMeier(2000.)nadaljenavodedaškolesmanjefizičkogiverbalnognasiljakarak-teriziraprvenstvenoproaktivniangažmannastavnikaodnosnopozitivnisocijalniodnosiigrupnakohezijaučenika.Važnostodnosanarelacijinastavnik–učeniciističutakođerKhoury-Kassabri,BenbenishtyiAstor(2005.).Autoripritomnavodedasuportivniipozitivniodnosiizmeđunastavnikaiučenikasmanjujuotuđenjeučenika,jačajuprivrženostškolitepovećavajuvažnostulogeškoleuočimaučeni-ka(Khoury-Kassabriisur.,2005.;usp.Fraser,1996.).2

2Usvomeistraživanjurazličitihčimbenikakojimoguutjecatinapojavunasiljauškoli(obi-teljskoidruštvenookruženje,školskaklima,vrstaiveličinaškole)autoripotvrđujuvažnost

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

339

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

Upregledu3 recentnihmeđunarodnih istraživanjaoutjecaju školskogokruženjanapojavunasiljauškoliLindstromJohnson(2009.)ističečinjenicudasvakaod25promatranihstudija(npr.Stewart,2003.;Welsh,2003.;Khoury-Kassabriisur.,2007.,premaLindstromJohnson,2009.)upućujenatodaškolskookruženjeutječenapojavunasiljauškoli.Natemeljuusporedberezultatarazličitihistraživanjaau-toricaposebnoizdvajautjecajsljedećihelemenataškolskogsocijalnogokruženja:pozitivanodnossdrugimučenicima,pozitivniodnosiizmeđunastavnikaiučeni-katejasnaidosljednaškolskapravila.Autoricaističedasuseodnosinastavnikaiučenikapokazalikaonajkonzistentnijiprediktormeđusvimkorištenimmjeramasocijalnogokruženja,tedajevećinastudijatakođerpokazaladajenasiljemanjeprisutnouškolamaukojimasuučeniciosvijestiliškolskapravilaigdjesuaktivnouključeniuprocesdonošenjaodluka.Istodobnosenavodidasuseakademskapostignućaisposobnostiučenikapokazalikaorazmjernoslabijiprediktorizapo-javunasiljauškoli.

Postojećaistraživanjaoutjecajuškolskogokruženjanapojavunasiljauškoliuklju-čujuporedsocijalnogokruženjauškoli također idrugefaktorekaoštosunpr.organizacijskekarakteristikeškole,prvenstvenoveličinaškoleodnosnorazreda,teizvanškolskefaktore.Upotonjeseubrajajuindividualneosobineučenikainjihovaspecifična životna iskustva, obiteljski čimbenici te različiti kontekstualni faktoripoputširesocijalneokoline,kulturnihkarakteristikailisocio-ekonomskogstatusaučenikainjihovihobitelji(Pollard,HawkinsiArthur,1999.,premaKhoury-Kassa-briisur.,2005.).Istraživanjapokazujudauodređenimokolnostimaovifaktorimo-gukoddjeceutjecatinasmanjenemogućnostizaodgovornusocijalnuinterakcijuinatajnačinpovećativjerojatnostzapojavuagresivnihinasilnihoblikaponašanja(Fraser,1996.),akojise,ukonačnici,manifestirajuiuškolskomkontekstu.Kadaje,primjerice, riječoobiteljskoj interakciji,Fraser (1996.)navodidanedosljedanroditeljskinadzor,nepostavljanjegranicaiučestalokažnjavanjepotičuagresivnereakcijekoddjecekojesepotomdaljerazvijajuteutječunaodnosesvršnjacimaiodnoseuškoli(usp.Baker,1998.).Zausvajanjeagresivnihobrazacaponašanjatakođersuznačajninegativnisocijalniuvjetipoputodrastanjausiromaštvuidepri-viranojlokalnojzajednici,ilinaindividualnojrazinibiološkiporemećajikojinega-

školskeklime.Rezultatipokazujudaješkolskaklimakojauključujejasnaikonzistentnapravilaponašanjakaoipozitivneodnoseizmeđunastavnikaiučenikapovezanasmanjenasiljauškoli.Pritomseističedaseefektškolskeklimepokazujeuobjeispitivanekulture,židovskojiarapskoj,ikodučenikarazličitogsocioekonomskogstatusa.(Khoury-Kassabriisur.,2005.).3 Istraživanjautjecajaškolskeklimena javljanje ioblikenasiljauškolamarazmjernosunovijegdatuma.UsvomepregleduistraživanjakojasebaveodnosomškolskogokruženjainasiljauškoliLindstromJohnson(2009.)navodidajeod25analiziranihstudijačak20objavljenonakon2000.Nepostojanjeetabliraneistraživačketradicijeizovogapodručjausvjetskimrazmjerimavjerojatnodijelommožeobjasnitičinjenicudasuistraživanjaškolskeklime inasiljauškoliuHrvatskojdosada takođerrijetkoprovođena.Stogasmoodnosškolskeklimeipojavenasiljauškolikonceptualiziraliuglavnomnatemeljukoncepata iistraživanjastranihautora.

340

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

tivnoutječunasavladavanjesocijalnihvještinaisocijalnoučenje(npr.neravnotežaseratonina,hiperaktivnost,impulzivnost,poremećajipažnje)(Fraser,1996.;Dake,PriceiTelljohan,2003.).Međuindividualnimčimbenicimapovezanimsnasilnimoblicimaponašanjačestoseističuirodnerazlike.Prevladavajućejestajalištedasudječaciuusporedbisdjevojčicamačešćepočiniteljiižrtvefizičkognasilja(Dakeisur.,2003.;Khoury-Kassabriisur.,2004.),dokorazlikamausklonostiverbalnimineizravnimoblicimanasiljanepostojikonsenzus(Khoury-Kassabriisur.,2004.;BuljanFlanderisur.,2007.).

Istraživanječijerezultateprezentiramoutekstunijeispitivalopojavunasiljauškoliusvojnjezinojkompleksnosti.Onojebilousmjerenoprvenstvenonaispitivanjeodnosaokruženjauškolitj.školskeklimeikonflikatameđuučenicimauškoli,ilipreciznije,naanalizuučeničke,nastavničkeiravnateljskepercepciješkolskeklimevezanouzjavljanjeinačinerješavanjasukobameđuučenicima.

3. Cilj,problemiimetodologijaistraživanja

Ciljistraživanjajebioispitatipercepcijuučenika,nastavnikairavnateljaokarak-teristikamaškolskeklimevezanouzpojavuirješavanjesukobameđuučenicima.

Utusvrhudefiniranasusljedećaistraživačkapitanja:1)kakoučenicipercipirajuškolskuklimusastajalištajavljanjainačinarješavanjasukobameđuučenicima;2)postojiliznačajnarazlikauučeničkojpercepcijiškolskeklimesobziromnaspol,školskiuspjehiučestalostdoživljenognasiljauškoli;3)kakonastavniciiravnateljidoživljavajuškolskuklimuvezanouznasiljeisukobeuškoli.

3.1. Uzorak i postupak istraživanja

Uistraživanju4jesudjelovalo370učenikaosmihrazredadesetzagrebačkihosnov-nihškolate29nastavnikai5ravnatelja.Polazećiodpretpostavkedajeobrazovnistatusroditeljapovezansasocio-ekonomskimstatusomiobrazovnimiskustvimaučenika(v.Khoury-Kassabriisur.,2005.)uzorakškolajekonstruiranpremaza-stupljenostiučenikarazličitogobrazovnogstatusaroditelja.Korištenjestratificiranislučajniuzorakškolasrazličitimstupnjemprosječnogobrazovnogstatusaroditelja

4Ovdjeprikazanirezultatidiosuširegistraživačkogprojektaomirovnomobrazovanjuuosnovnimškolamakojije2010.proveoInstitutzadruštvenaistraživanjauZagrebu–CentarzaistraživanjeirazvojobrazovanjausuradnjisaCentromzamirovnestudije,Zagreb.KaočlanoviistraživačkogtimaIDIZ-a/CERD-auprojektususudjelovali:SašaPuzić(voditelj),BranislavaBaranović,KarinDoolan,BorisJokićiZrinkaRistićDedić.Opširnijiopispro-jektairezultatiistraživanjadostupnisuupublikaciji“Učitizamir:Analitičkainormativnapodlogazauvođenjevrijednosti,sadržajaimetodamirovnogobrazovanjauformalniobra-zovnisustav”,ZenzerovićŠloser(ur.),Centarzamirovnestudije,Zagreb,2011.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

