i I If.

./..

"r' . . ,',

!

,

,~ ~ i

KANAUZACIJA .s~~~~;/(~~1:f/~tffF~t:e~~~/~ .~r'.;;.:;~~~; ~f-\~~~:~!:

- 2,i '

... -."

S obzirorn na porijeklo i karakter zagj3.djemja, otPadrtevcidEi:J:1'r9.g\;is~.;sv.i1>ti'l-:ti u tri osnovne grupe ito:, ' , ' " :",':':::' ':':;";,::-.;:>:,'

Kucanske otpadne vode Industrijske 9!Padne vode Oborinske (atmosferske) ,ode "_, .

. -- ~'.:-:-. .~.~'::::,: :~[.::-:. ..: "~;;'., i~?',: X';~{{f1e;.f~.-i,,~ .'.~~:;: ~ f;f.i ~.,;.;. :i 2:'-:.: ~ . '-1.~:::::,r~~;:~:. ::~~~~: U odnosu na spornenute pokazatelje (ka~akteristika~ga9-1~i~J.pofjj~~Ej otpadne vode) moguca je dClljnjapoojeI~tW~~.Q,~~V:l'~ta"~J t(t:

_ _ .... '.-!>. ',. ",._. "~ "C'" "'_,.' T'~ -, .".,.,"

,.'

';.

.... ~. ,,T-!' . "'-, -.:. ,.,,~, '.~" .". ,

zagadjenih voda, posebp9u\P:5"9Jedll. 9mijp;skili

~ 3

t'elji':nia've-c je potrebno svaku industriju, odnosno svaki industrijski pogo,ll .iiizmati-ait- posebno, kako bi se utvrdili svi potrebni parametri za ispravno

rjei5~'v'anjeOodv09njei pJ;oGi,scavanja. Treba utvrditi, da li ave vade nece stetno dj'eHovatF n~i~gradjene kcmale, a posebno treba ustanoviti da Ii nisu stetne za' r;iCi' sllpnog ureqjaja za prociscavanje (zajednickog s gradskim otpadnim vOdiifu a') . J

.'

f~#i .' i!;~~~~t~i!jt~~:\:i~[t'%:J9:f~~~:~~:u~~: ~~tj::~t p~::~l:::~~~u, poRrova; iiiterizivp.ost{1vrstdJromet3 ,utj'ecaju industrija, jakosti i trajanju kH.,{, iiga'dje-riQ:;1ti l;racnog bazena, trajanju suSnog razdoblja koje je prethodi"-i~. ~~~}1if~'~~*~j,}.~\r;!;.:.:-...; .. : .1.'J~, ~.: '.~: "

- .;' :;:-~~\tf:'i .-~?f.-:i"6~5,;< ~I'..:;:~"'f'~':::1 : .' ~.:'$. "." :_,. Kci'rid~ritfacr];i zagi!

2.1.

:..;.

. ,' ;,

-:;~.

-;..,-.

2.2-.

- 4

. .; -~:~( .. (. ~::-'!: '.:r~.;.SISTEMI KANALIZACIJE

,~ :,' -.. ~:'-f,j, - ,;,~ _....; ..~...,.: ~_, :.... _" ,..','..',' ," ~ " J';,:-: (' -; '_ ;. , _ .;:.~~.:,.' "': ~_. -

Opcenito

,

:-r " -. ", Pod sistemom kanalizacije podfazurnijev~is~~ac~n.;'_d,vo: ;",. .:" ...~..-.,~ .. , .... :__i;. .~.,:.. :~, s.;~ ..:~._

'.' ,". ',::f~-. ':.., !=-,",. "," _._ ::2.t:; ..-..:>'0!:;+- ~ ...:.::- .. ; MJESOVm ILl SKUPNI SISTE:M (kombinir~rtl:::;~is~~iB rl .,.: ODVOJENl 1LI RAZDJ'EL'HSISTEM (se?~at;n~ s~~t~rrt).

" . '.~ :'" - .. :;.'.. r_~:/~~t~';.''''.~''';~:' ~ .. ~.".:"~':' ..:/."~'7::'':~:.''. .;. ,~ .,. ,:: >j .; :- -;.::;I:.~' ~ . ~!..,. r: ~ ."" ~.:; :~J~c,., _'":'p_:.:.. __

i"Ijesovitim iii skupnim sistemom naziv~j!1 se oni., kod .!{Qj~\1.s~.$i,~ tJ:~ ~

- 5

.rta .dprijoj s!dct.,.pri tome je predpostavljeno da na kanaliziranom slivu pos,-,." . -, .".. .

>i' n:i ~i/J:'-',J:ei.e'~~v~_ tr). 'l1",s\e,:9j:;w~qn!hJ1'0!;!~.,.s time da su industrije - s obzirom na pri..... ;t'

, I

- 6

. . '." :" ,.. :~ ":

- 7

2i? L

Kanali, mjesqvHg sistema u pravilu se postavljaju ispod prometnica (na sredisiJ,jerrr""dij'Edu ceste)tako da karakteristican poprecni presjek mjeso

:f vite kanalizactje poprimaoblik: " , "

-." .

- "'";'.,," ~ ! 1 l j -

l I -

", _", kao st9. j~, spomenuto, kod mjesovitog se sistema sve vrste otpadnih voda .~Ji>~~ 1c;6d,6\;t~'iifjedirl&TIt~~1la:nmai kolektorima. Na prednjoj skici - a zbog jed

lb:;t~:r::':j!;l:ii.i~i.i%o~;trttink.1;efija:it~asis,tema - dato je rjesenje kod kojeg je naznacena, odyodnja sam,o'obori~kihi kucanskih otpadnih voda. No, to ne iskljucu,,'~' .. ' " ._,J.~ 'ni~g,ucnost ,( u, Sck1~dl.l ~'osnovnom koncepcijom mjesovitog sistema) da se

, ~$~~j,?);#~'~~ tciJ~t&ti':kqIeRiot:pdk.l'juce i industrijske otpadne vode - naravno, sve u ::!0c~o{: i~;1~~hiti;:a:kbIi.-a:..t6"!U~: (jodiucju posto je industrij e . j .~:: t;';i~ -~~ ~-:-.. h~ ~:.~:~)~..3t-:-.-- ._ ::"~.:!.~.~~.:-'::~~... ?',

,'i:"i,.;;t.Jl'.1: '=.t ''f.!~fEfliito ;'-U::reZfmU:,i'nj~.Sbvitog odvodjenj a, osnovno kvantitativno opterece,'-,' ',.,,', !1je,~naia prouzrokuje oborinska voda, tj. kolicina oborinske vode pred'4:~~:::f,,~:;t~tj~ii1eritdf-iili-potiatakzadimerizioniranje kanalizacije mjesovitog sis~t:r:.;;~{\";~,.. f '. tj~ia ..~.:. ..:- ,~[:-,._2;:-~J:

r" , :, ,f,.

Za,neko prosjecno naselje (ne uzimajuci u obzir industrije) moze se pred)!i;"":J '~ r< p&;tairiti; r&i "ie: .omjer izmedju"kucanskih otpadnih voda i oborinskih veda s,~ :h; ';-;.; "\'::"'-t&h:fer' protjet;;a:inih kolicina u 'susnom i kisnom razdoblju) krece otprilike

",- ,: ;~;,>~t;il:;~ Q~~~:~::~J ~(') ~~ 1: 6? (u granicnim sluc~jevima ~ do 1: 100). avo upu-: ,f.'':;:'' :J~:

- 8

KARAKTERISTICNI PROTICAJI U SISTEMU

MJESOVITE KANALIZACIJE

r~i. d '0 b Ii e ..Susno razdoblje K i sno .. - .. ~ .~:.

. ','a ..... ," ---: ~!. ",

.!U susnom razdoblju takodjer se javljaj'u bscilacije ~.~i{i(jkama,,,a: prerna to... " me i u razlike visini ispi.mjenosti profila' sve u ovisnb~ti od ntlktuac;i.j:e '~tl'0snje koja je prisutna na tom podrucju (r.azl-ika iirire:djt1:aI?evnih ;IA"h~o:tlih potrosnji "B"). Iz izlozene skice ujedno~Je ;;idlJiv6;'1ii hi Se za octvodilju kUcanskih otpadnih voda mogle primjeniti cijevi znatno m:;;injih dimenzij'a:, je-r je odabraniprotocni profil angaZiran pretezno za potriti.e oc!yodnje' ob.()l"iiLskru voda. ". '.' .

. ':, .' :,. ...... .,-:-'. ...... \ ...,.~.- ,..' ":';:i:r_~' _ . -: '.. '. .".

Skice a, b, i c predocuju stanja u kisng,ffii:razdoblju~.,Prjk.~~(s~r~Iie alternacije protoka, koje slijede kao rezti}tat prisutriili hidJ::oloskih p:dlikii . (kisa, topljenje snijeg;;t i s1.). .. "i;.. "":" .. ..,

... ..~.

Na skici "a" prikazano je jedno prosjeCl1o~~~ta.~~;fsdunj'il~J:ti,;~'ofila,kOje: odgovara kisi srednje ja.:

- 9

rn~l diJ~-: /0 .__.::~:: : . ~ _. . dNlbi}-jflh:~sna,:ra$tl:!~ec~rifa:: Svrhaje kisnih rasterecenja, da se u vrijeme jakih". "'_ ' f. .. ',,,.. .- .

'~-SHfBJ:?::'j~P:{i#i'q~h~~h.qbl.jl,yljaodterecivanje kanalskog sistema, sve na bazi di. ,: , ...... J." -" _ .1."__ . .' -" I .... . _ _. -" J ..., . ;." rektnog ispustanfa "razradjenih" mjesovitih voda u prisutne recipijente.

. :time se 'sman]uju potrebne dimenzije glavnog odvodnog kolektora (na nizvo,7'VJt\~i,~';~';~h;iW'%0tl~~~i:na,-t,,~pJ::qmatranood lokacije predvidivog rasterecenja. . ,,:;~~~\~y'~,;f'~i~V~::J;-'~11.~ \~j':.": '.~~~:. '..~:-:- w.:~ ., _;~~~>_': -~' ~ '..~~. 1_, _ \plf?i;:::.;:/fh~..~6~~~i} ..~fi.~i p.~lj

.. ': :-~-:.-.

. Kod varijante "A" dimenzije se glavnog kolektora (promatranp U,fimJ~R~h., toka otpadne vode) postepeno povecavaju, s time da nakrajI1j~;(f!9#.~~, mogu poprimiti (u ovisnosti od velicine podrilcj~ !

Uz ove pogonske parametre (niski stupanj ucestalosti aktiviranja "kisnog" rasterecenja i ma,la vrijednost ukupnog trajanja ove aktivnosti) u vecini je moguce obavljati direktna disponiranja rasterecenih mjesovitih voda - po~""",,_~bllo u. oVim slucajevima kada postoje pogodni recipijenti s velikim pro

:," -toka.m~:' ,-- ,

Op-cenii~~PAgonske faze rada kisnih rasterecenja moguce je razmatrati uz tri kar.?kterf~ticha.stanja i to:

,,~ ""-'. - ...1'

a) s~nipei:'iod:,lkada kolektorom protjecu sarno otpadne vode (kucan.""'''''~'~ske'i irt,iuS'trijske) tj. kada je ukupna protoka definirana sa: Q = ,. .'. "'.:' '; ." S

.. !' .;.~;"s&iJ~_+ Qind. b):i{)P1'period, kod kojeg su ukupno ostva!"ene mjesovite protoke (Ou =

Q + ~~b) manje od granicn!~.;rijed.nosti koje su predvidjene za sSkUPIl,l. transport prema prOClscavanJu Q = (1.+ n) Q c;;.:;,~~tz;r,c~9:1_~tsniPe;I~d 'kod kojeg se formira protjec~:je u kOlicini\ecOj od ':'T~~d'?~::('.~j;~~~~~J).i~n,eJql1>Qgr)taka da dolazi do aktiviranja kisnog rasterecenja. ":.::'::. ~~.r_"_' ; ..~,.;,?~.~:.;., :')~:'\, ;" _ . . . -. - :" . (J,YL S.'tpp99p.s"'a~.~tanja shematski prikazana na donjoj skici, sve liZ shodnu

grafickU:'predodZbu karakteristika kanaliziranih voda tj. liZ raznovrsni prika2; stupnja opterecenosti - promatrano po fazama vezanim liZ ostvarivani omjer mijesanja (Qs Qob)

, ' Stanje '"a" Stanje "b" Stanje "c" . ~"" \' .' .::~.:=;":~ - . ;;.

~ ~ .

;~: -'OOtj... Q~: ':. ,".: Qotj = Q~ _,.....4:'-'-.... :;/.~':~-.: ";;i':).'-o--~:'::"':p

'. - .'{"

.:,~~,1;t~~f~~ .~~:~~~;:~: ...".::, ..-' ",-" --~... .. - ...

\.'_:.:.:.:,'.;."_~.~ .._'.::'.:~;U~~~l;:ciu i naprijed izlozenom shemom, nasfijedectyskici prikazane su karak.....'~".~,:.~.'.;.:...;.;.:'ter'isiicne ttrotoke i pripadna pogonska stanja koja se pojavljuju u glavnom odvodnom !

- 12

kolnikkolnik

.... ....

, '

= ": .;. '. ", '.

..... :

susn!"period" '.. . .-'

. ".' : .. ".::;. . . ..

kisni periOd' : "~"~,~

". :'.: .~:..'~'; ;':.

f" ,"- .".

'';'; '; ; ."

." .'

~

, "I----n-,.

.

.....

