Egejske civilizacije bronanog doba

Minojski keramiki stilovi

Ope napomeneIzrada keramike je zanat koji se - ovisno o razdoblju - moe svrstati pod pojmove:a. kunoga zanata ili kune produkcije,b. kune ili radionike industrije, kod koje je bilo potrebno specijalizirano znanje i profesionalnost umjetnika i zanatlija, te patronat osoba visoka statusa i institucija kao palaa. Od svih zanatlija jedino su keramiari proizvodili specijalizirane proizvode koji su se kontinuirano traili u velikom broju. Vjerojatno su jedinice proizvodnje bili ne samo pojedinci ve i kuanstva, to znai da su u proizvodnju vjerojatno bili ukljueni i mukarci i ene. U tekstovima lin. B iz Knosa obrtnici i zanatlije su uvijek mukarci, ali se jedna ena spominje kao ke-ra-me-ja (keramiar), pa je uloga mukaraca vj. bila glava domainstva-radionice, odnosno onoga koji usmjerava proizvodnju.Glina je bila osnovni materijal za izradu posua koje je sluilo za spremanje, serviranje i konzumiranje hrane i pia, ritualne rtve i libacije, skladitenje, itd. Posude razliitih dimenzija su se upotrebljavale i za odlaganje ostataka pokojnika.

Ope napomene

U svim je razdobljima Minojske civilizacije mogue razlikovati tri temeljne vrste keramike:- finu keramiku obino svijetle (bijele) osnove, tankih stijenki, kvalitetne fakture i najee dekorirane (5%),- slinu keramiku koja u kvaliteti varira od priblino fine do grube, debelih stijenki i grube glazure (70%)- grubu keramiku obino tamnosmee ili crvene osnove, grube povrine, iako katkad polirane i oslikane.Posljednju kategoriju predstavljaju posude za skladitenje - pitosi - grube fakture, bijelo bojane i glazirane povrine, najee dekorirane s keramikim aplikacijama i urezanim ili oslikanim motivima.

FN- EM I (3500.-2800.)Najranije minojsko posue evoluiralo je iz posua zavrnog neolita bez ozbiljnijeg prekida. Osobina keramike EM perioda je varijabilnost stilova od lokaliteta do lokaliteta. Veina posuda jo uvijek nije nastala u specijaliziranim radionicama, ve je naprednija forma kune radinosti (runa izrada). Jedino se u Myrtosu moe locirati postojanje radionice (nalaz 27 podmetaa za izradu posua).Istraivanja odnosa EM i FN keramike izvrena su uglavnom za podruje istone Krete gdje FN ima slinosti s neolitom Kiklada, dok su i FN i EM I naselja suvremena, s postupnom zamjenom prvih drugima. Ostaje nejasno je li ta pojava posljedica imigracije, naseljavanja imigranata izmeu domicilnog stanovnitva ili njegova potpunog potiskivanja novim naseljenicima?Keramika EM perioda je medij u kojemu je tehnoloki napredak doao najvie do izraaja. Za prvu fazu EM perioda (EM I) karakteristina su 4 keramika stila ugl. nazvana prema lokalitetima: Pyrgos, Ugravirano posue, Ayios Onouphrios i Lebena stil.

Pyrgos stil (EM I)Pyrgos stil nastavlja tradiciju neolitske keramike prepoznatljivom crnom, smeom ili sivkastom poliranom povrinom posuda. Glavni su oblici kaliksi, pehari, dvostruke ili trostruke posude, loptaste posude koje su se vjeale, mali vrevi i konini pehari. Najprepoznatljivija je forma kaliks - pehar kombiniran s postoljem oblikovanim poput obrnutog lijevka. Kao dekoracija se najee javljaju urezani linearni oblici. Moda je svojom izvedbom imitirala drvo.

Ugravirano posue (EM I)

Posue rune proizvodnje, preteito okrugloga dna, tamno polirane ili ispupene povrine, najee u formi vreva i piksida. Omiljeni su dekor vertikalni i horizontalni urezani linearni motivi ili motiv jelove granice. Posude ovoga tipa potjeu uglavnom iz sjeverne i sjeveroistone Krete (npr. Ayia Photia), mlae su od Grotta-Pelos ili EC I kulture i nerijetko se povezuju s importom ili ak migracijama s Kiklada.