341

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

učenikakojipohađaju školu.Okviruzorkačinio jepopis105osnovnih škola spodručjagradaZagreba,naosnovikojegasuodređenatristratumakojiseuveli-kopodudarajuslokacijskimsmještajemškolanapodručjugradaZagreba:školesiznadprosječnim,prosječnimiispodprosječnimindeksomobrazovanjaroditeljaIzračunatiprosjecinaraziniškolaodnosilisusenasljedećevrijednostiobrazovnogstatusaroditelja:1=nezavršenaosnovnaškolailiosnovnaškola;2=srednjaškola;3=višaškolailifakultet.Brojizabranihškolaizsvakogstratumaproporcionalnojeodgovaraoukupnombrojuškolausvakomstratumu:triškolesiznadprosječnim,četirisprosječnimi triškoles ispodprosječnimindeksomobrazovanjaroditelja.UnutarsvakogstratumaškoleuključeneuuzorakodređenesuslučajnimodabiromkorištenjemprogramaResearchRandomizer.Usvakojoddesetškolaanketiranisuučeniciosmihrazreda,doksufokusgrupesnastavnicimaiintervjuisravna-teljimaodržaniupetškolaosnovnoguzorkaukojimajebilomogućeorganiziratiintervjueifokusgrupe.

Istraživanjejeprovedenoustudenomiprosincu2010.Godine.Uistraživanjusukorištenemješovitemetodeistraživanja:anketnoispitivanje, fokusgrupei inter-vjui.Uanketnomispitivanjuunutarsvakeškolesudjelovalisuučenicidvaosmarazrednaodjelazakojesuprethodnoprikupljenipristanciroditeljazasudjelovanjeuistraživanju.Usvakomrazreduučenicisuupitnikpopunjavaligrupnojedanškol-skisatzavrijemeredovnenastave.Anketniupitniksesastojaoodpitanja(varijabli)kojimajeispitivanaučeničkapercepcijarazličitihaspekataioblikakonfliktnogpo-našanjaučenikauškoli,školskojklimi(školskogokruženja),teizloženostučenikanasilnimoblicimaponašanja.Upitnikomsutakođerprikupljenisocio-demografskipodacioučenicimakaoštosuspoliuspjehuškolikojesmodovodiliuvezusučeničkompercepcijomnasilnogponašanjaučenikauškoli.5Zaispitivanješkol-skogokruženjakoristilismomodificiranuskaluzarazrednuklimu6konstruiranuuokviruprojektaMultisiteviolenceprevention(2004.) (ClassroomclimatescaleopisanauDahlbergisur.,2005.).Skalomsmoispitivalitriaspektaškolskeklimeizperspektiveučenika:1.odnosimeđuučenicima,2.odnosiučenikainastavnikai3.prijavljivanjesukoba,odnosnonasiljanastavnicima.Skalasesastojalaod18tvrdnjismještenihnaljestviciLikertovogtipaod5stupnjevapričemuje1značilodaseučenikiliučenicauopćeneslažestvrdnjom,a5potpunoslaganje.

Kvalitativnidioistraživanjaprovedenjeupetškolaodabranihizuzorka(prigodniuzorak)ukojimajeintervjuiranopetravnateljatihškolaiodržanopetfokusgrupasnastavnicima.Ufokusgrupamajesudjelovaloukupno29nastavnika,asciljem

5Navedenesusamoonevarijableizupitnikačijerezultateprezentiramoutekstu.6Uliteraturisepravirazlikaizmeđuškolskeirazredneklime.Zarazlikuodrazredneklimekojauključujeodnoseizmeđunastavnikainjihovihučenikailisamoodnosemeđuučeni-cimaupromatranomrazredu,školskaklimaješiripojamiobuhvaćaodnosenastavnikapremadrugimnastavnicima,učenicima,administrativnomosobljuiravnatelju(Domović,2003.;Bošnjak,1997.).Mikoristimoterminškolskaklima,jerseodnosimeđuučenicimaiodnosinastavnikapremaučenicimakojeispitujemonemogureduciratiisključivonasitua-cijuurazredu.Promatramoihkaoelementozračjauškoli,odnosnoškolskeklime.

342

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

dobivanjadubljeguvidauistraživačkiproblemnasiljauškolama.Protokolzain-tervjueifokusgrupesastojaoseodotvorenihpitanjaorganiziranihutricjeline:procjenaučestalostiioblikasukobauškolama,mogućičimbenicikojiutječunanasilnoponašanjeuškolama,tenačinirješavanjasukobauškolama.Intervjuisravnateljimaifokusgrupesnastavnicimatrajalisuuprosjekujedanškolskisat.SvisuaudiomaterijalitranskribiraniipotomanaliziraniuNVivoprogramuzakvalita-tivnuobradupodataka.Analizajeprovedenatakoštosuseinduktivnimprocesomdodjeljivalikodoviodgovorimaravnateljainastavnikapremaspomenutimcjelina-ma.Tajjeprocesrezultiraotemamaipodtemamakaoštosu:školepremaučestalo-stisukoba(kontinuumvrločesto-vrlorijetko),oblicisukoba(fizički,verbalni,cyber bullying),tečimbenicikojidoprinose(ne)skladnimodnosimauškoli(razinaškolekojauključujeosposobljenost iautoritetnastavnika,veličinuškole,brojstručnihsuradnika,pedagoškemjere;razinapojedincaizdravstvenepoteškoće;razinaobi-teljiiodnosaunjima;širidruštvenikontekstimediji).

4. Rezultati i rasprava

4.1. Školska klima i sukobi u školi: perspektiva učenika

Uoperacionalizacijikonceptaškolskaklimapošlismoodteorijskogstavadain-terakcijski i relacijski aspektodnosameđuučenicimakao iodnosa izmeđuna-stavnika iučenikačine središnjeaspekte školskeklimekada jepromatramosastajalištapojavesukobauškoli.Utomsmisluzarazumijevanjeproblemasukoba/nasiljauškolivažnojeistražitikakoučenicipercipirajuodnosemeđuučenicimaiodnoseizmeđuučenikainastavnikausituacijamajavljanjairješavanjasukobameđuučenicimauškoli.Sukladnotome,uistraživanjusmoispitivalitriaspektaškolskeklimeizperspektiveučenika:1.odnosemeđuučenicima,2.odnoseuče-nikainastavnikai3.prijavljivanjesukoba,odnosnonasiljanastavnicima.UTablici1prezentiranisudeskriptivnipokazateljiifrekvencijeodgovoraučenikanatvrdnjeskaleškolskeklime.

Kadajeriječoučeničkojpercepcijiučestalostipojedinihvrstasukobameđuuče-nicima,izpodataka(Tablica1)jevidljivodajeuškolamanajčešćeprisutnoogo-varanje(69%postoučenikaseuglavnomiupotpunostisložilostvrdnjomdaunjihovojškoliučeniciogovarajujednidruge).Zatimslijediismijavanje,pričemuse,vidnomanji,alijošuvijekznatan,brojučenika(54%)uglavnomipotpunosložiostvrdnjomdaučeniciunjihovojškoliismijavajujednidruge.OvinalazisuuskladusrezultatimadrugihistraživanjaprovedenihuHrvatskoj(Pregrad,2011.)premako-jimauškolamatakođerprevladavajuverbalnisukobi,točnijeogovaranje,ismijava-njeilimeđusobnovrijeđanje.Sudećipremapodacima,fizičkisukobiimeđusobnoisključivanjeučenikaizškolskihaktivnostiidruženjasumanjeprisutniuškolama,alisutakođerdioškolskesvakodnevice.Preciznije,42%učenikaseuglavnomiliupotpunostisložilostvrdnjomdaseunjihovojškoliučenicifizičkisukobljavaju.Iakojeovajpostotakmanjiodpostotkaučenikakojismatrajudaunjihovojškoliimaverbalnognasilja,onsemožesmatrativelikimjerjeriječofizičkomnasilju.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

343

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

Neštomanjibrojučenika(36%)sesložios tvrdnjomdaunjihovojškoliučeniciisključujuizaktivnostiidruženjaonekojiserazlikujuodostalih.

