Upload
others
View
10
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Prezentacija Ex-ante analize
Kako do cirkularne
ekonomije?
Narodna Skupština Republike Srbije
06.11.2019.
Dušan Vasiljević, SNKE
Dragana Petrović JNKE
ŠTA JE CIRKULARNA EKONOMIJA
Cirkularna ekonomija je platforma
četvrte industrijske revolucije za
primenu novog industrijskog modela
koji predviđa dubinsku integraciju i
upravljanje proizvodnim i
informatičkim tokovima te
interakciju tehnoloških i misaonih
procesa sa ciljem maksimalne
optimizacije.
ŠTA JE EX-ANTE ANALIZA
To je tek prvi korak u kreiranju
javnih politika koji ima za cilj da
napravi prethodnu analizu
izvodljivosti uspostavljanja
zakonske regulative i njene pune
primene.
O četvrtoj industrijskoj revoluciji
O četvrtoj industrijskoj revoluciji
O četvrtoj industrijskoj revoluciji
• Dubinska digitalizacija
• Upravljanje industrijskim i ekonomskim
procesima
• Puna optimizacija (efikasno korišćenje
materijalnih i ljudskih resursa kao i
potrebnog vremena trajanja procesa)
• racionalno korišćenje energije
• Smanjenje ili potpuna eliminacija
otpada i emisija štetnih gasova
O četvrtoj industrijskoj revoluciji
• Očuvana životna sredina
• Kvalitetniji život stanovnika
• Održiv ekonomski model koji
omogućava dugoročni razvoj ljudskog
društva.
METODOLOGIJA
• Zakon o planskom sistemu Republike
Srbije
• Uredba o metodologiji upravljanja
javnim politikama
• Analiza mišljenja zainteresovanih
strana (konsultacije, anketa)
• Uporedna analiza pravne regulative i
statistike Srbije i EU
• Primeri iz prakse
METODOLOGIJA
• Snimak postojećeg stanja
• Analiza ciljeva
• Procena kapaciteta, obima
poslova i predviđenog vremena
• Analiza mišljenja zainteresovanih
strana
• Procena teškoća i neusklađenosti
• Izrada preporuka i uputstava
Demografski trend
• Demografski rast -6‰
• Svake godine manje 40.000
stanovnika
• Ekonomska emigracija 50-60.000
mladih i u punoj snazi
• Ukupan deficit ljudskog resursa
100.000 osoba/godišnje!
Makroekonomski podaci
• Bruto društveni proizvod planiran za
2019 je oko 44 milijardi EUR
• BDP po glavi stanovnika je oko 6.300
EUR
• Privredni rast je 3,3% i ne varira puno
tokom godina
• Javni dug je 54% BDP i blago pada
• Deficit robne razmene sa
inostranstvom je 13,2% i blago raste
(uvoz raste u odnosu na izvoz)
• Prosečna neto plata u Srbiji je
ispod 500 EUR mesečno
• Prosečna neto penzija u Srbiji je
ispod 250 EUR mesečno
Kupovna moć stanovništva
• Po analizama MMF Srbija se po
kupovnoj moći nalazi na 86. mestu
od 192 zemlje.
• Slovenija je na 41, Mađarska na
49, Rumunija na 61, Hrvatska na
62. a Crna Gora na 77. mestu
Energetika
• Srbija godišnje utroši oko 190.000
GWh (oko 16,5 Mten) energije od
čega je 40.000 GWh električna
energija. Najviše primarne
energije, 50%, se dobija od uglja.
• Srbija svoje potrebe podmiruje i
sa 1/3 energije iz uvoza.
Proizvodnja električne energije
Ugalj, 70
Nafta, 8
Prirodni gas3.3%
Obnovljiviizvori18.7%
Neefikasna proizvodnja
• Srbija generiše oko 260 grama
otpada za svaki EUR BDP!
• Srbija utroši 4,6 KWh energije za
svaki EUR BDP!
• Srbija generiše oko 0,7 Kg CO2 po
svakom EUR BDP!
