Katolička djevojka i Katolička Majka (1938) - Glasnik Srca Isusova

7/24/2019 Katolika djevojka i Katolika Majka (1938) - Glasnik Srca Isusova

1/19

C

b

o

o r

o


2/19

a

BIBLIOTEKA

GLASNIKA SRCA

ISUSOVA

Btoi 2

Travani

1938 Crod,

L

Izdajet

UredniSlvo

Qlasnilra

Srca Isusova,

Zagreb

l. 147.

Palmoti6eva

ul.

31. Ciiena kniitici:

1

Dinar,

NarudZbe

primat

Upraoa Glasniha Srco

/susouo

Zaflreb I.

147, Palmotideva ul.

31,

Tiskara: Glasnika Srca

Isusova

-

A, Allirevie

D. I.'

.

,,

lt

,l

KATOLICKA DJEVOJKA

KATOLIC

KA MAJ K.A

Sastasio NIKOLA BULJAN D. I. misionar

DB[|M

MP|JUEIIOZOAIIJE

S dopultGnjm

ladbhkrlskog

l|uhovno lolru Za0reb[ d

5,

oZulka

03&

godine

i

Elarjslinstvaulbe sffiove

d

24,

oiulkf,

9S,

0od,

Dro 24

R

'I

I

ZA


3/19

/ l '

I

I

I

I

KATOLIEKA DJEVOJKA

I

KATOLIEKA

IT lAJKA

l

t

I

,t '

li

li

T

t,

NaivaZniil korak

u iivotu,

Sto bi

bilo od zfrade

da

popuste

temelji?

Sru5ila bi se

i

naidivnija

gradevina,

jer

bez

tvrsta

temelja nema

rii dvrste zSrade,

Takova

iedna

divna

{radevina iest

i katolidka

o-

bitelj. A

temelii i

glavni

stupovi

zSra&e

iesu

muZ i

ilena.

Dolazi dvoje

na viendanie

-

on i

ona. Oni i ne slute,

koliko

6e

potomaka

io5

tza niih

Zivjeti

kroz

ditava

stolie6a,

Ovdie se

.postavlia

temeli.

Ovdje

valia

naiviSe

pazitt,

Loa

uzima5

i s kime

se zdrtZuie5,

ier

[atoli-

dka

ie

Zenidba

do smrti

nerazreSliiva.

Zar to

onda nije najvalniii korak u Zivotu? Zato pft.-

y_o

vele:

"Kad

polazi5.u

rat,

moli

se

jedamput,

Kad

polaziS

na more,

moli

se dvaput.

Kada

qe

Zeni5,

moli se

tri

puta,"

I bla{o

onom,

koii

Pi

iini,

ier

o

tvome

braEnom

dru{u

ovisi vp'P'-

, ,

,,

i

i

I

\

'5

tvoia Zivotna

sre6a,


4/19

\

r

2, Kopa

da

ne uzme5?

Prvo

ne uzimai

ono6 a,koji

ne ljubi

dra-

goga

Boga,

jer

takav

sigurno nije

sposoban,

da

bude

druSo,rn

pratiocem

kroz Zivot

pravoj

ka-

tolidkoj

djevojci

i Zeni.

DruSo

ne

uzimaj

onoga,

koji

niie iste

viere

s

tobom.

Radi

se o dudi

tvojoj

i

tvoie diece,

I

tu ne

vjeraj puno

raznim

obe6anjima.

Drugadije

se

glovori

u

strastvenom

odu5evljenju

prije

ienidbe,

a

druSadile

iza

to-

liko i toliko vremena, kad ohladi prvi lar,

I nisu

posluSali

misionara,

Oni

se uzeli

i

viendali

sa svim

uvjetima,

koie

lraLi

katolidka

Crkva.

Iza Sest

mieseci

dolazi

misionar

u

istu

Zupu. Tada mu

govori

Zttpnikt

"Sie6ate

li se one

dievojke,

Sto

e

traZila

viendanje

s

nekatolikom?

Viendala

se,

premda ste

joj

drugio

vjetovali'

Al i

nesretnica

sad

plade,

ne

mole

ie

nitko

utie5iti,

Sad

posve

drugadije . ,

.o

oKamo

6eS

i?n

pita

je

m:rrZ.

,U

crkvu,o

"Zaito?"

-

"Danas

ie

na5a

svetkovina.o

"Ni5ta

zalo ,,

vide on.

"Nisam

le ia uzeo,da mi po crkvama hodaS.Ti 6eSostati

danas

kod ku6e

Ako ti

se

ho6e u

crkvu

podi

radi,je

vederas

sa mnom

u

kazali5te

na

predsta-

vu,

Ili misli5

li, da

sam

ia

proklet?"

Tu

ioS

do-

lazi. majka

muleva,

pa

otac

i

svi

na

nju

jadnicu,

Iza

15

Sodina

do5ao

opet

misionar

u ovu

Zupu, Neka

lena

pozove

ga

u

Zupnikovu

kance-

lariju,

,Poznate

li me, veledasni?"

"Kako

bih

vas

poznavao? Ja

svake

godine

vidim

tolike

ti-

su6enovih

lica,"

-

"Sie6ate

i se

jedne

djevoj-

kepred

15

godina,

kojoi ste

ba5ovdje

rekli, neka

ne.tzima

za

m:uZa

nekatolika,

protestanta' Ja

sam

onal

, , , O

kako sam

desto

mislila

na vas

i kaiala se, Sto vas nisam poslu5ala, Danas ia

rnoram

selili

iz

ku6e skupa

sa

svojom

diecom.

MuZ. mi

se

prijeti,

da

de

me iz

pu5ke ubiti, ako

ikada

jb5

podem

k sv.

Misi. O

da

sam vas

po-

slu5ala "

Desilo

se

ovo na

jednim

misiiama:

Misio-

nar

sludajno prolazio

kroz

Zupnikovu

kancela-

riju

i

tu ugleda

mladi6a

s djevojkom.

Zapnik

upita

misionara:

"Sto

mislite,

veledasni

oie?

Evo,

djevoika

moli

dozvolu,

da

sklopi Zenidbu

s

ovim

mladi6em,

a

on

nije katolik."

Misionar:

"Ne,

dievolko,

to ne dinite,"

Tada

skodi

mla-

di6 kao

lavl

"A,

sve6enide,

oznate

li

vi

mene?o

-

,Ne,

rnladi priiateliu,

ja

vas ne

poznam,


5/19

3, Koga

da uzmeS?

Od

svih

ponuda,

molba

i

pro5nja,

koje

6eS

ti, djevoiko, dobiti s raznih strana, biraj

onof

mladi6a, koji

je

najvi5e

prema

tvoioj

naravi,

tvo-

jim

naSnu6ima tvom druStvenom

poloZaju.

