Kardiopulmonalna reanimacija kod Cardiac arrest-a

Kardiopulmonalna reanimacija kod Cardiac arrest-a

I kongres medicinskih sestara/tehničaraiz kardiovaskularne medicine BiH

Univerzitet u ZeniciZdravstveni fakultet

Autor: Nino Hasanica, dipl. med. tehn.

• smještaj• anatomska građa• fiziološka anatomija

Slika br. 1: Projekcija srca(slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje)

1. Kratki pregled fiziologije srčanog mišića i krvotoka, uvod

Slika br. 2: Anatomski odnos srca, pluća i velikih krvnih sudova(slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje)

Slika br. 3: Anatomski odnos srca i pluća(slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje)

Slika br. 4: Smještaj srca – transferzalni pogled(slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje)

Slika br. 5: Smještaj srca – sagitalni pogled

(slika preuzeta iz: Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen,

Elektronsko izdanje)

Slika br. 6: Normalan elektrokardiogram(slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)

• srčani ciklus• cirkulacija

Slika br. 7: Shema srca

Slika br. 8: Normalan izgled EKG krivulje u toku jedne srčane revolucije

Slika br. 10: Normalan izgled P-vala na EKG krivulji – depolarizacija atrija

Slika br. 9: Sinusatrijski čvor i depolarizacija atrija

Slika br. 11: Atrioventrikularni čvorSlika br. 12:

Normalan izgled PQ-intervala na EKG krivulji – zadržavanje vala depolarizacije u AV čvoru

Slika br. 13: His-ov snop

Slika br. 14: Normalan izgled PQ-intervala na EKG krivulji – prolazak vala depolarizacije kroz His-ov snop

Slika br. 16: Normalan izgled PQ-intervala na EKG krivulji – prolazak vala depolarizacije kroz dijelove His-ovog snopa

Slika br. 15: Dijelovi His-ovog snopa

Slika br. 18: Normalan izgled PQ-intervala na EKG krivulji – prolazak vala depolarizacije kroz Purkinijeva vlakna

Slika br. 17: Purkinijeva vlakna

Slika br. 20: Normalan izgled QRS-kompleksa na EKG krivulji – depolarizacija ventrikula

Slika br. 19: Depolarizacija ventrikula

Slika br. 22: Normalan izgled P-vala na EKG krivulji – repolarizacija ventrikula

Slika br. 21: Repolarizacija ventrikula

• Definicija

• Etiologija

• Patofiziologija

• Patofiziološki oblici

2. Akutni zastoj srca (Cardiac arrest)

• VT – brzi slijed 3 ili < ventrikularnih ekstrasistola frekvencije veće od 100/min.

• 80% slučajeva vezan je uz organsku bolest srca

• omaglica, palpitacije, dispneja, anginozna bol, sinkopa, strah, poliurija

• ksilokain, i.v. Infuzije, sinhronizirana kardioverzija

2.1. Ventrikularna tahikardija (VT)

• QRS-kompleks proširen više od 0,12 s, neobičnog oblika, u pravilnom ritmu.

• P-valovi imaju svoj ritam ali se najčešće ne vide.

• frekvencija između 150 i 200/min

Slika br. 23: EKG-om registrovana ventrikularna tahikardija(slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)

• VF – najekstremniji primjer haotične ekscitacije srca

• 62-85% svih slučajeva Cardiac arrest-a

• brza multipla električna pražnjenja iz ektopičnih centara, ili „re-entry“ fenomen

• DC-šok, adrenalin svakih 3 - 5 min., lidokain svakih 8 min.

2.2. Ventrikularna fibrilacija (VF)

Slika br. 24: EKG-om registrovana ventrikularna fibrilacija(slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)

• potpuno nepravilan i neorganizovan srčani ritam bez uočljivih dijelova EKG krivulje

• AS – stanje potpunog prestanka spontane električne i mehaničke aktivnosti srca

• izoelektrična linija na EKG-u

• svega 10-30% slučajeva Cardiac arrest-a

• preživljavanje asistolije – svega 0 - 0,3%

•urgentna elektrostimulacija pace-maker-om, adrenalin i atropin svakih 5 min.

2.3. Asistolija (AS)

Slika br. 25: EKG-om registrovana asistolija(slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)

• EKG dijagnoza mora biti potvrđena s 2 različita položaja odvoda

• ravna izoelektrična linija

• ponekad P-val (bradiasistolija)

• EMD – spontana depolarizacija miokarda s prisutnim EKG kompleksima, ali bez hemodinamski efektivne mehaničke akcije srca

• difuzna ishemija miokarda s posljedicom iscrpljenja ATP-sistema

• adrenalin i atropin svakih 5 min.

2.4. Elektromehanička dsocijacija (EMD; BEA; PEA)

Slika br. 26: EKG-om registrovana elektromehanička disocijacija (slika preuzeta sa internet stranice: http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.)