Ayios Onouphrios i Lebena stil (EM I)Za Ayios Onouphrios stil karakteristina je slikana dekoracija i drugi oblici posua. Dekoracija se sastoji od linearnih motiva, najee paralelnih linija koje prate oblik posude, u tamnosmeoj ili smeecrvenoj boji na svijetlo poliranoj povrini. Karakteristine su forme vrevi, amfore, pikside i obini ili viestruki kernosi. Zastupljen je uglavnom na sjeveru i jugu sredinje Krete. Keramika ovoga stila izraivana je od eljezno-crvene gline koja je u uvjetima peenja s redukcijom kisika bez kontrole dobivala tamniju boju koja moe varirati od crvene do smee. Nakon toga je dobivala svijetli premaz i oslikavana tamnim motivima na svjetlijoj pozadini. Na istomu je podruju izraivan i tzv. Lebena stil, posue slinih tipova, ali oslikano linearnom dekoracijom izvedenom svijetlim (bijelim) bojama na smeoj ili crveno bojanoj pozadini. Veina posuda je iz grobova.

Koumasa i Fina sivkasta keramika (Fine Gray Ware) / EM II (2900.-2300.)Tijekom EM IIA-B perioda keramika ranijeg perioda je unaprijeena i nastavlja se pojavljivati tijekom prve subfaze (EM IIA: A. Onouphrios i Lebena stil), ali dominiraju novi stilovi. Iz A. Onouphrios stila razvio se Koumasa stil s posudama kompleksnih distinktivnih oblika i slikane dekoracije koja je sada sistematizirana u polja s linijama, trokutima, tablicama, tzv. leptirima, itd. Motivi su u crvenoj i crnoj boji na svijetloj pozadini. Najee forme su pehari, zdjele, vrevi i ajnici.Iz EM IIA perioda potjeu i posude, najee cilindrine ili sferine pikside, s poliranom povrinom i urezanim dijagonalama, trokutima, tokama, prstenovima i polukrunicama, nazvane Fina sivkasta keramika.

Vasiliki stil / EM II (2900.-2300.)Vasiliki stil je karakteristian stil druge sub faze (EM IIB) i jedan od najimpresivnijih minojskih keramikih stilova u smislu tehnike izvedbe, elegancije i dekorativnih efekata. Posude su podebljanih stijenki, a od oblika preteu vrevi s kljunastim otvorom za izlijevanje, ajnici s dugakim otvorima, tzv. vrevi za mlijeko i poluloptasti pehari. Povrina posuda pokrivena je tankom glazurom i nejednakim je peenjem, a mogue i diranjem vruim ugljenom (prvi pokuaj kontrole boje) postignut efekt ara tj. pjega, jednak onome na posudama od viebojnog kamena. Pred kraje faze poinje se javljati i bijelo bojanje, ali ne kao dominantno.

Bijeli stil / EM III MM IA (2300.-1900.)Tijekom prijelaznog EM III i prve faze MM perioda razvijaju se novi stilovi ponovno nastali iz onih ranijih. Karakteristian stil ovoga perioda je tzv. Bijeli stil evoluirao iz Vasiliki stila. Posude toga stila imaju crnu poliranu povrinu i dekorativne motive izvedene bijelom bojom: valovnice, rozete, vijence, spirale i spiralne vezice povezane u trake. Ti su motivi slini onima na peatima. Tipini su oblici vrevi, ajnici i pehari. Isprva se mislilo da je Bijeli stil lokalnoga istonokretskog karaktera, ali je dokazano da je takvo posue izraivano i u drugim regijama otoka.Prema kraju perioda pojavljuju se i novi stilovi: rani polikromni (Pred-Kamares) stil, prepoznatljiv po pojavi crvene ili ute boje i efektu arenila na posudama tipa ajnika ili pehara; barbotinski stil posude grube povrine s bradaviastim ispupenjima aplicirane gline poredanima u trakama, valovnicama i brazdama; izbrazdani stil Knos i okolica.