Odabiranje vrijednosti za koeficijent rastereCi~anja "n"t~melji se ria ~ah-

tjevima koji proizlaze iz prisutnih ekoloskih situacija';;a :p-t'b'irodi J3~,~~~Vis':: nosti od mjesnih uvjeta, hidroloskih karakteristikar.'d~iietifu1 iije~'9~~ autopurifikacione moei. Detaljnija obrazlozenja u vezi rast~:i:eciva~j~inje

sovitih kanalizacijskih sistema data su pod p6sebni-m,pbQlk:';'tj~~. " , "

2.3. Razdjelni sistem kanalizacije

Kod razdjelnog sistema postoje dvije ili visekanalizacijskJb. m;~a, 'u: ,veci'nislueajeva izgradjuju sedvije mreze - i i6 jedna koja SluZi ia 04voajert"je oborinskih voda i druga koja je namijenjena z;a kuean.st-

- 13

U predocenoj shemi predpostavljeno je, da su oborinske vode i uvjetno ciste ,k,\:t~,~":" indu.strijske otpadne vode takovih karakteristika da se mogu upustiti u reci

'. \.:-",.'. pijent l:ie~ prethodnog prociseavanja (obrade). Ova solucija prihvatlj iva je r.r3,~:~C;:,,sam.9 u onom slucaju, ukoliko se radi 0 takvom recipijentu koji ornogueava

.:. ~ ...... ,". .

,;;:'!.r: ..prih"at oborinskih voda '- usprkos svih onih oneciseenja koja su u takovim . "'.~":" ;'~'voaam~prisutna. ' ..,r .

.~ 2.:r~~i.. '. . . -,r

,. :O",akave.sheme (direktno ispustanje oborinskih voda u recipijente) sve do,';;N;t:P .~?~....;..:~'~ nedavnq srnatraJe',su' se. jspravnirna, jer se nije pridavala paznja zagadjenju

>,:,:.' C:.~iJSU7~' : koje se nalazi u oborinskoj 'Todi, a koja su u posljednjih nekoliko decenija svaki!TI danorn sve izra.zajnija.

:NC! t~IT1!i!lii:uis!rustva iz prakse, tj. na bazi podataka iz niza provodjenih istrazivanja; :danas su 5ve :vise prisutne tendencije za potrebu prociseavanja obo

.... ~.~ (~.::i;~: '. :':";' rinskih voda~ Ove nove srnjernice slijedile su iz utvrdjenih relativno visoki:

.'.,:it:; -i,';, ~",'~.'f\:;~~~;~~~?p~~9Qa;1i:anja,sve u cilju zastite recipijenata u koje se upustaju ovakove . " 9tPGldne .vode .

.~ ;''{;. ].-~'.., \ \ .~ ~ .~ >- " YY. ',-)"Lp:t-i.nd-pu pdstoje dva rjesenja i to: ~~~,~~.' .~..~

Na donjoj skici dat je shematski prikaz osnovnog razdjelnog sistema kanalizacije

. :':.~'

3

T6

Kanali za otpadnu vodu Kanali za oborinsku vodu

1 Sabirni kanali 2 Glavni kanaJi 3 Glavni odvodni kolektor 4 Ispust oborinske kanalizacije 5 Urectaj za prociscavanje 6 lspust proCiscene vade

U izlozenom rjesenju razdjelnog sistema uvazavan je princip, da se oborinske vode posrects'tVom odgovarajuce kanalske mreze (N .8. koja se obieno na

-.'" 'ziv';{'obo'dn.skom kanalizacijom) sto kracim putern odvedu iz naselja do recipiJ'enra'. 'u praVilu, oborinska kanalizacija polaze se paralelno s kanalirna zaoiPktinti:-;';otlu (kucansku i industrijsku), kako bi se na sto jednostavniji 'riiiciri l3t'fkupile ';Sire oborinske vode s pripadnog sliva koji gravitira prornetni

c'rpo'~;;rone pc;ize kanalizacija. Karakteristiean popreeni presjek prornetnice 5 izgradjenirn razdjelnirn sistemorn prikazanj~ cia donjoj skid.

., f- , , 'f , i' T- ~_r"

~-~ .. -".~~.-.

-;.. ,".:...,.

. .~-

// " " . .- ,/Li.... .f k" . .,~::.2:J~ I :' . "J?'~-_..J

c', . . ,

--------

- 15

Oborinska Kucanska Industrijska voda otpadna voda otpadna voda

RAZDJElNI SISTeM S TRI OOVOJliN E: '.III ii~f;i:!:! iIi !i!i~i

KANALSKE MREZ,i: '. :l _ '".: .'~'

KANALSKA MREZA' , '. ~'-

3 1 Oborinska.V;01'l3, " :,.

- 16

Oborinska Industrijskavoda o adna veda

RAZDJELNI SISTEM 5 DJELOMICNOM RECIRKULACIJOM

1 2 3 '4

7 9 8

recipijent KANALSKA MREZA' OBJEKTI

1 Oborinska voda 5 Crpna, stanica 2 Kucanska otpadna veda 6 Uredaj za rashlad"tVanje ,vede 3 Zagad"ena industrijska 7 Odvod suvisne.'vode.

otpadna veda 8 Ured"aj za prociscavanje zagad"ene 4 Uvjetno cista industrijska industrijske~P.3drie v~de

otpadna voda 9 Ured"aj Z21 pr~cisca;;anj~ kucanske otpadne 'vode

Prednjim izlaganjem nisu iscrpljene sve mogucnosti i kombinacije koje se u . praksi prlmjenjuju, vee je dat sarno opci pregled osnovnih shema koje se pojavljuju u predmetu rje~avanja razdjelnih sistema.

Na kraju, a u odnosu na nacin odvodjenja oborinskih voda razdjelnim sistemima, ovi se sistemi u osnovi mogu podijeliti na potpune i nepotpune.

Potpunim razdjelnim sistemom nazivaju se oni, kod kojih postoje dvije Hi nekoliko potpuno samostalnih kanalizacijskih mreza, putem kojih se o.dvode sve vrste otpadnihvoda koje se formiraju na podrucju naselja, sve kao 5t6 je to naprijed prikazano.

Nepotpunim razdjelnim sistemom nazivaju se kanalizacijske. mreze i pripadm objekti, koji sltiZe za odvodnju sarno najjace zagadjenih industrij~l

- 17

.~'. ,'.

-- , .!

;52;'"J _.'

.. . \~: ',or-.;7... :"_", .: ~r~-7 .~

. ~-"~:~' ",'. :.. :}"'';"j.",~.;.'. 0f:!- . ,r;."

- ,

.' ~Jf,-,

" Znaei, osnovni princip rada polurazdjelnog sistema temelji se na razdvajanju oborinskih vada, - pri cemu se jaee zagadjene uvode u javnu kanalizaciju i otpremaju na proeiscavanje. U skladu s time, osnovna pogonska shema djelomieno razdjelnog sistema predstavlja u stvari kombinaciju mjesovitog i razdjelnog sistemil, sve kao sto je prikazano na donjoj skici

-,

Ob.orinska Kucanska' Industrijska'. "oda otpadna voda otpadna voda

::::~.:.!. ill !i@!1~[ LEGENDA'~tl! _ Kanalizacija za kucansku i

industr. otpadnu vodu 01 Oborinska voda koja sa odvodi

na prociscavanjeI::::iI 2 . Uredaj za prociscavanje T 02 Obormska voda koja se

direktno ispusta u recipijent .. '?::::~:::::':::':::::.:':::::'::::::::':::},:~:~.::::~::::::.:':;'.:::;::::;::,:':::;.:::.:' :#::::,::..:':~':.4-....~.-:::...~

recipijent U cilju boljeg uvida u razmatranu problematiku, prilaie se skica djelomieno razdjelnog sistema kanalizac{je, s iskazom osnovnih podataka - karakteristienih za ovaj naein rjesenja odvcdnje.

-- Kanali za otpadnu vodu :.

--- Kanal; za oborinsku vodu .~ , Sekundarni kanali

2 Glavni kanali 3 Glavni odvodni kolektor 4 Kisni preljevi 5 Ispust oborinske kanalizacije 6 Ureaaj za prociscavanje 71spust prociscene vode

'7

63 '~::""'::5'

recipijent

.! " .';,' . ",f: .

. . ~~'"

Na prednjoj skici, podoznakom "4" prikazana su kisna rasterecenja, a eija je funkcija drugaCija od. kisnih preljeva kod mjesovitog sistema kanalizacije. Zadatak je ovih objekata, da 'lode prvih dotoka (a koje su u pravilu i najvi.~e iagadjene) uvode u kanalizaciju za otpadne 'lode, s konacnim odvodjenjem . na .uredjaj za prciciscayanje .

PRESJEK

; . 1

. 2.,

, Kanal za oborinsku vodu

/..-......,. .. b'Q

- 18

Na skici "a" predstavljeno je stanje u susnom periodu tj. u razdobljti bez oborina. Tada u kanaHma oborinske kanalizacije nema niti protjeeanja, izuzev u slueaju aka se obavlja pranje uHea iii sHena.

Na skici "b" prikazan je radni rezim kisnog rasterecenja na djelomieno razdjelnom sistemu u4rijeme malih dotoka oborinske vade (iii dotoka ad pra"- -njauliea), dok je ~a skici"G" prikazan pagan u vrijeme intenzivnihkisa.

. Vidljivo je, da se prvi dotoci u cjelosti uvode u kanalizacijski sistem za otpadne vade, a dase tek prilikom formiranja intenzivnijih kolieina cborin:... skih voda obavlja njihova direktno disponiranje u recipijent.

U pogledu djelomicno razdjelnog sistema maze se opcenito zakljuciti, da je isti s ekoloskog stanovista daleko povoljniji ad razdjelnog sistema, je:r:tik"" Ijucuje odvodnju jace zagadjenih oborinskih voda (prvi dotoei) te odvodrijll vade od pranja ulica (najvise zagadjena vada usistemu obo'rin~ke kanaliz

- 19

Na taj nacin nastaju kornbinirani sistemi kanalizacije, koji su karakterizirani podjelorn kanalizacijskog sliva na dvije ili vise zona, pri cemu se na dijelu postojece izgradnje zadrzava mjesoviti sistem, dok se na perifernim podrucjima (nova prigradska naselja) izgradjuje razdjelni sistem ..

Na prilozenoj skic{prikazana je shema kombiniranog sistema, sve liZ elemente naprijed izlozene tehnicke koncepcije.

-{! ... "-, A Podrucje 5 mjesov;tim sistemom kanalizacije B Podrucje 5 razdjelnim sistemom kanalizacije

Kanali mjeSovite kanalizacije' Kanali za otpadnu vodu

;.. .';."" . __ -1,. ,_ Kanali za oborinsku vodu

-',

""':'?,:.:.' =-~.~.. ;'. 1 Ispust oborinske kanalizacije 2 Kisni preljev; 3 Uredaj za prociscavanje 4 Ispust u recipijent 3

a -:.. ~ ..

Ujedno se navodi, da su ovi sistemi vrlo cesta pojava u praksi, posebno kod onih naselja i gradova'koji su se intenzivno razvijali prema gravitirajucetn zaledu - formirajuCi prigradska naselja, pri cemu je postojeca kanalizaci

;..i.:;(..];r. ","" ' ja bila u stanju da preuzme sarno jedan dio novo kanaliziranih voda - i 1:0 ;,J.'!,1,:~,c-: konkretno otpadne vode (kucanske i industrijske) .

.'._. -~ .'- '. .Oborinske vode u tom sistemu sakupljaju se posredsl:vom posebne mreze '. ~anala i odvode se kroz podrucje s mjesovitirn sis,emom kanalizacije, ali

. .::;,: putem odvojefl09 - za tu svrhu izgradjenog - glavnog cdvodnog kolekwra za i' oborinsku vodu.

Prikazana shema predstavlja jednos,avniji oblik rjesenja tj. ukljucuje sarno .". 1:,,;...jednonovo podrucje s razdjelnim sistemorn odvodnje. U praksi je cest slu",' 'C'" caj, dci se kod ,velikih gradova - koji su se periferno razvijali, formira ne

.: "c, "."j:",' ,. koliko :takovih zona, pri cemu princip ostaje identican naprijed provedenom .0,' izlaganju .

. Na kraju, kod ovakovih kombin iranih sistema, za odvodnju novo ukljucivanih .. podrucja cesto je moguea i primjena djelomicno razdjelne kanalizacije, a sto se iskazuje vrlo povoljnim, sve ukoliko je moguee oostiCi sistem opteretiti i dijelom oborinskih voda. U tom slucaju shema ostaje ista s ,ime, da se na potezu kod kojeg odvodni

,... .~ kolektor prolazi podrucjem gdje postoje kanali mjesovite kanalizacije, izvede kisno rastereeenje pelurazdjelnog sistema, take da se prvi dotoci oborin- . skih voda i dotoci od pranja ulica upusl:aju u mjesovid sis,em i njime edvode ' prema preciseavanju.

- 20

3. IZBOR SISTEMA KANALIZACIJE

3.1. Opce postavke

Izbor sistema kanalizacije ovisi 0 nizu faktora a prvenstveno od mjesnih (lo~ kalnih) prilika i uvjeta, ekolosko-sanitarnih zahtjeva i tehnicko - ekorlOrn7 . skih pokazatelja.

Pod mjesnim uvjetima poctrazumijevaju se prisutna stanja na kojirna je. potri;bno temeljiti rjesavanje odvodnje., kao: broj stanovnika, vrste postojecill r .. planiranih industrija, kolicina i sastav otpadnih voda, hidrolosko - klim-iJ.tQ~ loske prilike, reljef terena, polozaj i karakteristike recipijenta, kote i2lgr-c\7 djenih objekata i nacin provadjane izgradnje, urbanisticki planovi raz';'o}a .(Q,t. Ekoloski i sanitarni zahtjevi kod izbora .sistema kanalizacije odnose se nil 6drzavanje ispravnih zdrastvenih uvjeta na podrucju grada i gravitirajucih prigradskih zona, te na saniranje negativnih utjecaja.od otpadaka i neeist6ca na zivotnu i radnu sredinu covjeka, tj. na sprecavanje zagadjivanja terena, vode i zraka.