Dvi-

je

slidne naravi,

kako

se

one lijepo slaZu Imati

ista

nagnuda du5e i srca

pa

imati

i mai,a,

koji.

ljubi

Boga i svetu vjeru, kako

ie

to uSodno u

Livotul.

A napokon u istom dru5tvenom

poloZaiu,

jer

obidno se bolje slaZu,kad uditelj uzme ttti-

teliicu,

a seljak seljadku djevoiku,

negoli kad

seoski

{azda

uzme doktoricu za Zenu

i sl.

euvaj se,

da te

ne zaveiie oko i duvstvo,

ne-

go

ravnai

se razumom, Radi se o ciielom

tvom

Livota,

a

ne o

par

mladenadkih

godina.

Ne bud{

kao

ona dievofka, koja

Sovorila

starcu

Zupniku;

"E,

veledasni, oko ho6e mati svoje,..

a iza

dva

tfedna

dolazi, zakrvavljenih

odiju i

punih

suza,

sva

isprebijana

od mladog si muZa,

ali

pijanca,

Sta

ioi

je

drugo mogao

odgovoriti starac Zup-

nik:

"Vidi5,

dijeteBolie, sama

si

rekla

-

i oko

ho6e mati

svoje o

Bogata5 tvornidar udavao

k6erku

i daje

jof

200,000

inara, Zaradniknapi5e

ocu niezinu:

"Do-

daite io6 100,000, nade ne uzimam VaSek6eri."

"K6erko,

Sto

6emo radili?

Evo ne

6e da k

uzima,

ako mu

io5

100,000

ne

doneseS,..

,,Pa

podai,

ode." I otac

ie

dao, ali na

dan viendania,

kad

ie

k6erka

stafala

pred

oltarom

i-sve6enik

pitao,

ho6e li uzeti

ovdie

nazodno6la

za svo5B

6

tt \

l

l

.

zakonitog $tt\a,

zarrilnica

flasno

odfovori

na

zeprepa5tenie

ciiele

crkve:

-"1 ,

6u,

ie1

gn--ne

"zi-"

mett",

ve6'

moi

novact


6/19

Mariio, Maj-

ko liubljena,

Ti Maiko dra;

io i

spomenal

S tvo$

Dievo,

sveto$

imena

U srcu slast

ie

milena.

ieka

se

dulo nije, da si

koga

zapustila,

koii

se

tebi u za5titu utekao i tvoiu pomo6 zatralio.


7/19

5,

Nailiepli

viienac.

Nije to

viienac od biseria i dragoS kamenia

negio

o

je

duhovni vijenac, koii

resi

du5u

pleme-

nite dievojke. Svaka

krepost

u dievoiadkoi

duii

ne5to

ie

puno

ljep5e i divniie nego svi

biseri

i

drafo

kamenje.

eedna i

skromna dievojka,

po-

boLna

ponizna

djevojka,

to

ie

ve6i ures sviieta

nego najliep5e

ba5de

nai5areniii

vrtovi,

I

ple-

menit i dobro

odgojen mladid doista

ftal,i ta-

kovu

djevojku,

Bizantski car Teofil bio kao dijete krasno

oilgojen

od svoje

poboZne

maike

carice Eufro-

zine,

Kad doSlo

vrijeme

da se car Zeni, pristu-

pi

mu maika

i rele:

"Sinko,

do5ao

je

das da se

pobrine5

za nasliedstvo na

prijestolju,

Sazvala

sam

najliepSe

djevojke Istoka u naSu bisernu

dvoranu.

Moli Boga za

dobar izbot,

jer

ie

to

vaLniia

stvar za te nego

ciielo carstvo.

Od-ah

ti

pruZam

Zivotopis

svake

od

pozvanih.

Prouii

i birail

Ovu

zlatnu

jabuku

s draguliima

podaj

odabranoj."

Na odredeni dan

dekaju djevojke

poreda-

ne

u dvorani,

Car sa svakom

progovori,

ali

ni-

iednoi

niie dao zlalne

iabuke.

Zadnia

bila Teo-

dora,

opisana kao

mudra i vrlo dobro

odgoiena

dievojka. Njoi pruZi car zlatnu iabuku s riie-

dima:

"Kada

bih

uzimao u Zenidbu

samo tiielo,

druge

bi imale

prednost,

ali

jer

Zenidba spaia

nada sve

du5e,

ti si mi

po

svojim

krepostima

prva

medu

svima... I

bila

je

to

sveta i mudra

carica

i sretan

car

Teofil uz niu.

1 0

,

I

6,

Cista

Pred

oltar,

Vele,

da tri

stvari

potiedu

iz samof

ze'

maljskoS

rcjaz

cviiefie

po

livadama,

zviiezde

na

t ebu i ievine

odi,

A

loliko

lakoumne

mladeZi

izubi nevinost

i nedista

dolazi

pred

oltar

na

viendanje Najljep5i

su biser

svoie

mladosti

no -

gama

pogazili.

Andersen pripoviieda u svojoi kniizi "Sli-

kovnica

bez slika"

o

indijskoi

dievoici,

kako za

tihe no6i,

obasjana

miesedinom,

silazi

pol?Eano

i 5ute6i

k

svoioj

svetoi

riieci Gan$esu.

U

ruci

nosi

liorude

sviietlo.

Pitat

6e

bo$ove,

da

li

ios

zivi

njeztn

zarudnik

ili

ne. Oprezno

postavi

svjetiljku na

valove

Soleme

riieke

i

puSta, nek

l l


8/19

je

ponesu

sa sobom.Svietilika

krenu,

a

djevoj-

ka s deznu6em

gleda

za

njom.

Sviieda se

skliZe

valovima, svietluca

i

titra

upravo tako kao

i

nieno

srce.

Tad

pada

dievoika

na koljena

i

moli

se, a ul

enica

s. titravim sviietlom

plovi

sve

dalje,

joS

se ne

Sasi.

I

puna

radosti

glasno

zavile u

tihu no6;

on

livil

a s brda

i obala

od-

jekvje

ponovno:

on

21vi . . , Ali u

travi

kraj

nie

plazi

zmiia otrovnica,

a u dasu

naive6eS

zanosa zmiia u6trca u dievojku svoi otrov, i u

grievitim

bolima

umire

djevoika

na

obalama

Gangesovih

voda.