Tablica 1.

DeskriptivnipokazateljiifrekvencijeodgovoraučenikanatvrdnjeSkaleškolskeklime

Tvrdnje M SD

%

Uglavnom se slažem

U potpunosti se slažem

1.Učeniciogovarajujednidruge 3,82 1,181 33,9 35,0

2.Učenicisemoguslobodnoobratitinastavnikuzapomoćkadimajunekisporilisukobsučenicima 3,73 1,273 27,2 36

3.Usituacijamakadučeniciprijavevrijeđanjeilinasilje,nastavniciseuključujuurješavanjesukobailispora 3,71 1,208 29,9 32,3

4.Nastavnicipomažuurješavanjusukobaisporovameđuučenicima 3,53 1,195 34,4 23,2

5.Učeniciseprijateljskiodnosejednipremadrugima 3,52 ,985 49,7 11,1

6.Učeniciismijavajuivrijeđajujednidruge 3,41 1,216 33,5 20,0

7.Nastavnicipažljivoslušajumišljenjaučenika 3,34 1,290 31,5 20,9

8.Nastavniciohrabrujuučenikedakažukaddođenasilja,sporovaisukoba 3,31 1,457 29,2 26,0

9.Učenicisemeđusobnopomažuuškolskimaktivnostima 3,29 1,134 35,6 13,0

10.Učenicirazličitihstilovaživotasemeđusobnodobroslažu 3,19 1,092 33,8 9,7

11.Učenicisefizičkisukobljavaju 3,19 1,179 27,6 14,6

12.Nastavniciseodnosespoštovanjemiuvažavanjempremaučenicima 3,15 1,278 29,2 15,5

13.Učeniciisključujuizškolskihaktivnostiidruženjaučenikekojiserazlikujuodostalih 3,06 1,211 22,0 14,1

14.Nastavniciseponašajupravednopremaučenicima 2,89 1,266 24,0 10,9

15.Tijekomraspravananastaviučeniciuvažavajumišljenjadrugihučenika 2,83 1,104 24,1 5,5

16.Učenicipažljivoslušajujednidrugetijekomraspravananastavi 2,54 1,151 18,8 4,4

17.Nastavniciismijavajuilivrijeđajunekeučenike 2,10 1,221 10,6 5,2

18.Učenicivolebitiuškoli 1,92 1,100 8,4 2,2

Naosnovumišljenjaučenika,zaključnoseosukobimameđuučenicimamožerećidasuuispitivanimškolamaprisutnirazličitioblicisukobapričemusunajraspro-stranjeniji verbalni sukobi (ponajprije ogovaranje). Iako nijedan od spomenutihoblikasukobanijebezazlenizanemarivsobziromnanjihovepsihičkeifizičke

344

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

posljedicepoučenike,naročitojezabrinjavajućinalazdarelativnovisokpostotakučenikasmatradaunjihovimškolamaimafizičkihsukoba.

Rezultatiporedtogaupućujudaodnosiuškolinisujednoznačni.Naime,spomenu-tioblicisukoba,odnosnokonfliktniodnosimeđuučenicimaneisključujunjihovesuradničkeodnose.Uprilogovakvojtvrdnjigovoripodatakdaseoko61%učenikasuglasilostvrdnjomdaseprijateljskiodnosejednipremadrugima,a49%stvrd-njomdameđusobnosurađujuuškolskimaktivnostima.

Okarakteristikamasocijalnogozračjaškoletakođergovoreipodaciotomekakosupercipiraniodnosimeđuučenicimatokomnastave.PodaciuTablici1upućujudaje,kadajeriječonastavi,postotakpozitivnihodgovoranatvrdnjeomeđusob-nimodnosimamanjinegokadajeriječoškolskimaktivnostimaopćenito.Takosenpr.neštomanjeodjednetrećineučenikauglavnomiupotpunostisložilostvrdnjomdaučenicitijekomraspravauvažavajumišljenjadrugihučenika,dokihse23%uglavnomipotpunosložilostvrdnjomdaučenicipažljivoslušajujednidrugetijekomraspravananastavi.Potonjadvapodatkatrebanaglasitijerupućujunatodarelativnomalibrojučenikaznapažljivoslušatiiuvažavatimišljenjadrugih,timvišeštojeriječovještinamakojespadajuutemeljnevještinerazvijanjakonstruk-tivnihodnosaikomunikacijemeđuučenicima.

Sastajalištarješavanjasukobameđuučenicimabilojevažnoistražitiiodnosna-stavnika iučenika,posebnokada je riječokonfliktnimsituacijama.Rezultatiutablicipokazujudavećina ispitanihučenikapercipiranastavnikekaoosobeodkojih mogu dobiti podršku pri rješavanju sukoba s drugim učenicima. Štoviše,tvrdnjeonastavničkojpodršciprirješavanjusukobanalazeseuskupininajvišeprocijenjenihtvrdnji(od2.do4.mjestanarangljestvici)pričemujepodrškuna-stavnikapozitivnoprocijenilovišeoddvijetrećineučenika.Takavnalazupućujedavelikibrojučenikapercipiranastavnikekaoosobeodkojihmogudobitipodrš-kuprirješavanjusukobasdrugimučenicima.Međutimkadajeriječoučeničkojpercepcijiodnosanastavnikapremaučenicimaopćenito,slikaonastavnicimasemijenja.Konkretnije,postotakučenikakojisusuglasnistvrdnjamadasenastav-nici s poštovanjem i uvažavanjemodnose premaučenicima te da se pravednoponašajupremaučenicimazamjetnojenižinegozaprethodnetvrdnje(45%i35%).Relativnomalipostotakučenika(35%)sesložiostvrdnjomdasenastavnicipo-našajupravednopremaučenicima,dokse16%učenikauglavnomiupotpunostisložilostvrdnjomdanastavniciismijavajuilivrijeđajunekeučenike.Potonjadvapodatkaupućujudaikoddijelanastavnikatrebarazvijatisocijalnevještinekakobisepoboljšalakomunikacijasučenicimaiefikasnijepreveniraliirješavalisukobimeđuučenicimauškoli.NaproblemnedovoljneosposobljenostiosnovnoškolskihnastavnikazarješavanjekonflikatameđuučenicimaukazalasuidrugaistraživanjauHrvatskoj,kaoštojenanpr.uuvodnomdijeluspomenutoUNICEF-ovoistraži-vanje(Pregrad,2011.).

Prikazanirezultatiodgovoraučenikaointerakcijskimirelacijskimaspektimaškol-skeklimeupućujudasuškole i razredipsihosocijalnisustavisraznolikimidi-

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

345

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

namičnimodnosimakojiuključujuvišeznačneikompleksneodnosekakomeđusamimučenicima,takoiizmeđunastavnikaiučenika.

4.1.1. Faktorska struktura učeničke percepcije školske klime

Dabismodobilipotpunijiuviduučeničkupercepcijuškolskeklimeprovelismofaktorskuanalizuodgovoraučenikanapojedine tvrdnjekojeopisujukarakteri-stikeškolskeklime.RezultatifaktorskeanalizeprezentiraniuTablici2govoreostrukturi međusobne povezanosti odgovora na pojedine tvrdnje, a ekstrahiranisefaktori,kojigrupirajumeđusobnopovezanetvrdnjeuskupine,mogusmatratidimenzijamailiaspektimaškolskeklime.ProvedenajefaktorskaanalizaglavnihkomponenatauzKaiserovkriterijivarimaxrotaciju.Zadržanesutrikomponente(faktora)kojesuimalekarakterističnekorijeneznačajnovećeod1,00(5,03;2,03i1,43).Svetvrdnjeimajuznačajnazasićenjaskomponentomkojojpripadajupriče-musekorelacijekrećuod.531zatvrdnju“učeniciseprijateljskiodnosejednipre-madrugima”do.812zatvrdnju“učeniciogovarajujednidruge”.Tvrdnja“učeniciismijavajuilivrijeđajujednidruge”jeispuštenaizanalizejerjeimalapodjednakoznačajnazasićenjanadvijekomponente.Triizlučenafaktoraobjašnjavajuukupno51,78%ukupnevarijance,štopredstavljadovoljnovelikiznoszametodološkiko-rektnozaključivanjeostrukturiranostianaliziranihtvrdnji.