Tehnicki h ekonomski zahtjevi, odnose se na ostvarivanje takovih kanaliz;'l.

- 21

Sa stanovista izgradnje i odrzavanja kanalizacijskih mreza i njoj pratecih '-. -", objekata, moguce je izdvojiti neke znacajnije pokazatelje - koji su prisutni

. ,.kodsvih obradjivanih slucajeva.

Tako na primjer, dt#ina kanalizacijske mreze mjesovitog sistema je u prosjeku za cca 30 + 40% manja od duZine dviju samostalnih mreza razdjelnog sistema

.. .~

Nadalje, kod razdjelnog sistema (kao rezultat dva podzemna kanala) podvostrustrucuju se sva kontrolna i reviziona okna kao i kucni prikljucci. Dolazi do slozenih ukrstaja sa ostalim instalacijama.

; ;;;.

. To. sve usmjerava na zakljucak, da je izgradnja razdjelnog sistema znatno ... '... s.kuplja od mjesovitog. No to ne mora biti pravilo, jer se kod razdjelnog

'sistema oborinske vode najkracim putem odvode do recipijenta, tako da izo

. .... \;::~ .: staje potreba izgradnje kolektora velikih dimenzija

~..i .... S druge strane, troskovi izgradnje mjesovitog sistema kanalizacije s uredjajem za prociscavanje obicno su znatni (posebno u podrucjima s niskom i

I' ., .,.

individualnom izgradnjom), sve zbog potreba izvedbe kanala velikih profila zatim zbog cesto. neophodnog prepumpavanja obilnih kolicina oborinskih voda, te konacno zbog povecanja dimenzija i kapaciteta uredjaja za prociscavanje i slozenosti u pogonu istog.

U vezi toga, tj. u cilju smanjenja investicijskih troskova, kod izgradnje mjesovitog sistema - na glavnim kolektorima obicno se predvidjaju rasteret~ ..,". ne gradjevine ("kisni" preljevi), kako bi se na taj nacin - na nizvodnim di-'

onkama smanjile potrebne dimenzije glavnog odvodnog kolektora.

Pri tome se sanitarna podobnost mjesovite kanalizacije smanjuje - i to sve u proporcijama s primjenjivanom vrijednosti koeficijenta rasterecenja, a kojipredstavlja omjer ukupnih kolicina mjesovitih voda(otpadnih i oborinskih) kaje se dovode na prociscavanje i otpadnih voda (kucanskih i industrijskih) koje protjecu kolektorom ;.1 susnom razdoblju. ZnaCi, sto je koeficijent rastereCivanja (omjer mijesanja) veCi, to se u recipijent upusta manja kolicina otpadnih voda, pa u skladu s time - sanitarna podobnost mjesovitog sistema dobiva visu ocjenu.

Pored izlozenog, rnjesovita kanalizacija ima odgovarajucih tehnickih nedostataka. U susn-om periodu kada kanalskom rnrezom protjecu sarno kucanske otpadne vode, brzina taka obieno postaje premalena (posebno kod ravnicastih podrucja gdje je kanalizacija formirana u malim uzduznim padovirna), sto prolizrokuje brzu sedimentaciju i stvaranje taloga na dnu kolektora.

S druge strane, u vrijeme intenzivnih pljuskova ( s vrlo malom ucestalosti - manjom od racunske) dogadja se da kanalska mreza ne maze primiti citavu kolicinu vode, a stocesto izaziva poplave podruma, osobito u nizim podruejima gradskih urbanih zona. Ovi nedostaci nisu zastupljeni kod razdjelnog sistema kanalizacije, tj. u tom rjesenju (zbog odjeljenosti kanala) izuzeta je mogucnost poplavljivanja podruma kao posljedica vrlo int

- 22

enzivnih kisa.

Razdjelni sistem kanalizacije ima odgovarajueih prednosti (pred mje~Qvitim sistemom) u pogledu rada uredjaja za prociseavanja. Dotoci na uredjaj su. jednolicniji ito kako sa stanovista varijacija kolicina tako i u pogledu ujednacenijih karakterist:&a (sastava) otpadnih voda. Izostaju velike varijacije: susno - kisno razdoblje, a koje su prisutne kod mjesovitog sistema - koje iziskuju (i pored primjene kisnih rastereeenja) odgovarajuee dopunske obje

. kte za uskladjivanje procesa prociseavanja u kisnom periodu (dodatne taloznice, retencijske bazene i dr. ) .

No,razdjelni.sistem kanalizacije, u koUko se provodi direktno disponiranje oborinskih voda u recipijente - i ako je recipijen! male prihvatne moet (iH podlijeze posebnim uvjetima zastite), ne predstavlja se u ekoloskom i sanitarnom smislu pedobnim S druge strane, prociseavanje oborinskih voda razdjelnog sistema je vrlo slozen problem, sve zbog prisutnih veUkih protoka .0 ovom problemu (kisni dotoci i njihov utjecaj na recipijent) data su . u posebnom poglavlju detaljnija obrazlozenja.

Djelomicno razdjelni sistem ima u sanitarno - ekoloskom pogledu odgQva~ rajuCth prednosti pred razdjelnim sistemima, a koje proizlaze iz manjeg optereeivanja recipijenta necistom oborinskom vodom - jer se prvi dotod uvode u otpadnu kanalizaciju i dalje na skUpne uredjaje za prociscav

......

r-. ,.

~.. ~. - ,.

i ;

faza), a posebno ako su predvidjeni oni sistemi prociscavanja koji zahtjevaju storavnomjernije opterecenje odnosno oni sistemi koji su temeljeni na rel.velikoj potrebnoj visini dizanja vode (na pro bioloski tornj evi-)

Nepotpuni razdjeln{sistem kanalizacije

kao prva faza izgradnje potpune razdjelne kanalizacije, pri cemu se izgradjuju sarno kariali za otpadnu vodu .. Ovo ima opravdanja sarno u slucaju ako se realizacija druge faze (izgradnja oborinske kanalizacije) planira tek nakon duieg vremenskog intervala. kod manjih naselja (posebno ovnih na ravnicarskom podrucju) kod kojih nije planiranaodvodnja prometnica i gdje je otjecanje s preostalog dijela sliva vrlo malo, tako da se prihvacena oborinske vode mogu odvoditi jednostavnijim nacinom (rigoli, jarci i sl. ) u gradovima i naseljima gradskog tipa gdje se primjena nepotpune razdjelne kanalizacije podudara (uskladjuje) s opCim planom uredjaja, grada.

- kad je mjerodavni intenzitet oborina vrlo mali, tako da se liZ prisutne os tale povoljne faktore (u prvom redu: kod malih povrsina sliva i nis-, .kih vrijednosti koeflcijenta otjecanja) moze dozv:oliti povrsinsko odvodjenje oborinskih vOda.

Kombinirani sistem kanalizacije svrsishodno se primjenjuje prvenstveno ked velikih gradova (preko 100 .OOO~ stanovnika), odijeljenih rajona koji se me- . djusobno razlikuju po karakteru izgradnje, stupnju urecljenja grada, reljefoID i drugim lokalnim uVjetima.

Kod kanalizacija industri]skih pogona i kombinata, u pravilu se primjenjuje razdjelni sistem kanalizacije. KoliCina (broj) odijeljenih kanalskih mreza ovisi 0 slozenosti tehnoloskog procesa. Osnovne kanalske mreze na podrucju [ndustrijskih zona obicno su mreze za kucanske otpadne vode, industrijske (zagadjene) vode i .mreze za uvjetno Ciste industrijske i oborinske vode, Pored togamogu biti izgradjene i specijalne industrijske mreze za odvod kiselih, luznatihi drugih agresivnih otpadnih voda. No, u svimslucajevima ~ prilikom izbora sistema treba prvenstveno razmotriti mogucnost zajednickog odvodjenja industrijskih i kucanskih otpadnih voda.

Zakljucak

Izlozenim razmatranjem niJe iscrpljen izbor sistema kanalizacije. U svim obradjivanim slucajevima (kod projektiranja kanalizacija) izbor sistema treba da slijedi iz tehnicko - ekonomskih analiza, uvazavajuci pri tome sva prisutna stanja iz slozenog sadrzaja sanitarnih i mjesnih uvjeta, a takodjer i aspekte racionalnosti i mogucnosti uskladjenja tehnickih rjesenja za odvodjenje i Ciscenje kucanskih, industrijskih i oborinskih otpadnih voda.

- 25

4. OSNOVNE SHEME KANAUZAClJE

4.1. Opcenito

Pod shernom kanalizacije podrazurnijeva se oblik kanalske mreze odnosno polozaj kanalizacijskih objekata unutar urbanog podrucja za koje se rjesava problernatika odvodnje.

Prema tome, shema kanalizacije ovisi 0 reljefu terena, postojecoj i planiranoj urbanoj izgradnji, rjesenju prometnica, te polozaju recipijenta u odnosu na podrucje koje se kanalizira.

S obzirorn na raznovrsnost ovih faktora (terenske prilike, urbanisticka rjesenja, polozaj reeipijenta, i dr.) izdvaja se nekoliko osnovnih sherna kanalske mreze kao na prirnjer: ~'- .:

shema normalne (popreene) kanalizacije shema obuhvatne kanalizacije 5hema uzduZne ili paralelne kanalizacije

: ~ ; shema radijalne kanalizacije -:.: .

shema prstenaste' kanalizacije 5hema razgranate kanalizacije shema zonirane kanalizacije

Pored toga postoje jos i razne kombinacije izmedju izlozenih sherna, koje slijede iz specificnosti rjesavanja pojedinacnih zadataka u odnosu na prisutne terenske prilike.

U daljnjern su tekstu data osnovna obrazlozenja za svaku od navedenih kanalizacijskih shema, uz graficki prikaz pripadnog tehnickog rjesenja.

4.2: ' Sheme kanalizacije, osnovne karakteristike

Shema normalne (poprecne) kanalizacije

_.l,ko se naselje (podrucjel koje se kanalizira, nalazi uzduZ obale rijeke ill nekog drugog recipijenta rna pro jezero, more i 51.) ito na padinama terena, u smjeru prema recipjentu, to se u tom 5lucaju svrsishodno moze primjeniti shema poprecne kanalizacije - koja se predocuje u obliku niz3 osnovnih kolektora polozenih okomiro prema 'recipijenm. Na prilozenoj skici . prikazana je shema normalne (poprecne) kanalizacije - uz iskaz karakteristicnih temeljnih podataka.

LEGENDA:

1. Prikljueni kanali 2. Glavni kolektori 3. Uredjaji za proeiseavanje

Predocena shema ne ukljueuje povezivanje svih otpadnih voda na zajednieki sistem odvodnje liZ zavrsni transport na skupno proeiseavanje i tome pripadno disponiranje.

Znaei, unutar jedinstvenog podrucja pojavljuju se potpuno odvojenikanaliza,,", cijski sistemi, sa smjerom pruianja glavnih kolektora popreeno na recipi" jent.

Upravo ovakovo.rjesenja (poprecne semel dosta su cesta u praksi, posepise. kod starijih kanalizacija - koje su izgradjivanesporadicki ne vodeCi nar0," cit::>g raeuna 0 kvalitetnom stanju prihvatnika - recipijenata.

Kod starijih kanalizacija, otpadne 'lode su se direktno - putem transferzalnih . kanala ispuStale u recipijente (bez ciseenja) jer nisu postojali pozitiVI).i zako"': nski propisi koji bi zabranjivali takova rjesenja - vee su se ista izvodjIg., jer su predstavljala investicijski najpogodniju soluciju (najmanji troskovi izgra

dnje iodrZavanja).

Primjena ovakovih rjesenja (bez prociseavanja) dovodi opcenito do ne

I

- 27

Ovirn sabirnirn kolektororn (izgradjivanirn paralelno uz recipijent) prihvatila bi se voda iz _svih transferzalnih kanala i odvela prerna uredjaju za procis- cavanje. Ovirn bi se doslo do sherne tzv. obuhvatne kanalizacije.

J

4.2.2. Sherna obuhvatne kJ'nalizacije

- U predrnetnorn rjesenju sekundarni kanali polozeni su u srnjeru najveceg pada terena - poprecno (okornitih) na recipijent, dok je glavni sabirni kolektor paralelan s recipijentorn.

Ova se sherna svrsishodno prirnjenjuje u slucaju kada su uz recipijent izgradjeni visoki nasipi, te u svirn alternacijarna kada je naselje forrnirano na uskorn pojasu paralelnorn s recipijentorn.

LEGEi'

I I 'c I

4.2.3.

- 28

U svrhu prevodjenja otpadnih voda s jedne obale na drugu, potrebna je izgradnja odgovarajucih objekata, kao na pr. sifona, akvadukta ili sl.

Shema uzduine ili paralelnekanalizacije

Kod ovakovog rjesEija osnovni kanali polozeni su paralelno s recipijentom " i odvode. vodu na nfzvodnu stranu naselja, gdje se prikljucuju na transvezal i no polozeni glavni sabirni kolektor.

U ovisnosti od terenskih prilika, urbanog razvoja, polozaja recipijenta i dr., ova shema moze poprimiti razne oblike, kao na pr. :

a) Paralelna - jednostrana, kod koje se citava kanalizacijska mreza nalazi s jedne strane recipijenta, a sistemski je rjesena tako , da se sva otpadna voda odvodi (putem niza paralelnih kanala) prema centralnom uredjaju za proCiscavanje - smjestenim nizvodno oct naselja.

b) Paralelna-lepezasta, koja se pojavljuje u slucaju kada je naselje formirano s obje strane recipijenta, tako da se i kanalizacijska rnreza razvija na dva odijeljena podrucja, s konacnim povezivanjem (u cilju bonifikacije tehnicko - pogonskog rjesenja) na zajednicko prociscavanje. '

c)' Paralelna-zonska,kod koje kanalizaciju pojedinih dijelova naselja nije moguce rijesiti kao gravitacijskti (s gravitacijskim odvodjenjem) vee je 'Ie podrucje s prisutnim terenskim depre sijama potrebno formirati zaseban sistern , osnovan uz transport otpadne vode posredstvom crpne stanice.