CILJ JE…
Zašto cirkularna ekonomija
• Prihvatanjem savremenih standarda,
Srbija ima ogromnu razvojnu šansu
• Efikasnija i konkurentnija ekonomija
• Rast zapošljavanja, povećanje
standarda i društvenog bogatsva
• Bolja zaštita životne sredine i zdraviji i
kvalitetniji život stanovništva.
Zašto cirkularna ekonomija?
Standardni ekonomski model
Sirovina
energija
OBRADA -TRANSFORMACIJA
Proizvod
energija
Linearni ekonomski model
Zašto cirkularna ekonomija?
Sirovina
energija
OBRADA -TRANSFORMA
CIJA
Proizvod
energija
UPOTREBA Otpad
DEPONIJA
Cirkularni ekonomski model
Zašto cirkularna ekonomija?
Sirovina
energija
OBRADA -TRANSFORMA
CIJA
Proizvod PRODUŽENA UPOTREBA Odlaganje
DEPONIJA
energija
REPARACIJA
RECIKLAŽA
ENERGETIKA
ODRŽAVANJEPOPRAVKEDELJENO
KORIŠĆENJE
PREDNOSTI
• Privreda pokazuje interesovanje za cirkularnu
ekonomiju
• Već postoje određeni institucionalnim okviri
(Ministarstvo, Privredna komora, organizacije
građanskog društva…)
• Jedan deo regulative je već usklađen sa EU dok
se preduzimaju dalji koraci u tom pravcu
• Ima i dobrih primera iz prakse
• Započet je proces utemeljivanja tzv. zelenih
javnih nabavki kao dela standardne procedure
• Inovativne delatnosti su prepoznate kao
pokretačka snaga za uvođenja principa CE
SLABOSTI
• Neusklađena zakonska rešenja i nedostatak
punog sistemskog rešenja
• Loše upravljanje otpadom (nizak stepen reciklaže,
divlje deponije, nedovoljno razrađena regulativa,
nedostatak infrastrukture)
• Nizak nivo znanja i svesti o cirkularnoj ekonomiji i
njenim dobrobitima za celo društvo
• Mala ulaganja i nedostatak finasijskih podsticaja
za razvoj ovih delatnosti te netransparentna
distribucija sredstava
• Neefikasna evidencija tokova otpada i neefikasna
inspekcija
SLABOSTI
• Neefikasno trošenje energije i veliki procenat
učešča fosilnih goriva u energetskom bilansu
• Mala angažovanost medija…
MOGUĆNOSTI
• Strateško usmerenje Srbije ka EU, novi paket EU
za cirkularnu ekonomiju.
• Povećanje konkurentnosti preduzeća kroz
primenu CE, uštede, partnerstva, novi poslovni
modeli.
• Prilike za nova (zelena) radna mesta i usluge
popravke, reparacije i sl.
• Bolje povezivanje naučnih instituta i privrede za
projekte koji dovode do CE (npr. zelena hemija,
pametna mreža i sl.)
• EMAS moguć za organizacije u Srbiji (registracija
moguća u 8 zemalja članica EU).
• Uspostavljanje stabilnog sistema finansiranja
MOGUĆNOSTI
• Unapređenje sistema upravljanja ambalažom,
ambalažnim otpadom i jednokratnomm plastikom
• Novi standardi za CE (nova komisija TC 323 u
okviru ISO) – aktivno uključivanje i primena u
Srbiji.