Mno$a

zarrlnica

u

zanosu

prve

liubavi kli-

de

od veselja, malo

pazi

na

pogibelino

tlo, na

kome

se nalazi i

gledaju6i

svjetiljku liubavi

pu-

Sta,

da

je

u{rize

liutica zmija

smrtnoS

griieha

pa

gubi

djevidanstvo. Uveo

je

cvijet

ve6 kod

prvoga

da5ka

prolietnog

lahora

,

eovjedje

iebi6e

stvoreno za

krepost,

eitava

na5a narav haZi i d,ezne a disto6om. Sveta

di-

sto6a,

to

je

kraljevskarkruna na delu dievoj-

iinu,

Kad nju zbaci, zbacila

ie

najdivniii ures

svoie djevojadke dobi. A tko nju neokalianu

saduva, s kraljevskim ponosom mole stupiti

pred

oltar i svom mullu

pruliti

nailiep5i dar

mladosti svoje. Ona mu daie disto tiielo i distu

du5u,

neka

Krist blagoslovi niihov

brak,

iz ko-

ga

6e

prolepr5ati

novi andeli , diste nevine djeEie

duSe,

novi dlanovi

ljudskoga dru5tva,

ali

i novi

ba5tinici kralievstva

nebeskoSa.

t2

7 Pnprav

a za vieai,anie,

Treba

se dobro

ispovjediti. Dapade

tu udi-

telii duhovnog

Zivota

svietuiu, da udinite

velihu

ispoviied

od

ciieloga

dosadanjeg L|vota,

Pro-

misli,

da

ie

to naivaZniii

korak t Livota

pa

zato

treba

potpuno odistiti du5u.

Zato bar mjesec

dana

priie vjenlanja

pristupi

ispovjednika i re-

ci:

ovo

i

ovo sam

sagrije5ila,

dok sam i5la u

Skolu, ovo

posliie

osnovne

Skole,

a ovo

ovih

zadnjih

godina -

i velika

je ispoviied

Sotova.

Onda 6e biti vrlo

lako

obaviti

onu

obidnu

ispo-

viied

na

s6.m

dan

vjendanja,

A zaSto toliko duhovne

priprave?

Zato,

ier

iedino

onai, koji

ima u svojoj

vlasti

polade

i

naravne nagone,

moi,e a ienidbi

osietiti

pravu

sre6u

i zadovolistvo.

MnoSi mladi6

i dievojka,

kad

stupaiu u bradni

Zivot,

misle

posve

druga-

tiie,

ali 6e

rh zbilia Livota

pouditi,

da strast ne

pozna

giranice

ni mjere, i da upravo oni

trenuci

raspoiasanosti

proizvode

odvratnost

i

gniuSenje

i mrzost na ciieli

brain$ Zivot.

Sreda

ie

Zenidbenog staleZa u medusobnoi

liubavi. Ali ako ova

liubav bude samo

tjelesna

i sietilna, a ne nastani se u srcu i duSi, onda

ce

traiati

samo tako dugo, dok t ijelo

i sietila

omamliuiu, a'dim. to

poine

venuti i

ginuti,

ne-

stat 6e liubavi i

sre6e,

Zatn

vet za vriieme

upoznavanja i

pripra-

ve

za

Zenidbu treba,

da

mladi6 i

dievoika

po-

sebno

i

bud,no

paze,

da

nfihova ljubav bude

i

13


9/19

\

dshovna

i

da

se ne

odnosi

samo na

tiielo.

Zato

neka im

ie

glavno

medusobno

po\touanie,

a

ne

strast.

Ye6

je

po

samoj

naravi

shvatliivo,

de

se liubliena

osoba ukazuje

u

iadem

i liep5em

sviietlu;

da

ie

dievoika

zaljublienom

mlidieu

reke

vrsti nadzemaliskom prikazom

ili ande-

lom-

On na nju

gleda

kao

na

svoiu

zviiezda,

na ideal

i idol,

Sve, Sto$odon

pozna

kreposno i

uzvi5eno,

-sve

to

on

vidi

utjelovlieno

u

nioj.

Iz

tog

proizlazi

sav

onaj

vite5ki

duh,

s

koiim

ie

on susre6e, pa ona njeZna paZnia i obzirliivi

takt

kod raz6ovora

i zabave,

Ali kako

najedamput postaje

sve

to

druSa-

diie,

ako

se u

tai odnoSai

umiie5a

griieh,

nedi-

sto6a.

U dasu

strastvenog

odusevlienia

ne

opa-

Laiu

oni,

oS

to, ali dim

dodu

nasamo

i

pogleda-

iu

u svoiu

saviest,

oni

se

zastide

pred

Gmim

sobom,

A ako

se to dogodi

moZda

drugi

i

tre6i

puta,

tada

nije mogu6e,

da

dobro

odgoiena

die-

vo_jka

ma

po5tovanie

pred

mladidem,

koii

se

toliko ponlzio

pred

njom,

Isto

tako

mladi6

ne.

moZe vi6e imati

onog

viteSkog

vladania

spram

dievojke,

koia

vi5e ne

pozna

stidliivosti

ni-ded-

nosti,

jer

ni5ta

tako visoko

ne

podiZe

dievoiku

u

odima mladi6a

kao

njezina

neokaliana

disto6a.

Divotno

ie

rumenilo

svjete

zore, oku

godi

titraj vedernjice

zvijezde,

ushi6uie'

zviezdicama

osuto

nebo, lijep

ie

izlaz

i zalaz

sunca, ali

jo5

ljep5a

ie

u svom

sjaju

sveta disto6a

oiima

BoZ-

iim

i

_ljudskim.

Ne 6emo

na6i krasniiih

stranica

ni

u Svetom

Pismu

ni

u svjetskoi

kaiiZevnosti

l l

qeSoli

su

one,

gdie

se

opisuie

i

crta

sre6a

ne-

duZnoS

srca i rai

nevine

duie.

-

No zato

je

tim

Erozniii

prizor pale

djevoike i nzbludnog

oladi6a,

Sv.

Jeronim

piSe

iednoj

ovakovoj

ne-

s_retnici:

"Ti

si

prije

bila blistava

zviiezda u

ruci

Gospodina,

a sid

si se

pretvorila

u'crni

uSlien,

Nesretnice,

koia

si

neko6 ljeskala

poput

zlata,

sad

si

postala

ruina

poput

blata na

cesti,"

-

BoSati

engleski

turista zatede na

samotnoi

planinskoi

livadi

mladu

pastiricu

s

niezinim

stadom,,

Odmah

pristupi

k njoi i

podne

da

pri-

poviieda

sramotne

Sale neslane: oskodice.

Kad

opazi,

da time

ne moZe

predobiti

dievoike, iz-

vadi

svoiu

kesu

punu

novaca i

ponudi,

I

gle

Sad-

usplamti

u njoj

ponos

djevoiaeki,

Ustine

i.,ti-

glasom

zavid,e,

da su

odiekivale

Sorslce

hridi

i-alpske

doline:

"Zar

mislite,

da sim

ja

takova?"