Opcenito, 'sherne paralelne kanalizacije svrsishodno se primjenuju u onim slucajevirna, kada se urbanizacija podrucja provodi fazno, - s time da se prve faze izgradnje ostvaruju na prostoru uz recipijent - a daljnje prosire:-lja sukcesivno prema zaledju (I.l smjerl.l okomitorn od recipijenta). U takovom rjesenju, kaneli i kolektori prvih faza ne moraju se dimenzionirati IJoveeane potrebe buduceg stanja (izuzev glavni odvodni kolektor) jer naknadno prcsirivcnje urbanog podrucja ne utjece na nacin odvodjenja otpadnih voda prvih faza.

Racionalnost ove sheme posebno je izrazena kod mjesovitih kanalizacijskih sistema: jer se potreba za primjenom vecih dimenzija,kanala (uslijed oborinskih voda) ocituje sarno ne dijelu nizvodne dionice glavnog sabirnog kolektora, gdje hi se ujedno (namjestu prikljucenja na glavni odvodni kolektor) izvelo kisno rastereeenje (sve' u koUko je duzina trase od ove lokacije do uredjaja za prociseavanje znacajnija).

Na prilozenim skicama prikazane Sll osnovne sheme uzduZne ili paralelne kanalizacije, s naznakom temeljnih podotaka koj i sa adnase na naCin distribucije prihvaeenih otpadnih vada.

- 29

OSNOVNE SHEME UZDUZ:NE ILl PARALELNE KANALlZACIJE

a) PARA1LRi\ - JEDNOSTRANA

b) PARA 1L;'\1A - 1PEZASV.

".- ~. .., . ", . ' .

.:::.~:;;;;,>,..::: :....,;.~~:;.:.1'""""~:~:_:_:'::.;..\~~ ". ".:::"::":: .: -. '." . ,-.,'"

..

.::..: :

1. Osnovna \

- 30 -

4.2.4. Shema radijalne kanalizacije

Ova shema primjenjuje se u podrucjima kod kojih nije moguce, iIi kod kojih nije racionalno da se sve otpadne vode odvode prema jednom mjestu, odnosno p~ma centralnom uredjaju za prociscavanje. Obicno se pojavljuje kod velikih gradova koji su se postepeno prosirivali, tako da je i kanalizacija slijedila taj razvoj, ali u obliku posebnih kanalizacijskih sistema.

LEGENDA:

1. Sabirni kanali 2. Glavni kolektor 3. Uredjaj za proCiscavanje '!. Ispust u recipijent

U tom rjesenju, glavni odvodni kolektori pojedinih zona poprimaju raclijaIan smjer, a svaka zona sa svojom mrezom kanala predstavlja neovis,rii sistem.

S3.;Jogonske strane ova se shema predstavlja neprikladnom, jer iziskuje izgradnju rrekoliko odvojenih uredjaja za proCiscavanje, koji ~e nalaze prakticki u sklopu istog sliva, a sto umanjuje ekonomicnu vrijednost rjese-, rrja u cjeIini.

4.2.5. Shema prstenste kanalizacije

Ova shema svrsishodno se primjenjuje u onim slucajevima, kada je naseIje locirano na brdu,pri cemu vododjelnica razgranicuje sliv rra dvije iIi vise zona. Glavrri odvodni kolektori (obodni kanaIi) polozeni su po nizim pribreznim dijelovima, a formirani su u obliku prstena koji obuhvaca citavo urbaniziiano podrucje.

Lj

Shema prstenste'kan'alizacije cesto se javlja U kombinaciji 5 drugim shemarna tj. U mnogim rjesenjima predstavlja se kao interpolacija pojedinacne zone s prstenastom mrezom, koja se ukljucuje u sveopci sis tern odvodnje, na pr. obuhvatne, normalne iii razgrarocte sheme.

Na prilozenoj skid prikazana je shema prstenaste kanalizacije, malnom obliku tj. bez kombinacija s dnigim shemama.

- i to u nor

LEGENDA:

1. Sabirni kanali 2. Obodni kanali 3. Glavni odvodni kolektor 4. Uredjaj za proeiscavanje 5. Ispust u recipijent

U tom rjesenju, sabirni kanali su obieno kratki i malih dimenzija. Obodni kanali spaj aju se u glavni odvodni kolektor, posredstvom kojeg se otpadne vode odvode na. zajednieki 'uredjaj za proeiscavanje.

4.2.6. Shema razqranate kanalizacije

Ova shema obieno se primjenuje na podruejima s vrlo razvijenim reljefom pri eemu' pcjedine zone, u topografskom pogledu,gravitiraju nekoj zajedni-' ekoj tocki koju karakterizira niska terenska kota.'

LEGE!',iTIA:

1. Sabirni kanali :2. Glavni odvodnici 3. Cr;:ma stanica L Tlacni cjevovod

~. 1Jredjaj za prociscava11je 6. Ispust u recipijent

Kod sherna razgranatog sistema redovito ne postoji pos.rbno izrazeni g!avni eG'/odni kolektcr~ koJim bi se sva t[oda 5 kanalizirar.cg sliva ~dvodila pre!Tla ure':ijaju Z2. ~rcci.scavanje~ ',"ee se izdvajaju pojedini ":"eci kanali koji dovode

- 33

5. MJERODAVNE KOLIClNE OTPADNIH VODA

5.1. KUCANSKE OTPADNE VODE

U postupku odredjivanja kolicine kucanskih otpadnih voda - kao mjerodavnog podatka za dimenzioniranje kanalizacijske odvodnje, potrebno je poznavati:

- broj stanovnika po planskim razdobljima, zakljucno do konacne faze predvidivog razvoja naselja jedinicnu potrosnju normu, tj. kolichnu vode koja ce se u prosjeku trositi po 1. stanovniku (lit/stan/24~)

Kanalizacija se opcenito (kao i vodovod) projektira i izgradjuje za jedan duzi razvojni period. Obicno se uzima da izgradjivana kanalizacija treba biti tako dimenzionirana da udovoljava uvjetima odvodnje za predstojeCi period od cca 25 + 30 godina. Ovo se odnosi na kanalizaciju kao sistemski objekat odvodnje, pri cemu se pojedini dijelovi a posebno uredjaji za prociscavanje mogu graditi etapno, - sve u skladu s iskazanim potrebama i ucestvujucom ekonomicnosti.

=~c~c .-:--=_::--'C.'=O= ,Podatak~o br.ojli~stahovnika konacne faze, a koji je mjerodavan za dimenzioniranje kanalizacije, slijedi iz urbanistic,kih planova i regulatornih osnova. Urbanisticka rjesenja treba da u svom sadrzaju obuhvate sva predvidjanja koja se odnose na porast stanovnistva i potrosnje opcenito.

Ukoliko ne postoje urbanisticki planovi, u tom se slucaju broj stanovnika konacne faze ~procjenjuje na bazi predvidive stope porasta, a sve uz koriste. nj e neke od uobicajenih jednadZbi, kao na pr.

gdje je: M = broj stanovnika konacne faze (nakon "n" gbdina)k M = sadasnji broj stanbvnika s .

p = prosjecna stopa godisnjeg prirastaja n = period u godinama (broj godina za koji se izracunava porast).

Pti tome se ujedno navod(, da procjena broja stanovnika treba u pravilu biti obavljena od strane mjerodavnih institucija koje se bave prognoziranjem demografskog iprivrednog razvoja pojedinih naselja iii sirih podrucja.

Cesto je puta stavljeno pred hidrotehnicare - projektante,da sami u okviru obradjivane problematike (projektiranje kanalizacija) daju procjene 0 budu

- 34

cern broju stanovnika i razvoju naselja opcenito, sve sa stanovista rjesavanj, ' odvodnje. Ovakova praksa nije prihvatljiva, jer u principu ovi podaci trebaju slijediti iz opCih razvojnih planova, a ukoliko isti ne postoje, u tom slueaju je njihovu definiciju potrebno zatraiiti od mjerodavnih urbanistiekih sluzbi. Izlozeno sluZi sarno kao upozorenje, a koje je proizaslo iz dosada eestih ,slucajeva iZprakse, pri cemu se uspostavljene prognoze nisu dosljedno ostvarivale, tako da izgradjivani objekti nakon kratkog vremena nisu zadovoljavali traiene potrebe, - ili su bili znatno predimenzionirani.

Odgovornost za 'ovakovo neuskladjivanje tehniekih rjesenja sa stvarnim potrebama treba da preuzimaju oni koji su planirali razvoj naselja i buducih sadrzaja.

Pored broja prikljucenih korisnika (broja potrosaea) za ispravno rjesavanje odvodnje i proeiscavanja otpadnih voda os osnovnog je znaeaja poznavanje jedinicne potrosne norme. Kao sto su urbanistieke institucije'i zavodi za planiranje mjerodavni za ispravnost proejene broja stanovnika, tako su inzinjerske sluZbe (projektanti - hidrotehnieari) mjerodavni za odabiranje raeunske vrijednosti jedinicne potrosnje.

Jediniena potrosnja norma ovisi opcenito 0 nizu faktora pocev od naeina i tradicije opskrbe vodom, karaktera naselja i standarda zivota, klimatskih prilika i sl.

U ovisnosti od spomenutih faktora, jediniena,poIfosnja stanavnistva krece""'se danas priblizno unutar 120 + 250 lit/stan/24 =, sve u funkciji podrueja koje se promatra. Izlozeni granieni podaci odnose se na danasnje stanje potrosnje tako da s aspekta planiranog razvoja ne predstavljaju mjerodavnu vrijednost.

Opcenito, ako se promatra speeifiena potrosnj a kroz proteklo vrijeme, dolazi se do podataka koji usmjeruju na potrebu za povecanjem njezine vrijednosH - promatrano s obzirom na daljnje faze razvoja.

Kao primjer uzeto je podrueje (grad srednje velicine) s tradicijom jayne vodoopskrbe od eea 50 godina (sve za prosjeene prilike u nasoj zemlji). Analizm raspolozivih podataka doslo se do ovih pribliznih pokazatelja:

- u periodu do drugog svjetskog rata, porast jediniene potrosnje karakte riziran je reI. malim stupnjem, - l1f prosjeeno vrlo skromnu opskr:",' bnu normu (eea 60 + 80 lit/stan/24 =)

- u razdoblju II svjetstog rata i poslijeratnim godinama; nije bilo bitnijih promjena, sve kao posljediea ratnih uvjeta i poslijeratne obnove zemlje. ' u trecoj de,kadi (od'1950 '" 1960) dolazi do znaeajnijeg povecanja jediniene potrosnje sve kao prateci rezultat povisenog standarda zivota (praktieki u svakom stanu ugradjuju se sanitarni uredjaju, kupaonice i sl, a sto u predratnoj izgradnji nije bio slueaj).

- u periodu 1960 '" 1970 god. dolazi do izrazito naglog povecanja specifiene potrosnje, a razlog tome treba traziti u uvodjenju kucanskih aparata U domacinstva (strojeviza pranje rublja, sudjai s1.) te u

t

, 1 !

- 35

prateeem povisenju standarda stanovanja. - posljednje razdoblje (1970 + 1980.) kod kojeg se jos uvijek zapaza tendencija porasta jedinicne potrosnje, ali ne vise s toliko izrazenim pokazateljima, -sto je i normalna pojava jer je u to~ ,razdoblju veCina domaeinstava vee stekla visi standard zivota istano';a:nja.

Na prilozenom dijagramu, a 11 cilju boljeg uviqa u razmatranu prdblematiku, orijentacijski su prikazani prirastaji specificne potrosnje za neko srednje stanje u nasoj zemlji

.......q.:.!O~(:...I:-I=-st:..:a=-n:..:./-=2:,:4_h:-) _'-----,--------,--------,----::;;a:m200~ , Porast jed. po rosnje po par metru vrem na Aa.III::!l: :i:::::

50

. :1930 1940 1950 1960 1970

...,l'{p.,temelJ.u4~Q~og.,slijedi" .

-136 koju treba osigurati putem vodovoda.

Upog1edu ()dvodjenja"upotreb1jenih voda, jedan dio od ukupne dnevne potrebe trpiH s', za takove'namjene koje ne podlijezu uvjetima odvodnje (na pr.poli'jeva,nje vrtova, parkova,gubici na vodovodnoj mrezi i slieno)

. - ','. .

Obieno osta1e namjene iznose 20 1- 30% ukupne dnevne potrosnje, sve u ovisnosti ad karaktera nase1ja i odrZavanja vodovodnih objekakata.

Za dimenzioniranje kanaUzacijske mreze i objekata na njoj, od interesa je poznavanje maksima1nih vrsnih potrosnji koje se (na podrueju nase1ja) ostvaruju unutar vremenskog cik1usa od 24 sata.

Varijacije potrosnje indirektno ovise 0 velieini nase1ja, pri eemu slijedi opci za!9.jueak, da je kod manjih nase1ja vise izraZen stupanj fluktuacije, 'dok se kOd vecih nase1ja fluktuacija potrosnje priblizuje srednjoj vrijednosti potrosnje.

Na donjoj skici orijentacijski je prikazan rezim trosenja vode po pojedinim ,satima um.itar 24'-satnog inter~~la, za tri karakteristiena slueaja-u pog1edu . velieine nase1ja.