Barbotinski stil

Izbrazdani stil

Dvobojni stil

EM III MM I

Kamares stil (2200.-1700.)Pojava prvih palaa u Knosu i Festu i novi tip urbaniziranoga i centraliziranog drutvenog ustroja, s pojavom centara za prikupljanje i distribuciju dobara, odrazila se neumitno i na podruju keramike, ponajprije kroz poveanu potrebu za velikim posudama za skladitenje (pitosi), kao i posuda za druge primjerice ceremonijalne funkcije. U radionicama palaa, pod supervizijom njezine elite, proizvodi se luksuzno Kamares posue koje se rafiniranou i novinama jasno razlikuje od tzv. provincijalne keramike.Razvoj Kamares stila mogue je pratiti u 4 razvojne faze:Pred-Kamares faza: MM IA (nije raena na kolu)Rana Kamares faza: MM IB-IIA (uvoenje kola, fragmenti IIA keramike otkriveni u Egiptu i Ugaritu) Klasina Kamares faza: MM IIB-IIIA (1800.-1700; 1700.-1650.; vrhunac produkcije)Post-Kamares faza: MM IIIA (opada uporaba boje, a pojavljuju se naturalistiki elementi)

Kamares stil (2200.-1700.)Osim u Knosu i Festu Kamares posue otkriveno je u glavnim svetitima u spiljama, lukama (Kommos, Poros) i grobljima na kojima je ukapana elita. Izvoena je po cijelom otoku i izvan njega. Provincijalne su varijante izraivane u Maliji, Gurniji i Vasilikiju.Uvoenje brzoga lonarskog kola oko 1900. (MM IB-IIB) oznailo je novu tehnoloku revoluciju koja je omoguila izradu finoga tankostijenog posua.Karakteristike: polikromija, floralni i animalni m., kompleksni dizajni i kompozicije, inventivnost.Izrada: povrina vaze pokrivena je glatkom, sjajnom, tamnom ili crnom politurom kao osnovom za dekoraciju, a ona je izvedena oker, crvenom i rjee utom, naranastom, smeom i plavom bojom. Nekad se kombiniraju bojanje, reljef i elementi u punoj plastici (ugl. morska bia, koljke, cvjetovi). Od prikaza iz prirode pojavljuju se hobotnice, zvijezde, ljiljani, afran, palma, svi krajnje stilizirani. Posebna skupina posuda ekstra tankih stijenki naziva se posue tipa ljuske jajeta. Estetski gledano, Kamares keramika ima antologijsko mjesto meu antikom keramikom i u svoje je vrijeme bila visoko cijenjena (imitacije u Egiptu).

Oblici najkvalitetnijega Kamares posua motivirani su oito njihovom uporabom kao stolnoga, kuhinjskoga, skladinoga, trgovakoga, kozmetikog i ceremonijalnog posua (ritoni u obliku ivotinje ili glave bika).Uvoenjem lonarskog kola s Levanta u MM IB periodu omogueno je postizanje savreno simetrinih tijela, a kontroliranim peenjem u peima bez zraka i dima postizanje eljene boje. Glazure od crvene gline s primjesama eljeza koja se dodavala boji.

MM IIB

Pitosi

Pitosi se javljaju neto prije MM I i u uporabi su sve do LM perioda, postajui vrlo rijetki u LM III. U Knosu je pronaeno oko 400 pitosa. Najvei pitos drao je oko 5000 l tekuine. Zbog teine pitosi nisu skladiteni na gornjim katovima.Pitos s Kamares polikromnom dekoracijom, Fest

Krater s reljefnim ljiljanima, MM IIA, o. 1800. Duboka posuda za kuhanjeKljunasti vr, MM IIA, o. 1800. Posuda u obliku koare, FestTronoac-stalak za voe, FestSitula iz Anemospilije

Skifos s ravnim otvorom i 2 drke, FestStalak za voe sa slikanom i reljefnom dekoracijom, FestVisoki stalak za voe, FestRiton s otvorom u formi ljiljana, Fest

Posuda s motivom dvostrukih sjekira, Fest, 18.st.Kamares pehar, Fest, o. 1800. Pehari s jednom drkom i lagano konkavnim stijenkama, FestLoptasti pehar, Knos

