Kako Razumjeti Rod Jadranka Rebeka Anic

VII.

rod u teoloGiji

10

U odnosu na rodni koncept, u teologiji se mogu razli-kovati dva pristupa: 1. kritika i odbacivanje rodnih teorija kao ideologije uz istodobno prihvaanje i filozofsko-teo-loko tumaenje pojma rod; 2. prihvaanje pojma rod kao analitike kategorije u teolokim istraivanjima. budui da sustavni prikazi uporabe kategorije roda u teologiji ne postoje,287 u ovom poglavlju bit e prikazani neki teoloki radovi iz oba pristupa. Prije toga, potrebno je upozoriti da se pojmovi spol, rod i feminizam ni u teologiji ne rabe jednoznano te da treba voditi rauna o tome to pojedini autor podrazumijeva pod odreenim pojmom.

dok dale oleary i gabriele Kuby rod povezuju s radikalnim feminizmom koji zastupa rodnu ideologiju s ciljem promicanja homoseksualnosti i pojam rod progla-avaju ifrom za homoseksualnost,288 u latinskoj americi, pojam feminizam povezuje se s radikalnim lezbijkama. ri-mokatolike i protestantske feministike teologinje izbje-gavaju stoga pojam feminizam, feministiki i rabe panjol-ski pojam gnero (za engleski gender) ak i kad kritiziraju promjenu paradigme od feminizma na rod oznaavajui je

287 takvi prikazi jo ne postoje a njihova izrada nadilazi okviri ovoga rada. trebalo bi naime analizirati primjenu razliitih rodnih koncepata u razlii-tim teolokim disciplinama kod feminista/feministkinja i nefeminsta/ne-feminiskinja i u razliitim drutvenokulturnim kontekstima. djelomini prikazi ipak postoje. Primjerice, Ursula King u knjizi objavljenoj 1995. go-dine donosi radove znanstvenica iz europe, Sjeverne amerike, australije i Junoafrike republike. Svi ti radovi zajedno pruaju pregled ondanjih teorijskih i kritikih perspektiva s posebnom pozornou na nove razvoje u epistemologiji, hermenutici, metodologiji, feministikoj antropologiji, novim religijskim pokretima i duhovnosti. Knjiga sadri i popis najvani-jih publikacija o religiji i rodu objavljenih od 1990. do 1995. godine. Usp. Ursula King, Religion and Gender, oxford, blackwell, 1995.

288 vidi pogl. 1. i 5. u ovoj knjizi.

7.1. UPorAbA PojmovA

10

Jadranka Rebeka Ani Kako razumjeti rod? 7. Rod u teologiji

feminismus light. Premda pojam gender smatraju imperija-listikim uvozom iz Sad-a ili iz europe, koji im se name-e u paketu s projektima razvojne pomoi, ipak ga rabe i pod njegovim nazivom provode feministike programe.289

Sklonost njemakoj rijei Geschlecht umjesto engleske gender i njemaka teologinja heike Walz tumai kontek-stualno. naime, premda njemaka rije u sebi ukljuuje i spol i rod, ona dri kako postoji opasnost da bude shvae-na u skladu s dnevnom uporabom u znaenju biolokoga spola. Zbog toga kao i zbog prihvaenosti rijei gender na meunarodnoj razini, englesku rije Walz smatra priklad-nijom od rijei geschlecht. ipak, miljenja je da je na nje-makom govornom podruju bolje rabiti geschlecht jer da se time pokazuje kako je rije o teorijskoj raspravi u kontekstu tog govornog podruja.290

navedeni primjeri pokazuju da je nuna pozornost na sadraj koji pojedini autor pripisuje rijeima spol, rod, fe-minizam. isto tako ukazuju na neprimjenjivost postavke gabriele Kuby da se pitanje rodnih rasprava moe rijeiti povratkom na staru rije spol.291 Jer rije spol oito vie ni-kada nee imati ope znaenje koje je imala prije rodnih rasprava.

U ovom e poglavlju biti predstavljena stajalita o poj-mu rod i teoloko promiljanje roda u teologa koji rodne teorije kritiziraju ili izriito odbacuju kao rodne ideologi-

289 Usp. heike WalZ, blinde flecke. Warum es theologische geschlechter-dialog querbeet braucht, u: heike WalZ david PlSS (ur.), Theologie und Geschlecht. Dialoge querbeet, Wien, lit verlag, 2008., 14.

290 da u tome ipak postoje potekoe, pokazuje nain na koji Walz rabi ri-je Geschlecht. teorijske pomake od spola prema rodu i obrnuto, Walz ne moe rijeiti samo njemakom rijeju geschlecht (spol/rod) nego mora ra-biti i englesku rije gender. im se te dvije rijei stave u odnos, Geschlecht poprima znaenje spola. iz konteksta je ipak vidljivo da to znaenje nije sueno na bioloki, preddrutveni spol. Pozivajui se na andreu maihofer, Walz, primjerice, pie da rodno istraivanje, za razliku od istraivanja ena i feministikog istraivanja, prouava konstruktivistiko poimanje karak-tera obaju spolova i ref lektira kompleksnost meusobnih odnosa spolova, uporaba pojma spol (geschlecht) odraava teorijsko pomicanje od gender (rod) prema spol (geschlecht). U tom se sluaju radi u pravom smislu o istraivanju spola i spolnosti: Zato uope spol? Kako se spol drutve-no uvijek iznova proizvodi? Kakvo znaenje ima to to se spol i sustav dvospolnosti u mnogim drutvima pojavljuje kao sredinja organizacijska kategorija? Kakve posljedice to ima za drutvenu organizaciju, za jezik, za arhitekturu, za znanost, za misao, za tijelo i za pojedince? Svi vidovi drutva (drutvene strukture, institucije, arhitektura, znanost, subjektiv-nost, tijelo itd.) pojavljuju se kao mogui trenuci drutvene konstrukcije i organizacije spola, kao ospoljeni i ospoljavajui elementi svakog spolnog aranmana. Usp. heike WalZ, nicht mehr mnlich und weiblich?, 51-53.

291 Usp. gabriele KUby, Nova ideologija seksualnosti, 7.

7.2. kritiAri rodnih teorijA

10

Jadranka Rebeka Ani Kako razumjeti rod?

7. Rod u teologiji

je, ali su istovremeno svjesni da teologija i crkva ne mogu izbjegavati pojam rod pa ga promiljaju filozofsko-teoloki drei se stajalita Svete Stolice da je pojam rod prihvatljiv ako ga se razumje kao ishod biolokih spolnih razlika.

najprije e biti predstavljeno tumaenje pojma rod autora lanaka u Leksikonu Papinskoga vijea za obitelj (kritika rodne ideologije u toj knjizi podrobnije je izloena u estom poglavlju). Potom e biti predstavljena tumae-nja roda teologa koji su izlagali na strunom savjetovanju organiziranom na inicijativu njemake biskupske konfe-rencije. razlog odabira te druge skupine nisu samo autori i njihova objavljenja predavanja nego i sam skup na kojemu su nastupili, odnosno vanost organizatora skupa, sudio-nici i zakljuci sa skupa.

U Leksikonu Papinskoga vijea za obitelj autorice dva-ju lanaka, teologinja Jutta burggraf292 i filozofkinja bea-triz vollmer de colles,293 nakon kritike rodnog koncepta u okviru rodne ideologije izlau svoje tumaenje pojma rod.

U prvom dijelu svojega lanka Jutta burggraf kriti-zira pojam rod smatrajui ga posljedicom feministike ideologije u kojoj se rod posve odvaja od bioloki zadane mukosti i enskosti s ciljem, izmeu ostaloga, promicanja homoseksualnosti.294 U drugom dijelu lanka, u kojem eli dati tumaenje roda koje bi bilo u skladu s katoli-kim uenjem, razlikuje spolni identitet (mukarac ili ena) i seksualnu orijentaciju (heteroseskualnost, homoseksual-nost, biseksualnost).295 Koncept roda povezuje sa spolnim identitetom i smatra ga prihvatljivim ako se temelji na bi-olokoj spolnosti mukarca i ene.296 da se i u meuna-rodnim dokumentima rod odnosi na mukarce i ene a homoseksualnost ubraja u seksualnu orijentaciju, burggraf

292 Profesorica dogmatske teologije na teolokom fakultetu Sveuilita u na-varri (usp. Pontificio conSiglio Per la famiglia, Lexicon. Termini ambigui e discussi su famiglia, vita e queistioni etiche, xxiii)..

293 docentica na filozofskom fakultetu Papinskog sveuilita gregorijana u rimu i direktorica odjela za filozofiju nadbiskupskog sjemenita u cara-casu (usp. isto, lvii).lvii).

294 Usp. Jutta bUrggraf, genere (gender), 503-505. Kritiki osvrt na taj prvi dio lanka vidi u poglavlju 6.4. u ovoj knjizi.

295 Usp. isto, 507. Interseksualce burggraf smatra anomalijama, patolokim sluajevima. Usp. isto, 506.

296 Usp. isto, 510.

7.2.1. leksikon dvosmislenih i prijepornih pojmova o obitelji, ivotu i etikim pitanjima

110


ne spominje. glavna postavka Jutte burggraf jest: Spol i rod nisu istovjetni ali su meusobno povezani i vano je utvrditi proces u kojem se njihovim skladnim proimanjem oblikuje identitet ene i mukarca. Spol burggraf pritom odreuje kao bioloki spol, rod kao psiholoki i drutveni izraz toga spola.297 U svom lanku nastoji prikazati nji-hovo proimanje u procesu oblikovanja identiteta ene i mukarca, odnosno pravi odnos izmeu spola i roda.298 Problem je, meutim, to burggraf donosi odreenja bio-lokog, psiholokog i drutvenog spola i tvrdnje o njihovoj povezanosti ali ne obrazlae njihovu povezanost. njezine postavke otvaraju niz pitanja. Primjerice:

burggraf se ograniava na prikazivanje skladnog pro-cesa proimanja biolokog, psiholokog i drutvenog spola u normalnim uvjetima.299 to su pak normalni i nenormalni uvjeti i kako se u njima odnose bioloki i psiholoko-drutveni spol, ne navodi.

bioloki spol odreuje kao bioloku bazu koja bitno uvjetuje cijeli organizam jer je svaka stanica enskoga tijela razliita od svake stanice mukoga tijela. Smatra ipak da psiholoka faza, koja se obino poklapa s bio-lokim spolom, moe pretrpjeti znatan utjecaj odgo-ja i okruenja u kojem dijete ivi.300 Kako bioloka datost koja proima sve stanice tijela trpi utjecaje odgoja i drutva, burggraf ne obrazlae. ne bavi se ni pitanjem kakav je odnos spola i roda u sluajevima kad se psiholoka faza ne poklapa s biolokim spolom. U elji da osigura neupitnost biolokih spolnih razli-ka, burggraf se poziva na brojna medicinska istraiva-nja koja potvruju razliitost grae i funkcije mukog i enskog mozga. Preuuje, meutim, istraivanja koja te nalaze dovode u pitanje.301

Jutta burggraf s jedne strane priznaje da se vjerojatno nikada nee moi znanstveno precizno odrediti to je tipino muko ili tipino ensko jer su priroda

297 Usp. isto, 506.298 Usp. isto, 509-511.299 Usp. isto, 506.300 Usp. isto.301 Usp. isto. o kritici tih istraivanja vidi: Sigrid Schmitz, hirnforschung

und geschlecht. eine kritische analyse im rahmen der genderforschung in den naturwissenschaften, u: ingrid baUer Julia neiSSl (ur.), Gender Studies. Denkachsen und Perspektiven der Geschlechterforschung, innsbruck: Studeinverlag ges.m.b.h., 2002., 109-125; michael hara-lamboS martin holborn, Sociologija. Teme i perspektive, Zagreb, golden marketing, 2002., 128-132.

