lj t

---

l .

lJ.;:, c:.K

l'o.j&dini brcj stoji Din - liO

G n <S. ll. SIBENIK. 25 siječnja 1QJ1. Broj 4.

VIŠE V JERE! onih najgori vije ·nih Qtpada iz tvrdo-korno ti i oholo ti ili još gore ..

Dana kada e vijet vraća na po­ganstvo, opaža se, da je sve to manje vjere, a u mnogih je vjera ·taba, ne­stalna. Zato kažemo: ., Vi ' vjere!"

Sarajevski "Katolički Tjednik" do­no i u tom smi lu lijepi članak, koji ovdje uglavnom prena ima za na ~e

čitaoce.

Prijetnje s otpadom od vjere po­stale su već kod naših ljudi običaj.

Neka e seljak po vadi a župni­kom zbog redovine ili zbog kakve neznatne prilike, odmah mu prijeti: "Kad je tako, a ja id m u drugu vjeru l"

Mora li čekati malo vremena pri­godom krštenja ili vjenčanja, ili žup­nik izno i koju zakonitu, opravdanu poteškoću, opet će ~ čuti: "Hajdemo k papu pravoslavnom, starokatoličkom! ... Kad ne ćete Vi, hoće on l ... "

K biskupu dade kakvo odaslanstvo s kakvim zahtjevom ili molbom, a bi­skup ne može udovoljiti: ili jer ne može nikako ili jer ima teških razlo­ga, pak će se i tu naći koji mudrac i pri odlasku će prkosno doviknuti: "'Onda ćemo mi u drugu vjeru!" -ili: "Nemojte nas tjerati u drugu vjeru!"

Čestoput dakako takve prijetnje nijesu ozbiljne, nego e onako lako­umno izlanu. Kojiput se izbace u mi­sli, da će se bi kup prestrašiti zbog otpada, pak će popustiti. A ne popusti li, bit će opet mirno.

Ipak to nije lijepo, makar bile samo prijetnje bez ikakve zle namjere. Jer to je barem laž, zastrašivanje onih, koje bi trebalo slušati i u kojima tre­ba štovati Božje zastupnike.

A, što je najgore, to je uvijek ružna i grješna povreda' počitanja, što ga kršćanin duguje Bogu i Njegovoj sveto j objavi.

Vjera je pokornost Bogu, Stvori­telju i Zakonoši, koji ima neograniče­

no pravo na posluh i službu. Istinu, koju nam je On objavio, i zapovijedi, koje nam je dao, mora čovjek prihva­titi svim srcem i punom dušom, bez

nećkanja i bez izbiranja. Inače u kra­ću j e Bogu pokorno ·t i griješi.

Nikada i pod nijednim uvjetom nije dopušteno odbaciti vjeru, koju priznajemo istinitom i Božjom. Pravi vjernik će prije i umrijeti, n go e vjere odreći. No što nije dopu teno učiniti, nije dopu ~teno rli govoriti. i riječima e ne mijemo Boga odreći,

kako Ga ne mijemo ni p avati ili proti jemu mrmljati. Bogu moramo davati slavu rcem i riječju i molitvom, priznavajući Ga i i povijedajući pred ljudima.

Nitko ne smije da se šali s Bogom i s Njegovim svetinjama i da njima tjera politiku i nadmudrivanje.

* * * A što tek da kažemo o onima, koJi zaista promijene vjeru proti svojem uvjerenju: iz inada, prkosa, oholo ti, in tere a, niske strasti? Samo jedno : Neka im se dragi Bog smiluje, jer je njihov grijeh strašan, a njihova o·uda napisana je ozbiljnim riječima na sva­koj stranici sv. Pisma. Nažalost teška je stvar, da i u našim širim narodnim krugovima slučajevi vjerskih otpada nijesu više nikakva rijetkost, i to baš

Već na de etak mje ta u na oj do­movini i koro u vim našim pokraji­nama došlo je do takvih otpada. Za inad s bi kupom ili a župnikom Bog plaća račun i jemu se okreću leda! Mijenja e vjera kao komad odjeće,

kao kapa, opanci. Da čovjek izvrši svoju volju, ili da pred sv ijetom po­kaže voju silu, Bogu se navješćuje

rat, zavode e du ~ , ·tavi ja ·e na po­gibelj voje i tude spasenje.