MM IIA

MM IIIA LM IB (1700.-1450.)Keramika i slikarstvo na vazama iz razdoblja mlaih palaa sauvani su u mnogo veem opsegu u odnosu na doba prvih palaa. Dekoracija na posudama pod utjecajem je murala. Novi trend bio je kombinacija naturalistikih i dekorativnih motiva (koji su potisnuli Kamares vegetabilni stil preko cijele posude), s preteitim tamnim motivima na svijetloj pozadini. (Neki znanstvenici ne prihvaaju izraz naturalizam smatrajui da je minojsko slikarstvo daleko od njega i rijetko upotrebljava zelenu boju.) Repertoar naturalistikih motiva preuzet je iz flore i morske faune Krete, dok se ljudske i ivotinjske figure gotovo uope ne javljaju. Posude imaju centar gravitacije pri vrhu, a baza je ojaana prstenom za bolju stabilnost.Uobiajeno se razlikuju tri faze razvoja:MM IIIB (1650.-1600.): nastavak izrade Post-Kamares stila, crne ili smee povrine ukraene bijelim motivima.LM IA (1600.-1500.): nastavak mrekastog stila koji podsjea na koljke i kornjae i pojava floralnog stila (spirale, rozete, mrekasti motivi, obino aranirani u horizontalne zone).LM IB (1500.-1450.): Morski i dr. stilovi; vrhunac minojskoga utjecaja u junoj Egeji (Peloponez, Kikladi, Dodekanez, jugozap. Anatolija). Nalazi LM keramike na Cipru, Kikladima, u Egiptu i Mikeni.

Namrekani stil kornjaina oklopa (LM IA)Uvrijeeni naziv za stil kojega je karakteristika visoko polirana povrina vaze ukraena valovitim motivima: cik-cak linijama, horizontalnim trakama i skupinama nepravilnih linija u crvenoj i smeoj boji koje podsjeaju na mrekanje kornjaina oklopa. Kod velikih posuda dekoracija je u trakama, a kod manjih okupira vei dio povrine.Oblici: pehari, amfore, skifosi, ovoidni ritoni i vrevi.Pehar s jednom drkom, grobnica u Porosu

Floralni stil (LM IA-IB)Tradicionalni motivi kretske flore potvreni u MM fazi javljaju se i sada, ali u novoj sistematizaciji i s novom svjeinom. Glavni su motivi brljan, rascvjetani afran, spirale, trska, vijenci, papirus, ljiljani itd., oslikani crvenom i tamnom bojom na svijetloj pozadini. Identificriani su individualni slikari i radionice (npr. Slikar trske i Slikar rasprenog ulja).Vaza ljiljana, KnosCilindrina vaza s poklopcem i motivom palminih grana, brljana i afrana, ArchanesDvostruka vaza s motivom snopova afrana, Poros

Duboki vr s trskom po tijelu i smeim poljima, KnosPehar s trskom po tijelu i tamnosmeim poljima, KnosVr s trskama koje se dodiruju, Fest

Morski stil (LM IB)U LMIB periodu pojavljuje se i Morski stil, moda pod utjecajem murala. Cijela povrina posuda asimetrino je pokrivena morskim biima hobotnicama, koljkama, zvjezdaama, ribama, dupinima, esto s pozadinom od stijena, koralja i spuava. Uoene su grupe posuda i atribuirane pojedinim majstorima (Majstor morskog stila, Slikar Polipa, radionica Polipa, itd.). Morski je stil opi umjetniki stil pronaen i na terakotnim reljefima, kamenim vazama i zidnom slikarstvu, i zadnji je isto minojski stil.Vr sa zvjezdaom i dva kruga, morskom vegetacijom i stijenama, MalijaSitula sa koljkama i morskom vegetacijom, NirouOvalni riton sa zvjezdaama, t. koljkama, LM I, ZakroBoca s hobotnicom i m. vegetacijom izmeu krakova, LM I, Palekastro

Ostali stilovi (LM IA-IB)Apstraktni i geometrijski stilPosude na kojima se pojavljuju religijski simboli (npr. labrisi), geometrijski oblici (cik-cak linije, rozete, i dr.), imitacije kamenih i metalnih artefakata, itd. Neke od posuda teko je klasificirati zbog raznorodne dekoracije.Dopunski (alternativni) stilMijeani stil koji upotrebljava motive drugih stilova, izolirajui ih u pojedinim poljima - bukranij, sveti vor, labris, tit u obliku osmice i dr.Oblici: jednoruni pehari, ovoidni ili loptasti ritoni, ojnohoe, amfore s volutnim drkama, askosi, situle, posude u obliku koare, stalci za voe i dr.Radionice: Knos, Fest, Kydonia