111


7. Rod u teologiji

i kultura, dva velika imbenika utjecaja, od poetka meusobno proeti.302 S druge strane, tvrdi da kul-tura treba primjereno odgovoriti na prirodu.303 Kako se moe doi do prirode ako su priroda i kultura od poetka meusobno proete, burggraf ne odgovara.

burggraf priznaje da se diskriminacija ena ne moe opravdati biologijom jer je uvjetovana kulturom.304 ne propituje, meutim, koliko se tom tvrdnjom pri-bliava tvrdnji Judith butler da je i spol rod s obzirom na to da se diskriminacija ena opravdavala upravo na temelju tumaenja njihova tijela.

drutveni spol prema Jutti burggraf je spol koji se osobi pripisuje u trenutku roenja. taj spol ukazuje na specifino djelovanje ene ili mukarca i openi-to se razumje kao ishod povijesno-kulturnih procesa. odnosi se na uloge (i stereotipe) koje svako drutvo pripisuje razliitim ljudskim skupinama.305 burggraf ne pokuava odgovoriti na pitanje, kakvu ulogu u na-stanku drutvenog spola ima biologija, za koju je pret-hodno rekla da je temeljna? Kako se odnose biologija kao fiksna zbilja i f luidnost drutvenoga spola? burg-graf te odgovore duguje zato to svojim lankom eli prikazati proces u kojem se bioloki i drutveni spol proimaju. burggraf usto ne spominje da rod moe biti sredstvo analize drutvenog spola kao ishoda po-vijesno-kulturnih procesa.

burggraf smatra prikladnim istraiti utjecaj kulture na konstrukciju mukih i enskih uloga u suvreme-nom drutvu. miljenja je, ipak, da nisu sve uloge izraz proizvoljne konstrukcije i da su neke vie biolo-ki utemeljene. ene bi, stoga, bez veih tetnih poslje-dica mogle prihvatiti odreenu razliku uloga, pazei pritom da ona ne bude ishod proizvoljnog nameta-nja nego da izvire iz osobitosti bia ene.306 burggraf pritom ne objanjava kako nastaju uloge koje izviru iz bia ene niti navodi koje bi to uloge bile. Pret-postavka je da misli na majinstvo i uloge vezane uz obitelj jer tvrdi da, premda obitelj nije iskljuiva preo-kupacija ene, ena u njoj igra vanu ulogu ak i kad

302 Usp. Jutta bUrggraf, genere (gender), 507.303 Isto, 509.304 Usp. isto, 510.305 Usp. isto, 506.306 tu tvrdnju burggraf preuzima iz Pisma enama ivana Pavla ii. na to upu-

uje u biljeci. Usp. isto, 510.

112


mukarac odgovorno obavlja profesionalne i obiteljske zadae.307

moe se zakljuiti da Jutta burggraf, premda kritizira rodnu ideologiju, prihvaa pojam rod i razlikovanje spo-la i roda. Kad tumai rodnu ideologiju, rod se pojavljuje kao ifra za homoseksualnost; kad sama tumai znaenje pojma, tumai ga u okviru procesa oblikovanja spolnih identiteta ena i mukaraca i razlikuje od seksualne orijen-tacije koja se odnosi na homoseksualnost. njezin lanak jasno govori da burggraf eli teorijski produbiti i podrati stajalite Svete Stolice da je rod prihvatljiv koncept ako se temelji na biolokim datostima. Problem je, meutim, to to ona pritom ne ulazi u dijalog s postavkama rodnih teorija i ne uzima u obzir znanstvene radove koji se ne uklapaju u njezine postavke. Stoga ne uoava probleme i pitanja koja se postavljaju u rodnim teorijama te umjesto argumenata nudi tvrdnje koje djeluju uvjerljivo samo kru-gu istomiljenika.

Svoje tumaenje roda u Leksikonu nudi i beatriz voll-mer de colles. Za razliku od Jutte burggraf, koja vezu i proces ujedinjenja tjelesnog, duhovnog i drutvenog spola tumai vie psiholoko-pedagoki, ona je tumai u skladu s naelima antike teorije sloenih bia.308 temeljne po-stavke vollmer de colles mogue je saeti u sljedee:

Jedina je zasluga rodnih feministkinja to su stvorile novu rije koja ukazuje na vid spolnosti koji nadila-zi tijelo. Prije njihova rada, ta je nevidljiva dimenzija bila sadrana u pojmu ljudske spolnosti.309

najvea je pogrjeka rodnih feministkinja radikalno razdvajanje spola i roda, koje dovodi do ruenja cjelo-vitosti ovjekova tijela i uma.310

budui da je rije rod iroko rasprostranjena, nema smisla izbjegavati je ili poricati. treba joj proiriti znaenje, dopuniti ga, tako da ujedini spol i rod u cjelovitu ljudsku seksualnost, i da vie ne umanjuje ljudsko dostojanstvo.311

definicija roda prihvatljiva za crkvu bila bi: tran-scendentalna dimenzija ljudske spolnosti, kompatibil-

307 Usp. isto, 510.308 Usp. beatriz vollmer de colleS, nuove definizioni di genere,

723.309 Isto, 722.310 Isto.311 Isto, 723.

113


7. Rod u teologiji

na sa svim razinama ljudske osobe tijelom, umom, duhom i duom. rod je gibak, predmet je vanjskih i unutarnjih utjecaja ljudske osobe, ali treba sluati prirodni red koji je zadan tijelom. ljudsko je tijelo u svojoj spolnosti samo muko ili ensko jer bog stvara muku ili ensku duu.312

vollmer de colles dakle prihvaa rije rod, prihvaa razlikovanje spola i roda i promjenjivost roda pod utjeca-jem drutvenih i kulturnih imbenika pod uvjetom da je spol povezan s biolokim datostima. Klju za razumijeva-nje odnosa spola i roda nalazi u postavkama antike teori-je sloenih bia313: ako tijelo ima metafiziku dimenziju u moi due, spol ima metafiziku dimenziju u moi roda.314 Spol i rod se stoga odnose kao materija i forma, kao dua i tijelo. antiku teoriju sloenih bia za tumaenje spola i roda smatra primjerenom jer su, prema skolasticima, for-ma i materija u sloenim biima neodjeljive, ali ih treba razlikovati kako bi se bolje razumjela cjelina.315

Jedina novost takvog tumaenja roda prema naeli-ma antike teorije sloenih bia jest uvoenje nove ter-minologije u staru teoriju. antiku teoriju sloenih bia vollmer de colles izlae kao da ta teorija nikad nije doi-vjela kritike upravo pod rodnim vidom. ne zanima je na koji se nain u toj teoriji dolazilo do spoznaje o posebnim vlastitostima enske due. ona tvrdi da je spolna razli-ka u prvom redu ontoloka a potom tjelesna, i ne uzima u obzir da se ontoloka zbilja u povijesti teologije tumaila na temelju tjelesnih razlika. Primjerice, da su se vlastitosti enske due odreivale na temelju aristotelove fizike i te-orije raanja ivih bia, dakle polazei od tijela.316 rodne teorije upravo takva tumaenja stavljaju u pitanje: Kako dolazimo do spoznaje tijela koju smatramo objektivnom? U tom duhu treba razumjeti i postavku Judith butler da je i spol rod, odnosno, da nae prethodne spoznaje uvjetuju nae razumijevanje tijela.317

312 Usp. isto, 722-726.313 Usp. isto, 723.314 Usp. isto.315 Usp. isto, 733.316 Usp. Usp. Joseph hartel, integralni feminizam sv. tome akvinskog,

u: Svesci (1999.) 97, 20-26; rebeka Jadranka ani Zilka SPahi-i-lJaK (ur.), Rod i religija, Sarajevo, transkulturna psihosocijalna obra-zovna fondacija Univerzitet u Zenici Univerzitet u banja luci, 2008., 134-148.

317 Usp. Judith bUtler, Rainjavanje roda, 79; Judith bUtler, Nevolje s rodom, 112-113.

114


bojim stvaranjem muke ili enske due, vollmer de colles utemeljuje dvospolnost na ontolokoj razini. ljud-sko bie prema njezinom miljenju moe uvijek postojati samo kao ena ili kao mukarac jer naelo kontradikcije mukost iskljuuje enskost iskljuuje treu mogu-nost.318 autorica ne uzima u obzir niti pokuava protuma-iti interseksualna tijela. ako ljudska bia mogu postojati samo kao muka ili enska, iskljuuje li to, primjerice, in-terseksualce iz pojma ljudskog?319 Kakvu duu imaju inter-seksualci i stvara li i nju bog? ako je i njihova dua muka ili enska, to se s njom dogaa kad je u spoju sa spolno dvoznanim tijelom? Kako protumaiti iskustva transsek-sualaca? budui da je vollmer de colles predstavljena kao filozofkinja koja se bavi pitanjima roda, a koncept roda svoje ishodite ima upravo u okviru istraivanja intersek-sualaca i transseksualaca, oekivalo bi se da u svoje promi-ljanje roda ukljui i navedena pitanja.

vollmer de colles prihvaa da je rod drutveno kon-struiran, jer duu ili formu ne treba poimati kao sta-tinu, nego u procesu njezina usavravanja. na drutvenu dimenziju due/roda upuuje i to to se pojavljuje u mate-riji, u spolu. na temelju toga vollmer de colles zakljuuje da drutvo bez roda nije mogue jer bi to bilo drutvo bez due.320 takav zakljuak izaziva pitanje koliko pojedine izraze vollmer de colles tumai na temelju znaenja koje imaju u rodnim teorijama, a koliko na temelju znaenja koje im sama pripisuje. budui da ne navodi nijedno dje-lo koje bi opravdalo njezino objanjenje izraza drutvo bez roda, moe se samo naelno upozoriti da se postavkom o drutvu bez roda u rodnim teorijama ne eli brisati dua ili nijekati bilo kakva spolna ili rodna razlika nego da se eli iskljuiti rod kao sredstvo uspostave i odravanja drutve-

318 Usp. beatriz vollmer de colleS, nuove definizioni di genere, 725-726.

319 to je sredinje pitanje koje zaokuplja butler: Ponekad su i sami uvjeti koji predaju svojstvo ljudskosti nekim pojedincima upravo oni koji uskrau-ju mogunost postizanja takvog statusa drugim pojedincima, proizvodei tako diferencijaciju odnosno razliitost izmeu ljudskoga i onoga to je manje ljudsko. [] odreeni ljudi priznati su kao neto manje od ljudi, a ta forma ogranienog priznavanja ne vodi do opstojnog ivota. odreeni ljudi nisu uope prizanti kao ljudi, a to vodi do tek jo jednog poretka neivljivog ivota. [] ako sam ja odreenog roda, hou li ipak biti sma-trana za dio ljudskoga? hoe li se ljudsko proiriti kako bi me ukljuilo u svoj doseg? ako elim na odreene naine, hou li biti u mogunosti da ivim? hoe li biti mjesta za moj ivot, i hoe li biti priznatljiv i prepo-znatljiv drugima o kojima ovisim u pogledu svoje drutvene egzistencije? Judit bUtler, Rainjavanje roda, 2.

320 Usp. beatriz vollmer de colleS, nuove definizioni di genere, 734.

115


7. Rod u teologiji

ne hijerarhije ili kao sredstvo iskljuivanja iz drutva onih koji se ne uklapaju u njegov normativni rodni sustav.

U svom tumaenju roda vollmer de colles poziva se i na Karla Wojtylu i njegovo djelo Osoba i in (Persona e atto) prema kojemu se osoba oituje u inu. autorica pri-tom ne uzima u obzir kritike hermeneutike koju Karol Wojtyla rabi da bi polazei od ina, od iskustva, doao do ontolokih istina o biu ene. naime, jedino djelo na temelju kojega Wojtyla zakljuuje o ontolokoj naravi ene jest in raanja.321

Zakljuno se moe rei: glavni je problem tumaenja roda u leksikonskom lanku beatriz vollmer de colles to to ne ulazi u dijalog s rodnim teorijama. ostaje na do-bro poznatom i sigurnom terenu antike teorije sloenih bia, ne uvaava suvremene kritike te teorije upravo pod rodnim vidom nego u tu teoriju unosi novu terminologiju. na taj nain bitno ne mijenja ni antiku teoriju sloenih bia niti nudi odgovore na suvremena rodna pitanja. ipak, priznaje da je njezina teorija vie poziv na razmiljanje nego iznoenje apsolutne istine.322 time meutim daje jo vie povoda da se postavi pitanje koliko je njezin prilog Leksikonu primjeren.

osvrt

i Jutti burggraf i beatriz vollmer de colles stalo je da svojim lancima teorijski utemelje i opravdaju stav Svete Stolice o rodu kao prihvatljivom konceptu ako se temelji na biolokim datostima. U tom nastojanju meutim ne ulaze u dijalog s rodnim teorijama, preuuju znanstvena istraivanja koja im ne idu u prilog, ne uvaavaju kriti-

321 Polazei od vlastita iskustva ovjeka koji djeluje, Karol Wojtyla metodom indukcije i redukcije dolazi do metafizike prirode ljudske osobe. takav metodoloki put spoznavanja bti ljudske osobe upuuje na vanost koju Wojtyla pridaje ljudskom inu, odnosno, iskustvu. Kad su u pitanju ene, jedini in na temelju kojeg zakljuuje o ontolokoj strukturi ena jest in raanja. Sloboda, razum, volja u odnosu na enu u Wojtylinoj misli ogra-nieni su na spoznaju, prihvaanje i ozbiljenje ovisnosti o vlastitostima enske naravi do koje je Wojtyla doao polazei od ina raanja. vie o tome: birgit Schneider, Wer Gott dient, wird nicht krumm. Femi-nistische Ethik im Dialog mit Karol Wojtyla und Dietmar Mieth, mainz, matthias-grnewald verlag, 1997., 99-167; rebeka ani, filozofsko--teoloke postavke ivana Pavla ii. o dostojanstvu i pozivu ene, u ines Saboti eljko tanJi goran rPi (ur.),: Ivan Pavao II: posla-nje i djelovanje. Zbornik radova sa simpozija odranog u Zagrebu 24. lipnja 2005., Zagreb, glas Koncila institut drutvenih znanosti ivo Pilar Ka-toliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu centar za promicanje socijalnog nauka crkve hrvatske biskupske konferencije, 2007, 149-167.