To nam nije nimalo na čast. To je znak, da nam je vjera laba i plitka, da Boga niti ča timo niti ljubimo. A skrajnje je već vrijeme, da vi posta­nemo uvjereni i korjeniti kršćani i ka­tolici. Katolici, kojima je v jera svrha života i najveće blago; Božji dragulj, koji e nikada ne lavlja ni na dražbu ni na prodaju.

Tko će nam učiniti narod takvim? Samo temeljita vjer ka pouka, amo brižna dušobrižnička tužba, amo lo­žan i požrtvovan rad vih katoličkih čimbenika. Medutim upućujmo nepre-tano vakom prilikom narod, da je

vjera - Božja i tina i jedino pase­nje! "Bez vjere nije moguće omiliti Bogu! " - veli · v. Pavao.

Sv. Stolica na obrani Slavena u Italiji PROTUF~~JSTIĆKI LISf HVALI DRŽANJE VATIKANA - VATIKAN

HOĆE TAĆNO ODRŽANJE KONKORDATA

Pariški protufašistički Jist "L' Ital i e" donosi opsežan članak o fašističkim

progonima slovenskoga svećenstva. Tu se među ostalim veli:

"Vrlo je zanimljiva polemika, koja se razvila između vatikanskog organa "Osservatore Romano" i fašističke štampe u pitanju slovenske službe Božje u Julskoj Krajini.

Organ Sv. Stolice se stavio u cjelini na stanovJ!Ite ~oričkbga nad­biskupa g. dra Sedeja, koji vrši svoJu misiju potpuno u duhu Crkve, konkordata i taktičnih duhovnih potreba svojih vjernika, koji su u velikoj većini Slovenci. "Osservatore

Romano" osuđuje hajku fašista protiv slovenske službe Božje, te je s pravom nazivlje političkom.

Fašistička štampa j zato silno o­gorčena na org;m Sv. Stolice, te se čudi, kako "0 servatore" može zvati političkim zahtjev, da se služba Božja vrši na talijanskom tlu, ako ne na ta­lijanskom, a ono barem na latinskom jeziku. • Drugog odgovora ne može fašistič­ka štampa dati, nego da e zgraža, da se i u crkvi sv. Jakova u Trstu kod Mise pjeva, moli i propovijeda na sla­venskom jeziku, pa da će i "Osservatore Romano" morati priznati, da je to ne­dopustivo.

..

Strana Z.

K tomu treba dodati, da će faši­s t ičkoj štampi jedva u pjeti uvjeriti va­tikanski organ, da je ono, što se do­gada u crkvi sv. Jakova u Trstu, ne­dopustivo, jer Vatikan dobro zna, da je to posve u suglasio se bis\cupom, koJi je sam gorJJivl Talijan. pa se ravna po kanonlma w. Crkve l oci­redbsma konl<ordata , koji izričito dozvoljava upotrebu slovenskoga jezika, gdjt>god je to potreba 'Po­znato je pak, da je v. jakovski kotar u Tr tu, koji je n po redno povezan sa i kl j učivo slovenskom okolicom, i sam na tanjen sa velikim brojem Slo­venaca i da e tamo slovenska služba Božja vr· i od davnine.

fa i ti ipak nastavljaju svoju hajku protiv sloven kih molitava, huškajući

takoder protiv loven kih natpisa na luižištima puteva, protiv slovenskog pjevanja, protiv sloven kih nadgrobn ih natpisa i t. d., all nemaju nade u ko­načni uspJeh, Jer im ~e p a p i n s k i Rim odlučno usprotivfl). Naro­čito se sve više uvjerava i u da ne mo­gu ništa protiv vjerske obuke, koju svećen51lvo daje u ctkvema na slo­ven!'kom jeziku, radi čeea ie ra­zumljivo~ da svoJn srdžhu zbog toga iskaljulu prije svega na Sv. Stolici. "

Iz pisanja uglednocra talijan kog e­migrant kog antifa · i tičkog li ta vidi e, da i sami umjereni antifaši'ti emigranti honoriraju tav v. Stolice u obrani crkvenih prava, koja idu u prilog na­· im unarodnjacima u Italiji. Sv. Sto­lica radi, koliko može, na obrani pri-