• prisutni bizarni QRS-kompleksi

• Klinička slika Cardiac arrest-a:

• gubitak svijesti• gubitak pulsa• nemjerljiv RR• prestanak eventualnog krvarenja• zjenice proširene i nereaktivne• ne može se dobiti EKG

• Dijagnostika Cardiac arrest-a:

• manuelna – ABCD-pregled• EKG

• BLS• ACLS

• osnovni reanimacijski postupci: masaža srca i umjetno disanje

3. Tretman Cardiac arrest-a – osnove kardiopulmonalne reanimacije

Slika br. 27: BLS algoritam kod djece (sl. lijevo)

Slika br. 28: BLS

algoritam kod odraslih

(sl. desno)

Medikamentozna potpora:

• infuzione otopine• adrenalin• atropin• ksilokain• bretilijum• natrijev bikarbonat• kalcij• prokainamid• noradrenalin• dopamin• amiodaron• vazopresin

Električna defibrilacija:

• energija 200 – 360 džula

• indikacije: VF i VT bez pulsa

Slika br. 30: ACLS algoritam kod odraslih

Slika br. 31: ACLS algoritam kod

djece

Služba za redovni i urgentni prijem pacijenata (Urgentni blok) KBZ

Istraživanje provedeno 06.07. – 17.07.2009. Pacijenti sa područja ZDK

Protokoli ove Službe Kopije nalaza

Obrazac o tajnosti podataka

4. Metodologija istraživanja i ispitanici

Za istraživanje korišteni podaci u vremenskom periodu 01.09.2008. – 31.05.2009. (period od 9 mjeseci)

Dva kriterija:

1.) pacijenti sa dijagnozom Cardiac arrest

2.) zabilježen podatak o patofiziološkom obliku EKG krivulje (VT, VF, AS, EMD/PEA)

41 ispitanik

Defibrilacija, CPR, monitoring, medikamenti, intubacija

Zadati ciljevi tabele grafikoni Poređenje sa podacima iz literature

Istraživanje je retrospektivnog tipa

1. Utvrditi spolnu distribuciju Cardiac arrest-a

2. Utvrditi distribuciju Cardiac arrest-a po dobnim skupinama

3. Utvrditi zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje (VT, VF, AS, EMD/PEA) na početku i na kraju reanimacionih postupaka

4. Utvrditi kod koliko je pacijenata rađena defibrilacija, koliko puta, te da li su defibrilacije rađene i u SHP

5. Ciljevi i svrha istraživanja

5. Utvrditi kod koliko je pacijenata rađen CPR, te da li je CPR rađen i u SHP ili od strane medicinskih laika

6. Utvrditi najvjerovatnije uzroke nastanka Cardiac arrest-a (bolest, povreda, nagla srčana smrt), te ih klasificirati po sličnostima u pojedine skupine (npr. kardiološke, nefrološke, maligne bolesti itd; mehanizam povređivanja, sistem organa zahvaćen povredom)

7. Utvrditi koliko je pacijenata ET intubirano, te da li su intubacije rađene i u SHP

8. Utvrditi koji su se lijekovi koristili u terapiji, te koliko puta je svaki pojedini lijek bio korišten u toku reanimacionih postupaka

9. Utvrditi da li je primjenjivan i kod koliko pacijenata ET put aplikacije lijekova, te koji su lijekovi primjenjivani ovim putem

10. Utvrditi kod koliko pacijenata je urađena dodatna dijagnostika (urinarni kateter) prije proglašenja smrti ili definitivnog zbrinjavanja

11. Utvrditi koliko pacijenata je preživjelo, a koliko je podleglo, kao i distribuciju preživljavanja s obzirom na patofiziološki oblik EKG krivulje

Svrha Ukazati na stanje pacijenata Metode koje se koriste u KBZ i SHP Poboljšanje i napredak terapeutskih tretmana

i preživljavanja pacijenata

6. Rezultati istraživanja

Spol Broj pacijenata %

Muškarci 27 65,85

Žene 14 34,15

Ukupno 41 100

Tabela br. 1: Spolna distribucija Cardiac arrest-a

Istraživanje je obuhvatilo 41 ispitanika, 27 muškaraca i 14 žena.

Spolna distribucija Cardiac arrest-a

27; 65,85%

14; 34,15%Muškarci

Žene

Grafikon br. 1: Spolna distribucija Cardiac Arrest-a

Pri ispitivanju ispitanici su bili podjeljeni u slijedeće dobne skupine: ispod 1 godine, 1-6 godina, 7-14 godina, 15-18 godina, 19-64 godine i 65 i više godina.

Dobne skupine Broj pacijenata %

ispod 1 g. 2 4,88

1-6 g. 1 2,44

7-14 g. 0 0

15-18 g. 0 0

19-64 g. 23 56,10

65 i više g. 15 36,59

Ukupno 41 100

Tabela br. 2: Distribucija Cardiac arrest-a po dobnim skupinama

Distribucija Cardiac arrest-a po dobnim skupinama

23; 56,10%

15; 36,59%

2; 4,88%

1; 2,44%

0; 0,00%

0; 0,00%

ispod 1g.

1-6 g.

7-14 g.

15-18 g.

19-64 g.

65 i < g.

Grafikon br. 2: Distribucija Cardiac arrest-a po dobnim skupinama

Srčani ritmovi koji su se pratili na početku reanimacionih postupaka bili su slijedeći: VT, VF, AS, EMD/PEA.