322 Usp. beatriz vollmer de colleS, nuove definizioni di genere, 723.

116


ke upuene esencijalistikom tumaenju rodnih razlika. ogradivi se i osiguravi od svega to bi njihove postav-ke moglo dovesti u pitanje, svoje teorije o odnosu spola i roda grade na tvrdnjama bez argumenata. neka neugodna pitanja, poput spolnog/rodnog identiteta interseksualaca, rjeavaju ili proglaavanjem njihovih tijela anomalijama i patolokim sluajevima ili preutnim iskljuivanjem tih osoba iz pojma ljudskoga tvrdnjom da bog stvara samo muko i ensko spolno tijelo i muku i ensku duu koja odgovora tome tijelu. Kod beatriz vollmer de colles uo-ava se i tendencija pripisivanja pogrenih znaenja pojedi-nim izrazima uzetim iz rodnih teorija.

autorice karakterizira i povijesni zaborav. Primjerice, ne provjeravaju koliko su postavke koje zastupaju ve sa-drane u teolokoj tradiciji ni kakve su negativne poslje-dice imale za ene. obje previaju ulogu koju je biologija u povijesti teologije imala i jo uvijek ima u tumaenju i opravdavanju manjeg vrednovanja ena.

Pitanje je takoer jesu li takvi tekstovi primjereni za leksikonsko izdanje. od lanaka u leksikonima ne oekuju se autorova promiljanja nego pregled glavnih misaonih strujanja o nekom pitanju. Stoga bi Leksikonu bio primje-reniji lanak koji bi prikazao odgovore razliitih kran-skih teologa na suvremene izazove koji dolaze iz rodnih rasprava.

naposlijetku, valja ipak primijetiti da obje autorice prihvaaju razlikovanje spola i roda i nunost teolokog promiljanja tih pojmova i njihovog meusobnog odnosa.

Kao drugi primjer kako rod razumiju katoliki autori koji kritiziraju rodne teorije navodim tri predavanja odra-na na strunom savjetovanju to ga je na inicijativu njema-ke biskupske konferencije organizirala njezina pastoralna podkomisije ene u Crkvi i drutvu (2005.). Savjetovanje je osobito zanimljivo zato to su na njemu uz profesore teo-logije, voditelje duobninitva, predsjednike drutava, re-dovnike i redovnice itd. sudjelovali i biskupi: predsjednik njemake biskupske konferencije kardinal Karl lehmann (mainz), predsjednik podkomisije ene u Crkvi i drutvu, kardinal georg Sterzinsky (berlin), predsjednik Pastoralne komisije, biskup Joachim Wanke (erfurt) i jo sedam nad-biskupa, odnosno, biskupa ili pomonih biskupa.323 tema

323 Savjetovanje je odrano 17. 18. oujka 2005. godine u mnchenu. Usp. deUtSche biSchofSKonferenZ, Frauen in Leitungsfunktionen

7.2.2. struno savjetovanje njemake biskupske konferencije

11


7. Rod u teologiji

konferencije bila je Spolna/rodna pravednost u zanimanju i obitelji za ene na odgovornim poloajima u Crkvi (Ges-chlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche). tri predavanja odnosila su se izriito na rod: predavanje hanne barbare gerl-falkovitz, Saskie Wendel i kardinala Karla lehma-nna.324 U zakljunoj raspravi sudionici su svoja stajalita svrstali pod dva naslova: 1. prijedlozi za promicanje ena na odgovarajuim pozicijama i 2. poticaji za usklaivanje posla i obitelji za ene i mukarce.325 meu prijedlozima koji su se odnosili na promicanje ena na odgovorne po-zicije navedeni su i neki u kojima se izriito spominje rod: radionice o rodu i rodno osvijetenoj politici u kojima bi sudjelovali biskupi i ene; radionice o rodno osvijetenoj politici za sveenike u sklopu programa namijenjenih oso-bama u crkvenom vodstvu..326 U zavrnom govoru biskup Joachim Wanke327 zakljuio je da je savjetovanje pokazalo kako je teko sprijateljiti se s pojmom rod ali da postoji konsenzus, da ga elimo rabiti i preciznije odrediti i da se taj posao mora nastaviti.328 Polazei od toga da duh boji uvijek vodi crkvu tako da joj daruje napredak u spo-znaji, biskup Wanke se pita: Koji je na doprinos raspravi o rodu?329

najprije emo se zadrati na kritikama rodnih teorija predavaa na savjetovanju a potom na njihovim prijedlo-zima prihvatljivog poimanja roda i koncepta rodno osvije-tene politike.

frdern. Fachtagung der Deutschen Bischofskonferenz am 17. 18. 3. 2005. in mnchen, u: Pressemitteilungen der deutschen bischofskonferenz (21. 3. 2005.) na: http://www.frauenseelsorge.de/download/frauen%20in%20leitungsfunktionen%20foerdern.pdf (5. 2. 2011.).

324 Predavanja su objavljena u: arbeitSStelle fr fraUenSeel-Sorge der deUtSchen biSchofSKonferenZ (ur.), Gesc-hlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche. Dokumentation der Fachtagung am 17./18. Mrz 2005, Mnchen, na: http://www.frauenseelsorge.de/download/gesamtdokument%20Juli%202005c.pdf (5. 2. 2011.).

325 Prijedlozi su objavljeni u: arbeitSStelle fr fraUenSeelSor-ge der deUtSchen biSchofSKonferenZ (ur.), Geschlechterge-rechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 61-62.

326 Usp. isto, 61.327 Joachim WanKe, erfurtski biskup i predsjednik Pastoralne komisije

njemake biskupske konferencije. 328 Joachim WanKe, Schlusswort, u: arbeitSStelle fr fraUen-

SeelSorge der deUtSchen biSchofSKonferenZ (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortli-chen Positionen in der Kirche. Dokumentation der Fachtagung am 17./18. mrz 2005, mnchen, 67, na: http://www.frauenseelsorge.de/download/gesamtdokument%20Juli%202005c.pdf (5. 2. 2011.).

329 Isto, 67.

11


Sve troje predavaa hanna barbara gerl-falkovi-tz330, Saskia Wendel331 i kardinal Karl lehmann332 kri-tiziraju uporabu pojma rod u radikalno dekonstruktivi-stikim polazitima. osobito problematinim smatraju tendencije zaborava tijela i zanemarivanja jedinstvenosti i slobode pojedinanog ja u tim teorijama.333 Smatraju, meutim, da je potrebno razlikovati izmeu rodnih teorija i rodno osvijetene politike kao sredstva analize i provedbe rodne ravnopravnosti. razlika meu autorima ipak posto-ji. Kardinal lehmann i Saskia Wendel iznijansiranije od gerl-falkovitz piu o rodnim teorijama i njihova je kritika odreenija.334 osim toga, lehmann i Saskia priznaju ta-koer doprinose radikalno (de)konstruktivistikih stajali-ta to e u nastavku biti podrobnije izloeno. Saskia Wen-del vie nego drugi ulazi u dijalog s dekonstruktivistikim polazitima i obrazlae mogunost kritiko-konstruktivne uporabe pojma rod i rodno osvijetene politike na praksu u samoj crkvi.335 Sve troje je jedinstveno: Katolika crkva niti moe niti eli izbjei rodno pitanja.

330 Profesorica filozofije religije i komparativnih religijskih znanosti na teh-nikom sveuilitu u dresdenu.

331 Profesorica sistematske filozofije na teolokom fakultetu Sveuilita u tilburgu.

332 biskup u mainzu, ujedno predsjednik njemake biskupske konferencije u vrijeme odravanja Savjetovanja.

333 Usp. Karl Kardinal lehmann, theologie und genderfragen, u: ar-beitSStelle fr fraUenSeelSorge der deUtSchen biSchofSKonferenZ (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 53-54, 55; hanna barbara gerl-falKovitZ, gender-theorien in kritischer Si-cht, u: arbeitSStelle fr fraUenSeelSorge der deUtS-chen biSchofSKonferenZ (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 9, Sa-skia Wendel, Kritische Wrdigung der gender-debatte, u: arbeitS-Stelle fr fraUenSeelSorge der deUtSchen biSchof-SKonferenZ (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 20.

334 hanna barbara gerl-falkovitz primjerice u naslovu svoga lanka pie o rodnim teorijama, dok u sadraju kritizira radikalno dekonstruktivistiu teoriju. Uporaba jednine omoguava joj da postavke razliitih feministi-kih i rodnih teoretiara (heteroseksualnih, lezbijskih, transrodnih) pred-stavi kao jednu teoriju. time ne samo preuuju razlike koje meu njima postoje nego ne mora precizirati ni svoju kritiku. osobito pak moe izbjei pitanja vana za rodne teorije. Problem je i njezino razumijevanje Judith butler, kojoj pripisuje poricanje postojanja bilo kakvog prirodnog tijela. Premda joj je poznato da se heteroseksualnost kritizira pod vidom moi, u svom odgovoru radikalno-dekonstruktivistikim polazitima, pitanje moi ne uzima u razmatranje (usp. hanna barbara gerl-falKovitZ, gender-theorien in kritischer Sicht, 10-11). Za razliku od nje, kardinal lehmann pristupa iznijansiranije. on uoava slinosti i razlike konstruk-tivistikih i dekonstruktivistikih teorija. Usp. Karl Kardinal lehma-nn, theologie und genderfragen, 50-51.

335 Usp. Saskia Wendel, Kritische Wrdigung der gender-debatte, 24.

11


7. Rod u teologiji

Hanna Barbara Gerl-Falkovitz

hanna barbara gerl-falkovitz ne izlae svoje tumae-nje pojma rod nego se usredotouje na kritiki prikaz rod-nih teorija i postavlja pitanja rodno osvijetenoj politici. donosi, meutim, neke postavke o rodu i rodnoj politici koje, s obzirom na njezin odmak prema rodnim teorijama, mogu biti zanimljive.

Primjerice, definiciju vijea europe iz 1998. godine autorica ocjenjuje nepreciznom i neprikladnom za proved-bu i kontrolu provedbe, i uz to dri da ta definicija nema nikakve veze s radikalno dekonstruktivistikim polazi-tem.336 istie da se pojam rod moe itati i drugaije nego to to ini Judith butler te da meunarodnu raspravu ne odreuju butler i dekonstruktivizam nego da prevladavaju konstruktivistika polazita.337 Pozitivnu stranu koncepta roda vidi u ukljuenosti oba spola: ne radi se samo o ena-ma, rodno osvijetena politika pitanje pravednosti postavlja na nov nain, koji ukljuuje i ene i mukarce. gerl-fal-kovitz takoer izjavljuje da nema alternativu za rod, osim na jezinoj razini, gdje umjesto rodno osvijetena politika radije rabi njemaki izraz Geschlechtergerectigkeit (spolna pravednost). 338

Kardinal Karl Lehmann

Kardinal lehman dri da rodno osvijetena politika nije samo teorijska kategorija, nego koncept za uspostavu spolne demokracije, odnosno, spolne pravednosti. radi se o ravnopravnosti ena kao drutvenoj normi. miljenja je da spolnu perspektivu treba uzeti u obzir u svim podruji-ma i na svim razinama, osobito u procesima odluivanja. Pozitivnim smatra to to su prema rodno osvijetenoj po-litici za provedbu ravnopravnosti meu spolovima odgo-vorni svi, dakle mukarci i ene, oba spola. Upravo u toj

336 definicija glasi: Gender mainstreaming sastoji se u (re)organizaciji, po-boljanju, razvoju i vrednovanju politikih procesa s ciljem da svi imbe-nici koji su ukljueni u politike odluke rodnu perspektivu ukljue u sve politike koncepte na svim razinama i u svim fazama. (Prema: hanna barbara gerl-falKovitZ, gender-theorien in kritischer Sicht, 13). tu istu definiciju komisija Justitia et pax njemake biskupske konferencije smatra prikladnom za provoenje ravnopravnosti izmeu ena i mukara-ca (vidi poglavlje 2. u ovoj knjizi).