Pred

tolikom

odludno5du

ustukne-

i

uzmakne

napada6

te zastiden

podne

bielati

niz

strme

vrhunce,

a

ponosna

je

dievojka

Sore

sta-

iala

ponosna

i krasna

kao umjetnikovom

rukom

isklesani

biieli

kip

andela,

Blizu grada Halla u Tirolu diZe se na ob-

ronku

brda liiepa

kapelica.

Spomenik

ie

to

ne-

daZnoi.

dievoici

Gertrudi

Angrer,

koja

tu um-

rije

u borbi

za svetu

iisto6a.

Zavodnrk

iu

je

molio

i, naSovarao,

ali

njezin

ie

odgovor

bb:

"Doviieka

ne "

On

ja

ie

iza

toga u divljem

biie-

su

strasti

na mjestu

ubio,

15


10/19

Dvoie zantEenih

ve6 bilo ogla5eno

u

crkvi

i

za kralko

vriieme

imalo

je

biti

vjendano. Jedne

nedielje

pozove

zarudnik

svoiu zaruddlcu na

izlet u

planine.

Ona kao

poslu5na

i skromna

dievoika

zamoli dozvolu u maike.

Maika

ie

pak

vidiela u tome

posebnu

poSibao

i

zabrani

k6erki.

Sad dolazi

sam

zarudnik:

"Gospodo,

zar

se vi

tako malo pouzdavate u mene? Zar sam ia po-

kvaren?"

"Nikako,

mladi

gospodfuie

Al i

liudi ostaju

liudi, i

dok

ie

ona

io5

u moioi vla-

sti,

ja je

same u

planine

ne

pu5tam,aa

;ps-

bro,

ia

ie onda

ne

uzimam, Viendanie

se ne

6e

obaviti."

t6

...

Stra5an

ie

to

udarac za maiku

i za

kilerks.

Sve

ved

pripravlieno,

A Sta 6e na to liudi?

Ipak

iunadka

maika ustraie

u svojoi

odluci.

Ona 6e

duvat

nevinost

svoie k6erke, Zarailnik

ioS

niie oti5ao. eas

gleda

k6erku, das maiku

pa

6e

napokon

poniznim

i blagim

glasom

duboko

ganut:

,DA,

ne trebamo

i6i

na

izlet,

O

kako

andeoski

dista mora da

ie

va5a k6erka, kad

ie

.duva

tako brilna

maika O

kako

se

raduiem,

da

smiiem takovog

andela

povesti pred

oltar "

I primirie ie slcloplieno. Pobiiedila ie iunadka

maika

na

veliko

zadovolistvo

i zarudnika i za-

rudnice.

.

" * . . '

9 ,P le s ,

Sv.

Franjo Sale5ki ovako veli o

plesovima:

oTo

su kao

puZevi

pripravlieni

za

ielo.

I oai-

bolii nisu

puno

vriiedni. Ako ih ba5 hodei

da

'ie'deS,

onda

Sledai,

da barem budu dobro

kuhani. Tako i

tvoi

ples

neka

ie

dedan i

ple-

menit.o Sto bi istom svetac rekao

o

dana5niim

rnodernim

plesovima

't

Pred vi5e

godina

doputuie

u Siediniene

DrZavp Amerike enfleski princ Artur. U en-

gleskdim

poslanstvu

bio

prireden

elitni

ples

u

.

poiast

visokoS

gosta,

Skupilo se najotmeniie

&u5tvo, u koiem se na5ao i katolidki

general

Sherman s

k6erkom,

Glazba zasvira,

a

ptinc

za-

moli

generalovu

k6er

za

ples,

Ona

{a

otvore-

1T


11/19

no

poleda

i rciet

"Kao

katolikinia

ne mogu

plesati

ovog

plesa,

ier

rnje

pristoian

, ."

Princ

se neSto iznenadi, Svi napeto

i5de-

kuiu,

Sto 6e udiniti,

ier

mu

ie

dievoika

odbila

ponudu,

Ali

princ

je

shvatio

ovu

poboZnu

re-

ligioznu

du5u i baSovakova

mu se svidiela,

Niie

traZio drugoS druitva neSo

ostade s

ovom die-

vojkom

u razgovoru, dok niie

glazba

zapoEela

novi,

pristojniji

ples.

Ne

potraja

dugo i

princ

ialie

iz Engleske darove

"onoi

miad.oi

katoli-

kinii, koiu od svih Ameridanki najvi5e po5tuie

i liubi".

Ta

ponosna

katolidka

djevoika

vjen-

dala

se

s engleskim

princom

1, listopada

1874,,

a sam

sv. Otac Papa

po5alje

mladencima

svoi

apostolski

blagoslov.

Bio mlad

svedenik kada

ie

krstio

prvo

di-

jete,

saduvao

ovu

krsnu

sviie6u na uspomenu

ovog

dana. I

posliie

kao Zupnik

posebno

i"

pa-

zio na

ovo dijete, da ostane nevino

i nepokvare-

no. Bila

ie

to doista vrlo dedna

i valiana

die-

voidica,

NeSo,

kad

odraste do sedamnaeste

go-

dine,

htjede

iednog

dana

po6i

u dru5tvo

mladica

i dievoiaka

ne ba5 dobrog

Slasa.

Tada

ie

po-

zove sve6enik

k sebi i

nvadi iz ormara rriezirtr

krsnu

sviiedu

pa

sa suzom

u

oku

progovori

dje-

vojcit ,rZnai li, da je ovo tvoia krsna sviiela?

Znai li, kamo

danas ideS, i koioi

se

pogibli

iz-

vrgava5? Evo uzmi

i

ponesi

ovu

sviie6u

svoioj

'ku6i

pa

nek

ti

posliie

bude i

tvoia smrtna svi-

je1a,

Kad, te napadnu

taile66e napasti,

upali

ovu svije6u

i

promisli,

kako

6e ti biti

pri

du6i,

kad

bude5

na samrti dri,ala

ovu istu svije6u,"

18

-

To

ie

dielovalo.

Dievoika

niie

poSla

na

ples

ni u ono

sumniivo

dru5tvo ve6

ravno

kudi,

upa-

lila

ie

sviiedu i

promiSliala.

Ostala

ie

uviiek.

laiuzorniiom dievoikom,

a napokon

postade

i

dobrom

kr5danskom

majkom.

10, Tvoi

vienani dan,

Cvietnim

viiencem oviendana,

biielom

ko-

Irrenom oviiena, u krasnu viendanu odiedu o-

budena

-

pribliZavat

6eS

se crkvi, U

pratnii

rodaka

i

priiateljica

napokon

stoji5

pred

crk-

venim

vratima, i tu

pristupa

zatu1nik, uzima

te

pod

ruku

i

preko

crkvenoli

prafa

vodi

pred

Boiji

oltar, Sre6an

das za te, ali i das

pun

ozbilinosti i veliko$ znatenial

Sve6enik

izlazi

pred,

oltar, mogiu6e drZi

pti-

Sodno

slovo,

pievadki

ie

zbor na okupu,

da

*ladnim

pievom

koie

duh.

pjesme

uzvelida sve-

danost.