• Kreiranje pouzdanog i transparentnog tržišta
otpadom, nusproizvodima, poluluproizvodima i
sirovinama nastalih od otpada
• Razvoj start-upova i uvođenje novih tehnologija
koje bi omogućilo da se odmah pređe na najbolju
praksu i tako nadoknadi zaostatak kakav srpska
privreda ima
MOGUĆNOSTI
• Lakši pristup bilateralnim i multilateralnim
fondovima i povoljnim uslovima za finansiranje
projekata
• Postaći tražnju recikliranih sirovina a ne samo
reciklažu
• Međunarodna i regionalna saradnja - CEFTA,
Regionalna ekonomske unija, bescarinske unije,
bolji i koordinisani protok roba i sirovina (otpada)
OTEŽAVAJUČE OKOLNOSTI
• Postoji realna pretnja da se pitanja životne
sredine i cirkularne ekonomije marginalizuju
• Naglim i nekoordinisanim izmenama propisa mogu
biti ugroženi čitavi sektori
• Otežan razvoj u određenim oblastima zbog
nesigurnosti
• Kašnjenje sa usvajanjem propisa i strategija, nova
odlaganja
• Spore i neusklađene procedure
• Nedovoljni kapaciteti državne i lokalnih uprava
• Nelegalna gradnja, ugrožavanje infrastrukture,
neadekvatno postupanje sa otpadom, nejednak
tretman različitih aktera
OTEŽAVAJUČE OKOLNOSTI
• Slaba kontrola proizvoda onemogućava efektivnu
primenu principa i omogućava nekontrolisani uvoz
inertnog i opasnog otpada uz neodgovarajući
tretman
• Veliki uvoz starih vozila koja imaju kratak vek
upotrebe, nisu nebezbedna, generišu visok stepen
zagađenja a ne recikliraju se u dovoljnoj meri i na
pravi način
• Otežan pristup finansijskim resursima zbog
neregulisanog pravnog okruženja, banke oklevaju
ili traže neproporcionalna obezbeđenja
• Loša kaznena i neefikasna podsticajna politika
POTENCIJALI SRPSKE PRIVREDE
Međunarodna konkurentnost
• Na “doing business” listi Svetske
banke, Srbija se blago pomerila
unapred, na ukupno 44. mesto od 190
zemalja, ali uz prilična ograničenja u
pristupu energiji (94. Mesto) i teškoće
oko registrovanja imovine pravnih lica
(58. Mesto) i naplati poreza (85.mesto)
POTENCIJALI SRPSKE PRIVREDE
Mikro, mala i srednja preduzeća
• U Srbiji je 2018. godine bilo je registrovano
ukupno 134.000 aktivnih privrednih društava i
oko 260.000 preduzetnika. Najviše
novoosnovanih privrednih društava bilo je iz
oblasti trgovine, konsultantskih aktivnosti,
građevinarstva, ugostiteljstva i IT sektora...
• Rast privrede u proteklom period je 0% i
samo raste sektor usluga a ne proizvodnje.
Rast IT sektora je imao stopu od preko 30% u
poslednjih par godina. Prošle godine IT sektor
je izvezao usluga za 1 milijardu EUR!
EU iskustva MSP u primeni CE
Koje od mera za uvođenje principa cirkulartne
ekonomije donose najviše koristi:
22% Nove tehnologije i savremeni procesi koji
poboljšavaju efikasno upravljanje resusrima
20% Bolja saradnja sa drugim preduzećima tako
da se nove tehnologije za ponovnu upotrebu
otpada i poluproizvoda mogu primeniti
17% Jasnija pravila za upotrebu sekundarnih
sirovina
EU iskustva MSP u primeni CE
41% smatra da mere cirkulkarne ekonomije
smanjuju proizvodne troškove
18% smatra da mere cirkularne ekonomije
povećavaju troškove
27% smatra da nema promene u troškovima
proizvodnje
30% MSP nije uložilo ništa od svog obrta u
preduzete mere poboljšanje poslovanja
25% MSP je uložilo manje od 1% od svog obrta
u poboljšanje poslovanja
EU iskustva MSP u primeni CE
65
42
25
21 0
20
40
60
80
100Smanjenje otpada
Sopstvena reciklaža
EKO dizajn
Prodaje ostatke
EU iskustva MSP u primeni CE
60
58
12
10 0
20
40
60
80
100
Sopstvenasredstva
Sopstvenastručnost
Spoljna pomoć
Nefinansijskasredstva
POTENCIJALI SRPSKE PRIVREDE
Otpad
• Srbija godišnje generiše ukupno oko 12,000,000 t
otpada, odnosno 1,74 t/cap/god od čega je
2,300,000 t komunalnog otpada, odnosno 0,32 t po
glavi stanovnika, godišnje. Registrovan je 4571
generator otpada, 331 pravno lice koje ponovno
koristi otpad i 32 koje odlažu otpad. Samo 3%
komunalnog otpada se reciklira.