337 Usp. hanna barbara gerl-falKovitZ, gender-theorien in kritischer Sicht, 17.

338 tu izjavu je gerl-falkovitz dala u raspravi nakon izlaganja. Usp. ar-beitSStelle fr fraUenSeelSorge der deUtSchen biS-chofSKonferenZ (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Fami-lie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 46.

120


odgovornosti sviju za poboljanje rodnih odnosa kardinal lehman vidi pozitivnu novost rodno osvijetene politike u odnosu na prijanju politiku ravnopravnosti: ranije su za ravnopravnost ena gotovo iskljuivo bile zaduene one same, u konceptu roda je ta zadaa od poetka povjerena obama spolovima. Upozorava ipak da postavka o nestaja-nju biolokoga spola u drutvenome i radikalno stavljanje u pitanje spola, moe dovesti do gubitka objekta u kla-sinoj feministikoj politici. ne smatra meutim da je to smisao koncepta roda. bez negativnih konotacija, kardinal lehman izlae povijest razvoja i postupnog uvoenja rod-no osvijetene politike u meunarodne pravne ugovore.339

Kardinal lehmann istie da uvijek moramo teiti jed-nakosti i naglaavati razliku, ustrajavati na identitetu i u polarnosti zadrati svoje mjesto. U tom smislu primjere-nim modelom za rjeavanje rodnih odnosa smatra model polariteta. napominje ipak da postoji potekoa u odnosu na definiranje drukijosti jer se u modelu polariteta razli-ka tumai u smislu hijerarhije, vee ili manje vrijednosti jednoga spola. razumije stoga suzdranost od govora o drukijosti ili posebnosti ali istovremeno smatra kako je potrebno osporiti da ne postoje bioloki ili moda ak psiholoki temelji za razlike meu spolovima.340 Prema njegovom miljenju, to ne znai da model polariteta treba dalje prenositi kakav je danas nego da njegove dobre strane treba unositi u novu, cjelovitu sliku.341

Postanak 1,26sl. lehmann tumai u smislu: ne moe postojati bie ovjeka koje u svojem postojanju odstupa od dvaju spolova. mukarac i ena se nadopunjuju, ali to ne znai da je svatko od njih pola ovjeka. Slika boja vodi ovjeka do jednakovrijednosti koja sadri jednako do-stojanstvo i prava, ali ne i jednakost u svakom vidu. U tom smislu treba razumjeti i izjednaivanje. ravnopravnost za-htijeva uspostavu jednakih ivotnih mogunosti za ene i mukarce u pogledu na odravanje ljudskog dostojanstva i razvoj ljudskih prava. Sve drugo bilo bi nedopustiva dis-kriminacije. ali ta nunost ravnopravnosti ne podrazumi-jeva automatski poricanje specifinih spolnih karaktera mukaraca i ena ili jednostavno njihovo iskljuenje. U tom smislu jednaka vrijednost doputa drukijost mukarca i ene.342 to to znai za konkretni ivot i kako se taj model

339 navodi, primjerice, Svjetsku konferenciju ena u Pekingu (1995.), na ra-zini europske unije Ugovor iz amsterdama (1997.) te nacrt Ugovora o europskom ustavu iz 2004. godine. Usp. Karl Kardinal lehmann, theologie und genderfragen, 51-52.

340 Isto, 56.341 Usp. isto.342 Usp. isto, 56-57.

121


7. Rod u teologiji

utemeljuje, kardinal lehmann ne pojanjava ve donosi zakljune postavke:

Unato dvoumljenju koje postoji oko radikalnih rod-nih teorija, njihovim se doprinosom moe smatrati naputanje jednostrane usmjerenosti na pitanje ena i promatranje svih pitanja sa stajalita koja se odnose na oba spola.343

Prednost je i u odstupanju od fiksiranih spolnih uloga bez gubitka identiteta i uzimanju u obzir izvjesne f leksibilnosti u oblikovanju identiteta ena i muka-raca, koja se s jedne strane pribliava povijesnoj, dru-tvenoj i etnikoj mnogostrukosti odnosa meu spo-lovima dok je s druge strane prikladnija suvremenim oblicima ozbiljenja odnosa. to ne smije zamijeniti pitanje o biu mukarca i ene, ni pitanje njihova odnosa.344

rijei muko i ensko stvori ih iz Post 1,27 dopu-taju veu izmjenu i neki tekui transfer u oblikova-nju pojedinog biti-mukarac i biti-ena.345

Prednost je to to problemi i zadae ravnopravnosti u ustanovama nisu preputeni samo i jedino enama nego i mukarcima i enama. Sama stvar time dobi-va na nunosti i ima vie mogunosti zbiljske, trajne provedbe. tu se ansu treba promisliti u pojedinim institucijama, u crkvi.

mukarci i ene i kvaliteta njihova odnosa moe imati korist od rodne perspektive ne samo na razini javnog drutvenog ivota nego i na privatnoj razini, prven-stveno u oblikovanju brane i obiteljske zajednice. Za-jedniki ivot pod utjecajem sve vee individualizacije treba oblikovati prema svim potrebama i zahtjevima pojedinca i zajednice. to zahtijeva slobodan dogovor izmeu mukarca i ene. drava moe stvoriti predu-vjete za povezivanje posla i obitelji, ali to u zbilji moe provesti tek konkretan brani par.346

343 Usp. isto, 58.344 Usp. isto, 59.345 Usp. isto.346 Usp. isto.

122


Saskia Wendel

Saskia Wendel razlikuje uporabu pojma rod u radi-kalnom konstruktivizmu Judith butler od drugih upora-ba te rijei i zalae se za kritiko-konstruktivno tumaenje roda na kojem bi se temeljila rodna perspektiva i rodno osvijetena politika.347

radikalnom konstruktivizmu Wendel zamjera napu-tanje razlikovanja izmeu zbilje i fikcije, prirode i kultu-re, nediskurzivnog i diskurzivnog, nijekanje postojanja ne-ega izvan to transcendira diskurs i ograniava njegovu mo - jednom rijeju, kritizira totaliziranje pojma rod348 i smatra kako je vano zadrati razlikovanje spola i roda. U kritiko-diskurzivnom pristupu nastoji razloiti kako se o spolu moe razmiljati kao o pred-diskurzivnoj kategoriji koja je ipak trajno otvorena prema diskurzivnom. da bi to uspjela, Wendel polazi od dva razlikovanja: razlikova-nje izmeu subjekta i osobe iz filozofije svijesti i fenome-nolokog razlikovanja tjelesnosti/spolnosti u smislu Leib (subjektivna perspektiva tijela) i Krper (jezino objekti-viranje tijela u diskursu). Subjekt oznaava neupitnu je-dinstvenost pojedinoga ja koju drugi ne mogu ni pripisati ni otpisati. Subjekt je ja u perspektivi biti-za-svijet. Osoba pak opisuje ja u odnosu, dakle, biti-u-svijetu. Kao osoba, ja je ve dio diskurzivne prakse, kao subjekt je uvjet, mo-gunost diskursa.349

razlikujui u fenomenolokoj tradiciji izmeu Leib i Krper, pri emu Leib ima znaenje doivljaja sebe u vla-stitom tijelu a Krper jezino objektiviranje svojega tijela u diskursu, Wendel povezuje Leib sa subjektivnom per-spektivom, Kper sa osobnom perspektivom. Leib je u tom sluaju doivljavanje ja u vlastitom tijelu, nain bivanja-za-svijet, uvjet mogunosti da se druge spozna i susret-ne. tjelesnost je u tom sluaju povezana sa subjektivnom perspektivom jer nitko ne zna to je to biti tijelo odree-nog pojedinca. U odnosu na spol to znai da je spol (u znaenju sex) pojedinom ja vlastit u odnosu na njegovu subjektivnu perspektivu kao sposobnost i kao postojanje ja koji je povezan uz tijelo. Spol tim nije ni fikcija ni gola konsturkcija diskursivnih praksa.350

istovremeno je spol ipak uvijek otvoren prema diskur-zivnom, kao to je subjektivna perspektiva uvijek otvorena prema personalnoj perspektivi i kao to Leib u podruju

347 Usp. Saskia Wendel, Kritische Wrdigung der gender-debatte, 17.348 Usp. isto, 18-20.349 Usp. isto, 20-21.350 Usp. isto, 21.

123


7. Rod u teologiji

diksurzivnoga postaje Kper. Kao to je vlastito doivljava-nje izloeno diskursu i time njegovoj snazi obiljeavanja, tako je i spol. Kad biva podreen snazi obiljeavanja dis-kursa, spol biva rod. to se nuno dogaa jer ja nikad nije samo biti-za-svijet, nikada nije samo subjekt, nego je ta-koer biti-u-svijetu, takoer je osoba. nije samo uvjet mo-gunosti nego je dio jezika i njegove performativne moi. tu mo treba opaziti, i treba je ozbiljno shvatiti. i upravo u tome Wendel vidi mogunost utemeljenja konstruktiv-ne uporabe pojma rod: u priznanju personalne perspektive ja, njegovoga biti-u-svijetu kao biti-u-jeziku, u priznanju moi djelovanja prakse jezika na predodbe o nama sami-ma i drugima koje susreemo, predodbe o naemu tijelu i o tijelima drugih, predodbe o ulogama, slubama, vla-stitostima, nainima djelovanja itd. koje pripisujemo sebi i drugima. Kao uvjet mogunosti da se mo oblikovanja i stvoriteljska performativna snaga uope misli, uvijek treba pretpostaviti subjektivnu perspektivu i s njom povezano doivljavanje u vlastitom tijelu. Wendel dri da se time is-kljuuje totaliziranje roda i reduciranje spola na drutvenu konstrukciju i uinak diskursa te da to prua mogunost konzistentnog daljnjeg promiljanja rodne perspektive.351

Saskia Wendel priznaje da su radikalno konstruktivi-stika polazita izotrila svijest o utjecaju jezika, koji zbi-lju ne samo predstavlja nego i stvara. ona prihvaa da je znaenje spola diskurzivno proizvedeno i stoga podlono moi diskursa te da se stoga ne smije podcijeniti rodno, odnosno, drutveno pripisivanje znaenja spolu.352

Saskia Wendel zalae se da se analiziraju nepraved-ni, diskriminirajui i nasilni odnosi koji se ozakonjuju prirodnim datostima kao i rodni socijalizacijski procesi koji ih podravaju. miljenja je da ja raspolae stvoritelj-skom moi oblikovanja vlastitog ivota i ivota drugih i to zahvaljujui slobodi koja nije samo sloboda od nego po-najprije sloboda za. Snagom ove moi ja moe odreivati i proirivati prostor svoga djelovanja kao i stvarati nove zbilje i na rodnoj razini. Wendel to izriito primjenjuje na ene: ene nisu samo rtve odreenih predodba o rodnim identitetima i ulogama koje su se strukturalno uvrstile, one raspolau i stvoriteljskom moi vlastitih tumaenja i vlastitog djelovanja. Snagom svojih diskurzivnih prak-sa mogu kritizirati vladajua tumaenja i nadomjestiti ih novim odreenjem znaenja.353 budui da je svakom pojedinom ja nezavisno od bilo koje razlike, pa i spolne,

351 Usp. isto, 21-22.352 Usp. isto, 19.353 Usp. isto, 22.

124


obeana subjektivnost i sloboda, svakom je ja isto tako nezavisno od svake razlike obeana sposobnost koja se te-melji u njegovoj subjektivnost i slobodi: sposobnost djelo-vati to znai i stvarati, oblikovati i odrati, promijeniti. ta se sposobnost odnosi kako na vlastiti ivot tako i na ivot drugih i ima etiku komponentu.354 Upravo tu au-torica vidi vrijednost i vanost rodne perspektive i rod-no osjetljive politike. rodna perspektiva je vana kako u drutveno-kulturnim tumaenjima roda tako i u odnosu na prisutnost ena i mukaraca na odgovornim poloajima u svim drutvenim institucijama. vana je dakle ne samo rasprava o prisutnosti ena i mukaraca na vodeim po-loajima, nego prije svega i analiza razliite socijalizacije ena i mukaraca i naina tumaenja roda u odreenim drutveno-kulturnim sredinama, tumaenja koja mogu oslobaati ali i sputavati.