Srčani ritam Broj pacijenata %

VT 0 0

VF 6 14,63

AS 27 65,85

EMD/PEA 8 19,51

Ukupno 41 100

Tabela br: 3: Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje na početku reanimacionih postupaka

Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje na početku reanimacionih postupaka

0; 0,00% 6; 14,63%

27; 65,85%

8; 19,51% VT

VF

AS

EMD/PEA

Grafikon br. 3: Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje na početku reanimacionih postupaka

Srčani ritmovi koji su se pratili na kraju reanimacionih postupaka bili su slijedeći: VT, VF, AS, EMD/PEA, te normalan srčani ritam.


VT 0 0

VF 2 4,88

AS 26 63,41

EMD/PEA 8 19,51

Normalan ritam / Preživjeli 5 12,20

Ukupno 41 100

Tabela br. 4: Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje na kraju reanimacionih postupaka

Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje na kraju reanimacionih postupaka

26; 63,41%

8; 19,51%

5; 12,20% 2; 4,88%0; 0,00%

VT

VF

AS

EMD/PEA

Normalan ritam /Preživjeli

Grafikon br. 4: Zastupljenost patofizioloških oblika EKG krivulje na kraju reanimacionih postupaka

Defibrilacija Broj pacijenata %

Da 9 100

Ne 0 0

Ukupno 9 100

Tabela br. 5: Broj pacijenata sa rađenim defibrilacijama

VF je imalo 6 pacijenata, kod kojih je defibrilacija indicirana. Nakon reanimacionih postupaka, kod još 3 pacijenta je na monitoru naknadno zabilježena VF. Kod AS i EMD, defibrilacija je kontraindicirana.

Broj pacijenata sa rađenom defibrilacijom

9; 100,00%

0; 0,00% Pacijenti kod kojih jerađena defibrilacija

Pacijenti kod kojih nijerađena defibrilacija

Grafikon br. 5: Broj pacijenata sa rađenim defibrilacijama

Od 9 pacijenata sa rađenom defibrilacijom, kod 1 pacijenta je defibrilacija rađena u SHP, a kod ostalih 8 tek po hospitalizaciji.

Defibrilacija Broj pacijenata %

Rađena u SHP 1 11,11

Rađena tek po hospitalizaciji 8 88,89

Ukupno 9 100

Tabela br. 6: Broj pacijenata sa defibrilacijom rađenom u SHP

Broj pacijenata sa defibrilacijom rađenom u SHP (od ukupnog broja pacijenata kojima je rađena

defibrilacija)

1; 11,11%

8; 88,89%

Broj pacijenata kod kojihje defibrilacija rađena uSHP

Broj pacijenata kod kojihdefibrilacija nije rađena uSHP, nego pohospitalizaciji

Grafikon br. 6: Broj pacijenata sa defibrilacijom rađenom u SHP

Broj defibrilacija u toku jednog reanimacionog postupka varira od 1xDC šok do 4xDC šok.

Broj DC šokova Broj pacijenata %

1 x DC šok 3 33,33

2 x DC šok 3 33,33

3 x DC šok 1 11,11

4 x DC šok 2 22,22

Ukupno 9 100

Tabela br. 7: Broj defibrilacija u toku reanimacionog postupka

Broj defibrilacija u toku reanimacionog postupka

3; 33,33%

3; 33,33%

1; 11,11%

2; 22,22%

Broj pacijenata sa 1x DCu toku reanimacionihpostupaka




Grafikon br. 7: Broj defibrilacija u toku reanimacionog postupka

Od ukupno 41 pacijenta, kod 34 pacijenta je bio rađen CPR, a kod ostalih 7 nije.

CPR Broj pacijenata %

Da 34 82,93

Ne 7 17,07

Ukupno 41 100

Tabela br. 8: Broj pacijenata kod kojih je rađen CPR

Broj pacijenata kod kojih je rađen CPR

34; 82,93%

7; 17,07% Broj pacijenata sarađenim CPR-om

Broj pacijenata kojimanije rađen CPR

Grafikon br. 8: Broj pacijenata kod kojih je rađen CPR

Od 34 pacijenta kod kojih je bio rađen CPR, kod 8 pacijenata rađen je u SHP, kod 2 pacijenta rađen je od strane medicinskog laika, a kod ostala 24 pacijenta tek po hospitalizaciji.

CPR Broj pacijenata %

Rađen od strane medicinskog laika 2 5,88

Rađen u SHP 8 23,53

Rađen tek po hospitalizaciji 24 70,59

Ukupno 34 100

Tabela br. 9: Broj pacijenata kod kojih je CPR rađen u SHP, od strane medicinskog laika ili tek po hospitalizaciji

Broj pacijenata kod kojih je CPR rađen od strane medicinskog laika, u SHP ili tek po hospitalizaciji

2; 5,88%8; 23,53%

24; 70,59%

Broj pacijenata sarađenim CPR-om odstrane medicinskog laika

Broj pacijenata sarađenim CPR-om u SHP

Broj pacijenata kojimanije rađen CPR prijehospitalizacije, nego pohospitalizaciji

Grafikon br. 9: Broj pacijenata kod kojih je CPR rađen u SHP, od strane medicinskog laika ili tek po hospitalizaciji

Etiologija Cardiac arrest-a je bila veoma različita.