Tablica 2.

Faktorskastrukturaučeničkepercepciješkolskeklime

Faktori Tvrdnje

FaktorI.(27,93%zajedničkevarijance) ,811 Nastavnicipomažuurješavanjusukobaisporovameđuučenicima

Nastavnička podrška učenicima ,780 Učenicisemoguslobodnoobratitinastavnikuzapomoćkadimajunekisporilisukobsučenicima

,749 Nastavnicipažljivoslušajumišljenjaučenika

,704 Usituacijamakadučeniciprijavevrijeđanjeilinasilje,nastavniciseuključujuurješavanjesukobailispora

,678 Nastavniciseodnosespoštovanjemiuvažavanjempremaučenicima

,673 Nastavniciseponašajupravednopremaučenicima

,586 Nastavniciohrabrujuučenikedakažukaddođedonasilja,sporovaisukoba

FaktorII.(15,92%zajedničkevarijance) ,812 Učeniciogovarajujednidruge

Konfliktni odnosi među učenicima ,796 Učeniciismijavajuivrijeđajujednidruge

,741 Učenicisefizičkisukobljavaju

,646 Učeniciisključujuizškolskihaktivnostiidruženjaučenikekojiserazlikujuodostalih

346

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

Faktori Tvrdnje

FaktorIII.(7,93%zajedničkevarijance) ,654 Učenicivolebitiuškoli

Suradnički odnosi među učenicima ,618 Učenicipažljivoslušajujednidrugetijekomraspravananastavi

,610 Tijekomraspravananastaviučeniciuvažavajumišljenjadrugihučenika

,604 Učenicirazličitihstilovaživotasemeđusobnodobroslažu

,578 Učenicisemeđusobnopomažuuškolskimaktivnostima

,531 Učeniciseprijateljskiodnosejednipremadrugima

Prvi faktorobjašnjavanajveći iznoszajedničkevarijance idominantan je faktor.Strukturiranjeodsedamtvrdnjičijisesadržajodnosinanastavničkupodrškuuče-nicimaukonfliktnimsituacijama,nastavničkopoštovanjeiuvažavanjeučenikatepravedanodnosnastavnikapremaučenicima.Budućidasvojimsadržajemizraža-vaspremnostnastavnikadapomognuučenicimaurješavanjusukobainjihovres-pektpremaučenicima,ovajsmofaktornazvalinastavnička podrška učenicima.Drugi faktorsadržičetiri tvrdnjekojesvojimsadržajem izražavaju različitevrstekonfliktnihodnosameđuučenicima:ogovaranje,ismijavanjeivrijeđanje,fizičkosukobljavanjeteisključivanjeizškolskihaktivnostiidruženjaučenikakojisera-zlikujuodostalih.Stogasmoganazvalikonfliktni odnosi među učenicima.Trećifaktorusvojojkonfiguracijisadržišesttvrdnjikojegovoreopozitivnomodnosuučenikapremaškoli,međusobnomuvažavanjuipomaganjuučenikatenjihovimprijateljskimodnosima.Kakojesuradnjameđuučenicimazajedničkakarakteristi-kasvihtvrdnjiovajsmofaktornazvalisuradnički odnosi među učenicima.

Pouzdanostnavedenihfaktora,određenametodomunutrašnjekonzistencije,po-kazalasezadovoljavajućom:Cronbachovα-koeficijentza faktornastavnička po-drška učenicimaiznosi0,85,zafaktorkonfliktni odnosi među učenicima0,81,azafaktorsuradnički odnosi među učenicima0,69.Korelacijemeđufaktorimasustatističkiznačajnealirelativnoniskeilogične,štoupućujedafaktori(subskale)“mjere”različitedimenzijeistogkonstrukta–školskeklime.Izmeđufaktorana-stavnička podrška učenicimaifaktorakonfliktni odnosi među učenicimar=-.21,između faktoranastavnička podrška učenicima i suradnički odnosi među uče-nicimar=.24,aizmeđufaktorakonfliktni odnosi među učenicimaisuradnički odnosi među učenicimar=-.49.

Srednjevrijednostiučeničkihprocjenazapojedinefaktoreupućujudasusvetridimenzije školskeklimeprocijenjeneosrednje, tj. srednjevrijednostiprocjenausvimtrimadimenzijamanalazeseusrediniskale.7Pritomjenajvišeprocijenjena

7 Nastavnička podrška učenicima:M=3,46;SD=0,894;Konfliktni odnosi među učenici-ma:M=3,37;SD=0,961;Suradnički odnosi među učenicima:M=2,88;SD=0,688

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

347

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

dimenzijanastavnička podrška učenicimačijaprocjenatendirapremapozitivnompoluskale(“uglavnomseslažem”).

Zaključnosemožerećidaiznavedenefaktorskestrukturetvrdnjiproizlazidauče-niciuistraživanimškolamapercipirajuškolskuklimuvišeznačno,tj.kaoozračjekojeimarazličitepaimeđusobnosuprotstavljeneaspekteilidimenzije,kaoštosunpr.konfliktniisuradničkiodnosimeđuučenicima.Ohrabrujućijepodatakdasuučenicipritomnajvišimskalnimvrijednostimaprocijenilidimenzijukojagovorionastavničkojpodršciučenicima.

4.1.2. Razlike u percepciji školske klime

Za razumijevanje učeničke percepcije školske klime važno je istražiti razlike upercepcijiškolskeklimeobziromnaindividualnaobilježjaučenika.Dabismousta-novilipostojelirazlikeuučeničkojpercepcijiškolskeklimetestiralismostatističkuznačajnost razlikauprosječnimprocjenamaučenika s obziromnanjihov spol,školskiuspjehteučestalostdoživljenognasiljauškoliiliagresivnostškole.

Rezultatitestiranjaznačajnostirazlikapremaspolu(Tablica3)pokazujudapostojestatističkiznačajnerazlikeizmeđuučenikaiučenicaupercepcijiškolskeklimenatritvrdnje.

Tablica 3Razlikeuučeničkojpercepcijiškolskeklimepremaspoluučenika

TvrdnjeUčenice Učenici

M SD M SD t df P

1.Učeniciisključujuizškolskihaktivnostiidruženjaučenikekojiserazlikujuodostalih 3,19 1,198 2,91 1,212 2,193 367 ,029

2.Učeniciogovarajujednidruge 4,01 1,131 3,59 1,203 3,396 361 ,001

3.Nastavniciismijavajuilivrijeđajunekeučenike 2,21 1,247 1,96 1,177 1,958 356 ,051

Napomena:prikazanesusamotvrdnjenakojimajerazlikastatističkiznačajna

Pritomučenicečešćeodučenikanavodedaunjihovimškolamaučeniciisključujuizškolskihaktivnosti idruženjaučenikekojiserazlikujuodostalih,daučeniciogovarajujednidrugetedanastavniciismijavajuilivrijeđajunekeučenike.Ovajpodatakindiciravećuosjetljivostdjevojčicaoddječakanapojavunavedenihobli-kaponašanjaučenikainastavnikauškoli.

Takođernasjezanimalopostojilistatističkiznačajnarazlikauučeničkojprocjeniškolskeklimesobziromnaškolskiuspjehučenika.Razlikesmotestiralipomoću

348

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

analize varijance (one-way ANOVA). Školski uspjeh smo operacionalno iskazalikrozocjenepričemusuučenicibilikategoriziraniutrigrupe:(1)kojisuprošlis4imanje;(2)kojiimajuocjeneod4,1do4,7;i(3)kojiimajuocjeneod4,8do5.Re-zultatiupućujudaizmeđutrinavedenegrupeučenikapostojistatističkiznačajnarazlikasamouprocjeniprisutnostifizičkihsukobauškoli[p=.005;F(2,341)=5.5;p=.005].Duncan-ovpost-hoctestpokazujedasestatističkiznačajnerazlikejavljajuizmeđuučenikakojiprolazes4imanje(M=3,42;SD=1,20)iučenikakojiimajunajvišeocjene (M=2,92;SD=1,04).Pritomučenici snajvišimuspjehom,zarazlikuodučenikasuspjehomnižimod4,smatrajudasufizičkisukobiizmeđuučenikaunjihovojškolirjeđi.Iakostvarnerazlikeuprosječnimvrijednostimauče-nikanisuvelike,podaciomogućujupretpostavkudaučenicisnajvišimškolskimuspjehomimajuneštopozitivnijuslikuoškolskomokruženjuodonihučenikakojiprolazes4inižimuspjehom.