Kao primjer jednostranog i suavajueg kulturnog tu-maenja spola i roda Wenel kritizira upravo nain na koji se spol i rod razumiju u Pismu biskupima Katolike crkve o suradnji mukarca i ene. navodi kako se u Pismu uzi-maju tzv. enske vrijednosti kao mjera djelovanja ena pri emu se enskost poistovjeuje s brigom za druge. Wendel je miljenja da je briga za druge jednako malo utemeljena u prirodi ene kao to je briga za sebe utemeljena u prirodi mukarca. oba vida pripadaju djelovanju osobe, nezavi-sno o spolu. to znai da su ene jednako tako sposobne i potaknute na ozbiljenje brige za sebe kao to su mukarci sposobni i potaknuti na ozbiljenje brige za druge. enama je samo djelovanjem moi diskursa tijekom duge povijesti socijalizacije pripisana i delegirana briga za druge.355 bu-dui da je briga za druge, i to i na odgovornim poloajima, ne samo enska nego ljudska vrijednost i time univerzal-na zadaa svakoga ovjeka, mukarca ili ene, zadaa bi svakoga ovjeka bila preuzeti odgovorne poloaje i brigu za druge. Upravo u tome Wendel vidi nunost da se vodi rauna o rodnoj zastupljenosti na odgovornim poloajima u drutvu te da upravo stoga rodno osvijetena politika ne spada na rub nego u sredite svakog institucionalnog djelovanja.356

U raspravi nakon izlaganja, Saskia Wendel potvrdila je svoje miljenje da pojam rod treba rabiti u svakoj insti-tuciji i da svako drutveno djelovanje treba promatrati iz rodne perspektive. Katolika crkva kao vana institucija koja postavlja znakove i daje orijentacije, ne moe se iz

354 Usp. isto, 23.355 Usp. isto, 24.356 Usp. isto.

125


7. Rod u teologiji

toga izvui ve se posve svjesno mora ukljuiti u raspravu. Wendel je miljenja da pojam rod nije ideoloki tako sna-no optereen i nije primjenjiv samo za ene, nego i za mu-karce to otvara mogunost njegove uporabe. mogunost povezanosti rodnih teorija, katolike teologije i crkvenog djelovanja Wendel vidi u naglaavanju jedinstvenosti po-jedinog ja, vanosti transcendencije, performativnog razu-mijevanja jezika, kritika konkretnih stanja nepravde.357

Wendel smatra da rod ne bi trebao osvjetljavati samo sa stajalita Judith butler. miljenja je da su dekonstruk-tivistika polazita luksuz s obzirom na tolika iskustava nasilja, seksizma itd. Puno bliim suvremenim temama odnosa meu spolovima ocjenjuje dokument Justitia et pax. rod je za nju uvijek povezan s pitanjem pravedno-sti. Ukoliko smo pozorni na rodno polazite, pravednost nije statini pojam. Pravednost je pojam koji ljude uvijek stavlja u odnos, pojam koji (u biblijskom smislu) eli uspo-staviti odnose meu ljudima u posve konkretan ivotni kontekst mukaraca i ena.358

osvrt

analizirana tri lanka na razliit nain tematiziraju pitanje roda: gerl-falkovitz je vie usmjerena na kritiku rodnih teorija i rodno osvijetene politike, manje na alter-nativno teoloko promiljanje roda; kardinal lehmann uz kritiku radikalnih rodnih teorija pozitivno vrednuje rod kao sredstvo provedbe politike ravnopravnosti i nudi model rodnih odnosa koji ne smatra savrenim ali koji u odnosu na druge smatra najprihvatljivijim; Saskia Wendel posebnu pozornost usmjerava na ono to dri glavnim problemom radikalnog konstruktivizma odnosno, na nerazlikovanje izmeu zbilje i fikcije, prirode i kulture, nediskurzivnog i diskurzivnog. vei dio lanka stoga posveuje filozofskom tumaenju spola kao preddiskurzivne kategorije koja traj-no ostaje otvorena diskurzivnoj. ne zaboravlja meutim naglasiti pozitivne uinke provedbe rodne ravnopravnosti kako u drutvu tako i u crkvi.

Unato navedenim razlikama u pristupima rodnoj te-matici i suzdranosti prema rodnom konceptu kod gerl-falkovitz, moe se zakljuiti da autori prihvaaju sljedee postavke: rodni koncept se moe i treba odvojiti od radi-

357 o tome je govorila u raspravi nakon izlaganja. Usp. arbeitSStelle fr fraUenSeelSorge der deUtSchen biSchofSKonfe-renZ (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 45.

358 Usp. isto, 45-46.

126


kalnih konstruktivistikih i dekonstruktivistikih rodnih teorija; razlikovanja spola i roda je prihvatljivo, treba mu samo dati primjereno tumaenje; nema alternative pojmu rod, crkva ga treba rabiti i dati doprinos rodnoj raspravi; rodno osvijetena politika napredak je u odnosu na femi-nistiku politiku jer ukljuuje i ene i mukarce kako na razini subjekta tako i na razini objekta rodne ravnopravno-sti; rodno osvijetena politika nije u konkurenciji s femini-stikom politikom, one se nadopunjuju; rodno osvijetenu politiku treba provoditi u drutvenom ivotu, u crkvenim ustanovama i u obiteljskom ivotu.

U ovom e poglavlju mozaino biti prikazani radovi koji u kategoriji roda ne vide opasnost za teoloku misao i rod prihvaaju kao analitiku kategoriju u teolokim istra-ivanjima. najprije emo se zadrati na tumaenju roda u dva teoloka prirunika, Leksikonu za teologiju i Crkvu i Rjeniku feministike teologije, a potom na stajalitima pojedinih teologinja i teologa. Posebna pozornost bit e posveena prijedlogu heike Walz na koji se nain moe istraivati uporaba roda u teolokim radovima te pokuaju sustavnog prikaza teolokih radova u Poljskoj na temelju toga prijedloga. na kraju e biti prikazan ekumenski pro-jekt teolokog istraivanja spolova u dijalogu, koji predstavlja iskorak u dosadanjim teolokim rodnim istraivanjima.

Leksikon za teologiju i Crkvu

Lexikon Fr Theologie und Kirche (Leksikon za teolo-giju i Crkvu) nema zasebnu natuknicu o rodu ve donosi kratki lanak o rodnom istraivanju, koje smjeta u okvir feministikih istraivanja. leksikon predstavlja rod kao drutveno-kulturni spol i kao analitiku kategoriju. U rodu, kao drutveno-kulturnom spolu, usidrena je opozicija spo-la i roda, biolokog i kulturnog spola, ime sam pojam rod govori da su koncepti mukosti i enskosti upisani u temeljni dualizam zapadne misli. U polaritetima kultura priroda, razum osjeaj, duh tijelo, ali i aktivnost pasivnost, transcendencija imanencija ukljueni su i hijerarhijski prisutni u spolnim polaritetima. Spoznaja ta-kvog dualizma otvara govor o ovjeku. Prema Leksikonu, taj dualizam umanjuje ivotne mogunosti obaju spolo-va. Kao analitika kategorija rod omoguuje promiljanje kulturnih koncepcija spola, uzroke spolnih hijerharizacija i slom toga dualizma. rod omoguuje da se analiziraju

7.3. rod kAo AnAlitikA kAtegorijA

12


7. Rod u teologiji

odnosi moi bez pozivanja na opa enska iskustva ili uni-verzalne podreenosti, postavke koje su u meuvremenu postale upitne. rodno istraivanje time proiruje predmet feministikih istraivanja jer pitanje ena ne analizira izo-lirano nego u odnosu na cjelokupnu zbilju. rodno istra-ivanje je prema Leksikonu dosljedno interdisciplinarno, a pojavljuje se ili kao nov sadraj postojeih predmeta istra-ivanja ili kao nova perspektiva u sadrajima ime stavlja u pitanje naslijeene parametre istraivanja.359

Saimajui moe se zakljuiti da se rod u Leksikonu odnosi na drutvene konstrukcije mukosti i enskosti, odnosno, na sredstvo analize tih konstrukcija u teologiji i njihovih posljedica. nema aluzije na homoseksualnost ni upozorenja da je posrijedi pojam sam po sebi opasan ili neuporabljiv za teoloko promiljanje.

Rjenik feministike teologije

U Rjeniku feministike teologije jedan je lanak po-sveen rodu. Prema autorici lanka, Uti Pohl-Patalong,360 pojam rod prihvaen je u teologiji nakon osamdesetih go-dina dvadesetoga stoljea, ispoetka suzdrano da bi po-stupno postigao izvjesnu samorazumljivost. izvjesna suz-dranost meu teolozima oituje se ipak u tome to se rod izvan feministike teologije u pravilu tumai u uvodu u pojedine teoloke teme; u teolokim tumaenjima ipak je u pozadini.361

Prema Uti Pohl-Patalong, u feministikoj teologiji treba razlikovati izmeu prihvaanja pojma rod i misao-nog kompleksa koji on predstavlja.362 Pojam rod prihvaen je u smislu temeljne razlike izmeu biolokog (sex) i dru-tvenog, odnosno sociokulturnog spola (gender). Uvoenje pojma rod u feministiku teologiju nastaje kao posljedica uvida da enskost i mukost barem u pojavnim oblici-ma nisu prirodom zadane, ve su drutveno obiljeene. razlikovanje izmeu sex i gender usmjerava se protiv bio-logistikog utemeljenja spolnih karaktera i spolnih uloga, uklanja uzronost izmeu biolokog i drutvenog spola i budi svijest da enskost i mukost nisu nikakav vrsto

359 Usp. regina ammicht qUinn, gender-forschung, 88-89.360 evangelika teologinja Uta Pohl-Patalong profesorica je praktine teologi-

je na teolokom fakultetu christian-albrechts Sveuilita u Kielu.361 Usp. Uta Pohl-Patalong, gender, u: Wrterbuch der Feministischen

Theologie, u: elisabeth gSSmann helga KUhlmann elisa-beth moltmann-Wendel, Wrterbuch der Feministischen Theologie, gtersloh, gtersloher verlagshaus, 22002., 219.

362 Usp. isto.

12


stojei dualizam, nego da posjeduju mogunosti mnogo-strukih tumaenja koja su kulturno uvjetovana.363

Uta Pohl-Patalong saeto donosi put usvajanja rod-ne perspektive u feministiku teologiju. Upozorava da je svim teolokim disciplinama najprije bila blia perspektiva istraivanje ena koje nadopunjava i korigira bijele mrlje teologije, kojom dominiraju mukarci i koja je usredoto-ena na mukarce, tzv. teologija ene ili enska teologija. veoma brzo postalo je jasno androcentrino usmjerenje cjelokupne teologije i potreba drugaijeg pristupa. temelj-nu analizu i kritiku androcentrikog usmjerenja teologije omoguavalo je uvoenje kategorije roda. dok se teologija ena shvaala kao nadopuna teolokog promiljanja, femi-nistika teologija uvodi spol (u pravilu, u smislu rod) kao temeljnu kategoriju teolokog istraivanja. Uta Pohl Pata-long upozorava da se u feministikoj teologiji ipak rijetko postavlja pitanje dvojnosti spolova i da se istraivanja uglav-nom vode na neupitnoj pozadini biolokoga spola.364

U pogledu rodne perspektive, autorica smatra da femi-nistika teologija s jedne strane treba zadrati uobiajeno promatranje ena i mukaraca kao razliitih perspektiva pri emu ostaje vano razlikovanje spol i rod i pitanje kako se stvara spol; s druge strane ima postavljati pitanje kako uope nastaje konstrukcija spola pri emu se i spol shvaa kao dimenzija roda.365 takvim dvostrukim metodolokim pristupom, teoloko rodno istraivanje moe istraivati kako se u bibliji, teologiji i crkvi dualistiko suprotstavlja-nje ena i mukaraca permanentno proizvodi i uvruje i kako se na tom dualizmu gradi hijerarhija. nasuprot odre-ivanju i uvrivanju enskih iskustava i uloga, naglasak treba staviti na mogunosti novih odnosa.366

Rjenik feministike teologije pozdravlja uvoenje poj-ma rod u teoloka istraivanja, osobito u svojstvu analiti-ke kategorije. istaknuta su ipak neka ogranienja: odmak od misaonih strujanja koje rod predstavlja, ogranienost rasprave na heteroseksualni okvir i rasprava o rodu na ne-upitnoj pozadini biolokoga spola.

