Köppenova klasifikacija klime

Sve se klime svrstavaju u pet klimatskih razreda:

A. Tropske ki�ne klimeB. Suhe klimeC. Umjereno tople ki�ne klimeD. Snje�no-�umske (ili borealne) klimeE. Snje�ne (ili polarne) klimeKlime B i D prete�no su kontinentske. Klime A, C, D su klime drveæa.

Utjecaj kopna na klasifikaciju oèituje se u:

skretanju granica pojedinih klimatskih tipova (vidljivo u izolinijama)staniènoj raspodjeli podruèja nekih klimatskih tipova (B)klime D uopæe ne postoje na maritimnoj ju�noj hemisferi u vi�im geografskim �irinamaPrvo se pi�u oznake za padaline te onda oznake za temperaturu.

Oznake za padaline:

Za klime A, C i D:

f � nema su�e

s � su�no je ljeti

w � su�no je zimi

Za klimu B:

S � stepske klime

W � pustinjske klime.

Oznake za temperaturu:

Za klime B:

h � vruæe

k � hladno

k' � jako hladno.

Za klime C i D:

a � vruæe ljeto

b � toplo ljeto

c � svje�e ljeto.

Klimi D mo�e se, pored a, b ili c, dodati i oznaka d � vrlo hladna zima.

Za klimu E:

T � klima tundre

F � klima vjeènog mraza

A. Tropske ki�ne klimeSrednje mjeseène temperature su iznad 18°C.

Obilje�je ove klime je obilje padalina. Nema velikih godi�njih amplituda temperature.

Podrazredi tropske ki�ne klime jesu:

Af - Pra�umska klima

Aw - Savanska klima

Am - Monsunska klima

As tip klime takoðer postoji, ali ne na globalnim razmjerima. Ovaj je tip klime specifièan za mala podruèja na kojima reljef utjeèe na promjenu klime tj. na su�no razdoblje ljeti, a na vla�no zimi. Ne postoje posebne brojèane vrijednosti prema kojima bi se odredio ovaj tip klime.

Af � Pra�umska klimaNiti jedan mjesec nema manje od 60 mm padalina. Dnevne amplitude temperature veæe su od godi�njih. Ova klima pogoduje razvoju tropskih ki�nih �uma.

Aw � Savanska klimaLjeti je izrazito vla�no, a zimi izrazito suho razdoblje. Najmanje jedan zimski mjesec mora imati manje od 60 mm padalina. Vegetacija je oskudnija te pra�umu zamjenjuje zajednica visokih trava (do 2 m) � savana.

Am � Tropska monsunska klimaPrijelazni tip izmeðu pra�umske i savanske klime, razmjerno je rijetka. Ne postoje posebne brojèane vrijednosti prema kojima bi se odredio ovaj tip klime. Karakterizira ju rast pra�uma i d�ungli te izrazito jaka sezonska raspodjela ki�e �to uzrokuju sezonski vjetrovi � monsuni.

B. Suhe klimeBitno obilje�je je stalni nedostatak vode, jer je kolièina vode koja ispari veæa od kolièine padalina. Ove klime se odreðuju kombinacijom temperature i padalina. �to je veæa temperatura, potrebna je veæa kolièina padalina da klima ne bi bila suha.

BW � Pustinjske klimeOve klime imaju manje od 250 mm padalina godi�nje. Obilje�avaju je velike dnevne amplitude temperature. Danju je temperatura oko 35°C, a noæu oko 10°C.

BWh � Vruæa pustinjska klima (Saharska klima)

Podruèja s tim klimama su pod utjecajem suptropskih maksimuma u kojima se zrak spu�ta. Iako je zagrijavanje vrlo jako, ne postoje uvjeti za nastanak jaèih konvekcijskih pljuskova jer se zagrijani prizemni zrak, zbog spu�tanja zraka na veæoj visini, ne mo�e slobodno izdizati. Ova su podruèja preblizu ekvatoru da bi ih èe�æe zahvatile ciklone s polarne fronte, a predaleko od ekvatora da bi ih ljeti zahvatile tropske depresije na ekvatorskoj fronti. Tu klimu imaju pustinje sa srednjom godi�njom temperaturom vi�om od 18°C.