" " ".12 12 12

A B 10 1~ 1~

8 .. ,"_ ..." '- 88

6 6 6

sr 0 5 ,.:4,16% .

sr 4 4 -"--.-. 4

2 2 2

0 ,... :IT 0 hJ 0 0 6 12 18 2~; O. 6 12 18 24 6

c

12 18 24 sati sati sail

. lEGENDA' A mala .naseljil" B naselja srednje velicine C, - .veliki gradovi

Pri tOme je potrosnja vode po pojedinim jedinienim vremenskim intervalima . (satima) izrazena je u postocima od ukupne dnevne pbtrosnje.

Iz dijagrama je vid1jivo da su u rezimu trosenja vode prisutne znaeajnije varijacije - kod eega se izdvajaju dva graniena stanja devijacija - promatrano u odnosu na prednju vrijednost dnevne potrosnje, koja se obieno nazivaju maksima1na odnosno minima1na satna potrosnja.

Tzv. "maksima1nu satnu potrosnju" (koja u stvari predstav1ja formiranu vrsnu protoku - mjerodavnu za dimenzioniranje kanalizacijskih objekata) utvrdjuje opci odnos:

I.. ,

I

L

- 37

k - q x kx s - sr s

gdje je:

~ = vrsna po~ros~a koja se.~stvaruje u~s~tnu ~aksi~alnogk~. zuma, a lzrazava se oblcno'U protocmm dlmenzljama: m Is iIi litis

= jediniena potrosnja, odnosno I?fosjeeanfiashod vade ad Jedno 1). .

. s

Opcenito, poj?vljivane .varijacije potrosnje od znaeaja su za dimenzioniranje kanalizacijskih objekata, pri eemu se posebno istiee stupanj maksimalne satne vC!rijacije - koji se obieno.deklarira koeficijentom "k II - kako je to naprijed navedeno. S

U cHju boljeg uvida u znaeenje toga koeficijenta prHaze se ciijagram fluktuacije potr~snje u vremenskom intervalu od 24~, sve liZ iskaz oSI;1ovnih p~

_, . . __ . -__ . r:-- --_.-taka. -, - .----.- ....:.. .......o.-,_=- ._. -_ Potrosnja" . "lu" Qdn)8 +-'--.>;U--'--,----,----,

::: .... ::: ---- .....;...:...- --' -----'Ir 6+-~-+__-+f.p.:::W:::R:~--+'.R_--'l qmaks 21

maks Ks =.j iii .jJ :::~ qsr

.,4 _. '--' --'It.:4....

E qminf~. '.= rr min ~ = S1 qsr

:i: :: :: _ -l~"# (::: .

6 12 18 24

Vidljivo je, da se stupanj maksimalne varijacije potrosnje (a koji ulazi kao utjecajni parametar za postupak definicije raeunskih protoka - mjerodavnih za dimenzioniranje kanalizacije) predstavlja omjerom maksimalne satne potrosnje i sredrijeg dnevnog pOdatka. Znaei, predstavlja pokazatelj stupnja povisenja potrosnje u odnosu na srednju dnevnu vrijednost.,

Nasuprot njemu pojavljuje se stupanj minimalne satne potrosnje, a koji se predstavlja odnosom najmanje potrosnje prema srednjem dnevnom podatku. Vrijednostovog koefidjenta od znaeaja je za analizu pogonskog rezima kanalizacijske mreze (opasnost od talozenja u mrezi - kao posljedica manjih protoka, a time i manjih brzina ) i kod dimenzioniranja nekih dijelova ured- ,~ jaja za proeiscavanje otpadnih voda. , ,,

~J Stupanj varijacije potrosnje ovisi 0 nizu faktora (karakteru i velieini naselja,

vnika x1Q3

s 1m varijacije potro~nje ,

\. ....

" " .... 1 .... r..... l" i'--,.. , Broj

stano

2

1

3

, ,', K stupan aks -'4

,

I , I

strukturi privrednih djelatnosti, nacinu zivota, standardu potrosnje itd.) i tesko se moze generalizirati za neko opee stanje, posebice ako se radi 0 veeim sistemima. Nocinjenica je, da se poveeanjem sistema (veei gradovi) vrijednost koeficijenta maksimalne satne varijacije smanjuje, sve kao posljedica prisutne ravnomjernije potrosnje (zbog utjecaja privrede i nacina zivota). S tog razloga se stupanj maksimalne varijacije potrosnje obicno razmatra u funkciji broja prikljucenih potrosaca, sve kao 5to je prikazano , na donjem' dijagramu.

1 5 10 50 100 '1000

Podaci iz prednjeg dijagrama orijentacijskog su karaktera, tj. daju predodzbu za neko srednje stanje kaje se u praksi najceste poji:rvljuje. U cHju utvrdji

: " ' vanja realne vrijedncisti Za "k ", potrebno je 5vaki obradjivani slue o.j (naoroci-: -_~'-"" - ... ... , -" , 'S '--" ...-.-- ---.. , , ..

--,- -- " -', toako se radici'veCim gradoVlma) analizirati posebno. . ,

Za manja naselja, do cca 10.000stanovnika, uspostavljena je - na bazi staticke obrade podataka, (doc. M. Vodopija: "Koeficijenti neravnomjernosti potrosnje") jednadzba, kojom je stupanj maksimalne fluktuacije potrosnje utvrdjen odnosom : ' , , ,

fZJ'11 13,5k gdje je: M = broj korisnika kanalizacije.

,S = 'lfM Opeenito, znacajispravnog odabiranja koeficijenta maksimalne varijacije potrosnje sa stanovi~t;;:dime~ioniranjakanalizacijske mreze dolazi do izrazaja sarno kod razdjelnih sistema i to sarno kod vecih kanalizacija. U rjesavanju mjesovite kanalizacije, as obzirom na prisustvo oborinskih voqa, tocnost usvajanja ovog koeficijenta nije od znacaja.

Kod malih kanalizacija razdjelnog tipa, utjecaj maksimalne varijacije potrosnje napotrebne dimenzije kanala u vecini je zanemariv, tj. od znacaja je sarno kod onih dionica kod kojih se kanali za otpadnu vodu odabiru u dimenzijama vecim od minimalnih. No, s druge strane - i kod malih sistema - ispravnost procjene koeficijenta maksimalne varijacijp. moze' biti i, te kako izrazena, a sve sa 'stanovista rjesavanja prisutnih crpnih $tanica i uredjaja za prociseavanje otpadnih voda.

Kanalizacijske crpne stanice, kao sto ce kasnije biti detaljno obrazlozeno, trebaju u principu biti dimenzionirane tako, da omogucuju tran$port mak$imalnih protoka koje se u tom sistemu pojavljuju.

L

- 39 ~-'-

Nadaljp, kod rjesavanja uredjaja za prociseavanje otpaclnih voda varijacije potrosnje su takodjer od znacaja, jer se u malim sistemirna - zbog izrazito visokib fluktuacija, mogu formirati povremena kratkotrajna "udaI'na ll optereeenja sto moze iziskivati potrebu za primjenom objekata za egalizacijti (izj eclnacivanje dotoka n~ iavriomjernija stanja)

Zakljucno, koeficijent neravnomjernosti potrosnje treba u svakom pojedinacnom sistemu detaljno analizirati - i to bez obzira na veliCinu tog sistemc i primjenjivani nacin odv'odjenja otpadnih voda.

Na osnovi svega izlozenog, u rezimeu se iskazuju postupci proracuna mjerodavnih protoka - na kojima se temelji dimenzioniranje kanalizacija.

Maksimalna dnevna podrosnja: Q d = M x q m Q k o.

m.d. ili ~,d. 86.400 (lit/sec)

Maksimalna satna p~trosnja: a = k x ad' (lit/sec)n.s. s "In

Iskazana protoka (maksimalna satna potrosnja) predstavlja .podatak koji je mjerodavpn za dimenzioniranje objekat a odvodnje (kariala, kolektora, crpnih

..~,===-~-~-st-aniG-a-itd},-,dok se--5a-StanoVista .prbraeUnauredjaja za prociseavanje obicn~ . primjenjujrtdrugaciji uvjeti. U tom slucaju nije od osnovnog. znacaja kratko-trajna vrSna potrosnja, vee maksimalno optereeenje za jedno reI. sire vreme nsko razdoblje.Vrsni doticaji, a koji u jednom odvodnom sistemu traju maksimum .pola sata - sat, izjednacuju se.u postupku procesa prociseavanja, . sve kao rezultat p6gons\

0

'ZnaCi, koeficijent neravnomjernosti - koji je mjerodavan za hidraulicko ~imeidoniranjeuredjaja za pr~Ciscavanje otpadnih voda, utvrdjen je od

nosom:

T \. = t

r

gdje je: T = ul\:Upan broj sati u mjerodavnom ciklusu razmatrane fluktuacije,

konkretno T = 24 sata

t = mjerodavno .racunsko vrijeme u satima, na koje se rasporedj uje r ukupno chtevno hidraulicko opterecenje (podaci iz prednje tabele) .

. U 'cilju boljeg uvida u'"razmatranu problematiku prilaze se dijagram na kojem su iskazani svi osnovni podaci koji utjecu na odabiranje racunskog trajanja mjerodavnog dotoka.

6

J '12 18 24

Iz dljagrama je vidljivo, da se vrsne varijacije 'potrosnje koje se javljaju tokom dnevnog perioda' (od cca 6-7 sati ujutro do 21-22 sata navecer) - izjednacuju prosjecnom potrosnjom toga razdoblja. Ako se uzme u obzir, da

.se najveCi sadrzaji organskog opterecenja i talozive tvari (kao inventar za. gadjenja otpadnih voda) vremenski ne podudaraju s vrsnim hidraulickim op

terecenjem, te ako se uzmu u obzir i retencijske s"posobnosti objekata koji ulaze u sklop uredjaja za proCiscavanja, to je moguce mjerodavne racunske kolicine razmatrati liZ man.ie vrijednosti od vrSnih proticaja.

U vezi toga je uobicajeno, da se kod proracuna uredjaja za proCiscavanje rrij erodavne protocne'kolicine povezuju uz racunsko trajanje maksimalnog opterecenja (sve prema podacima koji su dati u prednjoj tabeli), tj. izracunavaju se iz odnosa: Q

m.d. tl . r

- 41

gdje je: Qm.d. =

v 3; hmaksimalna dnevna potrosnja, u m 24

, -

't I'

= ekvivalentno racunsko trajanje, u satima. '-

Nadalje, a u cilju obrazlozenja za opravdanost primjene razliCitih raclinskih trajanja "tr " kao 'mjerodavnih podataka za dimenzioniranje uredjaja za procis~avanje, na donjim skicama prikazana sutrikarakteristicna pogonska stanja i to: malo naselje, naselje srednje veliCine i veci grad.

t r = 8"

, qr -IZ:F: str::: :::;~ ). ){{;:: {{{::t tt:\

o 12 24

lz skice je Vidljivo, da je za isp!Yan rad uredjaja za prociscavanje potrebno--'-- r~htnati s razlic:ltim vrijednostima trajanja mjerodavnog hidraulickog'opte

recenja, pri cemu se kod rmlih naseljapojavljuju visi stupnjevi racunske neravnomjernosti a kodvecihgradova manji, - sve kaosto je naprijed obrazlozeno.

Konacno, - i kod proracuna kanalizacijske- mreze i objekata na njoj,moguca je primjena ovih vrijednosti (znaci smanjenih vrSnih hidraulickih opterecenja u odnosu na naprijed iskazanepodatke za ,"k ") sve ukoliko za to postoJ~ prikladni uvjeti, a koji se prvenstveno odnose nas akumulacijsku sposobnos-, kanalske mreze i na egalizacionu}:~ofsabirnih bazena crpnih stanica.

Drugim rijeCima, u sistemugradske odvodnje (kao rezultat-, izgradjenih - kanalizacijskih objekata) postoje odgovarajuce rezerve koje mogu primiti kratkotrajna vrsna opterecenja,bez ikakovih znacajnijih PDsljedica na' svrsishodnost odvodjenja kanaliziranih voda.

Na kraju,' sve izlozeno sluZi sarno u cilju pribave temeljnih spoznaja i opcih postavki za pristup ispravnom rjesavanjuproblematike odvodnje kucanskih otpadnih voda, sve sa stanovista odredjivanja mjerodavnih racunskih kolicina i njihovog utjecaja na dimenzije kanalizacijskih objekata. Kod rjesavanja konkretnih zadataka, potrebne su detaljne analize - Pasebno na pogledu procjena stanja za konacne faze razvoja podrucja koje se kanalizira.

'-. ;

5.2. INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE

Mjerodavne kolieine industrijskih otpadnih voda u direktnoj su vezi s vrstom industrijske proiz~odnje is tehnoloskim procesom koji se primjenjuje u toj I;>roizvodnji.

" Slozeni sPektar industrijskih proizvoda urezultatu se oeituje u slozenoj strukturi otpadnih voda - i to kako u pogledu potrosnih kolieina tako i sa

, st~no~ista prisutnih zagadjenja. ' ,

U struenoj literaturi eesto se nailazi na podatke 0 potrebi na vodi za pojedine industrije, ate su potrebe obieno izrazene kao kolieina, vode ko,ju zahtijeva jedinicakonaenog produkta (kolieina. vode po jednoj toni proizvoda'iIi tom e slieno).

No kod toga i za istu vrstu industrije (s istim konaenim produktom proizvodnje) postoji mOguenost pojave znatnijih razlika u potrosnim normama,

... - jer njihova vrijednost direktno ovisi 0 primjenjivanom postupku proizvodnje (tehnoloskom procesu i vrsti opreme koja je nosilac toga procesa) i o naeinu rjesenja opskrbe vodom (protoeni sistem ili recirkulacija s djelornienim proeiseavanjem).

'.Nadaljepoznato je, da se tehnoloski proce~i pojedinih industrija postepeno usavrSavaju, a eime'se cesto mijenja i potr';ba navodi. Prema tome spo"'" menute jediniene kolicine koje se obieno nalaze u literaturi, mogu sluZiti iskljucivo kao orijenta(:ijski pokazatelji.