363 Usp. isto, 216-217.364 Usp. isto, 219.365 Usp. isto, 220.366 Usp. isto.

12


7. Rod u teologiji

Monika Jakobs

Za katoliku teologinju moniku Jakobs367 rod obu-hvaa mnogo vie od enskog pitanja, podreenost ene, i vie od promiljanja odnosa ena i mukaraca. rod podra-zumijeva analizu spolnih odnosa u cjelini, njihovog kul-turnog predstavljanja i njihove simbolike. Jakobs poima rod kao temeljnu analitiku kategoriju koja se etablirala u znanosti.368 miljenja je da uvoenje rodne perspektive otvara nov pogled na crkvene dokumente, koji su se do sada promatrali gotovo iskljuivo sa stajalita feminizma jednakosti. analiza pod rodnim vidom ukljuivala bi ana-lizu poimanja mukosti i enskosti, uloge tijela i ispreple-tenosti tzv. enskih i mukih elemenata u razliitim crkve-nim slubama i ulogama.369

feministiku teologiju Jakobs ne vidi kao suprotnost rodnoj perspektivi: posljednja se razvila iz prethodne. Kla-sine teme i tenje feministike teologije ostaju aktualne, ali spolna se problematika ne smije obraivati kao enska tema.370 rodno istraivanje u teologiji trebalo bi provo-diti u duhu teologije osloboenja, odnosno, promiljajui iznad granica ali uvijek imajui na umu da ontoloko po-imanje ene, njezina karaktera, sposobnosti i seksualnosti jo uvijek obiljeava ivote mnogih ena. rodna perspek-tiva ne smije voditi tome da ene (i nedominirajua mu-kost) opet nestanu u znanstvenoj nevidljivosti.371 Jakobs takoer upozorava da rodne teorije koje stavljaju u pitanje dvospolnost ne smiju biti izgovor za povratak prividnoj spolnoj neutralnosti, jer to bi dalo poticaj androcentriz-mu. miljenja je da podjela na dva spola nije nadiena i da je kao i prije konstitutivna za drutvenu interakciju. mogunosti razvoja i inaica unutar jednoga spola ipak su mnogostrukije i ta je mnogostrukost postala drutveno prihvatljivija.372

367 monika Jakobs je od 1999. godine profesorica religijske pedagogije i ka-tehetike na teolokom fakultetu Sveuilita u luzernu i voditeljica reli-gijsko-pedagokog instituta. od 2003. 2005. bila je dekanica teolokog fakulteta u luzernu.

368 Usp. monika JaKobS, Gender in der Theologie, 8.369 Usp. isto, 22.370 Usp. isto, 25.371 Usp. isto.372 Usp. isto, 26.

130


Marianne Heimbach-Steins

rod kao instrument opaanja i analize drutvenih odnosa meu spolovima prihvaa i katolika teologinja marianne heimbach-Steins.373 budui da rod postoji uz i u svezi s drugim kategorijama kao to su rasa, klasa itd., kategorija roda nema u sebi nikakav totalizirajui zahtjev. rod otri svijest o problemima spolnih razlika koje se jav-ljaju u suvremenim raspravama o identitetu, spolnosti, ti-jelu, nasilju i politici i moe dati doprinos novom poima-nju starih teorija i praksa.374

Christa Schnabl i Erich Lehner

christa Schnabl375 i erich lehner376 u lanku Perspek-tiven fr eine geschlechterbewusste Theologie377 englesku rije gender i njemaku rije Geschlecht koja sadri znaenje i biolokog (spol) i drutveno-kulturnog spola (rod) rabe naizmjenino premda u lanku prevladava Geschlecht. to treba imati na umu kada se prati njihovo tumaenje izraza teoloko istraivanje spolova (theologische Geschlechterfors-chung). autori tumae da se teoloko istraivanje spolova ne moe shvatiti kao istraivanje koje se odnosi na spol kao predmet teologije nego je usmjereno na konstrukciju spo-la, odnose meu spolovima, predodbe enskosti i mukosti i drugoga unutar teologije. teologiju koja sve to istrauje, prema njihovom miljenju, primjerenije je nazvati spolno osvijetenom teologijom (geschlechterbewusste Theologie) jer se time jasnije izrie da se kategorija spola teoloki pro-milja na barem dvije razine: u odnosu na predmet istra-ivanja i s pogledom na subjekte istraivanja. Predmet istraivanja obuhvaa teologiju u njezinoj cjelovitosti, ne

373 marianne heimbach-Steins predaje kranski socijalni nauk i opu socio-logiju religije na Sveuilitu u bambergu i izvrna je direktorica centra za meureligijske studije na istom sveuilitu.

374 Usp. marianne heimbach-SteinS, nicht mehr Mann und Frau, 216-218.

375 Profesorica na institutu za socijalnu etiku Katoliko-teolokog fakultetaProfesorica na institutu za socijalnu etiku Katoliko-teolokog fakulteta na institutu za socijalnu etiku Katoliko-teolokog fakultetana institutu za socijalnu etiku Katoliko-teolokog fakulteta institutu za socijalnu etiku Katoliko-teolokog fakultetainstitutu za socijalnu etiku Katoliko-teolokog fakulteta za socijalnu etiku Katoliko-teolokog fakultetaza socijalnu etiku Katoliko-teolokog fakulteta socijalnu etiku Katoliko-teolokog fakultetasocijalnu etiku Katoliko-teolokog fakulteta etiku Katoliko-teolokog fakultetaetiku Katoliko-teolokog fakulteta Katoliko-teolokog fakultetaKatoliko-teolokog fakultetako-teolokog fakultetako-teolokog fakulteta-teolokog fakultetateolokog fakultetakog fakultetakog fakulteta fakultetafakulteta Sveuilita u beu. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-ilita u beu. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-ilita u beu. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-ta u beu. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-ta u beu. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori- u beu. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-u beu. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori- beu. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-beu. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-u. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-u. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-. obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-obnaala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-ala je slube prodekanice fakulteta i prorektori-ala je slube prodekanice fakulteta i prorektori- je slube prodekanice fakulteta i prorektori-je slube prodekanice fakulteta i prorektori- slube prodekanice fakulteta i prorektori-slube prodekanice fakulteta i prorektori-be prodekanice fakulteta i prorektori-be prodekanice fakulteta i prorektori- prodekanice fakulteta i prorektori-prodekanice fakulteta i prorektori- fakulteta i prorektori-fakulteta i prorektori- i prorektori-i prorektori- prorektori-prorektori-ce za studente i daljnje obrazovanje Sveuilita u beu. za studente i daljnje obrazovanje Sveuilita u beu.za studente i daljnje obrazovanje Sveuilita u beu. studente i daljnje obrazovanje Sveuilita u beu.studente i daljnje obrazovanje Sveuilita u beu. i daljnje obrazovanje Sveuilita u beu.i daljnje obrazovanje Sveuilita u beu. daljnje obrazovanje Sveuilita u beu.daljnje obrazovanje Sveuilita u beu. obrazovanje Sveuilita u beu.obrazovanje Sveuilita u beu. Sveuilita u beu.Sveuilita u beu.ilita u beu.ilita u beu.ta u beu.ta u beu. u beu.u beu. beu.beu.u.u..

376 Savjetnik i gostujui profesor na fakultetu za interdisciplinarno istraiva-nje i daljnje obrazovanje (Fakultt fr Interdisziplinre Forschung und For-tbildung) Sveuilita u Klagenfurtu i na institutu za praktinu teologiju Katoliko-teolokog fakulteta Sveuilita u beu.

377 christa Schnabl erich lehner, Perspektiven fr eine geschlech-Perspektiven fr eine geschlech-terbewusste theologie. bndelung und ausblick, u: marie-theres WacKer Stefanie rieger-goertZ (ur.), mannsbilder. Kritische Mnnerforschung und theologische Frauenforschung im Gesprch, berlin, lit verlag, 2006., 319-343.

131


7. Rod u teologiji

samo u pitanjima koja se odnose na spolnost/seksualnost. na taj se nain spol pojavljuje kao predmet istraivanja i u teolokim podrujima koja na prvi pogled nemaju nita sa tematikom spola. Spolno osvijetena teologija ne iri samo predmetno podruje, nego stavlja u pitanje i sam subjekt istraivanja. Kontekstualni subjektivni imbenik ne moe se nikada posve eliminirati. treba ga otvoreno izloiti i dokazati kao perspektivu pristupa i etabiliranje znanja. da bi pojasnili razliku izmeu teolokog istraivanja spo-lova i spolno osvijetene teologije, autori navode primjer: Sa stajalita teolokog istraivanja spolova analiziralo bi se muke i enske predodbe o bogu. Sa stajalita spolno osvijetene teologije iri se spektar tema na govor o bogu openito.378

Promjenom teolokog istraivanja spolova u spolno osvijetenu teologiju biva jasno da spol nije tek tema istra-ivanja nego i perspektiva istraivanja koja se provlai ili se moe provui kroz sve teoloke teme. to proirenje polazi-ta duguje se injenici da u igru ulaze subjekti istraivanja i njihova drutvena, kulturna i druga uvjetovanost i da se moraju promiljati kao pretpostavka koja utjee na struk-turiranje spoznaja.379

izraz spolno osvijetena teologija, dre autori, ini ja-snim da problematiziranjem spolne kategorije ne dolaze u sredite samo ene nego i konstrukcije mukosti kao i analiza uspostave odnosnosti. tako se kao spolna bia ne promatra samo ene nego i mukarce. nazivu spolno osvi-jetena teologija autori daju prednost pred nazivom spolno osjetljiva teologija jer teologija kao znanost ima refleksivnu a ne terapeutsku strukturu.380

Spolno osvijetenu teologiju christa Schnabl i erich lehner shvaaju kao daljnji razvoj spolno neutralne i esen-cijalistike teologije.381 Kljunim za spolno osvijetenu teo-logiju smatraju pitanje: to doprinosi teologija da postanu vidljive i da se nadiu nepravde povezane sa imbenikom spola? miljenja su da to pitanje treba promisliti sa stajali-ta individualnog spolnog identiteta, drutvene strukture i simbolikoga reda. na pozadini performativnog razumi-jevanja jezika openito, i teologija, kao poseban oblik go-vornoga ina, sudjeluje na uvrenju zbilje kao zbilje. S te pozadine i teologiju treba razumjeti kao djelatnost.382

378 Usp. isto, 328-329.379 Usp. isto, 330.380 Usp. isto.381 Usp. isto.382 Usp. isto, 332-333.

132


Irmtraud Fischer

Katolika egzegetkinja irmtraud fischer383 smatra da engleska rije gender preciznije od njemake rijei Gesch- lecht izraava drutvenu konstrukciju spola. ipak rabi njemaku rije u znaenju drutveno konstruiranog spola napominjui da to ne podrazumjeva poimanje o pred-diskurzivnom karakteru biolokoga spola. fischer smatra da je otru podjelu spola i roda teko provesti zato to se bioloko ensko tijelo automatski povezuje s rodnim pre-dodbama o enama.384

U svojim radovima fischer slijedi rodno pravedniju (gender-fairer) hermeneutiku, koja se sastoji u tome da se biblijske pripovijesti o enama itaju kao cjelina s pripovi-jestima o mukarcima, ne kao njihova dopuna. fischer eli osvijetliti koliko su snano spolne/rodne konstrukcije utje-cale na egzegetske radove i to ne samo one koji rod, kao drutveni spol, izriito tematiziraju nego jo vie one koji ga uope ne promiljaju. U tim se tumaenjima biblijski tekstovi koji posve slino govore o enama i mukarcima, bez zasebnih argumenata, posve razliito tumae na tetu ena.385 fischer se stoga zauzima za rodno pravednije (gen-der-fairer) polazite u teolokim znanostima openito i u egzegezi posebno. to je polazite, s jedne strane, otvoreno posebnostima i razlikama spolova onako kako su drutve-no konstruirani i zapisani u tekstovima nastalim u tim drutvima. S druge strane ono ne uzima muki spol kao mjerilo za enski i ne prosuuje injenine ili u tekstovi-ma predstavljene zbilje prema spolnim stereotipima nego reflektira konstrukciju spola. rodno pravednije znanstve-no polazite pretpostavka je nadilaenja androcentrinosti teolokih znanosti. fischer smatra da to polazite ne smije biti analitika kategorija samo feministike teologije nego svakog teolokog istraivanja.386

383 redovita profesorica na katedri Staroga zavjeta i prorektorica na Sveuili-tu u grazu.