• Postoji deset sanitarnih deponija i one su u 2018
deponovale tek 440.000 t otpada ali zato ima
registrovanih 2.170 дивљих депонија (процењује
se да их има преко 3.500)!
POTENCIJALI SRPSKE PRIVREDE
Otpad
• Postoje 2133 dozvole za upravljanje otpadom ali
od tog broja je 868 onih koji otpad tretiraju na
neki od propisanih načina i pri tome imaju
višestruke dozvole tako da je realni broj
preduzeća koja se bave ovim poslom upola manji.
• Ukupna količina ambalažnog otpada je 2018.g bila
oko 260.000 t od čega je ponovno iskorišćeno
57% preko sistema kolektivnih operatera.
• Ukupno je 2018.godine tretirano oko 2 miliona
tona od čega se tek jedna četvrtina ponovo koristi
što znači da je skoro 10 miliona tona
neiskorišćeno i netretirano!
POTENCIJALI SRPSKE PRIVREDE
Energetika
• Na svakih 50 dinara investicije u energetsku
efikasnost ostvaruje se ušteda energije od jednog
kilovat-časa. Procenjuje se da bi daljim ulaganjem
u energetsku efikasnost uštede samo u javnom
sektoru mogle dostići i do 120 miliona EUR
godišnje s tim što se u ovim objektima sada na
energiju troši oko 270 miliona EUR godišnje.
• Potencijal obnovljivih izvora energije (vetar,
sunce, hidropotencijal, bio-masa, bio-gas i
geotermalna energija) je 5,6 Mtoe (65.000 GWh)
POTENCIJALI SRPSKE PRIVREDE
Energetika
• Srbija trenutno podmiruje 18,7% svojih potreba iz
obnovljih izvora energije što je manje od 27%
koliko se obavezala da će imati do 2020.
Uvođenjem tzv “pametne mreže” omogućio bi se
porast upotrebe obnovljivih izvora sa minimalnim
troškovima distribucije i redistribucije energije.
• Efikasnijom proizvodnjom i potrošnjom, smanjila
bi se uvozna zavisnost koja sada iznosi oko 33%.
• Energetska zajednica je planirala da smanji
upotrebu energije za 32,5% do 2030.
POTENCIJALI SRPSKE PRIVREDE
Nove tehnologije i inovativni razvoj
• Prema Globalnom Inovacionom Indeksu, Srbija se
u pogledu IT infrastrukture nalazi na 48. mestu na
svetu, od ukupno 126 zemalja
• Izvoz IT proizvoda i usluga rastao je po stopi od
10% godišnje od 2009. godine, pri čemu je
godišnja stopa rasta od 2013. do 2017. je iznosila
32%.
• Prema izveštaju Foruma za stratešku politiku za
digitalno preduzetništvo Evropske unije,
procenjeno je da će B2B digitalne platforme
zauzeti 30 do 40% vrednosti u privredi u
budućnosti.
POTENCIJALI SRPSKE PRIVREDE
Transport i mobilnost
• Srbija se obavezala da će barem 10%
transporta koristiti energiju iz obnovljivih
izvora što otvara veliki prostor za poboljšanje
postojećeg, veoma starog voznog parka
individualnih, komercijalnih i vozila javnog
prevoza.
• Potsticati železnički i rečni transport.
• Potrebno je uvesti subvencije za kupovinu
motornih vozila sa niskim emisijama kao i za
elektrovozila uz izgradnju i širenje
odgovarajuće infrastrukture.