Čudo u Kanfanaru U i !arskoj župi Kanfanaru dogodio

e na Badnjak za vrijeme večernjice

čudnovat događaj. Župnik, a njim i nekoji od pri utnih vjernika, vidjeli u u zlatnoj monstranci namjesto ho tije Spa ileljevo lice. To je č udnovato vi­đenje izazvalo u mjestu i okolici iz­vanredan uti ak. Evo što o tome pri­povijeda očevidac, kanfanar ·ki žu.pnik don Zeko:

"Kad am se za vrijeme litanija obazreo na mon tranctt, vidio am na­mje ·to Ho tije pasiteljev obraz. Bio am tal<o pre enećen, da ni am nipo ' to

htio vjerovati vojim očima. Možda am imao mi ličnu halucinaciju?... lli

j pak to bila igra medtt plamečcima

vijeća i ra·vjetom električnih ža rulja? ...

rodnih prava Slavena katolika u Italiji, kojima je crkva danas zadnje narodno utočište. Ipak će naši liberalci dalje napadati Sv. Stolicu!

Zlo rađa zlim i gorim! U češkom parlamentu nedavno se

raspravl jalo o kaznenom zakonu za malodobne. Za taj zakon su glasovali svi po lanici osim ~·om u ·1i!titki h.

Za rasprave o zakonu govorio je praški kanon ik poslanik Boleslav Ula­da. Istaknuvši potrebu gornjega zako­na on je upozorio na uzroke ža losne pojave, da raste broj malodobnih zlo­činaca, i naglasio, kako treba ukloniti

· uzroke, ako se želi suzbiti ovo zlo . Kao najglavn iji uzrok ovom zl u on

pokazuje laičku školu, to je tškolu, iz koJe se uklonila vjeska pouka i uz­goj il i se vjeronauk ostavio amo kao predmet na volju. Iz škole e uklonila molitva, propelo, molitvenik, katekizam, vjera, uopće ime Božje i sve, što j eća

na Božji ćudoredni zakon. U samom Pragu g. 1921. broj ma­

lodobnih z l očinaca izno io je oqn in fl

vih z l očinaca u Čehos l ovačkoj, a god . 1926. i 1927. čak i petinu, a to je i mzumljivo, jer je to ona mladež, koja e uzgojila u laičkoj školi.

'

Jo· očevidnij e e taj žalo ni pora t zločina opazio medu : ro nskom mladeži.

l<ao drugi uzrok spomenuti govor­nik i · tiče bračne ra tave, kako je i naravno, jer tada roditelji ne vr'e naravnu dužno t brige i uzgoja voje djece.

Digao sam naočari a očijtl le sam ih drhćućim rukama obrisao i iznova pogledao na monstrancu. Ui tinu vizija je bila živa i realna. Obraz pa it lj v e odrazivao u rebmim zrakama mon-

strance, okrunjen trn ovom krunom. oko vl(l i, koje su omedivale žalo no lice, na kojem su ·e i tic<Jle crv ne kaplje krvi na bij doći lica. pa itelj, okre­ćući o ima i gibajući licem, pričinio

mi e, kao da hoće dupiti iz mon-Irane . Moj pogled e potpuno topio a latkim pocrledom Spa iteljevim ta­

ko, da m sv ga obuz lo neopi ivo aa nuće.

Tada ·am se obratio na kleri ka tjepan čića, koji tudira u kopar ·kom

bogo lovlju, a koji mi je a i tirao. ,,Da li vidi . monstrancu?" - upitao sam ga. Klerik j e na to pogledao i vidio je sve-

Bra • 4.

Kao treći uzrok ovakve pokvare­nosti mladeži spominje zlu štam­pu i filmsk e predstave,štosvevrlo loše djeluje na živu maštu nedorasle i ne­zrele mladeži i uzgaja je za zločinstva.

Govornik moli cijeli parlamenat,

da se zauzme, neka bi se uklonili ovi uzroci mladenačke pokvarenosti u ime općega narodnog dobra, pače i za dobro cijeloga čovječanstva, jer po­kvarenost mladeži vodi k boljševizmu.