RitoniU LM IA i IB datiraju se i konini ritoni ili pehari izraivani od steatita, a imitirani i u keramici. Neki od njih su posude za libaciju, kao to je poznati riton u obliku glave bika iz Knosa. Riton u obliku bikove glave je poseban tip pronaen u raznim izvedenicama. Druge poznate kamene vaze LM IA i II perioda su vaza etelaca" koja prikazuje procesiju etelaca, pehar poglavice i riton boksaa s prikazom bokaskih scena iz Ayia Triade, riton svetita s prikazom planinskog svetita gospodarice ivotinja okruenog pticama i divokozama iz Zakra, i dr.Posuda u obliku glave bika, LM II.

Minojsko-mikenski period ili p. treih palaa / LM II-IIIA1 (1450.-1350.)Oko 1450. (LM IB) vlast nad Kretom uspostavljaju mikenski Grci. Kultura LM II perioda ne znai kraj s minojskom prolou; minojska tradicija nastavlja se pod novom administracijom. Ipak, oblici posuda i dekoracija postaju sve vie mikenskog karaktera. Nove tendencija ozbiljnosti i veliini vode ka stilizaciji i standardizaciji floralnih i morskih motiva, nekad do neprepoznatljivosti. Nazivi stilova jo uvijek nisu usuglaeni i ovise od autora do autora. Neki autori jednostavno koriste naziv mikenska koine".Dizajni s posuda nalaze se i na peatima, peatnjacima, freskama.LM II i III keramiku nije uvijek mogue datirati u subfaze, a javlja se i import sa susjednih obala Mediterana.Osim keramike koristi se i brea, kalcit, klorit, dolomit i dr. vrste bojanoga kamena. Bronane posude imitiraju keramike.

Lonci s tri drke; l. s prikazom kaciga, d. sa stiliziranim floralnim motivimaVr za libaciju s reljefnim prikazom svetih vorova; alabastron s pticama i ribamaDvorski stil / LM II-IIIA1? (1450.-1350.)Tijekom LM II perioda mikenski su utjecaji sve jai i vaze iz Knosa postaju sline onima s kopna. Adaptiraju se elementi prethodnih stilova ali i prakticira apstrakcija i naglaavanje dekorom pojedinih dijelova posude. Dvorski je stil u prvom redu karakteristian za Knos, a iri se do Ayia Triade i Kommosa na jugu do Malije na sjeveru, Palekstra na istoku i Kydonije na zapadu. Kasne manifestacije dvorskog stila pokazuju tendencije ka geometrizaciji i apstrakciji. esti su motivi egipatskoga papirusa i lotusa.Oblici: amfore s 3 drke, skifosi, krateri, etvrtasti alabastroni, pehari s 1 drkom. Posebna su skupina tzv. Efirejski kiliksi, posude kopnenoga podrijetla s pojedinanim motivima na dvije strane posuda (ljiljani, afrani, rozete i dr.)

Alabastron s hobotnicom i koraljima; vr s pticama i ribamaEfirejski kiliks s papirusovim cvjetovima, Knos; Efirejski kiliks na visokoj nozi, Klima, MesaraAmfora s 3 drke Dvorskog stila, glazirana boja, LM II ili III. Knos, 15. st.

LM IIIA2 Subminojski period (1350.-1000.)Nakon unitenja Knosa, najvjerojatnije sredinom 14. st., izrada keramike nastavlja se u lokalnim centrima, a ne vie pod utjecajem jednoga velikog centra. Istraivanja pokazuju djelatnost barem pet centara produkcije:ire podruje KnosaChaniaPalekastroEpiskopi kod Ierapetreire podruje FestaKeramika iz razdoblja nakon unitenja palaa uobiajeno se dijeli na tri faze:LM IIIA2LM IIIBLM IIIC

LM IIIA2 IIIB (1350.-1200.)Pojavljuju se nove vrste posuda, od kojih se za neke dri da su mikenskoga podrijetla: konini i amforasti krateri, alabastroni, kiliksi, skifosi, loptaste boice i dr. Karakteristian novi oblik je ampanjac pehar pehar na nozi s jednom drkom.Dekorativni su motivi apstraktni, standardizirani i ponavljaju se u zonama posude: hobotnice, ptice, S oblici, tzv. tablice, cik-cak linije i valovnice, cvjetovi, spirale i dr.Mjestimice se pojavljuju i piktoralne scene, karakteristine za mikensko posue tog vremena.