Polazećiodpretpostavkedajezaučeničkupercepcijuškolskeklimevažnokolikosuuškoliizloženinasiljuprovjerilismoiznačajnostirazlikauučeničkimprocje-namaklimeuškolisobziromnaučestalostdoživljenognasiljauškolama.RezultatitestiranjaznačajnostirazlikasuprikazaniuTablici4.

Tablica 4Razlikeuučeničkojpercepcijiklimeuškolisobziromnaučestalostdoživljenognasiljauškoli(agresivnostškolskesredine)

Tvrdnje

Škole s manje agresije

Škole s više agresije

M SD M SD t df p

1.Učenicirazličitihstilovaživotasemeđusobnodobroslažu 3,30 1,022 3,07 1,149 2,074 368 ,039

2.Učenicivolebitiuškoli 2,07 1,082 1,76 1,100 2,724 366 ,007

3.Učenicisefizičkisukobljavaju 2,97 1,089 3,41 1,225 3,619 360 ,000

4.Nastavniciseodnosespoštovanjemiuvažavanjempremaučenicima 2,97 1,214 3,33 1,316 2,701 365 ,007

Napomena:prikazanesusamotvrdnjenakojimajerazlikastatističkiznačajna

Kakobiprovjerilipostoji liznačajnarazlikauučeničkojpercepcijiškolskeklimeobziromnaučestalostdoživljenognasiljauškoli,školesmogrupiraliudvijeka-tegorije ovisnoo frekvenciji pojedinih oblika doživljenognasilja: 1. škole s višenasiljailiagresije(školeukojimasuučeniciuzadnjihmjesecdanadoživjelinekuvrstupsihičkogilifizičkognasilja3-4putate5ivišeod5puta)i2.školesmanjeagresijeilinasilja(školeukojimasuučeniciuzadnjihmjesecdanadoživjelinekuvrstupsihičkogilifizičkognasilja1-2putailigauopćenisudoživjeli).Testiranjemznačajnostirazlikautvrđenojedaizmeđuučenikaizškolaukojimajerjeđenasiljeiučenikaizškolaukojimaučenicičešćedoživljavajunasiljepostojestatističkiznačaj-nerazlikenačetiritvrdnje.Kaoštosmoočekivali,učeniciizškolasmanjeagresije

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

349

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

imajupozitivnijiodnospremaškolskojklimiodučenikaizškolagdjeučenicičešćedoživljavajunasilje.Onisunaime,zarazlikuodučenikaizškolasvišeagresije,značajnočešćeodgovaralidaseunjihovimškolamaučenicirazličitihstilovaživotameđusobnodobroslažuidaunjihovimškolamaučenicivolebitiuškoli.Suprotnotome,učeniciizškolasvišeagresijeznačajnosučešćenegoučeniciizškolasmanjeagresijeodgovaralidaseunjihovimškolamaučenicifizičkisukobljavaju.Interesan-tanjenalazdaučeniciizškolasmanjeagresijenegativnijeprocjenjujunastavnikeodučenikaizškolasvišeagresijekadajeriječonastavničkompoštovanjuiuva-žavanjuučenika.Ovajpodatakdasenastavniciuškolamaukojimaučenicičešćedoživljavajunasiljesvišepoštovanjaodnosepremaučenicimaupućujedaproblemnasiljauškolamanijeproblemkojijepovezansamosodnosomnastavnik-učenikikojimoguuspješnorješavatisamonastavniciiliškole.Onješiriproblem,jerusocijalizacijidjeceporedškoleznačajnuuloguimajuizvanškolskifaktorikaoštosuindividualneosobineučenika(Fraser,1996.;Dake,PriceiTelljohan,2003.),socio-ekonomskeikulturnekarakteristikeobiteljiterazličitikontekstualnifaktoripoputširesocijalneokoline(Khoury-Kassabriisur.,2005.).

4.2. Školska klima: perspektiva nastavnika i ravnatelja

Osimučenika,uprovedenomistraživanjusudjelovalisuiravnateljiinastavniciusvrhuispitivanjanjihovepercepciješkolskeklimevezaneuzpojavljivanjeinačinerješavanjasukobauškoli.Utekstukojislijediizdvojenisuisječciizintervjuasrav-nateljimaifokusgrupasnastavnicimavezanouzpercepcijuučestalostisukobaioblikesukobauškolama,teškolskeiizvanškolskečimbenikekojiimajunegativanučinakupogledunasiljauškolama.

4.2.1. Sukobi u školama: tipovi i učestalost sukoba

Kaoštojenaosnoviodgovoraučenikabilomogućegrupiratiškoleovisnoouče-stalostidoživljenognasilja(školesvišenasiljaiškolesmanjeagresijeilinasilja),iodgovorinastavnikairavnateljasugerirajukakopostojerazlikeizmeđuškolakadajeriječopojavljivanjunasiljauškolama.Pritomsuuočljivadvaekstrema:školaukojojsusukobivrlorijetki(akadasedogoderadiseuglavnomoverbalnimsu-kobima)iškolaukojojsuverbalniifizičkisukobisvakodnevnidioživotauškoli.Sljedećiisječciizprovedenihrazgovorailustrirajuturazliku:

Školaukojojsupremaiskazimanastavnikairavnateljasukobivrlorijetki:

“Pa u našoj školi je dosta dobar odnos među učenicima, nema puno sukoba, i nisu jaki sukobi”. (nastavnik/ca)

“tu je jedna onako više obiteljska atmosfera, i mi gotovo da i nemamo nekih problema što se tiče agresije” (ravnatel/jica)

350

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

“Nije ih bilo, u dvije godine ih nije gotovo bilo. Bilo ih je na nekoj ver-balnoj razini koji su se odmah rješavali”. (ravnatel/jica)

Školaukojojsusukobiučestali:

“Pa naša škola je dosta specifična i zapravo sa sukobima se susreće-mo svakodnevno, bilo da smo razrednici ili bilo da smo predmetni učitelji. Znači svaki dan, svaki sat nam stoji izazov prije početka sata ili za vrijeme sata riješiti određen sukob. Znači istovremeno odraditi svoj dio gradiva i riješiti, smiriti situaciju, riješiti sukob. Znači nema dana da nema nekog sukoba”. (nastavnik/ca)

“Svaki dan, svaki sat...” (nastavnik/ca)

“sukobe imamo nažalost svakodnevno” (ravnatelj/ica)

Uostaletriškoleukojimasuprovedenefokusgrupesnastavnicimaiintervjuisravnateljimaučestalostsukobamožesesmjestitinakontinuumuizmeđuspome-nutihdvijuškola.Jednaješkolanatomkontinuumubližaškoliukojojsusukobirijetki:postojeprimjeri sukobaali“u granicama normale, da nemamo nikakve ekstreme” (ravnatel/jica).U toj su školinajčešći sukobiopisanikaokratkotrajnesvađe,tepremaiskazimanastavnikauškolinemaraširenog“bullyinga”.Udrugimdvjemaškolamasukobisuneštočešći(radiseiovećimškolama),iakotisukobinisuopisanikaofizičkinasilni.

Razgovorisnastavnicimairavnateljimaostavljajudojamdasublažioblicisukobameđuučenicimasastavnidioživotauškoli(unekimškolamaviše,audrugimamanje),aliizuzevjedneškolenasilnojeponašanjeusamimprostorimaškolerijet-ko.No,takavopćenitzaključaknebismioprikritičinjenicudaiutimškolamado-lazidonasiljameđuučenicima.Nastavnik/caizškoleukojojsusukobirazmjernorijetkinavodiprimjeručenikakojegjeverbalnozlostavljaodrugiučenik,pričemužrtvetakvihzlostavljanjaopisujekaomirnijeipovučenije:“Oni nađu sebi žrtve, znaju djecu koja su povučenija, mirnija, koja neće vratiti istom mjerom, znači koji će to podnositi dokle ide, dokle može podnijeti”.Sdrugestrane,ravnatelj/icaizisteškoleupozoravadase,iakosufizičkiobračuniunjegovoj/njenojškolirijetki,velikibroj“nasilničkihpostupaka”dogodinaputupremakući ilizavrijemedruženjaučenikaizvanškole.