Zalim dolazi naiglavniie. Sve6enik

pita

naipriie

zarudnika

pa

onda i tebe ovako:

,'Ho-

6eS i

uzeti ovdje

nazodnoga

N, za

svogla

zakorri-

to6i muZa

po

obidaju svete Maike

Crkve?"

Ti

od{ovara5:

'rHo6u,..

Daiete si ruke, a sve6enik

veli: "Ja vas zdrulaiem u Zenidbu, U ime Oca

i

Sina i

Duha

Svetoga,

Amen.u

Tu

silazi

izvan-

redna sakramentalna

milost ovai

das

s neba

aa vas, Bog sam blafosivlja vaS brak i daie

du5i

posebnu

jakost

za izvrSivanje

bradnih

du-

Znosti,

a to

su

posebno

ove: medusobna lju-

bav i radanje i

odgoi

zakonite

diece,

L9


12/19

Sve6enik

posebno

blagosivlja

i

prstene

i

mo-

li

"da

oni, koji ih budu

nosili, oduvaiu potpu-

nu

viernost i vazda Zive

u

rzajamnoi

ljubavi".

Sliiedi zakletva viernosti

i liubavi i

napokon

blagoslov sve6enika;

"Mir

i

blaSoslov Boga

svemogu6ega

Oca

i

Sina i Duha

SvetoSa

sa-

Sao

na vas i

ostao

vazda,

Amen,"

Tvoi

vjeniani dan neka ti

ostane

u sve-

toj uspomeni,

te

kada bude5 iednom

na

smrt-

noi postelji posliednji puta pruZala svoju suhu,

izmorenu

i

izmriavlienu

ruku

svome

muZu

i

svojoi

dieci,

da mogne5mirna

srca

re6i:

,MuZu,

zboglom Bila

sam ti

vierna

do zadnjeg daha.

-

Dieco

BoS

vas blagoslovio,

a

sam svoiu

duZ-

rtost ispunila...

11, Viernost

do

groba,

Bradna

nevjera smatrala

se

kod

svih na-

roda velikim

grijehom,

koii su

o5tro

kaZnia-

-tali.

Zidovi u Starom Zavietu takove su kame-

novali.

Egip6ani bi muZu dali 100

udaraca, a

i,eni

za sramotu

odrezali nos, Arapi

bi napro-

sto odrubili glavu. Spartancima mudri Likurf

niie to ni metnuo u zakone. A

kad su

6 a

upi-

tali za5to to, odgovoria

ie

"Jer

kod

nas se

takova Sto

io5

nikad niie dogodilo."

Zato

Ho-

mer

i opisuie

Penelopu,

kako 20

Sodina

deka

svoga

zakonitog

muZa

Odiseia

i kroz to vrije-

me

odbiia 108

prosaca,

20

A

Sta bi

na to

rekao

moderni

Pafiz,

Qdie

ie

samo u

dviie

odine

bilo

5'995

rastavlienih

iena? A sta

New

York,

gdje

na

svakih

8 sati

dolazi

po

iedna

braina

rastava?

Pa ipak-

tu

stoii Kiist,'koii

i

dana5niem

judstvu

doviku'

iel-

"Sto

ie

Bo[ sastavio,

doviek

neka

ne

ras-

tavlia."

(Mt.

19' 6).

Niemadki

car

Konrad

IlL opkolio

velikom

voiskom

Srad

Weinsberg

i u

niemu

samo$

voj-

vodu mocne stranke Velfa, ZafrozTo se car, da

6e

do temelja

sru5iti

Srad

i

poklati sve

muikar-

ce.

Tada zamole

zene i

djevoike,

da

bar njih

pusti

u

miru,

ier

su nevine

i

nisu

krive ratu,

Car

ih

pomiluie

i

zapoviedi,

da odmah

napuste

frad,

iei

ee zapoEeti

ru5eniem

zidina.

One

io5

za-

mole, neki

im dozvoli,

da

svaka

uzme

sa

so-

bom bar

iednu

stvar i to

onu,

koja

joj

ie

nai-

drala.

Car

i to

dozvoli.

Na

izlazu

i,ena iz

grada

sav u zaladeniu

promatrao car

io5

nevideni

ptizor,

Zene

nisu

poniiele

dragocienosti,

slika i

nakita,

ne$o muS-.

karce, Jedne

nosile

oca,

dru6le

bra6u, a

koia

imala

m:ula,

ta

nosila

nie{a,

Pa i naiu$led'

niie

dame

povedo5e se

za tim

primjerom,

,a

i

Sospoda voJvotkinja nosila ie svo$ $ospodina

voivodu

. .. .

Pfizor

je

ipak bio

i

ganutljiv,

a

caru

su

potekle

suze,

Ovolika

liubav

diece

pre-

ma svoiim

ocima

i bradi

i ovako

poZrtvovna iu-

bav

lena

prema

zakonitom

drugu

dielovala

je

siliro na cara

Konrada. Oprostio

ie

gradu

i

sklopio mir

s vojvodom

Velfa.

2l


13/19

t2, lllaika

i dieca,

Ve6eS

priiatelia

djece

od Krista zemlia niie

vidiela.

>Pustite

malene i ne

zabraniuite im

dolaziti k

meni,

ier

je

takovih

kralieitvo

ae-

besko"

(Mt.

19, 14),

'I

lcoii

prima

iedno

ta-

kovo

diiete

u ime moje,

mene

primao

{Mt.

18, 5).

Svako dijete

Krist

ie

sim, koji

kuca

na vra-

ta kudice: "Primite me, Krist ie doSao " A ti ,

maiko,

zar

d.a

odbiia5?

Kod starih lzraelaca plakala

bi

Zena, kad

ioi

Bog

ne

bi

dao

diece.

Dirliiva

ie

molitva

Ane, maike

proroka

Samuela:

"Gospode

nad

voiskama,

ti

vidi5 bol

tvoie stu5kinie.

Darui

mi

sina i

ia

6u

la

posvetiti

Gospodinu,"

Sv,

'Eli-

22

zabela

Zalostila

se

u sve

dane

svoie; a kakva

radost ude u ku6u

nienu, had

porodi

sv.

Ivanal

Rimlianka Korneliia,

kako

veli stara

poviiest,

posietila

u

gradu

Kapui svoiu

priiateljicu.

Ova

ioi

u

svom bogatom

domu

iznosi

i

pokazuie

biserie.

>A

ti,

priiateliice?