LM IIIC Jednostavni i Zatvoreni stil (1200.-1100.)

U LM IIIC periodu iz Dvorskoga se stila razvijaju Jednostavni i Zatvoreni stil. U zatvorenom se stilu nastavljaju morske i floralne teme, ali se manifestira horror vacui ili strah od praznog prostora". Posebice su raireni lonci pogodni za transport morem.Oblici posuda su dvaju temeljnih tipova - otvorenih (kiliksi, pehari, bokali) i zatvorenih (alabasteri, pikside, krazi, boce, itd.). Pseudostamos s motivom morskog svijeta, oko 1200.-1100.Ojnohoa, oko 1200.

Subminojski stil (1100.-1000.)

U Subminojskom periodu geometrijski dizajni potpuno potiskuju figuralnu i vegetabilnu dekoraciju i navjeuju geometrijsko doba na Kreti i poetak prave Grke civilizacije. Mnoge posude ostaju i neukraene. Veina keramike loe je peena i oslikana te se boja lako skida.Subminojski amforisk, Mitsotakis kolekcija

Neki od oblika posuda zabiljeeni u Linearu B

IdeogramLinear BMikenski grkiKlasini grkidi-pa*dipas (sing)depas (sing), cupku-ru-su-pa3??a-pi-po-re-we*amphiphorewes (pl)amphiphoreus (sing), amforaka-ra-re-we*khlarewes (pl)khlaron (sing), posuda za uljepo-ti-[]-we??u-do-ro*hudroi (pl)hydros (sing), posuda za vodui-po-no*ipnoi (pl)ipnos (sing), zdjela za peenje

Egejske civilizacije bronanog doba

4. Monumentalno slikarstvo

FRESKO SLIKARSTVO

Na Kreti zapoinje povijest zidnog slikarstva - ostatci bojane buke (crvene i crne) otkriveni su u kontekstu kasnog neolita. S razdobljem prvih palaa tehnika je unaprijeena, u pripremi obukane baze i bojama koje su sada ukljuivale plavu, sivu, utu i bijelu. Ostatci slikarstva iz razdoblja prvih palaa vrlo su rijetki (Fest, Martsalos, Galinoi, Knos). U Festu i Maliji javljaju se geometrijski motivi na svijetloj pozadini. U Knosu se na ostatcima fresaka iz MM III (o. 1700.) javlja tamna pozadina s naranastom i zelenom bojom, a u to vrijeme idu i najraniji tragovi figuralnog slikarstva (lokalni razvoj ili Egipat?).Slikarstvo je najbolje zasvjedoeno primjerima iz razdoblja drugih palaa, posebice iz Knosa i Akrotirija. Knos se moe smatrati mjestom roenja figuranog slikarstva i slikarstva uope.U najvanijim prostorijama Knosa oslikavali su se zidovi, podovi, ak i tavanice. Figure imaju dimenzije od 10-ak cm do prirodne veliine. Osim povrinskog slikarstva javljaju se i oslikani reljefi od buke. Obino se povrina zida dijelila u tri dijela-zone, od kojih je sredinja bila najvanija vis. 0,7 do 0,85 m. Zone koje su flankirale glavnu fresku mogle su se dekorirati stiliziranim prikazima iaranog kamena i drva ili njima obloiti, a sredinja je bila oslikana prikazima biljaka, ivotinja; ee su to bile ne-naturalistike pozadine/pejzai ljudskim ili boanskim figurama. Neke scene okupiraju najvei dio zida. Osnova kod najstarijih slika je crvena ili crvenobijela, a kasnije blistavoplava u kombinaciji s bijelom ili crnom bojom. Podnice su tg. bile oslikane prikazima ivotinja i geom. Motiva (rozete, spirale i dr.). Osnovna je karakteristika minojskog slikarstva naturalizam, prikazivanje stvarnog ivota i pokreta.