KAKO DO CIRKULARNE EKONOMIJE
• Uspostavljanje pravnog sistema sa jasnim
pravilima i mehanizmima za podsticaj kao i
rigidne kaznenene mere
• Uspostavljanje efikasne i tesne
međusektorske koordinacije
• Revizija strateških ciljeva
• Kreiranje kredibilnih indikatora uspeha
• Izrada planova implementacije
• Uspostavljanje mehanizma beskompromisne
kontrole sprovođenja procesa
• Čvrsta saradnja sa privredom i sa građanskim
sektorom
Uspostavljanje pravnog sistema sa
jasnim pravilima i mehanizmima za
podsticaj i rigidne kaznenene mere
• Unapređenje svesti o neophodnosti zaštite
životne sredine
• Unapređenje regulatornog okvira
• Povećanje ulaganja u zaštitu životne sredine i
obezbeđivanja efikasnog institucionalnog okvira
za finansiranje
• Unapređenje implementacije regulatornog okvira
• Unapređenje mehanizma inspekcije i kontrole
zagađenja uz primenu savremenih tehnologija i
informatičkih platformi
• Striktna primena kaznenen politike
• Fiskalni i kreditni podsticaji umesto subvencija
Uspostavljanje efikasne i tesne
međusektorske koordinacije
• Uspostaviti nezavisnu instituciju koja bi
mogla efikasno da koordiniše i nadzire
sprovođenje planova implementacije javnih
politika uz saradnju sa ostalim
zainteresovanim stranama - Osnovati posebnu
vladinu agenciju za cirkularnu ekonomiju ili
pridodati zadatke iz ove oblasti nekoj od
postojećih agencija (Agencija za zaštitu
životne sredine) uz proširena ovlašćenja
• U ministarstvu ostaviti nadležnosti iz
upravnih poslova (zakonska regulativa i
podzakonski akti)
Revizija strateških ciljeva
• Neophodno je međusobno uskladiti strateške
ciljeve i akcione planove strategija iz oblasti
održivog razvoja, upravljanja otpadom, razvojem
energetike, industrije, prostornog planiranja,
upravljanja otpadom i ambalažnim otpadom,
malim i srednjim preduzećima, obrazovanjem,
tehnološkim razvojem i inovacijama, saobraćajem
i zaštitom životne sredine
• Usklađivanje vršiti na dva nivoa, međusobna
harmonizacija ciljeva i upodobljavanje sa
evropskim ciljevima i vremenskim okvirima
kakmo bi se postigli što bolji argumenti za
pregovarački proces
Kreiranje pouzdanih indikatora uspeha
EU je kreirala 10 (minimalno potrebnih) indikatora CE
• Proizvodnja i potrošnja:
1. Samodovoljnost u sirovinama;
2. Zelene javne nabavke (kao finansijski indikator);
3. Generisanje otpada (kao indikator aspekta potrošnje);
4. Otpadna hrana.
• Upravljanje otpadom
5. Stepen reciklaže (udeli i vrste otpada koji se recikliraju);
6. Posebni tokovi otpada (ambalažni, biomasa, elektronski i
električni otpad, itd.).
Kreiranje kredibilnih indikatora uspeha
• Sekundarne sirovine
7. Udeo recikliranog materijala u sirovinskim potrebama;
8. Trgovina sirovinama između članica EU i sa ostatkom
sveta.
• Konkurentnost i inovacije
9. Privatne investicije, zapošljavanje i povećanje BDP;
10. Patenti u oblasti reciklaže i sekundarnih sirovina kao
pokazatelj korišćenja inovacija.
PRIMERI
Zelene javne nabavke
Opšti cilj: Povećanje procenta nabavljenih „zelenih“
proizvoda/usluga
Trenutno stanje: nema Nacionalnog akcionog plana,
nema praćenja podataka.
Posebni ciljevi (i mere):
• Uspostaviti efektivan sistem praćenja ZJN(novi portal
javnih nabavki)
• Definisanje prioriteta, kreiranje NAP – 2021.godina
(prioritizacija grupa proizvoda/usluga i definisanje %
koji broj nabavki da se ostvari u okviru tih grupa
proizvoda sa „zelenim“ kriterijumima)
• Realizacija ZJN, u skladu sa prioritetima - (npr. papir:
najmanje 50% papira preko ZJN i sl)
• Obuka naručilaca (troškovi životnog ciklusa, vodiči,
smernice)-2021
Zelene javne nabavke
Ključni akteri: MZŽS, Uprava za JN, naručioci, ponuđači
KPI: broj postupaka ZJN/ukupni broj postupaka, %
nabavljenih proizvoda sa ZJN...