384 Usp. irmtraud fiScher, Gender-faire Exegese. Gesammelte Beitrge zur Reflexion des Genderbias und seiner Auswirkungen in der bersetzung und Auslegung von biblischen Texten, mnster, lit verlag, 2004., 33.

385 Usp. isto, 13. vie o tome u: irmtraud fiScher, Gottesstreiterinnen. Bi-blische Erzhlungen ber die Anfnge Israels, Stuttgart, W. Kohlhammer, 22000; iSta, Gottesknderinnen. Zu einer geschlechterfairen Deutung des Phnomens der Prophetie und der Prophetinnen in der Hebrischen Bibel, Stuttgart, W. Kohlhammer, 2002.; iSta, Gotteslehrerinnen. Weise Frauen und Frau Weisheit im Alten Testament, Stuttgart, W. Kohlhammer, 2006.

386 fischer navodi da to pokazuje tzv. gender-bias tradicionalnog istrai-vanja: pitanja bivaju oblikovana spolno specifino, metode razliito pri-mjenjivane i ishodi istraivanja razliito vrednovani i to samo na temelju spola. Usp. irmtraud fiScher, Gottesknderinnen, 16-17.

133


7. Rod u teologiji

irmtraud fischer takoer smatra vanim povezati rod-ni i feministiki pristup tumaenju biblijskih tekstova.387 dokle god je u znanosti mukarac mjera ovjeka, rodno pravednije istraivanje ne moe se provoditi bez tematizi-ranja postojeih odnosa moi. Zahtjev za drutvenim pro-mjenama ne smije se napustiti u korist neutralnog rod-nog istraivanja koje istrauje spolno specifine utjecaje ali ne predlae kako ih promijeniti. feministiku opciju koja ne gubi iz vida preostala podruja podreenosti i diskri-minacije, treba i dalje zadrati.388 Svrha je partikularnosti u korist ena promjena nepravednih rodnih odnosa.389

Heike Walz metodoloki pristup analizi roda

Protestantska teologinja heike Walz390 slae se s tvrdnjom Ute Pohl-Patalong da nema sustavnih radova o tome to metodoloki i sadrajno za teologiju znai primje-na rodne kategorije. Walz stoga razvija sustav s pomou kojega bi se moglo istraiti kako teolozi tematiziraju rod (geschlecht)391. ona razlikuje pet naina na koje rod moe biti prisutan ili rabljen u teolokim radovima: 1. odsutna prisutnost roda, 2. odreenje roda, 3. rodna razlika, 4. rodni konstruktivizam, 5. rodni dekonstruktivizam.392

model odsutne prisutnosti Walz prepoznaje u teolo-kim tekstovima koji rod uope ne uzimaju kao teoloku kategoriju ali su njim snano obiljeeni i ukljuno ga pro-izvode to se negativno odraava i na ene i na mukarce. Walz s pravom smatra da je preuivanje roda s implicit-nim oroivanjem u teologiji najzastupljenije. teolozi ne reflektiraju rodnu problematiku, poriu njezinu vanost za teologiju ili smatraju da refleksija rodne problematike slu-i partikularnim interesima manjeg broja ena i da nema nikakvo znaenje za cijelu teologiju. teolozi se spolno-u uglavnom bave u pitanjima vezanim uz seksualnost i brak, ne uoavajui da spolnost moe igrati ulogu u svim teolokim temama i da teologija koja rod skriva, ukljuno ga proizvodi. Walz smatra da veina novih antropologija renomiranih teologa njemakoga govornog podruja is-kljuuje rod i provodi ukljuno oroenje pogodujui tako

387 Prvo poglavlje knjige Rodno pravedna egzegeza (Gender-faire Exegese) fis-cher je naslovila Rodno pravedna egzegeza s feministikom opcijom. Usp. irmtraud fiScher, Gender-faire Exegese, 15.

388 Usp. isto, 34-35.389 irmtraud fiScher, Gottesknderinnen, 16-17.390 heike Walz profesorica je sustavne teologije na instituto Universitario

iSedet u buenos airesu.391 radi se o njemakoj rijei geschlecht koja ukljuuje i spol i rod.392 Usp. heike WalZ, nicht mehr mnlich und weiblich?, 53-54.

134


teolokom androcentrizmu.393 model odreenja roda ili model rodne definicije temelji se na postavci o polaritetu spolova: kategorije mukosti i enskosti meusobno su razliite, trajne, utemeljene na prirodi i bojem redu te neovisne o povijesti i drutveno-kulturnom kontekstu. U rodnom je istraivanju ovaj nain promatranja esto ozna-en kao esencijalizam ili ontologiziranje. do pretpostavlja-ne biti ene i mukaraca u tom se modelu dolazi polazei od konkretnih iskustava ili od slike ene odreenoga raz-doblja.394

U modelu rodnih razlika spol se promatra u presijeca-nju s drugim drutvenim razlikama. taj model Walz pre-poznaje u radovima feministkinja iz manjinskih skupina u Sad-u i iz zemalja tzv. treega svijeta. one kritiziraju uni-verzalno predstavljanje ene ili ena bijelih feministkinja zato to se nain ivota odreene skupine ena uzdie na razinu norme.395 U modelu rodnih razlika, spol se analizira u kompleksnosti s drugim drutvenim razlikama i postav-lja se pitanje mora li uistinu biti sredinja linija sukoba i predstavlja li spolnost kao i prije sredinju normu prevla-sti? ako drugi imbenici kao to su rasa, klasa, narodnost i socioekonomski problemi igraju ulogu u spolnim pitanji-ma ili su ak od njih vaniji, znaenje spola se relativizira, spol biva decentriran. na taj se nain spoznaje da izolirano promatranje spola predstavlja neopravdano pojednostav-ljenje.396 Walz je miljenja da je u feministikoj teologiji i ekleziologiji elisabeth Schssler fiorenza najpoznati-ja zastupnica toga modela. hermeneutika rodne razlike povezana je s konstruktivistikim razumijevanjem roda, osobito meu postkolonijalnim teologinjama. Walz se poziva na musu W. dube397 koja se zauzima da se kao linije sukoba u feministiko-teoloko promiljanje ne uvo-di samo rod i rasu, nego i imperijalizam i neokolonijali-zam.398

393 Usp. isto, 57-59. heike Walz ne navodi o kojim se teolozima radi nego upuuje na svoj lanak: gott schuf sie jenseits von frau oder mann?gott schuf sie jenseits von frau oder mann? schuf sie jenseits von frau oder mann?schuf sie jenseits von frau oder mann? sie jenseits von frau oder mann?sie jenseits von frau oder mann? jenseits von frau oder mann?jenseits von frau oder mann? von frau oder mann?von frau oder mann? frau oder mann?frau oder mann? oder mann?oder mann? mann?mann?? geschlechtsref lexive theologische anthropologie, u: christina aUS der aU, Menschsein denken. Antropologie in theologischen Perspektiven, neukir-chenvluyn, neukrichener, 2005, 63-86., 2005, 63-86.

394 Usp. heike WalZ, nicht mehr mnlich und weiblich?, 59-60. U tu skupinu mogli bi se svrstati i teoloki radovi koji rod tumae kao ishod biolokoga spola. Za razliku od tradicionalnog modela rodne definicije, oni ipak doputaju mogunost drutvenog utjecaja ali ga ne uspijevaju po-vezati s esencijalistikim postavkama.

395 Usp. isto, 62.396 Usp. isto.397 musa W. dUbe, Postcolonial Feminist Interpretation of the Bible, St. lou-

is, chalice Press, 2000.398 heike WalZ, nicht mehr mnlich und weiblich?, 62.

135


7. Rod u teologiji

U modelu rodnog konstruktivizma postavljaju se pita-nja proizvodnje spola i propituje zakljuivanje od biolokog spola (sex) na drutveno-kulturno konstruiran spol (gen-der). rod se smatra ishodom drutveno-kulturnih proce-sa i ima ulogu drutvenog pokazatelja mjesta: osobama se samo na temelju njihovoga biolokog spola dodjeljuju ili uskrauju odreena mjesta ili uloge u drutvu, odnosno sposobnosti za njihovo obnaanje. Konstruktivizam polazi od toga da se jedna konstrukcija uvijek moe zamijeniti drugom. Pritom nije problem da su spol i crkva konstru-irani, nego kako su izgraeni. U konstruktivistikom se pristupu pod vidom spola istrauju i subjekti i objekti istra-ivanja. to bolje uspijeva od sredine 80-ih, kada su poela istraivanja mukaraca ili mukosti. Walz ujedno istie da je konstruktivistiko poimanje esto povezano s modelom rodne razlike, naime s preklapanjem roda s drugim kul-turnim konstrukcijama kao to su narodnost, klasa, sek-sualna orijentacija. iz toga nastaje veoma vana spoznaja o postojanju razliito konstruiranih rodova.399

doprinosi konstruktivistike perspektive Walz sai-ma u tri toke. Prvo, zbilja se promilja kao proces: rod podlijee povijesnim i drutveno-kulturnim procesima i nije nepovijesna konstanta ili datost koja tim procesima prethodi. Konstruktivizam istrauje nacrte gradnje rod-ne arhitekture i arhitekata roda, i eli te planove gradnje promijeniti. drugo, taj nain promatranja spola omogua-va da se rodom obuhvati mukarce i ene. tree, iz toga nastaje metoda dvostrukog kuta gledanja, naime uvaa-vanja spolnih razlika i spolno razliitih iskustava ali i kri-tikog propitivanja njihove geneze.400

Walz je miljenja da je konstruktivistiki zaokret od feminizma prema rodu na njemakom govornom podruju i inae u europi jo uvijek predmet rasprave te da i dalje postoje feministiko-teoloka istraivanja koja jed-va da su dotaknuta rodnom perspektivom. Kao teologinju koja je meu prvima usvojila konstruktivistiko razumi-jevanje spola, Walz ponovno navodi elisabeth Schssler fiorenzu. 401

model rodnog dekonstruktivizma mijenja perspektivu modela rodne razlike i rodnog konstruktivizma. dok su oni upueni na smjer od spola do roda, ovdje se postavlja obrnuto pitanje: Kako kulturni pogled definira poima-nje biolokoga spola? dekonstukcijska perspektiva spola postavlja pitanje: to bi bilo kad ne bi postojao nikakav bioloki spol? to se dogaa kad se stavi u pitanje razli-

399 Usp. isto, 62-65.400 Usp. isto, 66.401 Usp. isto, 65.

136


kovanje izmeu biolokoga i drutvenoga spola? dekon-strukcija ne znai jednostavno poricanje materijalnosti ti-jela nego drugaiji pogled na tijelo. dekonstruktivistika misao dovodi u pitanje izvjesnost da je neto onako kako se ini. Walz smatra da je nekada teko jasno razluiti kon-struktivistiku i dekonstruktivistiku perspektivu.402

doprinos dekonstruktivistikog pristupa Walz saima u etiri toke. Prvo, dekonstruktivizam stavlja u pitanje temeljne pretpostavke o spolu. relevantnost toga pristupa za teologiju jest i uloga koju u njemu igraju jezik i diskurs. teoloki tekstovi mogu se itati protiv struje prema njihovoj spolnoj simbolici. drugo, dekonstruktivistika perspektiva pokazuje da je jednoznani identitet ene ili mukarca tlapnja. tree, dekonstruktivistika perspektiva nudi alternativu neproduktivnom suprotstavljanju modela rodne definicije i feminizma jednakosti i omoguuje anali-zu kako nastaju spolna simbolika, spolna razlika, spolna jednakost i spolni identiteti. etvrto, dekonstruktivistika perspektiva nudi alternativu ginocentrinom feminizmu, koji pokuava autentinim enskim iskustvima nadopuniti drutvo enskim elementima ili vrednovati tradicionalno manje vrednovanu enskost.403 Walz u odnosu na dekon-struktivistiku perspektivu ima i kritike primjedbe: 1. egzistencijalna iskustva spola i tijela nedovoljno se uzima u obzir; 2. tendenciozno se razmilja o spolu izolirano od drugih razlika; 3. dekonstruktivistika rasprava o spolu dogaa se na razini jezika i diskursa. Walz je miljenja da toj perspektivi nedostaje dublja ukotvljenost u drutvene teorije i konkretno normiranje spola, roda i elje. Upra-vo u tome vidi razlog zato su feministika sociologija, politika i pravna znanost bile suzdranije u prihvaanju dekonstruktivizma za razliku od, primjerice, knjievnosti ili povijesti umjetnosti.404 U teologiji na njemakom go-vornom podruju dekonstuktivistiki pristup Walz pre-poznaje u radovima evangelikih i katolikih teologinja s podruja praktine teologije,405 homiletike,406 vjerskog

402 Usp. isto, 67-68.403 Usp. isto, 71. 404 Usp. isto, 72.405 navodi radove: isoldeisolde Karle, Seelsorge in der Moderne. Eine Kritik der

psychoanalytisch orientierten Seelsorgelehre, neukrichen-vluyn, neukir-chener, 1996; iSta, Der Pfarrberuf als Profession. Eine Berufstheorie im Kontext der modernen Gesellschaft, gtersloh, gterloher verlagshaus,, 2001.

