Upload
vullnet-kabashi
View
17
Download
10
Embed Size (px)
DESCRIPTION
qwe
Citation preview
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za povijest umjetnosti Ivana Lučića 3, Zagreb
Ca' d'Oro, Venecija
Seminar iz predmeta Osnove arhitekture
Studentica: Anyla Kabashi Godina studija: 1. Studijske grupe: PUM Profesorica: dr. sc. Jasenka Gudelj
Zagreb, 2015.
Prvi put se gotička arhitektura pojavljuje je bila ponovo sagrađena u tom stilu. Nakon toga, ovaj stil se pogdje je naviše bio zastupljen u sakralnoj arhitekturipolovice 15.st. Najpoznatiji primjeri su Parizu. U Italiji, cijeli pokret je došao puno kasnije i puno sporije je romaničkom stilu, gotika je preuzel14. stoljeću, kad je puno zgraprevladavali su rebrasti krovovi, koji su prekrivali trgove i prolazesu došle sa velikim promjenama za grad, urazvitak i povećavanje moći na morskom dijelu.vrijeme i nije se mijenjao stoljećima. Fokus mog seminara je Ca' d'Oro, poznata kao zlatna kuVeneciji iz kasnog razdoblja gotike. Kao vepripadala bogatoj aristokratskoj obitelji. Ca' d'Oro se počela graditi 1420. i završena je 1440.; narumoćne obitelji Contarini. Dobila je ime zbog svoje zlatne i reflektivne fasade, koja već izblijedjela, u konstrukciji je sudjelovalo jako puno poznatih kipara iz Venecije. Ku
napravili braća Bon, Giovanni i Bartkoji je napravio unutrašnje preinakeMaterijal za gradnju je došao iz razlivapnenac iz grada Rovinja u Istri. Crveni, broccatello, a neki dijelovi bijelog mramora dolaze iz Carr Tlocrt: Pravocrtni plan sa tri kata. U prizemlju Sigurne sobe su bile u mezaninu, sa malim prozorom koji gleda na fasadu.Iznad su imali dnevne sobe sa arkadnim balkonima do kojih se moglo dostubišta u dvorištu i stubišta unutar same kusjeveroistoku. Prednji dio zgrade
1 Francesca Prina, The history of gothic
ka arhitektura pojavljuje oko 1140., s crkvom benediktinaca Sv. Denisa, kojau tom stilu. Nakon toga, ovaj stil se počeo širiti po cijeloj Europi,
u sakralnoj arhitekturi. Ovaj stil je dominirao Europom od 12. do Najpoznatiji primjeri su u regiji Ile De France, kao što je crkva Notre Dame u
došao puno kasnije i puno sporije je prihvaćen. otika je preuzela drugačije osobine. Gotika u Italiji je doživjela procvat u
u, kad je puno zgrada bilo izgrađeno po cijeloj zemlji. Tijekom te gradnje, , koji su prekrivali trgove i prolaze istih visina.1 Ove promjene
su došle sa velikim promjenama za grad, uspostava veze između Istoka i Zapada, urbani i na morskom dijelu. Ovakav tip 'urbane palače' je nastao u to
vrijeme i nije se mijenjao stoljećima.
Fokus mog seminara je Ca' d'Oro, poznata kao zlatna kuća, koja je sekularna zgrada u otike. Kao većina zgrada pored Canal Grande-a, i ova kuobitelji.
1420. i završena je 1440.; naručio ju je Mario Contarini, obitelji Contarini. Dobila je ime zbog svoje zlatne i reflektivne fasade, koja
, u konstrukciji je sudjelovalo jako puno poznatih kipara iz Venecije. Ku
a Bon, Giovanni i Bartolomeo. Kuću je 1894. otkupio Barun Giorgio Frachetti, preinake i onda ju je otvorio za publiku.
Materijal za gradnju je došao iz različitih mjesta, drvo ariša je došao iz regije u Istri. Crveni, čisti mramor koji daje oblik fasadi je
broccatello, a neki dijelovi bijelog mramora dolaze iz Carrare u Toskani.
Tlocrt: Pravocrtni plan sa tri kata. U prizemlju su se mogle odvijati mnogobrojne aktivnosti. , sa malim prozorom koji gleda na fasadu.