Pokali mi

svoi

nai-

liep5i

biser."

Tada Kornelija

uvede

svoiu d e-

cu u

dvoranu

i

s

ponosom

pokaZe:

"Ovo

ie

moje

nailiep5e biserie "

Zalosno

ie

pogledati

obitelj,

gdie

su samo

braEni drugovi, a nema oca ni maike. To

ie

pravi

grob,

to

ie

vrt

bez

cviiefla,

to

ie Elrana

bez

pupoliaka,

to

ie

zvono

bez zvakai znali

pobjedu

poSanstva

nad

kr56anskim

duhom Te-

Sko narodu,

gdie

se

te5e vi5e mrtvadkih liie-

.sova,

negdli se

pravi

diediih koliievki

Moderne

ie

iene naZalost

uhvatio

silan

strah od diece, Dieca

im

izgledaiu teret,

a

ne

slatka

briga

i

dar od samofia Bofa. Ali

one

6e

polagati

stro{i

,radun

pred

viednim

Sucem,

jer

Bog se

ne da izruSivati

svoiim zakonima,

One

su

tzele maLe

psi6e

i madkice

te ih

glade

i liube, nose ih u nai' udju; a djecu

ne

podnose,

Kako

ie

iskrivlien BoZii i naravni

zakonl U sa-

mom Berlinu ima 200.000 male diece na ru-

kama

maika,

a 240,N0

pasal

Za 40.000 imade

vGe

psi6a

ne{oli male djece Psi

istura5e dje-

dicu

iz

ruku

maiki.

Ove

psi6e

one teto5e, mi-

1uiu,

hrane

i u

posebne

ko5are

polaiu

na

po-

,dinak.

U

Parizu

postoii

dapade

i

groblie

pasa

,

;

l

l

.l

23


14/19

s rramornim

grobnicama,

zlatnim

natpisima

i

fltorafiiom

"drae

Zivotiniiceu,

To

ie-odurno.

Zalosnol

Zakon

BoZii

nalale:

tko se sluZi Zenidbom,

tai

mora i

terct

Zenidbe

nositi. Raditi

drukdiie

znaEi

.

proti_

Bogu

_raditi,

znaEL

duiu

okaliati

smrtnim

griiehom.

Mi kr56ani

znamo

da 6e

do-

6i

dan,

s_vedan

stra5an,

kad

6eS

stiiati

pred

viednim

_Sucem

on 6e

te

pitati?

"Gdie

iu

ti

dieca?

Jesi li

ti kriva,

da lh

niie

vise

bilo?"

Tu ne 6e vriiediti isprika: "Bili smo siroma5ni *

BoS

ie

pitati:

"A

za5to

ste se

onda

sluZili

brad-

nim

pravom?o

"Ali

bolesna

sam.

I liiednik

mi

zabranio

imati

diecu,o

Na to odgovaraiu

ugledni

kato-

lidki

liiednici:

,,Zene

su

vi5e

boleiti

zadobile

radi.

diec:,.

koiih

nemaiu,

negoli

radi

one,

koie

imaiu."

Ciiela

narav Zene

stvorena

ie

za tada-.

nie,

i nioi

u naivi5e

sluEaieva

Skodi

upravo

to,

Sto

nema

rad.ar.ia,

Dr, Franck,

direktor-rodili5ta

u

Kiilnu, pGe

posve

iasno

i

otvoreno:

"Kroz

36

fodina

imao

sam

69.000

maiki

u

bolnici

i vrlo.

su

riietki

sludaievi,

da

bi materinstvo

koioi

Ze-

ni Skodilo."

Zato

Euvai

se liiednika,

koii

flaSe

rnaike

Budu6i

da ie brak

sveti

sakramenat,

koii

ima

duvati

i Stititi

sveta

Crkva,

preporufum

ti,

da

se

obrati5' na

iskusnof

ispovildnika

i da

,ga

pitaS,

kako

ima5

urediti

svoj

bradni

.Zivot,

da

spasi5

svoiu

neumrlu

du5u.

24

\\

,'

r'

jemadki

pudki

misionar

pripovijeda, kako

mu

govorila

iedna iunadka

maika:

"Iza

dru-

{og

poroda

reklo mi

ie

viSe

liiednika,

ila

ne

smijem

vi5e

roditi, inade da mi

je

Zivot

u o-

pasnosti,

Dobro,

onda umirem

kao

mudenica

svoie

duZnosti,

rekla

sam

muZu, ali mi 6emo

potpuno

kr56anski Zivieti. I hvala Bo6lu,evo

io5

i

{anas

Zivim

sretna i zadovolina,

a imam 24

d iece "

Sveta Katarina Sienska bila

je

25. diiete

sv. Ignacije

13. diiete, sv.

Tercziia od Malog

Isusa

9, diiete,

-

jer

su imali

prave

kr66anske

majke.

13, Herodov

griieh.

S uZasom

sje6a

se dovjedanstvo

ralja

He-

roda,

koji

.dade

poubijati

nevinu djedicu, Po-

-

ubiiao

ih ie

iednostavno

zato, Sto se

bojao

za

svoj udoban i rasipap

Zivot, Kako

je

Srdan

i

rui,an

tai

grijeh

Herodov I

umro

ie

zato u stra-

hovitim

mukama;

crvi

ga

Ziva rastodi6e.

Herod

ie

umro, ali niegov

grifeh

io5

Zivi.

Zivi i sad

po

{radovima

i

selima.

Svuda hodaju

maike,

na koiima su kaplje krvi nevine diedice, koiu

one

pqubiia5e.

Dana5nii svijet

gotovo

da se

vi-

5e

i r* z{rala nad

tip,

ali ipak Bog

to

osu-

duie isto tako kao

i

pokoli

Herodov

u Betle-

hemu.

I

io5

ie Qrozniii

ovai

grijeh

od Hero-

dovog,

ier

Herod

niie

bio

otac ni maika

one

diedice,

ali

danas vlastiti rodi telii to

dine

i to

#, 25


15/19

posve

sviiesno i

proradunano:

',

Imam

ih dvoje,

traie

-

a

ti

detvrto,

peto

moraS

pod

noZ.

. .o

JoS

ne moZemo da

zaboravimo

onih uZasnih

Lrtava

svietskog

rata,

onih 10 miliiuna mrtvaca,

u

cvijetu svoie mladosti

uga5enih

Livota, eoviek

zadr56e.

Pa

ipak, Sta

ie

tai broj u usporedbi s

onim broiem Lrtava

nevine diece, Sto ih

pou-

bijaiu

moderne

maike,

koie

su iz{ubile vieru i

strah

BoZii Broie

neki

na ditave

miliiune ova-

ko poubiiane diece u modernoi Evropi.