Roditelji, upamtite ovo i uvažite­a tako i ·svi uzgoj itelji - da na vas ne padne proklet tvo domovine, čo­

vj ečanstva, Božje, što ste svojim ne­marom uzgojili sinove vražje, a morali ste uzgajati inove Božje!

-- ~~-------

Je li Vatikan naš protivnik? IV.

Sto je Papa učinio za Ru~Hu?

Nizozem ki framazunski li t piše, a to prenašaju i zagrebačke "Novosti": "Kardinal Pacelli malo e brinuo, kad je u Rusiji likvidiran sv. sinod i kad su vode pravoslavlja protjerani. Tek kad je pravoslavna Crkva ležala u ru­ševinama i o ·tala bez obrane, smatrao je Vatikan, da je do · lo vrijeme, da se priredivanjern prote tnih demonstracija k atoličkit1 jernika natječe za simpatije pobožnog ru kog naroda i Rusija pre­dobije za kato l ičku uniju."

Ovaj "od lični" li t očito ne zna, da se kardinal Paccelli za sve te tvari nije mogao bri nuti, jer u to doba nije uopće bio državni tajnik. Službu dr­žavnoga tajnika na lupio je tek dva

to lice, koje e oštro opažalo medu di­mom kadionika, dok u a kora dalje pjevali večern j icu. Uto e i klerik Burić zagledao u mon trancu, pa am ga u­pitao, šta vidi.

"Oh" - odgovori - "vid im fratra, koji mič očima i glavom!" Očevidno je, da je mlad ić u prvi čas držao via i, okrunjene trnovitom krunom, za neku vdu kapuce. I tovrerneno je mali Hugo Uttina, koji je ministrirao, imao isto viden je.

Nato ·u tupili iz klupe kora crko­vinar Štefan Burić i ključar Kare! Ko­lica, koje am pozvao kretom glave. Obojica ·u takoder vidjela obraz Spa­si teljev. Takoder je ta čudesna vizija t~ajala j o~ i za vr ijeme, dok sam pje­vao Tantum ergo .

Kad sam e stepenicama uspinjao,.

da o jal

br i

šet

a­ja ~

o,

BrC>j 4

dana nakon poznatoga pisma sv. Oca o boljševičkim progonima, koje je ob­javljeno l O. ll. 1930.

No osim toga l a ž je, da e Papa nije brinuo za održanje pravo ·lavne crkve.

Poznato je, da u u početku bolj­ševizma framazuni u svojim rukama držali vlade u najjačim evrop kim dr­žavama. Pa što su oni učinili za odr­žanje pravo lavne1 crkve? sa ~ ni tal

Papa j e naprotiv nepre tano dizao svoj glas jednako za katoltke i za pra­vo-Javne. Cijelom svijetu je poznato, to je Papa a doprino ima katolika učinio za gladne pravo Javne u Ru iji, dokle­god nije u bolj evici istjerali iz Ru ije papin ku komisiju. Cio vijet zna i t6, da je to djelo či te ljubavi prema bližnjemu i da je Papinim povjereni­cima a Irane Pape bilo zabranjeno, da prav·e propagandu za katoličku Crkvu. Zna e, da je ruski patrijarha Tihan bio pu "ten na lobodu baš naporima Sv. Stolice, a prate tni zborovi katoli­ka da u bili amo izraz boli i kršćan-ke ućuti nad braćom, koja trpe bez

ol:lrane. Bili u ujedno izrazi o ude protiv bolfevika, koji ih tlače, i protiv framazuna, koji to mirno gledaju te, i ako imaju moć, da to priječe, ne će.