Poredspominjanjaslučajevaizravnogverbalnogifizičkognasilja,višejenastav-nika i ravnatelja izrazilo zabrinutost vezano uz pojavu “cyber-bullyinga” odno-snoverbalnognasiljaprekoFacebook-a.Ujednojješkolinaprimjerravnatelj/icaspomenuo/laučenikakoji jeformiraoFacebookgrupuzamržnjuprotivdrugogučenika,audrugojnastavnik/caopisujesituacijuukojoj“je jedan učenik djevoj-čicu preko Facebooka vrijeđao. Iznosio neke fotografije, a da ona to nije ni znala, jadna. Znači, postala je predmet rugla, na razini cijele škole i šire”.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

351

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

Naposljetku,ustručnojliteraturipostojikonsenzusdasudječacičešćeoddjevoj-čicapočiniteljiižrtvefizičkognasilja(npr.Jimersonisur.,2006.).Sukladnotakvimnalazima,uovomdijeluistraživanjavišejesudionikafokusgrupaiintervjuaizni-jelosvojdojamdasukobiimajuirodnudimenzijupričemusudječacisklonijifizič-komobračunavanju,doksudjevojčicesklonijeverbalnom(potonjejebiloopisanoodjednognastavnika/cekao“perfidnije”,aoddrugog/ekao“lukavije”).

4.2.2. Utjecaj školskih čimbenika

Navedeniiskaziravnateljainastavnikagovoreoučestalostiioblicimasukobaina-siljameđuučenicima.Kadajeriječomogućimčimbenicimakojiutječunaspome-nutesukobeuškolamameđuodgovorimaravnateljainastavnikaposebnoseističudvaaspektaškolskogokruženja:nedovoljnastručnaosposobljenostnastavnikazarješavanjesukobameđuučenicima,iograničavajućeorganizacijskekarakteristikeškole(vezaneuzsloženostformalnihprocedurazarješavanjeincidentnihsituacija,nedovoljanbrojstručnihsuradnikaiveličinuškole).

Komentirajućičimbenikekojinegativnoutječunapojavljivanjenasilnihoblikapo-našanjauškolivišejenastavnikaizrazličitihškolaistaklodaseneosjećajudovolj-nokompetentnimarješavatisukobeuškolama:

“Ja mislim da treba nam pomoć, kod takvih stvari, nismo mi baš ovaj educirani baš za te nekakve krizne situacije koje se dešavaju s tom djecom”. (nastavnik/ca)

“Mi nismo dovoljno educirani, mislim, koliko god sam se ja susretala u svojih 38 godina radnog staža sa takvim problemima, ali mislim da pravu edukaciju nemam, reagiram onako kako mislim da bi bilo najbolje” (nastavnik/ca)

“Većina nas sve intuitivno dobro rješava.” (nastavnik/ca)

“Mislim da često i nismo dovoljno stručni…” (nastavnik/ca)

Porednedostatne educiranosti za rješavanje sukoba, ispitani nastavnici ukazujutakođer i na ograničavajuće organizacijske karakteristike škole. Posebno se na-glašavasloženostformalnihprocedurazarješavanjeincidentnihsituacijaodnosnopoteškoćepriizricanjupedagoškihmjera:

“Kaznama jako rijetko, rijetko ih primjenjujemo zaista, zato što nam je kao prvo upravni postupak gotovo nemoguć da se on izvede” (rav-natelj/ica)

“Vi ne možete više na kraju niti kaznu izreći djetetu jer to sve podli-ježe žalbama i ovom i onom i na kraju nema nikakve svrhe u tome” (nastavnik/ca)

352

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

Vezanouznemogućnostizricanjakazniučenicima,ispitaninastavniciiskazalisuizabrinutostvezanuuzautoritetnastavnikaurješavanjusukoba:

“Ima još jedan problem u svemu tome općenito kod nas, recimo u tom odgojno obrazovnom procesu gdje se autoritet nastavnika dosta srozao sa ovim raznim pravilnicima koji u principu dozvoljavaju pri-tužbe na nastavnike za svaku moguću sitnicu i roditelji si tu uzimaju puno prava, a u principu nemaju nikakve obveze i na kraju se sve svodi na to da se kritizira nas i jednostavno se stvorila slika da i djeca mogu nas kritizirati jer oni nama već otvoreno prijete ma ići ću ja ravnatelju, ići ćemo mi na inspekciju, ići ćemo na ovo, tako da re-cimo dozvoljavaju si puno više nego sto su si nekada dozvoljavali…” (nastavnik/ca)

Porednastavnika,kaovažnizaprevencijuirješavanjesukobauškolamaurazgo-vorimasuspomenutiistručnisuradnici(pedagozi,psiholoziilogopedi).Nedo-statakdovoljnogbrojastručnihsuradnikauškolamapostavljenojekaoproblemuškoliukojojsusukobinajučestaliji(školaukojoj je jedanstručnisuradnik),tenajvećojškoliukojojjeprovedenoistraživanje(višeod900učenika)gdjejeravnateljnapomenuosljedeće:“S obzirom da je 958 učenika sad u školi da bi nam, trebao bi nam iskreno rečeno sigurno još jedan pedagog u kontra smjeni ili čak možda socijalni pedagog mada mi nemamo ovdje učenike sa dosjeima niti sa nekakvim kaznenim djelima, ali nekako bi se možda više bavio baš nji-hovim tim…tom socijalizacijom. Tad bi to išlo lakše i bile bi obje smjene pokri-vene ipak sa stručnim ljudima koji bi to mogli i automatski imali više vremena za njih.”

Osimnedostatneeduciranosti i autoritetanastavnika,nedovoljnogbroja struč-nih suradnika te kompleksnosti propisanih procedura u rješavanju sukobasugovornici su se složili i da veličina škole može utjecati na pojavnost suko-bameđuučenicima.Što se tičeveličine škola,manje školepovezane su,pre-ma nastavnicima, i s manje sukoba. Sljedeći citati iz dviju škola ilustriraju taj zaključak:

“Mala smo škola, ima nas tristo i nešto, dakle velika je šansa da se nekakvi sitni problemi neće nikome kroz prste promaknuti pa će od toga nastati veći problem znači nas nema puno i tu je jedna onako više obiteljska atmosfera”.

“Mala smo škola i dosta dobro surađujemo timski i formiramo i upu-ćujemo, a onda od individue do individue”.

OvajjezaključakkomplementarannalazimaKhoury-Kassabariisur.(2004.),pre-makojimasevjerojatnostnasilnogponašanjapovećavasveličinomškole.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

353

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

4.2.3. Utjecaj izvanškolskih čimbenika

Noiskazinastavnikairavnateljatakođersugerirajudaseproblemsukobainasiljauškolamanemožeodvojitiodizvanškolskihfaktorarizikaitoprvenstvenozdrav-stvenihpoteškoćaučenikainjihovihobiteljskihprilika.Kadagovorimoozdrav-stvenimpoteškoćama,ADHD(deficitpažnje/hiperaktivniporemećaj)jespomenutkaouzroknekihsukoba:

“Ako ima nekih to je više baš kod ove djece sa hiperaktivnošću i na-žalost ta hiperaktivnost prelazi više ono u poremećaj u ponašanju i ne-odgoj nego što je sama etimologija ADHD-a i tako. Teško se nositi s takvom djecom i njihovim roditeljima”. (pedagog/inja)

“Među njima desetak možda sa ADHD-om i poremećajem, dakle, gdje u sebi ima jedan nemir i onda su skloni sukobima, izazivati, pa su opasni i za svoje prijatelje u razredu, a i za sebe…” (nastavnik/ca)

Poredzdravstvenihpoteškoćapojedinihučenika,odgovorinastavnikairavnateljaupućujudasuvećiuzroksukobauškolineskladniodnosiuobitelji:

“Puno učenika ima koji su pedagoški zapušteni, koji su zapravo pre-pušteni ulici i školi, i gdje je obitelj je zakazala”. (ravnatelj/ica)