Najvjerovatniji uzrok Broj pacijenata %

Bolest 20 48,78

Povreda 9 21,95

Nagla srčana smrt 1 2,44

Nepoznato 11 26,83

Ukupno 41 100

Tabela br. 10: Najvjerovatniji uzrok nastanka Cardiac arrest-a

Najvjerovatniji uzrok nastanka Cardiac arrest-a

20; 48,78%

9; 21,95%1; 2,44%

11; 26,83% Bolest

Povreda

Nagla srčana smrt

Nepoznato

Grafikon br. 10: Najvjerovatniji uzrok nastanka Cardiac arrest-a

Sve bolesti su klasificirane u 5 grupa: kardiološke, nefrološke, neurološke, maligne, te gerijatrijski multimorbiditet.

Vrste bolesti Opis bolesti Broj pacijenata %

Kardiološke AIM, HTA, Angina pectoris, Stenosis aortae

9 45,00

Nefrološke HRI (hemodijaliza) 2 10,00

Neurološke CVI 2 10,00

Maligne Ca debelog crijeva, Ca pluća 3 15,00

Gerijatrijski multimorbiditet

DM II, HTA, CVI, Nephropathia diabetica, Cirrhosis hepatis decompensata, Arrithmia extrasistolica, Cardiomyopathia dilatativa chronica, Pyelonephritis chronica

4 20,00

Ukupno 20 100Tabela br. 11: Bolesti kao uzroci nastanka Cardiac arrest-a klasificirani u pojedine grupe po sličnosti

Bolesti kao uzroci nastanka Cardiac arrest-a klasificirani u pojedine grupe po sličnosti

9; 45,00%

2; 10,00%2; 10,00%

3; 15,00%

4; 20,00%

Kardiološke

Nefrološke

Neurološke

Maligne

Gerijatrijskimultimorbiditet

Grafikon br. 11: Bolesti kao uzroci nastanka Cardiac arrest-a klasificirani u pojedine grupe po sličnosti

Sve povrede su klasificirane prema mehanizmu nastanka u 4 grupe: saobraćajne nesreće, povrede na radu, tuče i padovi sa visine.

Mehanizam povređivanja Broj pacijenata %

Saobraćajna nesreća 4 44,44

Povreda na radu 2 22,22

Tuča 1 11,11

Pad sa visine 2 22,22

Ukupno 9 100

Tabela br. 12: Povrede kao uzroci nastanka Cardiac arrest-a klasificirane po mehanizmu nastanka

Povrede kao uzroci nastanka Cardiac arrest-a klasificirane prema mehanizmu nastanka

4; 44,44%

2; 22,22%

1; 11,11%

2; 22,22% Saobraćajna nesreća

Povreda na radu

Tuča

Pad sa visine

Grafikon br. 12: Povrede kao uzroci nastanka Cardiac arrest-a klasificirane po mehanizmu nastanka

Povrede su bile raspoređene i u grupe prema zahvaćenosti pojedinih organskih sistema: kraniocerebralne povrede, povrede toraksa, politraume.

Zahvaćeni organski sistemi Broj pacijenata %

Kraniocerebralna povreda 2 22,22

Povreda toraksa 1 11,11

Politrauma (glava, toraks, abdomen, rebra, karlica, ekstremiteti, polni organi – penis)

6 66,67

Ukupno 9 100

Tabela br. 13: Povrede kao uzroci nastanka Cardiac arrest-a klasificirane prema zahvaćenosti pojedinih organskih sistema

Povrede kao uzroci nastanka Cardiac arrest-a klasificirane prema zahvaćenosti pojedinih

organskih sistema

2; 22,22%

1; 11,11%6; 66,67%

Kraniocerebralnapovreda

Povreda toraksa

Politrauma (glava,toraks, abdomen, rebra,karlica, ekstremiteti,polni organi – penis)

Grafikon br. 13: Povrede kao uzroci nastanka Cardiac arrest-a klasificirane prema zahvaćenosti pojedinih organskih sistema

Od ukupno 41 pacijenta, 34 pacijenta su bila intubirana, a ostalih 7 nije.

Endotrahealna intubacija Broj pacijenata %

Da 34 82,93

Ne 7 17,07

Ukupno 41 100

Tabela br. 14: Broj intubiranih pacijenata

Broj intubiranih pacijenata

34; 82,93%

7; 17,07% Broj pacijenata koji suintubirani

Broj pacijenata koji nisuintubirani

Grafikon br. 14: Broj intubiranih pacijenata

Od 34 pacijenta koji su bili intubirani, 8 pacijenata je intubirano u SHP, a ostalih 26 tek po hospitalizaciji.

Endotrahealna intubacija Broj pacijenata %

Rađena u SHP 8 23,53

Rađena tek po hospitalizaciji 26 76,47

Ukupno 34 100

Tabela br. 15: Broj pacijenata koji su intubirani u SHP ili tek po hospitalizaciji

Broj pacijenata koji su intubirani u SHP ili tek po hospitalizaciji (od ukupnog broja pacijenata koji

su bili intubirani)

8; 23,53%

26; 76,47%

Broj pacijenata koji suintubirani u SHP

Broj pacijenata koji nisuintubirani u SHP, negopo hospitalizaciji

Grafikon br. 15: Broj pacijenata koji su intubirani u SHP ili tek po hospitalizaciji

U toku reanimacionih postupaka kao medikamentozna potpora bili su korišteni slijedeći lijekovi: Adrenalin, Atropin, Lidokain, Dopamin, NaHCO3, O2, te infuzione otopine (NaCl, Ringer laktat, Glukoza 5% i 10%, HES).