NapadaJi na Jrardina1a PacceJll-a Osim te spletke glede Ru ije ni­

zozem ki framazun ki li-t - a - njim i zagrebačke n ovo ti" -napada kar­dinala Paccelli-a, da je za ·nova o jo i plan !varanja t. zv. katoličkog bloka, u koji bi u"Ja Italija, Južna Njemačka, Au trija, Slovačka, Prikarpat ka Ru ija, .Madžar ka i Hrvat ka u obliku aveza

da dadem s mon. tra n com blaO'O lov, moje je ganuće doseglo vrhunac i mi­stični obraz je još kao i prije bio o­kr nut prema vjernicima. apravio ·am genuflek iju, digao am ruku naprama mon franci i uzeo am je - kad obraz Kri tov odjednom ne tane. drhtaju­ćim am rukama podijelio blago lov. Po atu am kon tatirao, da je viđenje trajalo 15 minuta. Iza toga am opazio, da u vjernici bili čisto pre enećeni i uzbuđen i. Čude nu viziju u i tovreme­no, kad i ja, vidjeli načelnik postaje Malaroda, gda Fiorentin i 18-godišnji me ar ki pomoćnik Andrija Deltreppo.

Deltreppo je vizi ju potanko opi ao. Bio je blizu oltara d sne trane blizu sakri tijskih vrata te je mje to Ho-tije zapazio čovječje lie . Kako vrlo kritički prosuđuje, bio je isprva uvjeren, da e

KATOLIK.

izmedu dinastije Hab burg i·Wittel -bach (bavarska dina tija).

' Kako je vije l neo novana, vidi e odatle, što je kardinal Paccelli bio nuncij u jemačkoj (u MU nchenu i Berlinu) 10 godina te 'klopio i bavar-

. ski i pru ki konkordat. Kad je odlazio u Rim na novi položaj, pratili u ga izrazi prijatelj iva i "tovanja a tran e vlade njemačkoga car Iva i svih drugih njemačkih vlada, ne isključiv"i ni oci­jali ta. Pretpo lavljati, da državnik, koji je tako u pješno u pio-.uediti odno~aje Sv. Stolice a Njemačkom, ada najed­nom na ·toji ra cijepiti Njemačku, ma­kar saveznici - usprkos poraza Nje­mačke u v jet kom ratu - nije u u,­pjeli da odijele od Njemačke ni naj­manji komad zemlje, znači ne imali ni pojma o političkim mogućno tima l

Lažite, lažite ! U vijek će nešto ostati !

Ove Volterove lozinke vjerno e drže neprijatelji katoličke Crkve ve do dana , a držal će e i unaprij d. Čujte!

Lažni proroci, uci razdiraoci, pro­povijedaju po gradu, da zavedu neuki .vijet, kako e po crk\ama kupi milo­tinja, krvavi trud težaka i radnika, te e ·alje Papi, a on krvavim žuljevima

maloga puka zida palače.

Svaki katolik - a valjda i mnogi nekatolik - znade, vidi i čuje, da e u našim dvjema bi kupijama milo tinja reauU/to kuplja ili za potrebe dotične crkve ili za m rtve .

vara, ali ipak pri napetijem promatra­nju morao je kon ·tatirali činjenicu, da u1 tinu vidi obraz, te je bio vrlo polre-en. l to tako je čovječji obraz vidjela

go poda Fiorenlin, koja e nalazila u prvim klupama. ačelnik tanie Ma­laroda je imao takod r vrlo ja nu vi­ziju. I<.lečao je na jednom kol jenu uz prve klupe lijeve frane. a jednom za vrijeme litanija, kad je upravio pogl d na oltar, vidio je u Ho tiji m·on trance obraz Spa iteljev. ln tinktivno je to a kleknuo i drugim koljenom i nepo­mično je gledao u prikazu . Po-to je u !ijed toga bio vr lo potre ·en, mi -lio je da ima halucinaciju. Tumačio - j Je to iako, da je jaj vjetlo li deformirao slova IH , koja u uli nuta u Ho tiju. Nadalje je još mi lio, da je u Hostiji možda uli nut negativ I<ri tova obraza.

l!ltrana 3

Osim lwje mjesne iznimke - po naredbi bi kupskog Ordinarijata - ima se abirati milo tinja 1 put na godinu za v. Djetinjstvo, lo je l za onu ne-retnu dječicu, što neznabožački rodi­

t Jji bacaju p ima i zvijerima, a misio­nari ih otkupljuju i odgajaju. I lo tako kupi milo tinja l put za otkup robova u Africi, t put za širenje vjere na i toku , a l put za širen je vjere u A­frici. l put za misije uopće i l put za v. grob Isu ov u Jeruzolimu.

