Upload
dinhphuc
View
228
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
СОВРЕМЕНОСТ
СПИСАНИЕ ЗА ЛИТЕРАТУРА, КУЛТУРА И УМЕТНОСТ
2005
Год. 53, број 5 (декември)
СОВРЕМЕНОСТ
Списание за литература, култура и уметност Издавач: Современост, Скопје
Редакција д-р Васил Тоциновски, главен и одговорен уредник м-р Виолета Мартиновска, уредник д-р Методи Манев, уредник
м-р Ранко Младеноски, извршен уредник
Лектор
Верица Тоциновска
Коректор
Божо Стефановски
Ликовно-графичко решение Илија Богоевски
Компјутерска подготовка и печат Академски печат, Скопје
СОДРЖИНА
КНИЖЕВНИ ДИЈАЛОЗИ
МАКЕДОНИСТИКАТА МИ Е ОБЈЕКТИВНА СТРАСТ И ЉУБОВ
(разговор со проф. д-р Горан Калоѓера).........................................................................................7
ТВОРЕЧКА ЛАБОРАТОРИЈА
Олга АРБУЉЕВСКА
ВИНОЖИТИЈА...............................................................................................................................18
Петре БАКЕВСКИ
ВДАХНОВЕНИЕ ОД БОГОВИТЕ................................................................................................21
Срѓан КЕРИМ
ЦРНАТА ДАМА.............................................................................................................................31
ИНТЕРПРЕТАЦИИ
Блаже РИСТОВСКИ
ПРОФЕСОРОТ И ДРЖАВНИКОТ МАНЕ ЧУЧКОВ
ПРЕД И ПО АСНОМ......................................................................................................................37
Науме РАДИЧЕСКИ
ТРАДИЦИОНАЛНАТА ОСНОВА И МОДЕРНИТЕ ИНТЕНЦИИ
ВО СЛОВЕНЕЧКАТА КРАТКА ПРОЗА
МЕЃУ ДВЕТЕ СВЕТСКИ ВОЈНИ................................................................................................70
Блага ПАНЕВА
МОТИВИТЕ ЗА КРАЛЕ МАРКО ВО НАРОДНАТА ЕПИКА..................................................77
Гане ТОДОРОВСКИ
ВО ПОТРАГА ПО СПОМЕНИТЕ................................................................................................89
Владимир ИЛИЕВСКИ
ИНТЕРПРЕТАЦИИ НА ЦИТАТНИТЕ МАНИФЕСТАЦИИ
ВО СОВРЕМЕНАТА ПОЕЗИЈА...................................................................................................95
Неда БАКЕВСКА
ВЛИЈАНИЕТО НА ТЕЛЕВИЗИЈАТА ВРЗ НАЈМЛАДИТЕ....................................................111
Виолета МАРТИНОВСКА
АГОНИЈАТА КАКО ПОСТОЈАН ПОДВИГ
И НАЧИН НА ОСОЗНАВАЊЕ...................................................................................................118
ИСЧЕКОРУВАЊА
Игор КРАЈЧЕВ
ДАР.................................................................................................................................................123
Драгица СИЛЈАНОВСКА
ЖЕНА 2005....................................................................................................................................126
КРИТИЧКИ ПРЕГЛЕД
Ранко МЛАДЕНОСКИ
ВРЕДНА КНИГА ЗА ВРЕДЕН АВТОР......................................................................................128
Сенка АНАСТАСОВА
МУТАЦИИТЕ НА ЈАЗИЧНАТА ТРЕСКА................................................................................135
Ранко МЛАДЕНОСКИ
ДРАМСКАТА МРЕЖА НА СТВАРНОСТА И ФИКЦИЈАТА................................................142
Славчо КОВИЛОСКИ
ЗА МАЛЕШЕВИЈАТА НИЗ ИСТОРИЈАТА..............................................................................145
Борис АПОСТОЛОВ
САГА ЗА МАКЕДОНСКИТЕ ЦРНИЛА....................................................................................148
Никола АЛТИЕВ
ОДОТ КОН ИДНИНАТА КОРЕНЕЕ ВО МИНАТОТО...........................................................153
Ранко МЛАДЕНОСКИ
ПОЕМА ЗА МАКЕДОНСКИТЕ ПОДЕМИ И ПАДОВИ.........................................................157
Илија КАРАЈАНОВ
ИМАГИНАРНИ ДИЈАЛОЗИ СО УБАВИНАТА......................................................................159
Љерка ТОТ НАУМОВА
ТРКА НИЗ СЕБЕСИ - НИЗ МОЛКОТ........................................................................................161
Радован П. ЦВЕТКОВСКИ
ПРИКАЗНИ ПО МОТИВИ НА ЦЕПЕНКОВ............................................................................162