Takva se klima pojavljuje:

U Africi � saharska Afrika (Sahara, Libijska pustinja, Arapska pustinja, obala Somalije), unutra�njost jugozapadne Afrike.

U Aziji � gotovo na cijelom Arapskom poluotoku, veæi dijelovi Irana, Pakistana, sjev

erozapadne Indije.

U Sjevernoj Americi � u Meksiku, Sonora u SAD-u te uz obale Kalifornijskog zaljeva (Dolina smrti).

Ovakvu klimu nalazimo i u Australiji.

BWk � Hladna pustinjska klima

Tu klimu imaju pustinje sa srednjom godi�njom temperaturom ni�om od 18°C. Veæinom imaju malu kolièinu padalina, ali je zbog ni�ih temperatura aridnost slabije izra�ena nego kod vruæih pustinja.

Dijelovi na Zemlje s takvom klimom ima u:

Unutra�njosti Azije (hladne pustinje su nastale zbog kontinentalnosti), Sjevernoj Americi, Patagoniji te na obali Èilea i Perua i jugozapadne Afrike (nastale i zbog hladnih morskih struja).

BS � Stepske klimeOve klime imaju izmeðu 250 i 550 mm padalina godi�nje.

BSh � Vruæa stepska klima

Podruèja s ovom klimom redovito, kao pojas opkoljavaju vruæe pustinje, pa je ova klima predstavlja prijelaz izmeðu suhih (B) i vla�nih (C) klima. Ki�u donose ciklone na polarnoj ili tropskoj fronti.

Podruèja vruæih stepa na Zemlji:

U Africi � stepe se nastavljaju na sjevernom i ju�nom rubu Sahare, te ih ima i u veæem dijelu jugozapadne Afrike i na jugozapadnom Madagaskaru.

U Aziji � tom tipu pripadaju i stepe u ju�nom Iranu, Mezopotamiji, Siriji, Izraelu, Jordanu i sjeverozapadnoj Indiji.

U Americi � Meksiko, jugozapad SAD-a i sjeverozapadna Argentina.

U Australiji � pojas vruæih stepa pru�a se oko vruæe pustinjske unutra�njosti.

BSk � Hladna stepska klima

Podruèja s hladnom stepskom klimom okru�uju hladne pustinje. Godi�nje padne vi�e padalina nego u vruæim stepama, a veæina ki�e padne ljeti. Hladni valovi s jakim vjetrom i snje�nim meæavama èesti su zimi.

Podruèja hladnih stepa na Zemlji:

U Euroaziji � najveæe podruèje hladnih stepa prote�e se od ju�ne Ukrajine i donjeg Povol�ja do sjeverne Kine, manja podruèja su u Turskoj, �panjolskoj, Afganistanu i Pakistanu.

U Americi � u Sjevernoj Americi nastaju u zavjetrini Anda i Stijenjaka.

C. Umjereno tople ki�ne klimeSrednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije ni�a od -3°C, a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu vi�u od 10 °C. Bitna karakteristika ovih klima je postojanje pravilnog ritma godi�njih doba buduæi da se veæinom nalaze u umjerenim pojasima. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao �to ne postoje ni dugi periodi su�e ni ki�ni periodi u kojima padne gotovo sva godi�nja kolièina ki�e. Ljeta su umjerena, a bli�e ekvatoru topla, ali ne vruæa u pravom smislu rijeèi. Zime su blage, a

samo povremeno, pojavljuju se vrlo hladni vjetrovi.

Podrazredi umjereno toplih ki�nih klima jesu:

Cf - Umjereno tople vla�ne klime meðu kojima razlikujemo Cfa, Cfb i Cfc klimu

Cs - Sredozemne klime meðu kojima razlikujemo Csa i Csb klimu

Cw -Tople klime sa suhom klimom (Sinijske klime) meðu kojima razlikujemo Cwa i Cwb klimu

Cf � Umjereno tople vla�ne klimeCfa � Umjereno topla vla�na klima s vruæim ljetom

Karakteristika je ove klime obilje padalina i njihova povoljna raspodjela tijekom godine (prosjeèno padne 750-1500mm). Kolièina padalina raste prema ekvatoru i od zapada prema istoku. Ljeta su relativno topla, odnosno vruæa, a veæe su razlike izmeðu zimskih temperatura. Ova klima je povoljna za razvoj vi�e bilja,a prevladavaju bjelogoriène vrste.