Ostala dok: Strategija ZJN, novi Zakon o JN.
Eko znak
Opšti cilj: Povećanje broja proizvoda/usluga iz Srbije sa
EKO znakom
Trenutno stanje: 2 kompanije (5 licenci, 373 proizvoda), Pravilnik o eko znaku–kriterijumi u skladu sa starim Odlukama EK
Posebni ciljevi (i mere):
- Zakonodavni okvir – ažuriranje kriterijuma (Revidiranje
Pravilnika o eko znaku – 2019 (postojeće grupe
proizvoda), 2020 (preostale grupe proizvoda)
- Podsticaji za uvođenje EKO znaka (podsticaj za
troškove uvođenja, umanjenje poreza za proizvode sa
eko znakom i sl.) – 2022
- Promocija svesti o Eko znaku (Javni registar proizvoda
sa eko znakom, posebna wweb stranica, edukacije i
stručni skupovi)
Eko znak
• Ključni akteri: MZŽS, PKS, Asocijacije potrošača
• KPI: Broj kompanija (sa p/u sa Eko znakom), broj
proizvoda/usluga sa eko znakom
• Ostala dok: Zakon o zaštiti životne sredine, Pravilnik o
eko znaku, Nacionalni program za prevenciju otpada...
Upravljanje otpadom
Opšti cilj: Unapređenje sistema upravljanja otpadom
1. Posebni cilj: Povećanje stepena ponovne upotrebe
otpada
Mere: Povećanje stepena reciklaže
Ativnosti:
– Unapređenje sistema primarne selekcije
– Mere za privlačenje privatnog sektora u prikupljanju
i recikliranju otpada kroz model javno-privatnog
partnerstva
– Smanjenje ili potpuna eliminacija divljih smetlišta
– Povećanje naknada za deponovanje otpada
– Uvođenje ekonomskih mera za primarni tretman i/ili
interno korišćenje otpada.
Upravljanje otpadom
Opšti cilj: Unapređenje sistema upravljanja otpadom
1. Posebni cilj: Povećanje stepena ponovne upotrebe
otpada
Mere: Povećanje stepena reciklaže
Ativnosti:
– Uspostavljanje efikasnog i pouzdanog tržišta
otpadom
– Stroža kontrola rada operatera,
– Razvoj koriščenje savremenih tehnologija za razvoj
platformi za praćenje i trgovanje otpadom
– Ukrupnjavanje regionalnih deponija radi njkihove
efikasnosti i isplativosti
– Podsticaj konkurencije na tržištu otpada
Upravljanje otpadom
2. Posebni cilj: Smanjenje količine generisanog otpada
Mere:
• Podrška inovativnim i tehnološkim naprednim
rešenjima u industriji
• Proširenje mera produžene odgovornosti proizvođača
na celokupan životni ciklus proizvoda
• Omogućiti povezivanje zainteresovanih strana u
prometu otpadom
• Ekonomske mere za sprečavanje prekomernog
generisanja otpada
Upravljanje otpadom
3. Posebni cilj: Povećanje količine otpada u regularnom
sistemu upravljanja otpadom
Mere:
• Unapređenje mera za profitabilno bavljenje tretmanom
otpada, privlačenje investicija u ovu oblast
• Pojačana kontrola generatora otpada i
• Promena i prilagođavanje regulatornog okvira za
regulisanje pitanja upravljanja otpadom
• Unapređenje sistema komunalnih usluga
• Unapređenje infrastrukture za tretiranje otpada
Energetika
Opšti cilj: tranzicija ka niskokarbonskoj proizvodnji
energije
1. Posebni cilj: Intenzivno korišćenje obnovljivih izvora
energije
2. Posebni cilj: Povećanje energetske efikasnosti u
industriji i zgradarstvu
• DALI TO NEŠTO KOŠTA?
• KO ĆE DA PLATI?
• KOLIKO TRAJE?
Cirkularna = Spiralna ekonomija
HVALA NA PAŽNJI!