Uvezi s time,-mjerodavnu raeunsku protoku za dimenzioniranje industrijske kanalizactje potrebno je analizirati za svaki' konkretni slucaj posebno, pri eemu je neophodna suradnja s tehnologom koji se bavi. tom problematikom.

Za postojeee industrije, ove se koliCine jednostavno utvrdjuju, na bazi alJketirimja i snimanja tehnoloskih procesa i pogona opeenito, dok je za buduee (planirane) pogone problem znatno slozeniji. Podatke d potrosnji vocle za buduee industrije potrebno je zatraziti oct tehnologa i projektanataovih pogona,(ukolikose vee raspolaze s takvim podacima) odnosno od mjerodavnih institucija koje se bave' razvojnim planovima (ukoliko jos ne postoje projekti novih pogona).

Pored toga, kod rjesavanja odvodnje industrija, od osnovnog je znacaja poznavanje rezima dtpustanja industrijskih otpadnih voda iz pojedinih teh

, i noloskih proceca.

Sam podatak 0 koliCini potrebne vode za industriju u veCini nije dostatan , J

za odredjivanje mjerodavne protoke. Kod industrija cesti je slucaj da se tehnoloske otpadne vode ispustaju diskontinuitetno (u obrocima - ratama). S tog je razloga neophodno poznavati radne uvjete i tehnoloski proces, od

. ,

nosno rezim otpustanja upotrebljenih voda u kanalizaciju. i '

Kod industrijskih pogona voda se vecinoin koristi za pornocne svrhe a sarno manjim dijelom (i to ne kod svih industrija) kao neposredrii medij .za pro

izvodnju.

Opcenito, kod proizvodnih procesa voda shtZi za.:ove.ciljeve: .

kao prenosnik(akumulator) topline kod hladjenja proizvoda, putem odgovarajucih uredjaja pri cemu voda ne:dolazi u doticaj s proizvodom, ili za zastitu .strojeva od pregrijavanja. Kod toga se voda sarno zagrijava i prakticki se ne zagadjuje (kod i~pravnih uredjaja za hladjenje). To je tzv. termalno zagadjenje. kao medij za otklanjanje mehanickih primjesa (kod pranja, obogacivanja i prociscavanja sirovina i produkata). Uprocesu koristenja veda se zagadjuje mehanickim i otopljenim tvarima, alise ne zagrijava. .

kao medij za otapanje reagenata koji se iskoristavaju kod pripreme sredstava za flotacijsko obogacivanje rudnih bogatstava, sirovina:i dr. U tom sl~;:aju 'voda se pretvara u tehnolosku vodu ili otopinu, a Samo mala kolicina usmjeruje se na odvodjenje zajedno s reagentima i 51. Za.kompieksno i visenamjensko koristenje, tj. u svOj5tVU medija. za otklanjanje mehanickih primjesa ili sl., te kao sredstvo za hladjenje. (Ira pro kod prociscavanja plinova, pri cemu se voda zagrijavaj .zaga~~'"--:d"'J~uj;')'~~~'-'_ ... ~ ..- _~_.:~~oc . ...~.. . _. -" ..

Kolicina otpadnih vOda koja seiz'industrijskih pogona odvodi u kanalizaciju (iIi direktno u recipijent - posredstvorn .odgovarajucih uredjaja za prociscavanje) odredjuje se iznorml potr'eba na Vodi T prisutnih gubitaka u procesu njezinog koristenja,sve u skladu s usvojenom shemom opskrbe vodom doticne industrije ili'pogpna, a ucilju podmirenja ovih zahtjeva:

. . . --"'" .. .. - ... _... .. svrsishodnosti izdvajanja i iskor.ist1j.vanja vrijednih. sastojaka koji su

sadr.Zani u upotrijebljenoj (otpadnoj) vodi

potrebnog ciscenja upotrebljenih (otpadnih) voda, tj. otklanjanja prekonijernih zagadjenja koja su nastala u procesu njezinog koristenja normativa koji su podnjeti za industrijsku vodu, kod sistema uzastopnog iIi povratnogkoristenja.

Tehnicko rjesenje opskrbe vodom industrija i industrijskih pogona mogu u osnovi biti temeljena:

uz protocni sistern dobave i koristenja uz recirkulaciju (povratni sistemi)

Kod "protocnog" sistema dopremljena i koristena voda u procesu vraca se u recipijent (ili u javnu kanalizaciju), pri cemu se umanjuje sarno za onu kolicinu koja se trosi u proizvodnom procesu, odnosno za gubitke na uredjajoza prociscavanje(u slucaju ako se obavlja prociscavanje).

- 44

Na donjoj skici prikazane su sheme protocnog sistema, - i to za slucaj . jednokratnogi dvokratnog (uzastopnog) koristenja vade.

. ~, . -. ' .

a) JEDNOKRATNOKORISTENJE Legenda:

,-----,1 Cista voda

(.:.:.:.:.:.:.:.:.:.j Zagrijana vodam]:~) l1li Zagadjena i zagrijaLla voda

0r :~ .11 .... (Up I ~~: 'JPO 0,0'; a" Kolicina vade potrebna za , '.' m

P,P1iPZ 41!'IlYIY'i

45 ..

. I ,

.,. . Za slucaj, da su otpadne vode prikhpile prekomjerna zagadjenja potrebno je prije ispustanja u vodotok predvidjeti proCiscavanje. Isto vaZi i za ispustanje u gradsku kanalizaciju, sve ukoliko je karakter zagadjenja takavda bi stetno djelovao na izgradj~ne kanale ili na rad skupriog uredjaja za pro'ciscavanje. .

Kolicinu otpadnih vodak~ja se kod protocnog sistema odvodi u recipijent (ili ~ javnu kanalizaciju), utvrdjuje odn~s:

._.- -.-- _..- ---_. ... _

Kod.sheme vodoopskrbe. s uzastopnim' koristenjem vode, sva se otpadna voda - izuzev direktnih utrosaka u pr

"._-. - 46

~ ."

. .. . ..... . . . .

,N~ prilozenim skicama date su pogonske sherne za sva tri naprijed , opisana stanja - koja se pojavljuju u procesu recirkulacijske vodoopskrbe ("Za tvoreni" sistern)

LEGENDA:

,I Cista voda

!:::~:::~:;:::::::::::I Zagrij ana voda H:t!&_J Zagadjena vada

Zagrijana i zagadjena voda

P Proizvodnja C.S., .. Crpna stanica

R.U. Rashladni uredjaj U.P. ' Uredjaj ia prociScavanje

c" K Distribucijska kornora"

a..

" b

-.- ::::;::;.;.:-:.:.:.;::::::;;:.;.:.:.:.:.;-:.:.:=::.:

SHEME:

.:'3" HLADJENJE OTP. VaDE b" PROCISCAVANJE OTP. VODE

..... '" ~ C HLADJENJE 1 PROCISCAVANJ

" '

I

!

.

Q Kolicina vode koja se dopreina u proizvodnju Q t Kolicina .vade koja se trosi u proizvodnji 00 Kolicina otpadne vode poslije upotrebe u proizvodnji Qj Gubici vode na isparivanjukod hladjenja Q r Direktni gubici kod hladjenja Q s KoliCina ispustene vode zbog "osvjezavanja" Q m KoliCina vode ispustene s muljem (talogom) Q d KoHCina vode koja se dodaje sistemu za nadoknadu gubitaka

.,J

- 47

Sve izlozeno upueuje na konstataciju, da kod rjesavanja odvodnje otpadnih vodas pojedinih industrijskih procesatreba.prvenstveno.znati naein opskrbe vodom ovih pogona ("otvoreni" in "zatvoreni" sistem), a tek potom raz

. matrati da1jnje faze u postupku odvodnje i prociseavanja.

Kod zatvorenih sistema najeesea je praksa da se i pripadne industrijske kananzacije,ukljueujuCi i proeiseavanje ,";rjesavaju potpuno odv6jEm~ od gradskih sistema.

To j~ i logieka 'poslj~ica, jer se u takvim sistemima u veeini pojav~ Ijuju vrlo koncentrirana i raznorodna oneCiseenja, koje redovito nije opravdano, a niti moguee upustiti u sistem jaYne odvodnje.

No, to ne treba smatratipravilom, vee u.postupku rjesavanjaodvodnje industrijskih otpadnih voda treba u prvom redu analizirati 'moguenost

.njihovog zajedlliekog odvodjenja i proCiseavanja s gradskim otpadnim vodama, a tek potom- naosnovi tehnieko-ekonomskih pokazatelja - doni;teti odluku 0 najpogobnijem rjesenju. "

Kao sto jeu. uvodu spomenuto, .u struenoj literaturi nalaze se podaci 0 kolieini i karakteru ispuStenih otpadnih voda, sve u ovisnosti odprifujenjiyanog sistema vodoopskrbe( "protoeni'~, "pon~:lVt.i.eni"..ili "recirkulacijski") ~ No, sVi ovi podaci iskljueivo su orijel).tacijskog kar

- -

- -

r

Vrsta industrije i prim jenjivani proces

- proizvodnje

1 Mlijecna industrija - prerada mlijeka - prerada mlijeka - proizvodnja maslaca - proizvodnja sira - mlijeko u prahu ~.

Mesna industrija - l- svinje - krupna stoka - teladi i ovce

- prerada mesa - kobasice - slmke - mast

- konzerve

' ,

Prosjecna potrosnja vode po, Kolicina ispustenih voda ...jediniCi proizvocia,. u m 3 po jedinici proizvoda

' 1':Potrebna dobava vade, Vode koje , .."

Ul. treba pro ....

.... UlJedinica Sistem Pitka voda ciscavati'0 ~

mjere opskrbe ..... U

, .. ....vodom ro '.., """' ,

.a ro ~1l!1 ~ Ol .. ,!,

1l ..ro >Ul ~I:: .... ....rob I- 0....., .!4 !.g +:!" "BI:: I:: rolJ0'C; 0 0I-ro 1::' I::..,'Ul 0 'r-: 'Cd, ....... Q) ....

..., ro """' ' ...... I.~ > , 0 iJjl ...., ~ " I:: '"e0. .. . ];~'0 Ul: ' ~ ..... b :: 1l 'gro.a'ro e b ~-g

8: "0:>:; :::J ....:N 0. N e Ul:::J a :::J S"''--' "" 2 3 4 5 6 7, 8 11 129 ~o 13

1 tona ' 0,1protocni - 0 11,5 11,6 11,1 11 ,0 00,1 , 0,5 _ II:....

'- '., - recirkul. 3,3 0 6,2 0,1 6,3 6,1 6,0 0,1 0 0,2 -

II ;... recirkul. 17,9, 0 43,2 0,9 44,1 36,2 35,4 0,8 0 7,9 _ It _ 7,6 0 1,4 22,6=?1,2 21,3 20,0- " 01,3 1,3

II

12, 'protocni- 0 273- 285 272 200 10 62 13

1 tona pr9tocni 0 8,0- 0 8,0 7,62 7,60 0,02 0 0,38_ II _

- II _ ~ 0 4,8, 0 4,0 4,65 4,60 0,05 0 0,15

_ II _II 0 8,0- 0 8,0 7,63 7,60 0,05 0 0,37

1 tona protocni 0- 13,0 0 13,0 10,0 10,0 0 0 3,0 -

II -

II- 0 50,0- - a 50,0 45,0 45,0 0 0 5,0

_ II ___ II _

0 37,0- 0 37,0 32,0 32,0 0 0 5,0 II

- 8,0 0- - 8,0 7,6 7,6 0 0 0,4"

I ...

00 I

1 2 3 4 : '5 6 : 7 8 9 10 11 12 13 Peradarska industrija , ,, , . - uzgoj peradi 1000kom protocni - 2,3 2 8 . , 0,2 5,3 3,83 1,34 0,20 2,29 1,47 - klaonice peradi 1 tona - " -

25,,3 3,5 28,5 26,0 23,0 3,00

2,50

.Riblji proizvodi - soljena riba 1 tona protocni -

80. , 0',3 8,3 8,3 8,0 0,30

- riblje konzerve - II _ - II _ -

,20,0 0;3 20,3 20,3 20,0 0,30

- riblje pas tete - " - " -

23,0 1,3 24,3 24,3 23,0 1,30

Industrija secera - prerada repe - proizvodnja secera

1 tona -

tl -

recirkul. _ II _

15,3 19,0

2,3 2,5

.0,2 0,4

0,1 0.,1

2,6 3,0

2,4 . 2,2

1,1 0,9

0,10 0,05 0,35

1,4 1,7

Pekarsko-slasticarska industrija - pekare kruha i peciva 1 tona . protocni .

,

1,87 0,70 ~,57 1,82 1,12 0,70

0,75 - p1"oizvodnja tjestenine - proizvodnja keksa i sl. - p1"oizvodnja kvasca

-

tl -

- " _ II _

- II _ _ II _

- "

-

-

-

1,70 .6,70 92,70

0,50 1,30 1,88

2,20 8,00 94,58

1,40 6,50 86,72

0,90 5,20 23,00

0,50 1,30 1,72

0

62,0

0,80 1,50 7,86

P1"erada voca i povrca - konzervi1"anje voca - konzervi1"anje povrca - dzem i kompoti

1000konz _ II _

_ II _

p1"ot

- 50

5.3. OBORINSKE VODE

5.3.1. Opcenito

Kolicimioborinskih vada kojase formira na sfivnom podrucju.nekog naselja .d~finira opCi odnos:

Q= i. F. 'f. 'P. Y(

gdje je: 3Q = protoka, . u m / sec ili lit/sec

-i =' intenzitet oborina, u lit/sec/ha /M

- 51 po funkciji vremena.

Po cilju boljeg objasnjenja izlozenih pojmova1sve s naslova znacaja ovih podataka u iznalazenju vrijednosti nijerodavnog intenziteta, daje se prikladni primjer.