Word Document – Tabela br. 16

Tabela br. 16: Lijekovi koji su korišteni pri reanimacionim postupcima

Lijekovi koji su korišteni pri reanimacionim postupcima

21; 26,92%

19; 24,36%

15; 19,23%

2; 2,56%

7; 8,97%

5; 6,41%

9; 11,54%

Adrenalin

Atropin

Lidokain

Dopamin

NaHCO3

O2

Infuzione otopine

Grafikon br. 16: Lijekovi koji su korišteni pri reanimacionim postupcima

Sada će se pobliže objasniti odnos broja pacijenata koji su primili i koji nisu primili pojedine lijekove u toku reanimacionog postupka.

Lijek Korišten Nije korišten

Broj pacijenata

% Broj pacijenata

%

Adrenalin 21 51,22 20 48,78

Atropin 19 46,34 22 53,66

Lidokain 9 21,95 32 78,05

Dopamin 5 12,20 36 87,80

NaHCO3 7 17,07 34 82,93

O2 2 4,88 39 95,12

Infuzione otopine 15 36,59 26 63,41

Tabela br. 17: Odnos broja pacijenata kod kojih su pojedini lijekovi korišteni / nisu korišteni

21

20

19

22

9

32

5

36

7

34

2

39

15

26

05

10

1520253035

4045

Bro

j pac

ijena

ta

Adr

enal

in

Atr

opin

Lido

kain

Dop

amin

NaH

CO

3

O2

Infu

zion

eot

opin

e

Odnos broja pacijenata kod kojih su pojedini lijekovi korišteni ili ne

Broj pacijenatakod kojih nijekorišten

Broj pacijenatakod kojih jekorišten

Grafikon br. 17: Odnos broja pacijenata kod kojih su pojedini lijekovi korišteni / nisu korišteni

Pri reanimacionim postupcima su korištene različite doze lijekova za razne pacijente u zavisnosti od toga kada je nastupila smrt ili kada je uspostavljen normalan srčani ritam.

Broj doza Adrenalin Atropin Lidokain

Br. pac. % Br. pac. % Br. pac. %

1 doza 4 19,05 4 21,05 2 22,22

2 doze 4 19,05 2 10,53 2 22,22

3 doze 4 19,05 4 21,05 5 55,56

4 doze 3 14,29 3 15,79 0 0

5 doza 1 4,76 2 10,53 0 0

6 doza 2 9,52 1 5,26 0 0

7 doza 1 4,76 1 5,26 0 0

8 doza 0 0 0 0 0 0

9 doza 2 9,52 2 10,53 0 0

Ukupno 21 100 19 100 9 100

Tabela br. 18: Broj doza pojedinih lijekova

4

4

2

4

2

2

4

4

5

3

3

0

1

2

0

2

10

110

000 2

2

0

0

2

4

6

8

10

12

14

Bro

j pac

ijena

ta

1 do

za

2 do

ze

3 do

ze

4 do

ze

5 do

za

6 do

za

7 do

za

8 do

za

9 do

za

Odnos broja doza pojedinih lijekova

Lidokain

Atropin

Adrenalin

Grafikon br. 18: Odnos broja doza pojedinih lijekova

Utvrđeno je kod koliko pacijenata je: korišten ET put aplikacije lijekova, urađena kateterizacija, izvršena dodatna dijagnostika.

Korišten ET put aplikacije lijekova (Adrenalin,Atropin)

Kateterizacija mokraćnog mjehura

Dodatna dijagnostika

Broj pacijenata

% Broj pacijenata

% Broj pacijenata

%

Da 4 9,76 5 12,20 7 17,07

Ne 37 90,24 36 87,80 34 82,93

Ukupno 41 100 41 100 41 100

Tabela br. 19: Procedure rađene za vrijeme reanimacionih postupaka

4

37

5

36

7

34

05

1015202530354045

Bro

j pac

ijen

ata

Kor

ište

n E

T p

utap

likac

ije li

jeko

va(A

dren

alin

,Atr

opin

)

Kat

eter

izac

ijam

okra

ćnog

mje

hura

Dod

atna

dija

gnos

tika

Procedure rađene za vrijeme reanimacionih postupaka

Ne

Da

Grafikon br. 19: Procedure rađene za vrijeme reanimacionih postupaka

Od ukupnog 41 pacijenta, njih 5 je preživjelo, a u ostalih 36 slučajeva zabilježen je Egsitus letalis.

Ishod Broj pacijenata %

Preživjeli 5 12,20

Egsitus letalis 36 87,80

Ukupno 41 100

Tabela br. 20: Ishod Cardiac arrest-a

Broj preživjelih i broj umrlih pacijenata

5; 12,20%

36; 87,80%

Broj preživjelihpacijenata

Egsitus letalis

Grafikon br. 20: Ishod Cardiac arrest-a

Distribucija preživjelih pacijenata prema patofiziološkom obliku Cardiac arrest-a koji je kod njih bio registrovan neposredno prije uspostave normalnog srčanog ritma izgledala je kao u tabeli.