Kako e vidi, ovo su milo !inje, koje po ve ·odgovaraju duhu kršćan ke ljubavi, a u koju vrhu protestantska Amerika i Engleska troše milijune.

adalje e abi re l put na godinu milo ·tinja za gluhonijeme u na~o1 dr­žavi; 4 puta na godinu za uzgoj nuse mladeži u jemeni tu , rwšega budućeg

većen Iva; l put za dobru štampu u našo1 državi i l put za Katoličku Ak­ciju u no~o; državi.

Jest, 2 puta na godinu se abire tako zvani Pttrov IIOUCIĆ , kao inov­ki dar Ocu vih kr ćana - Papi, i

to za potrebe v. Crkve. Tko pozna uredenje crkvene upra-

ve, znade, da abiranje milo !inje toji pod upravom dotičnoga crkovi­

nar ·t va. Dakle oko 160 crkovinar tm a znt1t1 r i sufetloćt o kolikoći i uporabi akupljene milo !inje. vi oni znadu,

da e abire tako malo milo !inje, da u nekim crkvama nije niti 5 dinara na nedjelju, a u nekima pače ni ta. Tako se dogada, da -e milo tinje za Papu ili Pe­trova novčića akupi u obadvjema bi-kupijama jedva 500 dinara O'Odi.nje.

Ali e u koro zbunio, po ' to je vidio ja an p la lično. izrazit obraz a krvavim kapljama i potpuno živ.

JV\alaroda je odmah iza blago lova pozurio u akri-tiju i upitao župnika , klerika mini ·tran ta, crkovinara i klju­čara, da li u vidjeli pa iteljev obraz. " to? Zar le i Vi to vidjeli? " - prepla-eno u mu odgovorili. Uto u dotrčali

i drugi , koji u vidjeli i tu viziju. To ·u ve ami po -ve zdravi, po ' teni i ugledni ljudi, koji uživaju dobar gla . Izmedu onih, koji ·u vidjeli tu viziju, nalazi se i Ivan Turcini, koji e nalazio na ulazu blizu crkvenih vrata.

Puča n tv o hodoča. ti u velikim ma­ama u crkvu. Biskup P derzoli je dao

Ho tiju ačuva!i. l lražna komi ·i ja j e već započela proce .

..

Stran a 4

o ako e prom isli , da PApa to prima, pak daje potrebnima, i dA je u ovo JO godina v. Otac dao obilatu potporu raznim crkvama i u ·tan ova ma u n a~ im biskupijama; da je on glavn i d obročinac na.~e9 n sj menixta , koje e ni do dana ne bi bilo dovrvilo, da

nije bilo nj gove kraljev ke · darežlji­vo ti - onda kažemo, da je Papa dao šiben. ko-zadar koj bi kupiji vi~e u ovo lO godina negoli će e- prama do a­davnjem izno u - ~ akupi~i za Papu u ovim bi kupijama u 5t10 godina .

!(ako Papa jednom rukom prima, a drugom daje, pozivljemo s na svje­doča n tvo nru us/r,t•ur.gu sveć nika, b iv 'eg<~ mini tra, sv j edoka-očevica go p. Janjića!

La ci i huli tel ji , ramite se!

Naši dopisi BIOGRAD, 16. s iječn ja 1931.

Svečana proslava sv. Stošij e

Kad je u ri jedu, uoči I·J;:crdana, parobro­dom došao u o'vu ·ta ru llrV<~tsku prije tolnicu presvij. biskup dr J. M i l e t a, dočekalo ga je na obali veliko mnoštvo vj rnika sa župnikom­konsul!orom preč. don š. Matulinom, crkovina­rima i predstavnicima civi lnih via ti na čelu.

Zvona su slavila, a glazba svirala vesele ko rač­

nice. Procesionalno se išlo do žup ke crkve, gdje je presvij. biskup održao kratki govor i podijelio svoj pa tirski blagoslov.