Poznata

ie

Ernjenica

i u Francuskoi

i

kod

nas: oni kraiei,

u

kojima

je

Liva viera u Bofa

i

viedni iivot

i

Sdie

ljudi idu u crkvuo

tamo

ima

diece,

all

gdie

je

zamrla viera, tamo ili

zaprelaia da i ne dode do zaEe1a li kad dode

onda majka ubiia,

ImaS li

kod kude diece?

Na

primier

iedno

takovo

od 6 ili

7

odina,

umiliato, veselo

i dobro

diiete, Metni

ga,

maiko,

sebi

na

krilo

i

po$ledai

duboko

u niegove mile odi.

Kakova uzvi5ena

liepota

i

kakova nadnaravna toplina izbiia

iz

r.irhiuzdlle tebe

Cuti5,

hako

ti s

neopisivom

liu-

bavliu oviia svoie

rudice

oko vrata.

A sad: da

uzme5

veliki

kuhiniski no?

te

prereZe5

nevinon

dietetu i milom

dedu vrat,, . ? | Da, draga

mai-

ko

Ti

se z{rala6, i

ja

se,zpraZam, ad

pomislim

na

onolike

maike,

k6ie

urfprise svoiu dieEicu

oS

priie

neSo su i

kr5tena,

I

io5

priie

neSo

su s

niihovih usana mople duti slatku riie6:

"Mama "

"Maiko u

26

Groza nas

hvata

i kod

pomisli, kad

se na

sudniem

danu

poiave

sve

ove

male

ljepu5ne

glavice

nevine

diedice,

poubiiane

priie sv'

krite-

nia, i

kad

propladu ona

diedia

1i5ca,

Sto

ne 6e

nikada

licem

u lice

pogledati

Bo{a,

a to samo

.zato,

ier

im majke

zakrenu5e

vratom

prije

ne{o

u{ledade BoZie

sviietlo,

Zato, maike,

natra$

Bo--

{u

i

natrag

vjeri otaca

na5ih,

pa

6e nestati

tih

'itraSnih

modernih

griieha

iz naie{

naroda.

14. Maidina molitva,

Slavni

biskup

Mainza

Ketteler

znao

ie

tetiz

,Imati

dobru

katblieku maiku,

to

ie

medu

svim

Boliim

darovima

naive6i

dar."

A sv' Otac

Pa-

o.

Piio

IX. uskliknuo

ie:

"Daite

mi

dobre

ka -

iofidk6

malke

i

ia

tu

obratiti

cijeli

sviiet "

Sve-

.ci

su obidno

imali

i svete

maike.

Sv,

Baziliie

oi5e

s velikim

po5tovaniem

o

svoioj

svetoi

i

ioboZnoi

maici

Emiliji' Sv,

Gr$ura

Velikog od-

lojila

ie

svetica

majka

sv' Silviia,

a sv.

Ivana

Zl.toustog

nie$ova

vrlo

poboZnamajka

Antuza,

Ciielisviiet

slavi

sv. Moniku:

maiku

sv.

Au$usti-

oa,'i

s.'.-Blanku:

majku

sv.

Liudevita.

Maike

nisu

sagradile

velidanstvenih

rim-

skih ba;ilika,

niti

su

majke

$radile

mostove

ili

prehoeceanskebrodove, ier to niie njihoy po-

iao,'ali

majke

na

svom

krilu

odgaiaju

ono,

Sto

ie

u sriietu

naiuzvi5enii,l

I naiplemeniliie,

-

du5u dieteta.

Zato

ie

firijeko

potrebno, da

maj-

ka bude

doista

pobolna i da

molitva

maidina

prati

diiete

kroz sve bure

Livota,

27


16/19

Veliki

katolidki osnivad

katol.

djetidkih

dru5tava,

Adolf

Kolping,

giovorio

ie:

"lsa6"L

li,

majke, 5to

me

je

usred

pokvarenosti

svijeta

visoko drialo?

Imao sam maiku

siroma5nu,

al i

majku, na

kojoj niSta nisam

vidio i ni5ta

ni -

sam

duo,

Sto ne bih morao

po5tivati.

Kada

mi

dolazila

napast,

ja

sam mislio na svoju

poboZnu

majku, i

napast

je

prolazila.

A kad

je

umrla,

onda

sam

istom

vidio,

kako mnogio moram da

zahvalim

njenom

odgoju

i

molitvi."

Katolidki

pjesnik Brentano bio izgubio vje-

ru i sredu svoje mladosti.

Trpio

je

silno u du5i.

Jedne no6i sieti se,

kako

je

nekada

gledao

svo-

iu

majku,

Adie

vederom

kledi i moli

glasno

,,Zdravo

Marijo" i

kako njemu

na delo pravi

znak

sv,

krii,a.

To

6ia

potrese

do dna duSe. On

je

kleknuo

te no6i

i iza dugog vremena

poteo

opet da moli

"Zdravo

Marijo."

"To

bje5e

edina

nit,

po

koioj sam se

spasio," Brentano se

obra-

tio i

postao

odludan

katolik.

Melhior Diepenbrock bio kao dijete vrlo

zlodest i nemiran, a

imao

vrlo

poboZnu

maiku,

koja

mu naivi5e

primjerom

svojim sviietlila

pa

ju

je

zato

Stovao ljubio. Radi zla vladanfa

otpu5ten iz Skole,

avi

se kao ve6

odrastro mla-

di6 u vojnike. Bfiina maika dala :-.'

e

prilinnu

svotu novaca

na

put,

ali on to

.,i"ue.

;trosi ,,o

gostionama

kroz nlkoHko vederi,

U

-."

-

,.5tvu

6io

je

tako

slaba vladanja, da

.,u

Eia

otuda

pro-

tierali.

Zdvoian

pomi5lia

ne" sainouboistvo. U

toi

najtei,oi napasti

iivola iskrsnd

pred

niim

28

slika niegove

majke,

kako

kledi,

moli i

plade

i kao da

slatko zover Melhiore,

dijete moje,

Melhiore,

. . I

to

je

bio das njegova

obra6enja,

On

postade

poboZan

mladi6,

pode u sve6enike

te napokon

postade

i

biskup

u Breslavi

i kardi-

nal te

preminu

svetom smr6u 1853, Kom:u za-

hvaljuje

Crkva

i domovina,

Sto

e

dobila vrsnog

kardinala i biskupa? Njegovoj

poboZno

majci.

15, Apostoli svoie obitelii,

Kod dobre i

kreposnemajke

svima

je

dob-

ro u obitelii

pa i

onim najbiednijim,

jer

dobra

ie

majka

kao sunce,

koje svakog

grije

i svima

donosi

vesel

e

'i

toplinu.