“95% ako ne i više tog nasilja upravo dolazi iz obitelji. Vezano uz tu obiteljsku atmosferu. Manje je to vezano uz socijalno ekonomske uvjete nego više je tu onu emociju obiteljsku, a nažalost koliko god ja nemam ništa protiv rastava – ali činjenica je da 95% slučajeva ta velika nasilja i veliki problemi hiperaktivnost poremećaji u ponašanju dolaze iz raspadnutih obitelji jer najčešće – to je uvijek traumatično”. (pedagog/inja)

Natragugoreprepoznatevažnostiobiteljskesituacijeučenikauprovedenimraz-govorimasnastavnicimairavnateljimaukazanojeinavažnostroditeljskeuklju-čenostiu radškole.U tomsmislunavodeseprimjeri roditeljakoji suuključeniuradškoleiskojimaškolaimapartnerskeodnose,tetakveodnosepovezujuspozitivnimponašanjemučenika:

“I sa roditeljima se puno radi i na roditeljskim sastancima i na in-formativnom razgovoru i potiče se odgovorno roditeljstvo i mislim da to rezultira onda i odgovornim ponašanjem učenika”. (ravnatelj/ica)

Sdrugestraneukazujeseinaposljedicelošekomunikacijeizmeđuškoleiroditelja:

“Ako vi ne možete uspostaviti nekakav dobar kontakt s roditeljem da onda ne možemo zapravo niti djelovati ni na dijete”. (nastavnik/ca)

354

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

“Ima različitih iskustava od roditelja koji su totalno zatvoreni za ika-kvu komunikaciju, za ikakvu suradnju, do roditelja koji su otvoreni, koji razumiju svoje dijete, razumiju situaciju, razumiju i ambijent, klimu školsku, s kojima se može nešto i tu ima uglavnom nekakvih pomaka. I roditelja koji definitivno kritiziraju školu, učitelja, djecu, svi su drugi krivi, njihovo dijete nije”. (nastavnik/ca)

Gorenavedeniaspekti(obiteljskiodnosiiodnosroditeljapremaškoli,zdravstvenepoteškoćeučenika)predstavljeni su kaouzrokmnogih sukobau školamakoješkole ne mogu rješavati: “Mi u školama rješavamo posljedice i saniramo vatru, gasimo vatru…mi zapravo rješavamo samo posljedice a uzrok, gdje je, odakle je, dubinu, i način to je vrlo…”RadiseočimbenicimakojisuprepoznatiiudrugimistraživanjimakaoštojetoFraser(1996.).

Poredgorenavedenihizvanškolskihčimbenikakojiutječunapojavnostnasiljauškoliurazgovorimasnastavnicimairavnateljimaspomenutisujošširidruštvenikontekstiposebnoutjecajmedija.

5. Zaključnarazmatranja

Uvodnojeistaknutokakosmoproblematicinasiljauškolipristupiliizekološko-ra-zvojneperspektive.Prirazmatranjuovogakonceptaistaknutajevažnostškolskogokruženjazapozitivnusocijalnuparticipacijuirazvojsocijalnihvještinaučenikaikroztoza(ne)pojavljivanjenasilnihobrazacaponašanjauškoli.Pritomsuposebnoapostrofiranipojediniaspektiškolskeklime,prvenstvenoodnosimeđuučenicimaiodnosiizmeđuučenikainastavnika.

Kadajeriječoodnosimameđuučenicimaizučeničkeperspektive,dobiveniodgo-voriindicirajudatiodnosinisujednoznačnitj.daprisutnostrazličitihoblikasuko-baneisključujesuradničkeodnose.Izpodatakajetakođervidljivodameđuuče-nicimaprevladavajuverbalnisukobi,točnijeogovaranje,ismijavanjeilimeđusobnovrijeđanje.Ipak,zaključnotrebaistaknutipodatakdapritom42%ispitanihučenikanavodidaseučeniciunjihovimškolamaifizičkisukobljavajuštoupozoravadajenasiljeuškolamaozbiljanproblemškolskogživota.Sdrugestranegotovodvijetrećineučenikaistodobnoprocjenjujedaseučeniciprijateljskiisuradničkiodnosejednipremadrugima.Navedeniobrasciponašanjaučenikaupućujunasupostoja-njekonfliktnihisuradničkihaspekataškolskogokruženjaštosvjedočiifaktorskaanalizakojomsuoviobrasciizlučenikaodvijezasebnedimenzije(faktori)školskeklime.Podacioznačajnostirazlikaupercepcijiučenikasobziromnanjihovspol,školskiuspjehiučestalostdoživljenjognasiljauškolipokazujudajeurazmatra-njuškolskeklimepotrebnovoditi računa iospecifičnostimapojedinihskupinaučenika.Točnije,utvrđenerazlikeindicirajudasudjevojčice“osjetljivije”oddje-čakanapojavunasiljauškolitedaučenicisnajvišimocjenamaneštopozitivnijeprocjenjujuškolskookruženjeodostalihučenika.Zaprevencijunasiljauškola-mainstruktivanjepodatakkojipotvrđujedaučeniciuškolamasmanjeagresije

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

355

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

imajupozitivnijistavpremaškolskomokruženjuodučenikaizškolasučestalijimnasilnimponašanjem.Navedenirezultatioslikavajukompleksnostipromjenjivostodnosameđuučenicima,štojeuskladuspretpostavkomdasetiodnosioblikujunavišeinterakcijskihrazina(HoltappelsiMeier,2000.).

Kaoiuslučajuodnosameđuučenicimaiučeničkapercepcijaodnosanarelacijinastavnik - učenici također sadrži proturječne elemente. Potonji se ogledaju učinjenicidaučenicinastavnikes jednestranepercipirajukaoosobeodkojihsemožedobitipodrškaurješavanjusukoba,nodaistodobnodovodeupitanjenji-hovopoštovanjeiuvažavanjeučenikaiposebnonjihovopoimanjepravednostiuodnosimasučenicima.Manjidioučenikaštovišesmatradanastavniciismijavajuivrijeđajuučenike,štokaoiprethodno,možeukazivatinaproblemnedovoljneosposobljenostinastavnikazarješavanjesukobameđuučenicima(usp.Pregrad,2011.).Ukupnouzevši,odgovoriučenikao ispitivanimaspektimaškolskeklimeukazujunavišeznačnoikompleksnosocijalizacijskookruženjeuškolikojeosimpozitivnihelemenata,sadržiielementekojimogunegativnoutjecatinainterakcij-skeobrasceisocijalnirazvojučenika.

Izravnateljskeinastavničkeperspektiveblažioblicisukobameđuučenicimačinesekaosastavnidioškolskesvakodnevice,iakoobliciiučestalostnasiljavarirajuodškoledoškole.Kadajeriječooblicimanasiljameđuučenicima,poreddirektnogfizičkogiverbalnognasiljavišejenastavnikairavnateljakaorazmjernonoviobliknasiljanavelopojavu“cyber-bullyinga” ilinasiljana internetu.Pored toganave-denajeirodnadimenzijasukobakojajeprisutnaiuučeničkojpercepcijiškolskeklime,aodnosisenanalazdasudječacisklonijifizičkomobračunavanju,doksudjevojčicesklonijeverbalnom.Norazgovorisnastavnicimairavnateljimaukazujuinamanjeizravne,nojednakovažne,čimbenikesocijalnogokruženjauškoli.Kaočimbenicikojimoguotežavatikonstruktivnorješavanjesukobauškolamatuseprvenstvenopojavljujunedovoljnastručnaosposobljenostnastavnika,ivezanouzto,prisutnasklonostdaseproblematikanasiljauškolipovezujeprijesdeficitomraspoloživogdisciplinskog instrumentarija (kompleksnostproceduraza izricanjedisciplinskihmjera)i“srozanimautoritetom”nastavnika,negospropitivanjemvri-jednosno-normativnih, interakcijskih i relacijskihaspekataškolskogokruženja.Sdrugestrane,važnojetakođeristaknutidasuuprovedenimrazgovorimanastav-niciiravnateljibilijedinstveniustavudasepromatraniaspektiškolskeklimeve-zaniuzsukobeuškolinemoguodvojitiodizvanškolskihčimbenika,prvenstvenozdravstvenihpoteškoćaučenika(npr.ADHD)injihovihobiteljskihprilika.Pritomjeposebnoukazanonanegativanutjecajnesređenihobiteljskihodnosakoji,sjed-nestraneizravnoutječunaponašanjeučenikauškoli,asdrugemoguotežatiiličakonemogućitikomunikacijuizmeđuškoleiroditelja.Opisaniodgovorinastavni-kairavnateljanatragusuprijespomenutetezeoškolskojklimikaokompleksnomivišeznačnominterakcijskomokruženjukojesrazličitihaspekatamožeutjecatinapojavljivanjeinačinerješavanjasukobauškoli.