U četvrtak 15. t. mj., na sami dan sv. Sto­šije, bila j e svečana glagol ka pontif ikalna sv. M isa prcsvij . biskupa uz broj nu asistenciju sve­ćenstva, a iza sv. Mise večani pont ifil<alni bla­goslov a presv. Sak ramentom. Crkva je bila dupkom puna pobožnih vjern ika. Posebno treba istaknuti krasni panegirik u čast svetice, što ga je održao konsul!or p reč. don U. B a s i o l i, koji j e u svom govoru ta ko lijep,o, učeno i svakomu shvatl jivo rrikazao vrline te velike mučenice u teško doba progon tva tc ih zgodno doveo u vezu sa duznostima kršćana u sadašnjosti. ·

Nakon svršene svečanost i presvij. bi kup sc u petak popodne, lijepo otp raćen od broj­noga naroda i predstavnika vlasti, parobrodom povratio u Šibenik.

Engleski "''s ta v nici kr~ d Pape 30. decembra pr. g. sv. Otac Papa primio

j e delega te ,Lige nastavnika Britanskoga Car­stva •, koji su mu sc htjeli poklonit i na povratku iz Kanade, Austra lije, Južne i Zapadne Afrike i Nove Zelandljc. U razgovoru s njima Papa ih j e potsjetio na svu ve l iča j nost umjetnosti odga· j anja uma i duše tc im preporučio , da ustrajno rade u tom svom plemenitom zvanju na korist vjere, obite lji i države .

KATOLIK Bro j 4

v

ka.toličkoga S ibenika PRIJATELJI, A POSAO! Da sc ·to vi'e

pro'iri naš • K a t o i i k ", a i dn nagradi mo pri· jatei je, koji su zato najza iužnlj i, odlučili smo podijeliti ove nagrade: i. Svi oni naši prijatelji , koji nam do 15. veljače t. g. nadu lO NOVi!·! PRETPLATNIKA i za njih odmah upla:e svu pretplatu za god inu 1931., dobićc na aar knjigu • ASLJEDUJ KRISTA". 2. On irna pak, koji nam uz iste uvjete nadu 15 OVi!-! PRETPLATNIKA, darovaćcmo najnovije izdanje . ISPOVIJESTI " SV. AUGUSTI A. :: . Oni pak, koji nam uz i te uvjete nadu 20 f':10Vii·i PRETPLA1 IKA, kao na­gradu za to dobićc i'.nicwaldov .RIMSKI MJ AL".

a po ao dakle, prijatelji!

PREDSTAVE U KATOLIČKOM DOMU. Naša draga kilto li čka omladina, neumorn<i' u vakom idealnom vjer kom i prosvjetnom radu,

da la nam je u nedjelju i 8. t. mj . dvije veoma

Svaštice Nakon euharistijskoga čuda u

Kanfanaru Novine jav ljaju, da uti ak č11dnovatoga vi­

đenja Spa iteijcvoga lica 11 kanfanar koj crkvi u istri - koje opširni je opisujemo 11 današnjem podlistku - traje i dal je ncumanjenom sna­gom. a Staru godinu se u stoinici, koja je po­svećen a patronu sv. Sil vcstru, akupila golema množina pučan tva iz mj ta i oko lice. Medu njima i dobar broj on ih nevjernih. Svete pri­čest i su taj dan bile tako brojne i<ao nikada do

sada.

Maršal joffre Ovaj slavn i voj kovoda , koji j e u septem­

bru 1914. zaPstavio na Marni nj emnčku vojsku, umro je kao pravi lmtoiik u Parizu u bolnici • Braće sv. ivana od Boga •. Kad je opazio, da bolest ide na gore iza amputacije noge, sam je pozvao boin ičkoga kapelana, da mu podi jeli svete sakramente um imćih . U bolesti je nepre­slano molio Gospinu kruniw. Tako umiru ve· !iki ljudi !

Vatikanski novac Papa latcranskim ugovorom dobio je svoju

vlastitu 4ržavicu, koja mu garantira slobodu, potrebitu Ocu svih naroda. Zato je Papa izdao svoj vlastiti novac. Novča n a je jedinica zlatna lira, a novac je zlatni, srebrn i, nikeini i ba·

zgodne ale a lijepom ćudoredn om poukom. U prvoj- . J anko kao bogataš'- gospodar po taje za kratko vrijeme sluga tc vidi i osjeća težinu tc lužbe. U drugoj . Grbavac u . prti" - finom iron ijom e ruga čovjeiw, l<oji je u­mišljen u voje vanredne spo obnosti i čezne za ordenima. Ove su e dvije preds'avc davale dva pu a, popodne i uvečer, a dvorana j e bi la u\~ ijek puna te se više puta pljeskanjem odo­bravalo na'im vrijedn im diletantima.