VT 0 0

VF 4 80,00

AS 1 20,00

EMD/PEA 0 0

Ukupno 5 100

Tabela br. 21: Distribucija preživjelih pacijenata prema patofiziološkom obliku Cardiac arrest-a koji je bio kod njih registrovan neposredno prije uspostave normalnog srčanog ritma

Distribucija preživjelih pacijenata prema patofiziološkom obliku Cardiac arrest-a koji je kod njih bio registrovan neposredno prije uspostave

normalnog srčanog ritma

4; 80,00%

1; 20,00%0; 0,00%

0; 0,00%

VT

VF

AS

EMD/PEA

Grafikon br. 21: Distribucija preživjelih pacijenata prema patofiziološkom obliku Cardiac arrest-a koji je bio kod njih registrovan neposredno prije uspostave normalnog srčanog ritma

7. Diskusija

LIT: 67 – 77% svih slučajeva – muški spol

ISTR: 65,85% muškarci

USP:

OBJ: veća izloženost povredama na radu, saobraćajnim nesrećama, tučama, te veća sklonost ka srčanim oboljenjima

Spol...

LIT – literaturaISTR – istraživanjeUSP – usporedbaOBJ - objašnjenje

- sličnost - razlika

leg

end

a

LIT: 45 – 75 g. starosti, NE u nižim dobnim skupinama

ISTR: 19-64 g. 23 ispitanika (56,10%) 65 i više g. 15 slučajeva (36,59%) ispod 1 g. 2 slučaja (4,88%) 1-6 g. 1 slučaj (2,44%)

USP:

OBJ: radno aktivno stanovništvo (povrede na radu, povrede uopće, te početak i evolucija raznih bolesti – kardiološke, maligne); nesretni slučajevi i okolnostima koje nisu u potpunosti razjašnjene

Dob...

LIT: VF 11-85% AS 10-83% EMD 6-25% VT 1-34%

ISTR: AS 27 ispitanika (65,85%) EMD 8 slučajeva (19,51%) VF 6 slučajeva (14,63%) VT 0

USP:

OBJ: u razvijenim zapadnim zemljama monitor se pripaja na pacijenta u kratkom vremenskom roku; bolje organizovana ZZ najčešće se zabilježi VF, dok srčani mišić još nije potrošio zalihe ATP-a i zapao u acidozu, kada nastupa AS ili EMD

EKG krivulja na početku reanimacionih postupaka...

ISTR:

početak kraj

VF: 6 slučajeva 2 slučaja (4,88%)

AS: 27 slučajeva 26 slučajeva (63,41%)

preživjelo: 41 slučaj 5 slučajeva (12,20%)

(uspješno su reanimirana 4 slučaja VF i 1 slučaj AS)

USP:

OBJ: VF se smatra potencijalno izlječivom AS veoma rijetko reverzibilna

EKG krivulja na kraju reanimacionih postupaka...

LIT: uopće defibrilirano – 10-72% slučajeva medicinski laici – 10-12% slučajeva SHP – 33-39% slučajeva hospitalni uslovi – 86-93% slučajeva

ISTR: uopće defibrilirano – 9 slučajeva (100%) medicinski laici – 0 SHP – 1 slučaj (11,11%) hospitalni uslovi – 8 slučajeva (88,89%)

USP:

OBJ: naša zdravstvena služba ne raspolaže defibrilatorima na terenu odraz siromašnosti

Defibrilacije...

LIT: CPR uopće – 100% slučajeva medicinski laici – 14-15% slučajeva SHP – 33-39% slučajeva hospitalni uslovi – 100% slučajeva

ISTR: CPR uopće – 34 slučaja (82,93%) medicinski laici – 2 slučaja (5,88%) SHP – 8 slučajeva (23,53%) hospitalni uslovi – 24 slučaja (70,59%)

USP:

OBJ: Mortus ad latus kod 7 pacijenata; loše finansijsko stanje zdravstvene službe; niska svijest o značaju prve pomoći

CPR...

LIT: bolesti (kardiološke) – 70-75% slučajeva trauma – 10-12% slučajeva nepoznato – oko 10% slučajeva

ISTR: bolesti – 20 slučajeva (48,78%) povrede – 9 slučajeva (21,95%) nepoznato – 11 slučajeva (26,83%)

USP:

OBJ: veća prevalencija malignih bolesti u svijetu zbog bolje Dg, drugačijeg životnog standarda; lošiji uslovi rada i nesigurnije ceste kod nas (najviše pacijenata iz saobraćajnih nesreća); siromašna zdravstvena služba

Etiologija...

LIT: ET intubacija 90-93% hospitaliziranih slučajeva

ISTR: 34 slučaja (82,93%)

SHP – 8 slučajeva (23,53%)

hospitalni uslovi – 26 slučajeva (76,47%)

USP:

OBJ: veća zastupljenost potencijalno izlječivih srčanih ritmova (VF) u zapadnim zemljama ranije priključivanje pacijenta na monitor ranija Dg

ET intubacija...