Ali i ne5to viSe

zna

biti dobra

i

kreposna

majka,

pa

postane

apo-

stol svoje obitelii, tako

da svi

postanu

dobrf,

i oni

koli su daleko- zalutali

od Boga. Takova

ie

bila sveta

Monika,

koja

ie

svojim

kreposti-

ma i muZa

i sina

privela

Bogu, ali iza dugih

go-

dina molitve

i

trpljenja,

PoboZna

djevojka

's

obidnim

kreposnim

Zivotom,

neka

ne

pomiSlja,

da

bi

i ona takovo

Sto

mo{l:r uiiniti.

Nioi

se

preporuduje

ono, 5to

srnir na podei.,u rekli: ne uzimai ono$a, koji

ne

lj'ubi

dr

.,sr.

Bogal

Ali ako ve6 imaS, ti

majko, ,rra

nesreiu

takovo dijete ili takovog

mrJla, onda

uSledaj se u

primier

ove

svete mai-

ke

pa

budi

i ti apostol svoje obitelii. Sada

ste

svi na

okupu

i

sretni,

ali

pomisli,

majko, 5to

29


17/19

de

biti

za nekoliko

{odina.

Zar 6e i onai tvoi

sin, Sto se izru$uie

vieri ili lvoj mu{ koji

vec

duge

fodine

niie bio kod sv.

Pridesti,

zar 6e-

te vi biti

skupa

u nebu? Ali ti bi

htiela, da

budete

skupa

sretni svi i tamo

preko groba.

O onda

podni

veliki apostolski

rad

u

svojoi

obitelji.

Ercole Antonio Calascibetta

iz Palerma,

ne6ak

velikog

framasuna

Fortunata Calasci-

betta biia5e

jedan

od onih nesretnika,

koii

se

posve

dali u sluZbu

davla.

Kao

dasnik Gari-

baldiieve

dete

provali

god.

1870.

u

Rim. Ista-

,kao

se oskrvniivanjem oltara,

kriZeva i

svetih

slika. Bio biiesan

psovid,

Javno

svakom

pfizna-

vao,

da

ie

tiielo

i duSu zapisao

davlu,

Na

svo-

joi

posietnici

dade

naslikati

davla

crvenom

bo-

iom,

a na niegovim

krilima svoie

ime.

Rasta-

pao

se

od

radosti, Sto

ie

priiateli

samom ne-

;i

iastivom. Bio

takav, da

se

Sori

ni

pomisliti

ne

moLe, No

,

1879. oZeni

se

kreposnom i

po-

boZnom dievoikom.

I

kad se spremao,

da uliie

svoiu

iskvarenost i u srce mlade Zene,

Bog se',

upravo niom

posluZi

da

Qa

obrati.

TeSko

ie

to

iSlo. O,

koliko

ie

ona

iadnica

pretrpiela

rz nie-

*

ga

Ali viera, molitva,i

suze

niezine

uCini5e

te

'

se biiesni

vuk

pretvori

u umiliato

ianie; Drcob

poEne

vierovati, moliti:

se

i ispoviiedafi,

, ,

Framasuni se dudlli i liutili,

ali

frniiekati

nisu

mogli, da

ie

obra{enie

iskreno i'odludno.

Pred smrt, dviie

fodinb

iza

svo$ obra6enia, i

rr

naistra5niiim bolima,

niie se duo ni

iedan

ruz-

30

: rr

dah nestrpliivosti,

a

pfiie gotovo

svaka riie6

bila

psovha.

PoboZna

nieEova

ena

bila mu

uz

bolesnidki

krevet

kao

biieli

andeo,

a on niran

i

sabran

s

toplom molitvom

na usnama,

O vra-

tu mu

Skapular blaZene

Dievice,

a

na

prsima

ie

drlao kriZ, ViSe

puta

se

pridestio,

Na ru-

kalna,

svoie

kreposne

Z.ene spusti

mirno

du5u,

2. koLovoza

1882,

16, Zakltailak,

Stara hrvatska

piesma

pripoviieda,

kako

ie.

diiete

na Setnii

naSlo iiepu

ruZicu usred

trnia,

Diiete

veli:

uMajko,

raspolovit

6emo,

Tebi

pola

wiieta

i meni

pola."

-

"Ne,

dijete

moie, Evo

tebi

.

ciieli cviiet,

a

tvoia

maika uzet

6e

ovo

trnie

s

fuLe

i oplesti viienac

oko svoie

{lave."

Tako

su

doista i radile

riaie

slavne

hrvat-

ske maike,

koie

su

rado

radale diecu i liubile

diecu i odgaiale

iqnake,

koii

su k;oz stolieca

bili

predzide

kr56anstva..Bilesu

to maike,

koie

su rafiie

same

trpiele,

pamo

da dieci

dadu Zi-

vot i kr56anski odgoi, Dai nam, BoZe, takovih

pravih

katoliakih

naikal

''.f*..:

31


18/19

K a z a l o

1. NaivaZniii

korak

u

Zivoh

,

;

'

2.

KoSa da ne uzmei

_,

,

3, Kofa da uzme5?

4. Moli i slu5ai

;

"

5, Nailiepsi

viienac

:

\

'

6'.

eista

pred.oltar

?, Priprava

za vienEanie',.,

i ,N e k o l i k o p r im ie ra

. I . 1 ,

"

1 5

9.

Ples

10, Tvoj

vieniani

dan

:

,

'

19

11,

Viernost

do

Sroba

..,

20

7 2 .Ma i k a i d i e c a t . , , .

2 2

13, Herodov

gliieJf

, ,

14, Maidina mofitva , .., .

.

"

15.

Apostoli

svoie obitelii

-.,,

, ,.

:

16. Zakli&ak

' { .

.t

2

4

6

I

10

1 1

13

l :

t

.

.-t:i\F

\ ;

' ' r ' '

; :

,,1:.,.

;..,

..

l r

\ .

14.

VieEne stine,

fivot kratak, a

snrt stalna,

Nioi se ne

zl,a dan

al ias;

Alo

vriieae

fubin

sada,

Ne

6u

ga

ftnat

zadaii

Eas,

'Jedau

sano

lman

du5u,

Nfr

mt

dade viedni BoS;

Propadae

ll

oaa ludo,

Sto

6e

biii

od zla

tog?

Bog

me vidi, Bog

6e

sudit:

Il'u

pako

il'

u

rai;

Il'u

raiu

dlvng

elava,

Il'u

paklu

rfrrlan vai.

Svcnl

dode

iedlon

konei,

Al'

vieEoosll

'iie

krai;

Il'u

raiu

vicaa

slava,

Il'u

pf

vie6an

vai,

, t

I

3

.

/ .

"

il

'i '

. ' :

,

;:

I

ta


19/19

t

t

t

Documents

Katolička djevojka i Katolička Majka (1938) - Glasnik Srca Isusova