ZABAVA HKNSAVEZA. Okružje HKNSa­vcza prireduje u nedjelju 25. f. mj. u dvorani Katoličkoga Doma popodne u 2 '1, sata z11 elje­cu, a uvečer u 6 1 " at i za tarije opet novu zabavu ov im predstavama: l . , Moj mir,~

komed ija ll J čim!; 2 . • Oteto - prokleto•, socijalna drama u l činu ; 3 . • z a ćar a n o b l a­go", izvorna komedija u l činu.

kren i. Za god. i 930. novac je ovako porazdi­jcl jen: od srebra liri! 750.000; od nikela lira 236.000; od bakra lira l.J.OOO. Zajedno a zlat­nim novcem sveukupna j e vrijednost papin­skoga novca jedan mili jun lira ili tri mi lijuna: dinara. Zlatni novac nosi liku Kri fa Kralja i Pape Pija Xl., rebrni komadi od 10 li ra nose liku Gospe sa grančicom rna line, a i pod natpi .Kraljica mira•, dok one od 5 lira nose lik sv. Petra, koj i drži kormilo brod ice. 2 li re imaju sliku dobroga pastira , dok 50 centesima sliku v. Mihovi la.

Pawinstvo i napredak Sv. Otac Papa Pio Xl. je pomagao svoj im

novcem kroz ovu prošlu godinu dogradnju ve­likoga j emeništa za miiansku nadbiskupiju, pr­voga i najvećega u Evropi ; dao poveća t i Va­tikansku kn j ižicu; dovrši la se nova zgrada Gre­gorijanskoga sveuči liš ta, veličajna e l ek trična

centra la, najmodernija te lefonska cen trala i jal<a vatikanska radio-stanica, koju je sam Marconi uredio. - Tako Vatikan, kao ijelo Papinstva, uvijek, kao što ll prošlosti, lako i u adašnjosti prednj ači svijetu kako u znanosti i umjetnosti, tako i u tehnici. Mi se ka!olici zai ta imamo dičit i , što smo sinovi ovako vel ikoga i sve­tog Oca !

Uvijek sam c'nstio UfeTIJ. Evan delskr n orul {ćudoreli.11i 11auk) 1 ~ na;tjepj1 tiur , Mo ga it 13og dae~ 1/utlimo. Montesquieu

Odlikovana vo~tarnilil tirgo fular · Šibenik voitarsld maJator l dlplomiraDl p6alar

l:ar•dJ1l.J•m ! VC "rstl svijeća, dup!lro , nsk • .,., h ' '" lnicn (Ct:>rl'lll sa sv im u · l'sutm znakovima, iz prvornzredoo11 ~ vos~ n. l rzn l solid no . Prera4Jiljem: prema !elji sve vr~tl sviie ć:o i7 vo~to n ib ulomoka l

okapiua . - Us aajpo•oljDIJe oiJeae: Prodaj em: H no ~t vrcnn"ll meda, 80 8'~> 0/• so k oduljinog Cl> ljeća , iz mol! uzor f' Oil pt'elinjoka, na mt~lo i vt•IJKO. MN1 le varredoe !leko·

vlto~t i 1.0 plućne bolesti, grlo , pr so , nreblade itd. Kupujem: sve vnti voštanih okanh•n, ul o m~tko l futog voska.

Poba•na diploma l slaba meda11a: DabroV1!Jll: 19liJ8.

• KATOLIK• Izlazi svaki tJedan. - Pretplatt. go4fiDje Din 30 - - Za lDozemstvo dvostruku. - Og-last po Daro61toJ. tarifi - Vl1111nlk 1 od~rovoJnt urednik: sveć. JOSO FELICINOVJo, llbenlk, ultoa sv. MartlDa. - Adresa uredntitvo ll •prave : AlbeD' k, Poit. preUDao 17 . - ittmpa: Pu6ka Tbke.ra, braća Matačlb pk. Petra, predstavnik Vjek. Mat"lll.,_