LIT: Adrenalin – oko 95% slučajeva Atropin – oko 87% slučajeva infuzione otopine – oko 42% slučajeva Lidokain – oko 23% slučajeva

ISTR: Adrenalin – 21 slučaj (51,22%) Atropin – 19 slučajeva (46,34%) infuzione otopine – 15 pacijenata (36,59%) Lidokain – 9 pacijenata (21,95%)

USP:

OBJ: razlog u finansijama; međutim, zbog više slučajeva AS i EMD u ovom istraživanju, rezultat bi trebao biti baš suprotan – veći postotak upotrebe npr. Adrenalina nego u zapadnim zemljama, gdje je zabilježeno više VF, kada je glavni terapijski postupak defibrilacija

Medikamentozna potpora...

LIT: nema mnogo podataka

ISTR: ET put aplikacije lijekova – 4 slučaja (9,76%)

kateterizacija – 5 slučajeva (12,20%)

dodatna Dg – 7 slučajeva (17,07%)

USP: ?

OBJ: postotci bi trebali biti veći radi boljeg uvida u stanje pacijenta, te boljeg terapijskog pristupa

Procedure...

LIT: 16 – 24% slučajeva

ISTR: 12,20% slučajeva (5 / 41)

USP:

OBJ: zadovoljavajuće stanje, realno stanje našeg zdravstvenog sistema

Preživljavanje...

ISTR: ukupno preživjelih – 5 (12,20%)

VF zadnji ritam – 4 slučaja (80,00%)

AS zadnji ritam – 1 slučaj (20,00%)

OBJ: realan odnos medicinskih mogućnosti spašavanja pacijenata sa „manje“ (VF) i „više“ (AS) smrtonosnim oblikom Cardiac arrest-a

EKG krivulja neposredno prije uspostavljanja normalnog srčanog ritma...

Istraživati manju cjelinu ovog rada npr. samo etiologiju, samo patofiziološke oblike, ili samo upotrebu defibrilatora u terapijske svrhe

Zajedno sa ovim radom, jedna od prvih istraživanja iz oblasti urgentne medicine na ovim prostorima u novije vrijeme i na savremeniji način

8. Smjernice za buduća istraživanja

1. Češći kod muškaraca

2. Najčešći u dobnoj skupini 19-64 godine, a ima ga i među nižim dobnim skupinama

3. Najzastupljeniji patofiziološki oblik i na početku i na kraju reanimacionih postupaka je AS

4. Kod svih pacijenata sa VF radila se defibrilacija; broj rađenih defibrilacija u SHP nije zadovoljavajući

5. CPR je rađen u velikom broju slučajeva, ali ipak ne kod svih

6. Najčešći uzrok nastanka Cardiac arrest-a je bolest, pa povreda, a velik je i broj nerazjašnjenih slučajeva

9. Zaključak

7. Broj intubiranih pacijenata je bio velik, ali ipak intubacija nije izvršena u svim slučajevima; broj rađenih intubacija u SHP nije zadovoljavajući

8. Najčešće korišteni lijekovi su Adrenalin, Atropin i infuzione otopine, dok je O2, prema raspoloživim podacima, ordiniran vrlo rijetko

9. ET put aplikacije lijekova nije često korišten, kateterizacija nije često izvođena, a dodatna DG prije utvrđivanja smrti ili definitivnog zbrinjavanja urađena je u nekoliko slučajeva

10. Najčešći patofiziološki oblik EKG krivulje koji je kod preživjelih pacijenata bio registrovan neposredno prije uspostave normalnog srčanog ritma bila je VF

1. Smanjiti rizik od opasnosti povređivanja na poslu, u saobraćaju

2. Više angažovati osoblje iz SHP

3. Unaprijediti saradnju zdravstvenih institucija sa institucijama koje pružaju obuku iz prve pomoći (Crveni križ)

4. Nastojati popraviti finansijsku situaciju zdravstvenog sistema

10. Preporuke za kvalitetniju prevencijuCardiac arrest-a

Reference

(1) Guyton Arthur C., Hall John E., Medical Physiology. 11th ed. Philadelphia: Library of Congress Cataloging-in-Publication Data; 2006.

(2) Stojanović V.K., Baljozović A.D., Praktikum iz hirurgije, osnovi dijagnostičke i terapijske tehnike. Prvo izdanje. Beograd-Zagreb: Medicinska knjiga; 1972.

(3) Dragović Milan, Gerzić Zoran, Osnovi hirurgije. Elektronsko izdanje. Beograd: DAN Desing; 2005.

(4) Gamulin Stjepan, Patofiziologija. Prvo izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2005.(5) Vnuk Valent, Urgentna medicina, prethospitalni postupak. Četvrto izdanje. Zagreb: Alfa;

2001.(6) Alibegović Ervin i ostali, Prva pomoć, sa realističkim prikazom povreda, stanja i oboljenja.

Prvo izdanje. Tuzla: Crveni križ Općine Tuzla; 2003.(7) http://content.nejm.org/. Accessed Jul 25, 2009.(8) http://www.wikipedia.org/. Accessed Jul 25, 2009.(9) http://medline.cos.com/. Accessed Jul 25, 2009.(10) Petković Darko, Sivić Suad, Tehnologije u medicini, skripta. Prvo izdanje. Zenica:

Univerzitet u Zenici, Zdravstveni fakultet; 2005.(11) Ljuca Farid, Nuhbegović Sabina, Praktikum iz fiziologije sa radnom sveskom. Prvo izdanje.