Scene koje ukljuuju ljudske figure imaju ritualno, ceremonijalno ili simbolino znaenje. Reljefne freske koje se gotovo uvijek nalaze u vanim prostorijama, prikazuju boanske ili kraljevske figure (princ s ljiljanima, mala Parianka), simboline prikaze (grifoni) i ritualne sportove (preskakanje bika). Rekonstrukcija figuralnih fresaka je mnogo tea od onih obinoga dekorativnog karaktera.Izvan Knosa freske se mnogo ee nalaze u Akrotiriju i dr. minoiziranim kikladskim gradovima (Melos, Keos) nego bilo kojem kretskom poloaju izvan Knosa! Tu e se razviti poseban slikarski stil sa svojim temama.Rano razdoblje treih palaa vrijeme je kad se fresko slikarstvo iri i na kopno. U Knosu su iz tog vremena preostale freske koje pokazuju iste osobine kao i freske na kopnu. Nije jasno je li to posljedica utjecaja kopna ili je sluaj obrnut. ini se da su mnogi slikari nakon unitenja Knosa i dr. palaa nastavili raditi na kopnu pa su tu nastale freske u minojskoj tradiciji.

Materijali, tehnike i vrste slikanjaTempera (drvo)Boje na principu vode aplicirane na vapnenu bukuUporaba etkeEnkaustika (kamen, bjelokost)Aplicirane i s grijanjem stabilizirane bojeUpotreba spatuleReljefno slikarstvoGlatko slikarstvoNaini slikanja:Oslikani tuko reljefiFreske s ljudskim i ivotinjskim prikazimaU prirodnoj veliiniIspod prirodne veliineMinijaturno slikarstvo3. Dekorativni motivi i heraldike ivotinje velikih dimenzija4. Dekorirani podovi i tavaniceTemePrikazi preskakanja i hvatanja bikaPejzai sa ivotinjamaBerbeProcesije, festivali i ritualiSkupine enaMorski svijetPostavljanje slika na zidu

BojeVeinom minerali ili pigmenti zemlje.

Freska ljiljana, soba 7, AmnissosReljefna freska s bikom iz koridora sjevernog ulaza, Knos, LM IB-IIBijeli ljiljani i crveni irisi izrastaju iz cvjetnih aki na crvenoj pozadini, Amnissos

Kralj-sveenik ili princ s krunom od ljiljana i paunovim perima, odjeven u kratko odijelo, l. je rukom vjerojatno vodio neku zvijer (grifon, sfinga?), LM IA, KnosDame u plavom s briljivo ureenim frizurama i nakitom na vratu i rukama te steznicima s plavim rubom, Knos, MM IIIB-LM IAena u plesu, Kraljiin megaron, Knos

Freska toreadora, Knos, LM II-IIIA

Sjedea boica ili sveenica, PseiraPejza s majmunima koji beru afran, Knos, MM IIIA, o.1700.-1600.

Minijaturna freska s prikazom dijela palae (svetita u zapadnom krilu Knosa) u kojemu su se odravali rituali, festivali, ples ili okupljanje naroda, Knos, MM IIIB-LM IA, o. 1550. ili LM II

Freska s plavim pticama, LM IA, o. 1550. Knos, LM IB, o. 1500. Maka se prikrada ptici nalik fazanu, Ayia Triada, LM IA, o. 1550.

Kretsko-mikenski periodParianka, dio velike kompozicije sa sjedeim i stojeim figurama koje dre kalikse, Knos, LM IA ili II-IIIA.Antitetiki grifoni, Knos, LM II-IIIA, 1400.-1350.Nosa ritona koji predvodi procesiju, Knos, LM II-IIIA, 1400.-1350.LM IIIA (1370-1360.?)

Animalni motivi

Zakljuni komentari Bogata ikonografija Slikarstvo sveprisutno u javnom kontekstu (palae) Nema direktnih paralela izmeu keramikog i zidnog slikarstva Nisu poznata imena majstora-slikara Neke rekonstrukcije su upitne i preispituju se