Nakraju valja spomenuti nekaograničenja imoguće implikacijenavedenih as-pekatanasiljau školizabuduća istraživanja.U istraživanjunisu ispitivaneveze

356

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

izmeđupojedinihelemenataškolskeklimeinasilnihoblikaponašanjauškolikaoninjihovouzajamnodjelovanjesdrugimkontekstualnimčimbenicima(školskimiliizvanškolskim),štobiizmeđuostalogtrebaloispitatiubudućimistraživanjima.Pritombiprimjerice,trebaloistražitikolikosocio-ekonomskistatusučenika,škol-skaklimaiobilježjaobiteljidoprinoseobjašnjenjimanasiljauškoliipojačavajuliseovifaktorimeđusobnoiliprijedjelujunezavisnojedanoddrugih.Zarazumijevanjenasiljauškolitakođerjevažnoutvrditikojesuosnovnekarakteristikeproaktivnoangažiranihnastavnikairavnateljainakojinačinonimoguutjecatinarazvojsoci-jalnihodnosauškolii/ilijačanjepovjerenjanarelacijiškola-roditelji.Smatramodaovaisličnapitanjačinemogućesmjernicezabudućaistraživanjaproblematikena-siljauškoli,ikoristanokvirzaintervencijezasnovanenaznanstvenimanalizama.

Literatura

Baranović,B.;Domović,V. i Štibrić,M. (2006).Oaspektima školskeklimeuosnovnimškolamauHrvatskoj.Sociologija sela,44(4):485-502.

Baker,J.A.(1998).AreWeMissingtheForestfortheTrees?ConsideringtheSocialContextofSchoolViolence.Journal of School Psychology,36(1):29-44.

Bošnjak, B. (1997). Drugo lice škole. Istraživanje razredno-nastavnog ozračja. Zagreb:Alinea.

Bouillet,D.;Uzelac,S.iKapac,V.(2005).Iskazrazrednikaonasilničkomponašanjuuhr-vatskimškolama.Napredak,146(2):170-182.

BuljanFlander,G.;DurmanMarijanović,Z.iĆorićŠpoljar,R.(2007).Pojavanasiljameđudjecomsobziromnaspol,dobiprihvaćenost/odbačenostuškoli.Društvena istraži-vanja,16(1-2):157-174.

Dahlberg,L.L;Toal,S.B.;Swahn,M.;Behrens,C.B.(2005).Measuring Violence-Related Attitudes, Behaviors, and Influences Among Youths: A Compendium of Assessment Tools,2nded.Atlanta,GA:CentersforDiseaseControlandPrevention,NationalCenterforInjuryPreventionandControl.

Dake,J.A.;Price,J.H.iTelljohan,S.K.(2003).TheNatureandExtentofBullyingatSchool.Journal of School Health,73(5):173-180.

Domović,V.(2003).Školsko ozračje i učinkovitost škole.Jastrebarsko:NakladaSlap.Fraser,M.W.(1996).AggressiveBehaviorinChildhoodandEarlyAdolescence:AnEcologi-

cal-DevelopmentalPerspectiveonYouthViolence.Social Work,41(4):347-361.Holtappels,H.G.iMeier,U.(2000).ViolenceinSchools.European Education,32(1):66-79.Jimerson,S.;Furlong,M.J.;Nickerson,A.iMayer,M.(ur.)(2006).Handbook of School Vio-

lence and School Safety.London:Routledge.Jutarnjilist(2011).Zlostavljanadjevojčica:Prišlamijesleđaiudarilameuglavu.Palasam,

aonamenastavilašutati.Jutarnji list,20.10.2011.Karlović,A.(ur.)(2006).Nasiljemeđudjecom.Zagreb:Poliklinikazazaštitudjecegrada

Zagreba.(http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-medu-djecom-2/)Khoury-Kassabri,M.;Benbenishty,R.;Astor,R.A.iZeira,A.(2004).TheContributionsof

Community,Family,andSchoolVariablestoStudentVictimization.American Journal of Community Psychology,34(3/4):187-204.

Khoury-Kassabri,M.;Benbenishty,R.iAstor,R.A.(2005).TheEffectsofSchoolClimate,Socioeconomics,andCulturalFactorsonStudentVictimizationinIsrael.Social Work Research,29(3):165-180.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

357

S. Puzić, B. Baranović, K. Doolan: Školska klima i sukobi u školi

LindstromJohnson,S.(2009).ImprovingtheSchoolEnviromenttoReduceSchoolViolence:AReviewoftheLiterature.Journal of School Health,79(10):451-465.

Peterson,R.L.iSkiba,R.(2001).CreatingSchoolClimatesThatPreventSchoolViolence.The Social Studies,July/August:167-175.

Pregrad,J.(2011).Priručnik: Program prevencije vršnjačkog nasilja “Za sigurno i poticajno okruženje u školama”.Zagreb:UredUNICEF-azaHrvatsku.

Šavora,B.(2003).Agresija(nasilje)usvakodnevicisrednjoškolaca.Napredak,144(4):474-485.

Tableman, B. (2004). School Climate and Learning, Best practice briefs. Michigan StateUniversity.Pregledano2.7.2011.(http://outreach.msu.edu/bpriefs/issues/brief31.pdf).

Večernjilist(2011).ŠkolapokušalazataškatidajepretučenakćiNikšeKaleba.Večernji list,5.11.2011.

Zloković,JiBilić,V.(2006).Emocionalnoitjelesnonasiljenaddjecomuškoli.Napredak,147(1):5-16.

358

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 191 (3): 335–358

Originalscientificwork

S a š a P u z i ćInstitute for Social Research in Zagreb puzic@idi.hr

B r a n i s l a v a B a r a n o v i ćInstitute for Social Research in Zagreb baranov@idi.hr

K a r i n D o o l a nDepartment of Sociology, University of Zadar kdoolan@unizd.hr

School Climate and Conflicts in School

Abstract

Thearticlereportsonempiricalresearchwhichexaminedpupils’,teachers’andprincipals’perceptionsofschoolclimaterelatedtoconflictsamongpupils.Pupilconflictswereex-ploredfromanecological-developmentalperspective,includingasampleof370pupilsintheirfinalyearofcompulsoryschoolingacross10primaryschoolsinZagreb,29teachersand5principals.Theresearchemployedamixedmethodsdesign:questionnairesadminis-teredtopupils,focusgroupswithteachersandinterviewswithprincipals.

Theresultsshowthatverbalconflictsbetweenpupilsprevail,butasubstantialnumberofpupilsalsoreportedphysicalconflictsamongpupils.Pupilresponsesindicatedthatbothconflictualandcooperativerelationsexistinschools.Inrelationtoteacher-pupilcontact,pupilsreportedtheyperceivedteachersaspeopletheycouldrelyonforsupportincon-flict resolution,butat thesame timeexpressed lowerestimates for teachers’ respect forpupils.Theresearchidentifiedgirlsincomparisontoboysas“moresensitive”toviolenceinschools,aswellasamorepositiveperceptionoftheschoolenviromentbypupilswithhighergradesandpupilswholessoftenexperiencedviolenceinschools.

Teachersandprincipalsreportedthatmilderformsofconflictamongpupilswerepartofeverydayschoollife.Severalteachersandprincipalsexpressedtheirconcernwiththephe-nomenonof“cyber-bullying”,i.e.verbalviolenceoverFacebook.Theinsufficientprofes-sionaldevelopmentofteachersinconflictresolution,restrictedorganisationalcharacteris-ticsofschools,pupils’healthproblemsandproblemsinthefamilyenvironmenthavebeenidentifiedasfactorswhichnegativelyaffectschoolclimateandtheincidenceofconflicts.

Key words: schoolclimate,ecological-developmentalperspective,conflictandviolenceinschools,relationsbetweenpupils,pupil-teacherrelations,pupilperspective,teacherandprincipalperspective