Tuzla: d.o.o. “OFF-SET” Tuzla; 2005.(12) Sobotta, Atlas der Anatomie des Menschen, Elektronsko izdanje.(13) Patrick Plaisance, M.D., Keith G. Lurie, M.D., Eric Vicaut, M.D., Ph.D., Frederic Adnet,

M.D., Ph.D., Jean-Luc Petit, M.D., Daniel Epain, M.D., Patrick Ecollan, M.D., Renaud Gruat, M.D., Patrice Cavagna, M.D., Jean Biens, M.D., Didier Payen, M.D., Ph.D., and the French Active Compression-Decompression Cardiopulmonary Resuscitation Study Group, A Comparison of Standard Cardiopulmonary Resuscitation and Active Compression-Decompression Resuscitation for Out-of-Hospital Cardiac Arrest. The New England Journal of Medicine1999 August 19;41(8):569-71.

(14) Bunch TJ, White RD, Gersh BJ, Meverden RA, Hodge DO, Ballman KV, Long-term Outcomes of Out-of-Hospital Cardiac Arrest After Successful Early Defibrillation. The New England Journal of Medicine 2003 Sept. 16;196(6):587.

(15) Ian G., M.D., George A. Wells, Ph.D., Brian Field, A.C.P., M.B.A., Daniel W. Spaite, M.D., Lisa P. Nesbitt, M.H.A., Valerie J. De Maio, M.D., Graham Nichol, M.D., M.P.H., Donna Cousineau, B.Sc.N., Josee Blackburn, B.Sc., Doug Munkley, M.D., Lorriane Luinstra-Toohey, B.Sc.N., M.H.A., Tony Campeau, M.Ed., Eugene Dagnone, M.D., and Marion Lyver, M.D., for the Ontario Prehospital Advanced Life Support Study Group, Advanced Cardiac Life Support in Out-of-Hospital Cardiac Arrest. The New England Journal of Medicine 2004 August 12;351(7):647-56.

(16) Theodore S. Takata, M.D., Richard L. Page, M.D., and Jose A. Joglar, M.D., Automated External Defibrillators: Technical Considerations and Clinical Promise. Ann Intern Med. 2001;135:990-8.

(17) Leonard A. Cobb, Carol E. Fahrenbruch, Thomas R. Walsh, Influence of Cardiopulmonary Resuscitation Prior to Defibrillation in Patients With Out-of-Hospital Ventricular Fibrilation. JAMA 1999 April 7;281(13):1182-8.

(18) Richard L. Page, M.D., Jose A. Joglar, M.D., Robert C. Kowal, M.D., Ph.D., Jason D. Zagrodzky, M.D., Lauren L. Nelson, B.S.N., Karthik Ramaswamy, M.D., Saverio J. Barbera, M.D., Mohamed H. Hamdan, M.D., and David K. McKenas, M.D., M.P.H., Use of Automated External Defibrillators by a U.S. Airline. The New England Journal of Meicine 2000 October 26;343(17):1210-6.

(19) Mickey S. Eisenberg, M.D., Ph.D., and Terry J. Mengert, M.D., Cardiac Resuscitation. The New England Journal of Medicine 2001 April 26;344(17):1304-13.

(20) Alfred Hallstrom, Ph.D., Leonard Cobb, M.D., Elise Johnson, B.A., and Michael Copass, M.D., Cardiopulmonary Resuscitation by Chest Compression Alone or With Mouth-to-Mouth Ventilation. 2000 May 25;342(21):1546-53.

(21) Ratika Parkash, Antony Tang, George Wells, Josee Blackburn, Ian Stiell, Christopher Simpson, Paul Dorian, Raymond Yee, Doug Cameron, Stuart Connolly, David Birnie, Graham Nichol, Use of Implantable Cardioverter Defibrillators After Out-of-Hospital Cardiac Arrest: A Prospective Follow-up Study. CMAJ 2004 October 26;171(9):1053-6.

(22) Heart Disease and Stroke Statistics – 2005 Update (Editorial). Amerikan Heart Associtation 2005;63.

(23) Gliner, B.E., White, R.D., Electrocardiographic Evaluation of Defibrillation Shocks Dilivered to Out-of-Hospital Sudden Cardiac Arrest Patients. Resuscitation 1999;41:133-44.

(24) Paolo Terranova, Paolo Valli, Barbara Severgnini, Simonetta Dell’Orto, Enrico Maria Greco, Early Outcomes of Out-of-Hospital Cardiac Arrest After Early Defibrillation: A 24 Months Retrospective Analysis. Indian Pacing and Electrophysiology Journal 2006;6(4):194-201.

(25) Joseph V. Stewart, Vital Signs and Resuscitation. Landes Bioscience 2003;177.(26) Lance B. Becker, M.D., Chair, Robert A. Berg, M.D., Paul E. Pepe, M.D., Ahamed H. Idris,

M.D., Thomas P. Aufderheide, M.D., Thomas A. Barnes, Ed.D., R.R.T., Samuel J. Startton, M.D., Nisha C. Chandra, M.D., Reappraisal of Mauth-to-Mauth Ventilation During Bystander-Initiated Cardiopulmonary Resuscitation. American Heart Associtation, Inc. 1997;96:2102-12.

Hvala na pažnji...

Documents

Kardiopulmonalna reanimacija kod Cardiac arrest-a