406 navodi: Sabine bobert-SttZel, von der frau zum frein Spiel-feld von bedeutungen. ein Pldoyer zur aneigung der U-topischen Po-tentials frauengerechten Predigens, u: hans-Jrgen abromeit, Pasto-rale Existenz heute. Festschrift fr Hans Berthold, Waltrop, Spenner, 1997, 112-128.

13


7. Rod u teologiji

odgoja,407 tumaenja biblije,408 u znanosti o misijama409 i u teolokim raspravama o tijelu.410 ipak dri da je pri-hvaanje dekonstruktivistikoga pristupa jo u povojima. na podruju feministike ekleziologije, podruju kojim se ona posebno bavi, dekonstruktivistiki pristup, prema nje-zinom uvidu, jo nije usvojio nitko.411

Kao temelj vlastitoga teolokog spolno/rodnog promi-ljanja Walz uzima koncept rodne razlike, rodne konstruk-cije i rodne dekonstrukcije. od konstruktivistikog modela preuzima uvid u svakodnevno stvaranje spola na individu-alnoj, drutvenoj i strukturalnoj razini te sudjelovanje oba spola u procesu uspostave ili destabilizacije spolnoga reda. od koncepta rodne razlike prihvaa stajalite da se spol ne promatra izolirano nego u okviru ireg projekta drutvene teorije i drutvene transformacije, odnosno, u ispreplete-nosti s drugim kategorijama kao to su drutveno-eko-nomski poloaj (klasa), etnika pripadnost, dob, seksual-na orijentacija, kultura, religija itd. od dekonstruktivistike perspektive smatra vrijednim to to dovodi u pitanje sve izvjesnosti i radikalno propitivanje kome i emu slue po-stojei rodni red i postojee definicije rodnih identiteta i rodnih stereotipova. Upozorava ipak da je potrebno uzeti u obzir i granice dekonstruktivistike pozicije: nedovoljno uvaavanje egzistencijalnih, iskustvenih perspektiva spo-la, tijela i drutvenih struktura. Pristup istraivanju spo-la/roda koji bi se temeljio na kombinaciji modela rodne razlike, rodne konstrukcije i rodne dekonstrukcije, Walz naziva modelom rodne transcendencije. taj izraz smatra primjerenim jer upuuje da rodne razlike, norme, hijerar-hije i barijere treba nadii u duhu poslanice galaanima 3,26-28: posrijedi je transcendencija hijerarhije izmeu gospodara i sluge, grka i idova i mukog i enskoga.412

407 gisela matthiae, Clowin Gott. Eine feministische Dekonstruktrion des Gttlichen, Stuttgart berlin Kln, Kohlhammer, 1999.

408 navodi: hedWig-JahnoW-forschungsprojekt (ur.), Krperkonzepte im Ersten Testament. Aspekte einer Feministischen Anthropologie, Stuttgart, Kohlhammer, 2003.

409 navodi: heike WalZ christine lienemann-Perrin doris Strahm, Als htten sie uns neu erfunden. Beobachtungen zu Fremdheit und Geschlecht, luzern, edition exodus, 2003.

410 navodi: gertraud ladner, Frauen Krper in Theologi und Philosop-hie. Feministisch-Theologische Zugnge, mnster, lit, 2002.; batrice boWald Sandra bchel-thalmaier monika JacobS (ur.), KrperSinnE, Krper im Spannungfeld von Diskurs und Erfahrung, bern Wettingen, efef-verlag, 2002.

411 Usp. heike WalZ, nicht mehr mnlich und weiblich?, 70-71.412 Usp. isto, 76-78.

13


Rod u radovima poljskih teologa

metodoloke pristupe spolu/rodu koje je predloila heike Walz odsutna prisutnost, rodne definicije, rodna razlika, rodna konstrukcija i rodna dekonstrukcija polj-ska teologinja elbieta adamiak iskoristila je za sustavni prikaz teolokih radova u Poljskoj. na temelju ope ocjene zakljuuje da veina suvremenih teologa u toj zemlji uop-e ne uzima u obzir kategoriju roda i ne ukljuuje se ni u kakvu teoloku raspravu potaknutu istraivanjima roda. druga skupina autora opisuje vlastitosti ena i mukara-ca ne objanjavajui kako do njih dolaze. oni dakle ne problematiziraju kategoriju spol-rod i uklapaju se u model rodne definicije. meu rijetkima koji je propituju neke se moe svrstati u kategoriju rodne razlike, neke u kategoriju rodnog konstruktivizma. U Poljskoj, prema analizi elbiete adamiak, jo nema teolokih radova koji se razvijaju pod utjecajem rodnog dekonstruktivistikog pristupa.413

Ekumenski projekt teolokog istraivanja spolova u dijalogu

na ekumenskom planu razvio se projekt teolokog istraivanja spolova u dijalogu. Zamisao je potekla od sku-pine teologa i teologinja koji su na teolokom fakultetu u baselu 2003. organizirali susrete na temu Slijepa toka (Der blinde Fleck). bili su to prvi neposredni rodni dijalozi teologa i teologinja u vicarskoj iz kojih se razvila mrea Spolno osvijetene teologije (Netzwerk Geschlechterbewusster Theologie NGT ).414 U okviru mree raspravljaju se teme: Kako se teologija odnosi prema spolu? Koju ulogu igra-ju rod i seksualna orijentacija u teologiji i crkvi? treba li vie feministikih polazita i spolno osvijetena teologija mukaraca koja bi bila relevantna za svakodnevni ivot ili je sam bog queer i mnogostruk? Slina su se pitanja do osnutka ngt-a zasebno obraivala u feministikim krugovima, emancipacijskom mukom radu i gay-lezbij-skim radionicama. Premda je ve bilo pokuaja dijaloga feministikih teologinja i kritikog mukog istraivanja,415

413 elbieta adamiaK, awareness of Seks/gender difference in christian theology in Poland, 16-17.

414 Prvi susret ngt-a dogodio se 2005. godine. Slijedili su susreti 2006. i 2007. pod motom fokus gender. theologinnen und theologe im dia-log. mjesto susreta bilo je boldern u vicarskoj, a zainteresirani su bili iz vicarske, austrije i njemake. Usp. heike WalZ, blinde flecke. Warum es theologische geschlechterdialog querbeet braucht, 10.

415 U vrijeme osnutka ngt-a teologinje Katoliko-teolokog fakulteta u mnsteru organizirale su simpozij na kojem je prvi put na akademskoj

13


7. Rod u teologiji

projekt teolokog istraivanja spolova u dijalogu eli ii ko-rak dalje: cilj nije samo dijalog teologa i teologinja nego sloenije i sveobuhvatnije razlaganje spola u teologiji i ot-krivanje slijepih toaka u dosadanjim feministikim te-ologijama, homoseksualnim i teologijama usredotoenim na mukarce.416

Teoloko istraivanje spolova u dijalogu usvaja pro-mjenu perspektive od teolokog istraivanja roda prema teolokom istraivanju spola. dok je teoloko istraivanje roda prvotno usmjereno na konstrukciju dvaju spolova u teologiji i analizu njihova meusobnog odnosa, teoloko istraivanje spola eli obuhvatiti kritiko i konstruktivno teoloko razraunavanje s kulturnim i prirodoznanstvenim teorijskim raspravama o spolu ukljuujui i dekonstruk-tivistiko istraivanje spola a u cilju nadilaenja spolnih hijerarhija.417 Spol se analizira kao temeljni strukturalni princip drutva i smatra se drutvenim pitanjem.

heike Walz, jedna od inicijatorica mree Spolno osvi-jetena teologija,418 posebno istie meukulturne i eku-menske teologije kao pogodna mjesta otkrivanja slijepih toaka dosadanjeg odvojenog teolokog raspravljanja feministikih teologinja, mukog kritikog istraivanja i gay-lezbijskih teolokih promiljanja. meukulturne teo-logije izotravaju pogled za pluralno i multidimenzionalno

razini uspostavljen dijalog s kritikim mukim istraivanjem. radovi s tog simpozija objavljeni su u zborniku: marie-theres WacKer Ste-fanie rieger-goertZ, Mannsbilder. Kritische Mnnerforschung und theologische Frauenforschung im Gesprch, berlin, lit verlag, 2006. Walz navodi da projekt ngt-a nadilazi taj pokuaj kao i pokuaje dijaloga koje iniciraju American Academy of Religion (aar) i Society of Biblical Lite-rature (Sbl). na tim se susretima rasprave dogaaju na jednome mjestu ali su predavanja podijeljena u feministike, muko-kritike, gay-lezbijske ili queer skupine i sekcije. Usp. heike WalZ, blinde flecke. Warum es theologische geschlechterdialog querbeet braucht, 11-12.

416 Usp. isto, 12.417 Usp. isto, 15-16.418 Walz napominje da rasprave o primjerenosti naziva Spolno osvijetena teo-

logija jo uvijek traju. Postavlja se pitanje bi li se mrea trebala zvati Spol i teologija ili Teologija spolnosti jer se ipak raspravlja o znaenju spola (usp. isto, 19). izraze teoloko istraivanje spolova i spolno osvijetena teologija rabe i christa Schanbl i erich lehner ali tim izrazima pripisuju druga-ije znaenje od znaenja koje im daje Walz. Za Schnabl i lehnera spolno osvijetena teologija oznaava proirenje teolokog istraivanja spolova jer se spol ne promatra samo kao predmet istraivanja nego se uzima u obzir i spol subjekta istraivanja, a sve ostaje u okviru heteroseksualnosti. Kod heike, spolno osvijetena teologija je mrea u kojoj teolozi provode teoloko istraivanje spolova u dijalogu i to istraivanje nadilazi teoloko istraivanje roda. heike dakle proiruje naziv teoloko istraivanje spolova u teoloko istraivanje spolova u dijalogu i odreuje da to istraivanje ukljuuje i de-konstruktivistike metode i izlazi iz okvira teolokog promiljanja hetero-seksualnosti.

140


poimanje zbilje, odnosno za mnogostrukost i razliite ina-ice razumijevanja i ivljenja spola u drugim kulturama, crkvama i religijama kao i na krianje spola s drugim dru-tvenim varijablama (klasa, nacija itd.).419 Walz je miljenja da u dekonstruktivistikom teolokom promiljanju spola, dvospolnosti i seksualnosti u meukulturnom i ekumen-skom horizontu nisu vani samo savezi izmeu ena i mu-karaca u teologiji nego da je potrebno uzeti u obzir i teo-loko promiljanje osoba koje se bave tematikom queera ili su angairane u dijalogu Sjever-Jug. tim pitanje o spolu u teologiji postaje sloenije i izlaze na vidjelo mnogostruka, protivna i nepomirljiva stajalita. Upravo u tim nepomir-ljivim i kontroverznim stajalitima heike Walz vidi Sitz im Leben teolokog istraivanja spolova u dijalogu.420

Predstavljajui temelj teolokog istraivanja spolova u dijalogu, Walz nastoji odgovoriti i na esto raspravljano pitanje odnosa feministike teologije i rodnog istraiva-nja. miljenja je da je potrebno zadrati batinu teologije osloboenja koja vrednuje (tjelesna) iskustva i ujedno se otvoriti prihvaanju dekonstruktivistikih predodbi f lu-idnoga spola. Spol treba shvatiti kao drutveni struktural-ni princip ali ga ne apsolutizirati jer u svakoj situaciji i na svakom mjestu ne mora predstavljati prvenstvenu drutve-nu crtu sukoba.421 Walz s pravom primjeuje da granice izmeu feministikog i rodnog istraivanja esto nisu vr-ste. Kao analitika kategorija pojam rod moe se povezati s feministiko-politikim post

Documents

Kako Razumjeti Rod Jadranka Rebeka Anic