Никола АЛТИЕВ
ПРЕМОСТУВАЊЕ НА ВРЕМЕТО СРЕД НЕВРЕМЕ..............................................................166
Борис АПОСТОЛОВ
КОЈ ЧЕКОРИ ВО МРАКОТ........................................................................................................169
Радован П. ЦВЕТКОВСКИ
ОБЛАГОРОДЕНА ПРЕОБРАЗБА НА ПРИКАЗНАТА............................................................172
SOVREMENOST, br. 5, 2005
157
821.163.3-1(049.3)
Ranko MLADENOSKI
POEMA ZA MAKEDONSKITE PODEMI I PADOVI Perica Sarxoski, Karpa `iva, izd. Sovremenost, Skopje, 2005
Knigata "Karpa `iva# e debi-tantsko kni`evno delo na mladiot avtor Perica Sarxoski. Stanuva zbor za poema ~ija{to struktura se potpira vrz nekolku kompoziciski sloevi - mnoguvekovnata is-torija na makedonskiot narod, mitot, legendata, folklorot i voop{to vrz ma-kedonskata drevna tradicija. Ovie sloevi kako dominantni strukturni elementi na poemata go ovozmo`uvaat isprepletuva-weto na minatoto, sega{nosta i idninata. Seto toa e natalo`eno vrz eden zapis na stara makedonska pesna od glinena plo~ka pronajdena vo Grade{nica, koj glasi: "Skrij se se'/ lo{i qudi ps'ni/ koi iwi idu/ {ire id't p'g# ("Skrij se sega/ lo{i lu|e pseta/ koi poinakvi idat,/ {irum idat pak#). Mitot e temel vrz koj se potpiraat su{tinskite obele`ja na edna ~ove~ka zaednica. Toa se onie sveti pri-kazni koi se prenesuvaat od generacija na generacija i se ~uvaat vo trezorot na sakralnoto kulturno bogatstvo. Perica Sarxoski vo golema mera gi koristi ovie prikazni pri strukturiraweto na svojata poema. Se sre}avaat tuka brojni mito-lo{ki likovi kako {to se Ma (drevna brigisko-makedonska Bo`ica na plod-nosta, simbol za pramajka), Makedon (mitolo{ki predok na Makedoncite po kogo tie go dobile i svoeto ime), Dionis, Orfej, Evridika i drugi, no i brojni mitolo{ki prikazni kako {to e ra|aweto na Ma, kletvite kon Orfej i negovoto tragawe po mrtvata Evridika, za vinoto na Dionis i sli~no. S¢ se toa elementi
koi{to treba da ja potkrepat tezata za drevnosta na makedonskiot narod, no i da go potvrdat negovoto slavno minato, ne-govite podemi, no i padovi niz istorijata. Tokmu taa, istorijata, e pri-marnata dominanta vo poemata "Karpa `iva# na Perica Sarxoski. Tuka e, vo prv red, najslavniot i najgolemiot vojsko-vodec na site vremiwa, Aleksandar Make-donski, za kogo se veli deka e "javeto na eden Golem Son#. Se redat slavnite po-bedi na Aleksandar Makedonski i Filip Vtori so podatokot deka po sekoja pobeda tie postavuvale stolbovi so lav na vrvot za da gi ovekove~at svoite pobedi. Sleduvaat natamu zna~ajnite nastani povrzani so istorijata na Makedonija kako {to se dvete rimsko-makedonski vojni vo 2 vek pred Hrista; videnieto na apostol Pavle i negovoto doa|awe vo Makedonija; napadot na tursko-mongolskite plemiwa vrz Vizantija vo 6 vek i nevidenite pusto{ewa, pqa~kawa i ubivawa; izlo`enosta na Makedonija na napadite od golem broj plemiwa pri takanare~enata golema preselba na naro-dite; oslepenata vojska na car Samuil; ikonografijata od 12 vek vo Makedonija koja od strana na nekoi nau~nici se smeta kako za~etok na renesansata vo Evropa; navleguvaweto na osmanliskite vojski vo Makedonija; Ilindenskoto vostanie; po-delbata na Makedonija vo 1913 godina. Niz site tie vekovi na makedonskata istorija sekoga{ aktuelna bila sodr`i-nata od stariot zapis: "Skrij se sega/ lo{i lu|e pseta/ koi poinakvi idat,/
SOVREMENOST, br. 5, 2005
158