Takva se klima pojavljuje:

U Sjevernoj Americi od Floride do Nove Engleske, a na sjeveru do jezera Erie, �to iznosi 1/3 povr�ine SAD-a.

U Ju�noj Americi od Bahie Blanke u Argentini preko Urugvaja i manjeg dijela Paragvaja do Sao Paula u Brazilu.

U Aziji u Kini, ju�no od gorja Tsinling, zatim u Ju�noj Koreji i u veæem dijelu Japana; planinska unutra�njost indonezijskog otoka Bornea te Nove Gvineje.

Ovakvu klima ima i znatan dio istoène Australije, maleni prostor u ju�noj Africi, zapadna obala Crnog mora i ju�na Bugarska, dolina Poa i donjeg toka Dunava te jugoistoèni dio Panonske nizine.

Cfb � Umjereno topla vla�na klima s toplim ljetom

Naziva se i klima bukve. Najveæi dio krajeva s ovom klimom nalazi se pod utjecajem ciklona koji dolaze s oceana i kreæu se prema istoku, tako da raspodjela padalina u prostoru i vremenu najvi�e ovisi upravo o njima � obalni pojasevi imaju najvi�e padalina u zimskom dijelu godine, a u unutra�njosti u toplom dijelu godine.

Takva se klima pojavljuje:

U Europi je najveæe podruèje ove klime, od sjeverne �panjolske i sjeverne Grèke preko srednje i zapadne Europe do 63. paralele na obali zapadne Norve�ke. Zbog nepostojanja planina, ova klima prodire duboko u europsko kopno (do oko 28°E), a zahvaæa Britansko otoèje, zemlje Beneluksa, Dansku, Francusku, Njemaèku, Poljsku, Èe�ku, Slovaèku, kontinentski dio Hrvatske i Bugarske, te manje dijelove �panjolske, Italije, ju�ne Norve�ke i �vedske.

U Sjevernoj Americi uski obalni pojas od najsjeverozapadnijeg dijela dr�ave Washington do 58. paralele na Aljaski, gorje Appalachian, od jezera Erie do obala Nove Engleske i Long Islanda te na jugu do Sjeverne Karoline.

Na ju�noj hemisferi ovu klimu nalazimo u istoènoj i jugoistoènoj Australiji (Tasmanija i Novi Zeland), u jugoistoènoj Africi i u Ju�noj Americi.

Cfc � Umjereno topla vla�na klima sa svje�im ljetom

D. Snje�no-�umske klimeNajhladniji mjesec ima temperaturu ni�u od -3° C, a temperatura najtoplijeg mjeseca vi�a je od 10° C. Zime su duge i hladne, a ljeta mogu biti èak i vruæa pa godi�nja temperaturna amplituda mo�e preæi i 30° C.

Oznake za temperaturu:

a - srednja temperatura najtoplijeg mjeseca vi�a je od 22°C

b - srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ni�a je od 22°C

c - samo 1 do 4 mjeseca imaju srednju temperaturu vi�u od 10°C

d - najhladniji mjesec ima srednju temperaturu ni�u od -38°C

Df � Vla�na borealna klimaGodi�nje padne izmeðu 600 i 900 mm padalina. Najra�irenija biljna zajednica je tajga.

Dw � Suha borealna klimaTemperatura najhladnijeg mjeseca ni�a je od -38°C. U ovoj klimi tajge prelaze u tundru. Najsu�i mjesec ima manje od jedne desetine padalina najki�ovitijeg mjeseca.

E. Snje�ne klimeKlime koje nemaju ljeta. Razlikuje se hladno i manje hladno razdoblje. To je klima polarnih prostora i najvi�ih planinskih vrhova.

ET � Klima tundreSrednja temperature najtoplijeg mjeseca je izmeðu 0°C i 10°C. Zime su hladne, a ljeta maglovita. Prosjeèna godi�nja kolièina padalina je oko 250 mm. Jedina vegetacija je tundra.

EF � Klima vjeènog mrazaTo je najhladniji tip klime na Zemlji. Sve su srednje mjeseène temperature negativne.. Prosjeèna godi�nja kolièina padalina je oko 150 mm. Jedina padalina je snijeg.