U prvoj soluciji (raspolozivi ombrometarski podaci) predpostavljeno je, da00 00je dne 7. 04. 1980. (od 7 7.04 do 7 8.04) na kisomjeru registrirana oborina od ukupno h = 26,0 mm. Ovaj podatak predstavlja visinu dnevne oborine i ne daje uvid u njenu distribuciju tokom toga razdoblja (unutar intervala od

. 24 sata.).

Istovremeno, ombrografski podatak (koji je registriran putem obrografa - s biljeskom na odgovarajucoj traci) daje uvid u raspored oborina po parametru vremena.

Da bi se uocio znacaj ombrografskih registracija, u analizu su uzeta Ova slucaja (kaopredpostavke)'i to:

a) da je sumarnadnevna oborina visine 26,0 mm, raspo.edjena unutar .ukupnog trajanja lit II .. '.. 1

b) da jes1Jmarna dnevna oborina: hCi = 26,0 mm karakterizirana ukup,. nim trajanjem lit II

2

Na donjim skicama, koje.predstavljaju zapis ombrografa (ombrografske "[1 ak:e} shemat.ski'su-prikazana 0l?a~od razmatranillstllC-aja;- -...>-- ~_.

E E 10 : .. Ol 8

- ._-.-:.-~-- --.. --e';:

- .. ~-~~. 6 o Ol iii 4 I:l. :! 'iii

2

:> 7 12 24 7

, I sat.

.

,

-, .

I~ -

0

8 / / 6 V I

1/ I / /" 4 : ./ I

./ I / / , /2

I / J ;" IJ

:. J

7 12 24 7

sati

, . I

I

I

- 52

~ostointenziu:,t oborina definira opci odnos i =~, to znaCi da ce uz istu visinu "h1h intenzitet oborine biti to veci sto je\rajanje kise krace.r

"" Posto ombrometarski (kisomjerni) podaci daju vrijednost dnevne 000,ripe, to je na bazi tih podataka prakticki nemoguce utvrditi reaine vriJednosti intenziteta (jer nije pozriato vrijeme u kojem je'pad'ala kisa).

Upravo zbog spomenutih'razloga, tocne vrijednosti za intenzitet oborina moguce je dobiti iskljucivo na bazi koristenja ombrografskih podataka, uz njihovu obradu po metodama staticke vjerojatnosti.

Kori~tEmjem ombrometarskih pcidataka moguce su sarno orijentacijske i aproksimativne proejene mjerodavnog intenziteta oborina. No, s obzirom na razvijeoost mreze ombrografskih staniea, cest je slucaj da za odredjiva~je mjerodavnog intenziteta postoje na raspolozenju sarno ombrometarski (kisomjerni) podaci. '

Opcenito, rnreza kisomJernih stanicaznatno je gusca od mreze ombrografskih staniea. Upravo 2bog spomenutih razloga, ucesto slucajeva ne postoji drugih mogucnosti izuzev koristenja manje vrijednih kisomjernih podataka.

, ,/

._~3. 2 ":~"rznalazenje::m-jeFodavnOg'intenziteta 'obdrina na 'bazi' kisomjernih'podataka

Kao sto je spomenuto, kIsomjeini podaci ne predstavijaju prikladnu i dovoljno tocnuba.zu za izracunavanj'e mjerodavnog intenziteta.

Koristenjemovih podataka moguce je sarno priblizno oeijeniti ocekivanu . , vrijednost intenziteta,s time da konacni rezultat moze znatno odstupati od stvarnog stanjap)Comatrane hidroloske pojave.

Za proracun mjerodavnog interlziteta oborina (na bazi koristenja kisomjernih podataka) .postoji niz empirijskih formula i metoda, a koje su opcenito podvrgnute odgovarajuCim nedostacima - posljedicno povezanim uz empirizam.

Npr. jedna oct takvih metoda osnovana je uz formulu Knauffa, a koja glasi:

i ;" 63 + 0,4 H . (lit/see/ha)s

gdje je:

i = mjerodavni intenzitet oborina, u lit/see/ha H = srednja godisnja visina oborina, u em s

,

j .\ - 53

Vee generalnim uvidom u strukturuove formule moz.e se zakljuc:iti, da se njezinom upotrebom ne mogu dobiti nikakovi pouzdaniji rezultati . To se istice s razloga, jer ov.a formula Ukljucuje srednju godisnju oborinu kao j

i.

5.3.3.

- 54

Form'ula Gorbaeeva opcenito je povoljnija od formule Knauffa, a posebice " s razlogasto je prema predoeenim postavkama intenzitet ohorine tretiran !'u od~ovarajucoj mjeri kao funkcija trajanja i ponavljanja.

,Pitanje je da Ii su eksponenti varijable trajanja i ponavljanja za nase hidro

meteoroloske prilike ispravno odabrani, ali kao gruba aproksimacija mogu se,tolerirati,~

Pored izlozenih formula, (Knauff, Gorbaeev), postoji i eitav niz drugih jed. ~ve nadzbi slienog tipa, no"iskljueivo empiriekogkaraktera. ,

Iznalazenje mjerodavnbg intenziteta na bazi ombrografskih podataka

Za projektiranje kanalizacije i dimenzioniranje kanalizacionih objekata od osnovnogje znaeaja poznavanje hidrol05kih prilika podrueja - prvenstveno mjerodavnog intenziteta oborina kojeg definira funkcijska veza: "Intenzitet - trajanje - ponavljanje".

Opcenito, za prbraeun odnosa i ,,; f (i,p) postoji niz metoda i naeina obrade, s time dase ispravni r!'!zultati posJii\l Sll!JlQ"uz:one .post~pke koji su osnovani ria obradi ombrografskih. p;dat~ka. . , Kao 5tO je naprijed spomenuto, primjenQm i .obradom ombrometarskih podataka moze se sarno aproksimativno izraeunati 'vrijednost mjerodavnog in

tenziteta, a koja moze u znatnoj mjeri odstupati od stvarne vrijednosti pro

matrane hidroloske pojave.

S tog razloga je potr",bnp cia s~ IeOd svih slueajeva (obradjivanih podrueja) za koje postoje raspolozive pluviografske registracije, proraeun mjerodavnih .. intenzlteta provodi na bazi obrade ovih podataka, to po metodama statistieke vjerojatnosti, S pronalazenjem najboljeg prilagodjivanja matematskih oblika i funkcija - tim pojavarria'i njihovim zavisnostima.

Na temelju iskustva u SAD, SSSR-uiu nasoj zeml]i, jedna od metoda koja se vrlo dobro prolagodjuje uvjetima za proraeun oborinske kanalizacije, osno

vana je uz jednadzbu:

i

'gdje je:

i = intenzitet oborine u inc/sat iii mm/min ili lit/sec/ha, prema tome u kojim se jedinicama provadja obrada.

P = frekvencija (ueestalost) u godinama, tj. broj koji pokazuje godisnji interval za koji postoji vjerojatnost ponavljanja oborine promatranbn intpn7.it~t::l

I

,

I - 55

t = trajanje oborine u minutama c = .parametar,' koji 'ovlsi bhidroloskim prilika'ma podtileja .koje

se obradjuje, a direktno i a jedinicama u kojima se izrazava intenzitet

m ,d i n= koeficijenti kbji ovise a klimatsko.hidroloskim prilikama podrueja koje se obradjuje, a neovisni su ad jedinice'u kojoj se izraZava intenzitet.

Parametri: C ,m, din izracunavaju se natemeljupostupaka matematicke statistike, uz izjednacivanje devijacija po teoriji najinanjih kvadrata, taka da se u konacnici dbbiva adnos: "Intenzitet"'- trajanj.e - ponavljanje", tj. ~de'finira se funkcija: i = f (t, P).

Na donjem dijagramu prikazan je konacni oblik funkcije i = f (t,p), koji se dobiva ovakovim proracunom.

i [l/s/haJ 300 -,,----,----r-----r--~-r---~~--- .. ---- - - -

---....

--- -..

200 -+~~:-1-~-+---'--I----+---~

../ -

o 10 20 30 40 50 60 t [min]

Na kraju se navadi, da na bvakav nacin uspostavljena jednadzba vazi iskljueivo za ana podrucje za koje je osnovana (lokacija pripadne hidrometeoroloske stanice), - i da se ne maze u jednako vrijednim odnosima primijeniti na neku siru regiju.

-s

S.3.4. ULAZNI PODACI ZA DEFINICIJU MJERODAVNOG INTENZITETA OBORINA

U prednjerri dijelu data suobrazlozenja za definiciju funkcije: "intenzitettrajanje - ponavljanje". Znaei, da. za OOabiranje vrijednosti mjerodavnog

I. . . .'. _

intenziteta preostaje dQ. .se prethodno definiraju varijable traj",mja i ponavljanja

.. a) Mjeroc!avno raeunsko trajanje kise

Raeunsko trajanje kise u osnovi predstavlja onaj podatak koji karakterizira trajanje otjecanja 00 pocetka mjerOOavnih'padavina (00 momenta kada prve kapi mjerOOavne kise padnu na slivnu plohu) pa do njezinog utoka u kanalizaciju (Napomena: raeunsko trajanje kise ne poistovjeeuje se sa stvarnim trajanjem kise, vee predstavlja podatak mjerodav'an za analizu otjecanja i .proraeun kanalizacije) .

Opeenito, raeunsko vrijeme trajanja mjerodavne kise utvrdjuje odnos:

gdje je:_- .~ .-' '::-:--::-:-:-"'-~~ __." _. . ~.--:-::c:- .,,-.'_....:. .

__-t--"'vrijeme'povrsinske koncentracije .k tJ - vrijeine povrsinskog dotoka do' vOOovOOnih objekata (slivnika)

to - osnovno vrijeme protjecanja kroz prikljueke kanala do kanalizacionemr~zekoja se proracunava.

,---.,-. ".". ,,'. .... . Ukupno racuris,!w,.trajanJe I1!jerodavne kise .obicno se odabire unutar podatka is:s ~k~ :2S.'m,in. sti'rfle, "da se'u postupku OOabiranja analizira karakter slivnili povrsina i velie ina pOOrucja na kojern se formira povrsinska koncentracijai osnovni dotok.

Opeenito, OOabiranju raeunskog trajanja kise treba obratitiposebnu paznju, Jer od tog podatka direktno ovisi vrijednost mjerodavnog raeunskog intenziteta.

Vrijednost povrsinske koncentracije obicno se generalizira s podatkom \ ~ 10 min, a sto priblizno odgovara nekoj srednjoj vrijednosti jedinicnog silva i ravnicarskoj strukturi terena, s prosjecnim ucestvovanjem nepropusriih ploha.

Usvijetiu razmatrane problematike pojavljuje se niz raznih jednadzbi i dijagrama kojima se odredjuje vrijednost povrsinske koncentracije, sve na temelju karakteristika kanalizacijskog sliva. Kao primjer daje se nomogram A. Botuka, putem kojeg je moguee za prisutne karakteristike sliva direktno odrediti vrijednost vremena povrsinske koncentracije.

- 57

20 tklmin) 15 1000 100

Blm) v(~m~/~m~i~n~)3IHH!g~~EI!Em 600

.9 400 10 5O'~~~li~~g~e~~,~J~"~'gm8 200 ~ ~

7 30I--+-+-+

--

...-::!....., .l"f1F+++++-,--+++H-tti 6 100 5 20

4.5 50 4

3.5 1()L----l----l--L..,L-L..u..L.l..J....L.u..........,L--l.--'-~J....L.! 0,1 '0,2 0.3 0,4 0;51,0 1,52,0 3.0 4,OJ'Y..3

.2,5

Iz nomogram a je vidljivo, da se za prosjeene uvjete odvodnje, tj. za sirinu pojasa od cca 150-200 'm, i za relativno ravnicarsko podrucje dobivaju podaci za povrsinsku koncentraciju kao lito je to naprijed 1,1 generalno spomenuto.

Nada.lje, vrijeme osnovnog dotoka, a koje se odnosi na protjecanje po cestovnim rigolima i spojnim kanalima odredjuje putem odnosa:

. ld - ".- -'.

. t d = 1,25 y:-' d

1d. - duZina povrsinskog toka (ukupna duZina rigola i spojnih kanala) , 1,1 m.

..' .

vd- brzina tokaoborinske vod~.nak,aju rigola, 1,1 m/sec. 1,25-kcieficijent koji uzima 1,1 otizir postep~ni prirast brzine tcika vode

1,1 rigolu.

Konacno, vrijeme protjecanja po kanalizacijskoj mrezi do racunskogpresjeka jayne kanalizacije ('lrifeme protjecanja kroz prikljucke kanala) odredjuje se po formuli:

gdje je: lk - duzina racunskih dionica prikljucnih kanala 1,1 m "k - racunska brzina toka oborinske 'lode 1,1 prikljucnim kanalirrta, 1,1 , ."

m/sec' .

koeficijent koji uzima 1,1 obzir popunjenje slobodnog prostora kanala kod pojave kise i postepeni porast brzine toka oborinskih voda, uobicajeno: i' = 2

! . ,

I

- 58

Na taj nacin bili bi definirani svi parametri koji ucestvuju u odabiranju vrijednosti mjerodavnog racunskog trajanja kise.

N~,pritom~sevec unaprijed uoCavaju poteskoee, koje se uz ovakove postupke(teorijSkog znacaja) pojavljivaju kod proracuna slozenijih kanalizacijskih sistema.

Striktno pridrZav~nje.naprijedspomenutih postavki iziskivalo bi,da se za 5,vaki pojedini interni sliv: (koji pripada nekoj dionici kanalske mreze) odredjuje pripadajuea vrijednost mjerodavnog racunskog trajanja kise, sto bi znatno otezalo proraeune, bez ikakovog znaeajnijeg utjecaja na toenost konacnog rezultata. Sve to dovelo je do odgovarajueih usmjerenja za pr imjenom prikladnijih postupaka za odredjivanje racunskog trajanja mjerodavne kise.