{irum idat pak#). Mnogu "lo{i lu|e# po-minuvale niz makedonskata teritorija so cel da ja osvojat, da ja ograbat, da zaplenat s¢ {to mo`at, da zagrabat barem del~e od slavnoto makedonsko minato ("...svetot si se kiti beden/ so zlatoto na toj eden/ narod li~en i veli~an/ od zemjata Ma#). Toa £ se slu~i na Makedonija i na po-~etokot od tretiot milenuim, vo 2001 godina, koga albanskite teroristi~ki bandi (vo poemata markirani so meta-fori~kiot kod "orli#) posegnaa po inte-gritetot i suverenitetot na samostojnata makedonska dr`ava. Toa e i povodot i pottikot Perica Sarxoski da ja napi{e ovaa poema i da se navrati kon drevnata slava na makedonskiot narod, za{to mi-natoto, tradicijata e ona {to najmnogu n¢ krepi i ni dava nade` i sila da ~ekorime vo idninata. Folklorot se javuva vo ovaa poema kako zaseben strukturen sloj. Stanuva zbor za nekolku makedonski narodni pes-ni koi funkcioniraat kako "tekst vo tekst#, odnosno kako "diskurs vo diskurs#. Nivnata funkcija e da ja potvrdat tezata za bogatata tradicija na makedonskiot narod. Stanuva zbor za pesnite "Zajdi zajdi jasno sonce#, "Dafino vino crveno# i drugi, a za makedonskoto oro nare~eno "Te{koto# se povikuva Herodot koj "vo svoite zapisi za Makedoncite ka`uva de-ka ma`ite imale obi~aj da tancuvaat sporo na ritam od tapan i zurla#. Samo po sebe se nametnuva pra{aweto: "Zo{to avtorot na ovaa po-ema postojano se povikuva na tradicijata i na drevnosta na makedonskiot narod?#. Odgovorot e ednostaven! Vo vremiwa koga se zagrozeni temelnite nacionalni vred-nosti na eden narod, na povr{ina iz-leguvaat negovata istorija, negovata tradicija, negovite mitovi kako ne-probojni {titovi pred neprijatelot. Na Makedonija i na makedonskiot narod, kako {to ve}e be{e potencirano, mu be{e zagrozen nacionalniot identitet i dr`avnosta vo 2001 godina. Toa e vreme
koga be{e dovedeno vo pra{awe opstojuvaweto na dr`avata i na make-donskiot nacionalen identitet. Tokmu toga{ ni bea najpotrebni tie drevni slavni vremiwa za da ja odr`at i da ja krepat verbata vo idninata. Ete zatoa ovaa poema izobiluva so mitolo{ki i istoriski sloevi vo nejzinata struktura. Bez minatoto ne mo`eme da ja `iveeme sega{nosta, nitu pak da ja gradime idninata. Tokmu taa poenta e eksplicitno dadena vo posledniot del od poemata koj-{to e nare~en "Epilog#. Sarxoski poentira: "Neka ~ujat i idnite ~eda/ Da ne zaboravime od kade doa|ame/ I kade n¢ vodi patot/ Da ne zaboravime {to s¢ izgubivme i po {to tragame/ Da ne se zaboravat onie koi n¢ dovele tuka#. So krajnata sugestija deka postojano i postojano treba da go slu{ame glasot na na{ata drevna prikazna. Poemata "Karpa `iva#, sekako, ima i takanare~eni "slabi mesta#, ne-dostatoci i propusti koi kni`evnata kritika ve}e gi poso~i.1 I toa ne e sporno. No, ne e sporen nitu faktot deka mladiot avtor Perica Sarxoski so svoeto debitantsko delo poka`uva talent, darba za kni`evno tvorewe. Deka e toa taka potvrduva i podatokot deka Sarxoski vo start se zafatil so strukturirawe na eden slo`en kni`even produkt kakov {to e poemata. Rizikot e prezemen i toa bez strav i bez "zazor od simplifikatorite# kako {to pi{uva{e Bla`e Koneski. Os-tanuva nade`ta deka Perica Sarxoski i natamu }e se zafa}a so vakvi rizici, no ostanuva u{te i da napomeneme deka po-emata "Karpa `iva#, nesomneno, go zaslu-`uva ~itatelskoto vnimanie!
1 Radovan P. Cvetkovski, Premre`ija i opstojbi (Perica Sarxoski, Karpa `iva, izd. Sovre-menost, Skopje, 2005), Sovremenost, God. 53, broj 2 (april), 2005, str. 154-156.
СОВРЕМЕНОСТ
Списание за литература, култура и уметност
Издавач: Современост, Скопје
Управен одбор
д-р Димитар Бошков, претседател
д-р Добрила Миловска
д-р Васил Тоциновски
Радован П. Цветковски
Мишо Китаноски
Надзорен одбор
Божо Стефановски
Јованка Сарџовска
Славчо Ковилоски
Првиот број на Современост излезе во Скопје, април 1951 година.
Досегашни главни и одговорни уредници:
(1951) - Киро Хаџи Василев
(1951 - 1952) - Владо Малески
(1952 - 1953) - Славко Јаневски, Димитар Митрев и Ацо Шопов
(1954 - 1968) - Димитар Митрев
(1969 - 1982) - Георги Сталев
(1983 - 2002) - Александар Алексиев
Списанието излегува петпати годишно со материјална поддршка од
Министерството за култура на Република Македонија
Материјалите до еден авторски табак се доставуваат на дискета и печатен
текст на мацедониан тајмс 12, не се рецензираат и не се враќаат.
Адреса: Списание „Современост“, Скопје
ул. „Франклин Рузвелт“ 8, пош. фах 221
Чек с/ка 300000001185473,
Даночен број 4030988132811
Комерцијална банка а.д. Скопје
Годишната претплата изнесува 1000 денари, а за странство 40 евра.