Kao sto je vee naprijed spomenuto, u analizu se obicno uzima karakteristicni jedinicni sliv, koji je reprezentativan za eitav sistem odvodnje. Na temelju ovakoyog izdvojenog karakteristicnog slivautvrdjuje se mjerodavna vrijednost racunske ki".Se. . . .

Uspektru suvremenog rj~savanjakanalizacijskih~reza iodvcid.nje oborinskih ._voda_s w:barnog .poorucja pojavljuje se tendencija za odabiranjem manjih vrijednosti racunskog trajanje kise, nego sto je to nekada bio slueaj.

Konkretno, u SR Njemaekoj, S'vicarskoj i u nekim drugim zapadnim zemljarna, osnovno raeunsko trajanje kise uzima se danas s t r = 15 min, au SSSR-u i zemljama istoenog bloka str=20min. sve s time,' da seinterpre'"'''" tacije daljnjeg otjecanja obavljaju uz korekcijU"produzeriog "trajanfaraeliriske kise, eime se Ukljueuje smanjivanje racunskog dotoka, odnosno uvazava se znaeaj retordacije u otjecanju.

Takovi 'proracunipotpuno "zadovoljavaju praktiene uvjete. No to u biti ne iskljucuje potrebu, da se za svaku kanalizaciju koja se projektira i izgradjuje, prethodno analiziraju uvjeti za mjerodavno trajanje raeunske kise, te da se na temeljuuoCen~hstanladaj\.lkonacni zakljucci

.b) Mjetodavno ponavljanje racunske kise

Mjerodavno ponavljanje raeunske kiSe predstavlja u stvari ueestalost pojave potpunog kapacitiranja izgradjene kanalizacije, a odabire se iz analize prateeih posljedica koje se pojavljuju kao rezultat oborina i odabranih dimenzija kanalizacijskih objekata.

Opeenito, period ponavljanja ukljucen je u formulu za intenzitet oborina kao varijabla - sto znaci da 0 njegovoj vrijednosti (a koju treba odabrati na temelju opeih uvjeta svrsishodnostii ekonomicnosti rjesenja odvodnje) direktno ovisi i vrijednost racunskih protoka mjerodavnih za dimenzioniranje kanalizacije.

Mjerodavno ponavljanje oborina za proraeun kanalizacije specificnog je karaktera - i ne treba ga poistovjetiti s ueestalosti koja je mjerodavna za dimenzioniranje nekih drugih hidrotehnickih objekata.

- 59

Tako na pr., poznato je da se zastita od poplava (regulacija vodotoka) - u ovisnosti od znacaja podrucja koje se brani, razmatra uz ucestalost velikih voda ad P = 100 g.da do P = 1000 god., tj. uz~ne pr~toke Cija je vje'rojatriest pojave jedanputa u 100 g~dina pa do jedanputa~ 1:000 godina. 'KOd odvodnje oborlnskih voda s urbanih pOdrucja,nema poti-ebe ni opravda'nja za prirnjenu tako visokih podataka, jer su proizlazece stete od pojavlji.,. vanih intenzivnih kisa znatno manje od steta koje nastaju kod neadekvatno rijeserie obrane od poplaira. Posljedice(zbog nedovoljno dimenzioniranih kanalizacija) ocltuje se u prvom redu u zadrzavanju vode na slivnoj povrsini, zatim u formiranju djelomicnih povrSins,kih tokova (nakon ispunjenja kanalizacijskihkolektora'i prEllaska u tlacni rezim toka), a tek konacno u ,pojairi manje znacajnih steta (kao ria pro ulazak vodeu poClrume, garaze i s1.). U 'sliJedu tOga i racunskoponavljanje rnjerodavne kise treba razmatrati uz drugacije uvJete.

Opcenito, odabranirnvecim racunskihponavljanjem postize se veca sigtirnest odvodnje i obtatno. Kod toga se pbjavljuje faktor ekonomicnosti kao asnovnipodatakzaprocjenu optlmalnog racunskog ponavljanja. Usporedjuju se troskovipovecanih dfmenzija kanala (kao pr'atece pojaire.povecane vrijednosti perioda ponavljanja) s troskovima nadok~ade steta (kao rezultat ucestalosti njihove'pojave )".

____~-.- __,"_~ U,.c.ilj\! boljeg razja_s.llj~!!,@d!

i !

mJ~rodavne 'vrijednosti za racunsko ponavljanje'oborina odabiru sa P ,;, 3 god. do'p ='S god. Ovako viso~i podaci slijedili su iz onda vazecih prilika i njirna pripadnih iahtjeva za efikasno odvodjerije oborinskih voda. Ovo se prvenstveno odnosilo rip. zastitu podrumskih prostorija od poplavljivanja, a koJe suse u one vrij~mekoristilekao stambeni objekti. S tog razloga se

'. racunalo 5 vecim mje~odavnim ponavljanjem, kako bi se iZbjegle neugodno. stices'tihpoplavljivanja - sve zbog eVe nedovoljno dimenzioniranih kanalskih odvodnika.

---- ---_.-_._ .._.

Pored' znacajnUih stet

- 61

Sve izlozeno navodi se samo kao primjer, jer je ove propise i preporuke nemoguce direktno aplicirati na podrucje nase zemlje, a prema tome niti na bilo koji konkretno obradjivani slucaj (kanalizacijski sistem)

Prednje izlaganje dato je samo u cilju pribave osnovnih informacija, dok je stvarno odabiranje mjerOOavn~g racunskbg ponavljanja potrebno provesti na bazi OOgovarajucIh analiza uzimajuci u obzir sve glavne utjecajne faktore.

Da bi se dobio uvid u kolikoj mjeri i od kojeg je znacaja odabiranje ispravne vrijednosti-za.mjerodavno racunsko pomivljanje, u prilozenom primjeru data je komparacija podataka za postupno .pbvecanje vrijednosti intenziteta u Odnos'u na povecanje OOabranog perioda ponavljanj~.

U donjoj tabeli prikazane su vrijednosti koeficijenta'varijacije racunskog intenziteta odgovarajuceg ponavljanja P , U odnosu na odabrani mjerodavni

. 0 podatak P

m

Koeficijenti varijacije iznicunati su na bazi podataka iz prethodnog poglavIja, a uz koristenje opceg odnosa:

..-". ------"::-'-- !.::'"..::. "'..... ... ..~-. ---~ ..:....,"'-

a obrada je proved.enaza dijapazon od '~=;I/2 daP = 3 god; .~~_._----_. .. .

...- .

P =1/2god~

.

Mjerodavno Koeficijent varijacije racunskog intenziteta u 'racunsko

. .'

odnosu na tretirana poilavljanja P ...ponaljanje . . . ..0

1,000 1,20?

0,832 1;000

0,692 0,832

0,621 0,743

P =2god.P0= ig"od , 0 0 ......Po

.- ..

P = 1/2 g. 1,445

m

Pm = 1 god. 1,202

P = 2 god. 1,000m

P = 3 god. 0,898 . m

P =3gOO. 0:

--.,... -,.-._

1,609

1,339

1,113

1,000

,

..

Na temelju dobivenih rezultata izradjen je dijagram koji prikazuje povecanje vrijednosti racunskog intenziteta u odnosu na pocetno odabrano mjerodavno ponavljanje.

I I I j

- 62

K - 1,8

,

1,6 , ;

1,4 t'~;;:; ..... - -,..; - ,_- I

,6 .. _ ,1 2-1-------____:""'~=-____::_---=-"""'---___;1. __ ' ."..". ..".,-. ~ ~ .;............ ..! .. ....... ~

__ ;.._ ! __ I

, __ . ,.J.- .. ~3 I ~.- -- < ,,;...--' I.1,6~~--,--'-------+_-,----------Jr_:_-,---_,__j

',4-t---~--'------l-------I-----+.... ti2 1 2 3P

Iz dijagrama je vidljiva disipacija rezultata po pravcu povecanja racunskog periada ponavljanja. Ordinatnerazlike izmedju pojedinih krivulja predsta

. '. vljajll (iirazeiio koeficijentom varijaci}e k) pOvec.anje Hi smanjenje vrije.. -, ... _.. --"

"dh6sti'irtteziteta oborina u odnos'u ria odabrani mjeradavni racunski podatak

Dijagram zorno' usmjerava na paznju koju je potrebno obratiti izboru optimalnog perioda ponavlj'arija ,jet vece' vrijednosti ponavljanj

-----

I II' - 63 ,

Nadalje, stvarna ucestalost pojave "poplavljivanja" nije identicna vrijed- . nosti mjerodavnog racunskog ponavljanja tJ. period izmedju dvije poplave u pravilu je veei od odabrane racunske vrijed~ostiponavljanja. Zakljucno, kod odabiranja mjerodavnog ponavljanja u obzir treba uzeti i akumulacijsku moe kanalske mreze i objEkata u njoj,zaHm tlacn.i reZlI)1 toka, kako hi se k6nacno - uz Dve parametre razmotrila.stanja odvodnje koja se predlozenim. rjesenjem postizu.

U konkretnoj analizi ne smijuse zanemariti pozitivni cinitelji koji proizlaze iz akumulativne sposobnosti kanalizacijskih mre~a, asve zbog velikog znacaja ovih podataka i;'eee' sigurnosti konacnog rezultata.

,

Nadalje, u razmatranje treba uzeti (faktore koji se.pojavljuju ked uspos:'" tave tlacnog rezima toka, kao posljedica'poveeanlh hidraultckih gradijenata 'u odnosu na nivelete dna kanala.

Poznato je, daje tlacni rezimtoka odnosno njegovokoristenje to efikas,nije sto su kanali' polozeni u' rnanjem' uzduinom podu~ Kod takovog sistema od veeeg je znacaja razlika gradijenta tlacne linije u odnosu na relativno ._._ male padove kanala. // -,

Kao rezultat takove obrade dobiva se, da styarna fre1

- 64

5.3.5. UTJECAJ vELiCIN.E PODRUCJA NA PROMJENU INTENZITETA OBORINA

Poznato je, da se jake obodne (ljetni pljuskovi) pojavljuju 5 razlicitim .inte!fizitetom'u odnosu na podrucje koje se istpvremeno promatra.

Ces.ti je slucaj, dil na dijeloviina nekog podrucja dolazi do intenzivnih pljuskova, a da u neposrednoj blizini od toga prostora, oborina prakticki i nijebilo.

Ovo je posebno izraieno kod ljetnih prilika (intenzivne kise ljetnog razdoblja) kod kojih je podrucje djelovanja (prostranstvo kisenja) ograniceno na r!,!lativno male prostore.

Kako jeprakticki redovna Pojava, da se intenzitet oborina (posebno onih u ljetnom razqoblju)mij~njapopodrucju koje.se promatra (kanalizacijski

. sliv) to se u vezi t'oga kod hidrotehnickih analiza iproracuna uvadja termin ."ilejednolikosti inte~zitetaoborina"~ '..

Ostaje otvoreno pitanje po kojem zakonu se mijenja intenzitet oborina u odnosu na srediste pljuska, tj. sobzirom na uZi pojas.s najjacim intenzitetom.

-- ,--- '-~-' . '-'t.1oz~'~~'u'n'a:P~ij;;d.k9nst'atirati ,da nek~zakonitosti ne post~ji, jer opceni- . to, intenzivne oborlne (njihovo porijeklo i ~asprostiranje) ovise 0 nizu faktora klimatsko-meteoroloske,prirode kojeje nemoguce generalizirati nekom ooredjenom pravilnostu. 'Postoji niz. postavki vise - manje empirickbgkaraktera, no'k?je s~:;a pojedina poclrucja - uzodgovarajuce tolerancije'mogu smatrati pdhviJ,tIjivim. Jedna od takovih postavki je metoda Fril

, ., hlinga. ' .., .. '. , " "'.' '.

Ftilhling-ova metoda se zasniva na pretpostavki da se intenzitet oborina umanjuje po parabolic nom zakonu - promiJ,trano od sredista pljuska, zatim da je na 3000 m od tog sredista vrijednost intenziteta jednaka polovici maksimalne vrijednosti.

Drugim rijecima, rasprostiranje intenzivnih oborina po podrucje poistovjeCuje se sa o~ikoin tijela koje se dobiva rotacijom parabole [par

(Ii...

..

..:. 65

Q.6x x

~' '-" > " \ , -r , 'I

I j . ll'1I

Ii !I I I !

x ,x'

3000m

..

....

....

3000m

}-f l

Parametar parabole dobiva se iz jednadZbe :

i 2' '.lr2 3000 p = (-L),'2 ,

.JednadZbaparabole glasi:

2 " 2 L x',y _ F , ' 12.000

Volumim rotacijskog tijela definiranjeodnosom: 2 7[ . '2 ' 2' 7T 2 n(' '8 )'~x .. lr.... 3 x . y .. t , ~.X,.I.=X" I ~r- '.Y.._.

ZnaCi, koefi!=ljent uma~jenja racunskog intenz'iteta (zbog nejednolikog rasprostiranja ohorine) iznosi: -

1 .,. 0,8 .

..x....: i -,r. '

,

/

Posto je:

d ' o.

blva sOJ)

e: { = 0,8 V;1 -VI2.000

Ako se umjesto "x" uvrsti L/2 (polovjna duZine kanala) dobiva se koeficijent umanjenja oborina u obliku:

'Z = 1 - 0,oo5VL Prema ovom odnQsu, za razne duZine kanala dobiva se:

L (nO 200 400 600 800 1000 1500 2000 2500 3000 4000

-

"2 0,93 0,90 ,

0,8SI0,86 0,84 0,81 0,78 0,75 0,73 0,68

- 611 -

Opeenito, primjena,ove ili neke druge tome slicne formule ka:o empirickog podat