Iznad su imali dnevne sobe sa arkadnim balkonima do kojih se moglo doći preko otvorenog stubišta u dvorištu i stubišta unutar same kuće. Zgrada je pozicionirana simetri
dio zgrade gleda na Canal Grande. Na prizemlju je 7 soba, mo
The history of gothic architecture, Munich, 2011
ca Sv. Denisa, koja eo širiti po cijeloj Europi,
. Ovaj stil je dominirao Europom od 12. do rkva Notre Dame u
Zahvaljujući . Gotika u Italiji je doživjela procvat u
eno po cijeloj zemlji. Tijekom te gradnje, Ove promjene
u Istoka i Zapada, urbani če' je nastao u to
koja je sekularna zgrada u a, i ova kuća je
Contarini, član obitelji Contarini. Dobila je ime zbog svoje zlatne i reflektivne fasade, koja je dosad
, u konstrukciji je sudjelovalo jako puno poznatih kipara iz Venecije. Kuću su
u je 1894. otkupio Barun Giorgio Frachetti,
regije Friuli, a isti mramor koji daje oblik fasadi je veronski
se mogle odvijati mnogobrojne aktivnosti.
reko otvorenog e. Zgrada je pozicionirana simetrično prema
e. Na prizemlju je 7 soba, može se ući
preko Canal Granade-a, to jest kolonada stepenice do prvog kata (piano nobile
velika dvorana. Sve sobe, uključoblik kao i prvi kat i prizemlje. Prvotvorene galerije i polifore. Imaju palača su fasade prema vodi.
dvorištu, što je Ruskin opisao sa velikom Izvana Ca' d'Oro je jedna jako simetriobliku s polukružnim lukovima (srDekoracije: Cijela zgrada je ukraš"Zlatna Kuća". Također je ukrašena profilima i ornamentimakorintskom redu.
2 Toman, Rolf, and Achim Bednorz.
Könemann, 1999.
3 Goy, Richard: The House of Gold. Cambridge 1992 Valcanover, Francesco: Ca'd'Oro. Milano 1986
a, to jest kolonada lodja. Kuća ima i unutarnje dvorište koje ima piano nobile). Na prvom katu nalazi se šest soba, plus kuhinja i
Sve sobe, uključujući i dvoranu imaju pravokutni oblik. Drugi kat ima isti oblik kao i prvi kat i prizemlje. Prvi i drugi kat imaju balkone koji su predstavljeni
. Imaju četverolisne završetke i ograde. U Veneciji, fokus
Veliki centralni dio fasade je bio otvoren sa arkadama i oblikovanim mrežištem, iz kojih se portego na prizemlju i glavna dnevna soba na prvom katuVisoki dijelovi zida, nalik na tornsu bočno prekrivali filigrastrukturu i davali optičku ravnotežu cijeloj prostoriji.2 Ipak, dogodile su se neke promjene unutar same palače, što pokazuju i litografije, koji su napravljeni u različitim epohama. Recimo, prije 1847. godine, oba lijeva luka na prema vodi (koje je posingularno rješenje u gotici) su bile zazidane i zamijenjene sa dva balkona. Sobe su bile uvedene i do tog vremena originalni balkoni nisu više postojali. Nakon 1850. krilu je imao dva dodatna prozoraMeđu brojnim vlasnicima se mogu izvodjiti obitelji Marcello i Loredan. Nakon pada Mletačke Republike, kuje promijenila puno vlasnika, posebice u 19. st. i svaki od njih je unio svoje ideje. Posebno se može izdvojiti plesačica Maria Taglioni, koja je maknula gotičko stubište i balkone u
to je Ruskin opisao sa velikom žalošću u svojoj knjizi 'Kamenje Venecije
Ca' d'Oro je jedna jako simetrična zgrada, donja lodja ima 5 otvora u pravokutnom (sredini) i šiljati luk (bočno).
koracije: Cijela zgrada je ukrašena tako da je fasada od zlata i od toga je dobila i ime er je ukrašena profilima i ornamentima, a stupovi su izgra
Toman, Rolf, and Achim Bednorz. The Art of Gothic: architecture, sculpture, painting
. Cambridge 1992 Valcanover, Francesco: Ca'd'Oro. Milano 1986
unutarnje dvorište koje ima bunar i se šest soba, plus kuhinja i
imaju pravokutni oblik. Drugi kat ima isti i drugi kat imaju balkone koji su predstavljeni kao
, fokus urbanih
Veliki centralni dio fasade je bio otvoren sa arkadama i lodjama sa
, iz kojih se je na prizemlju i sala, to jest,
lavna dnevna soba na prvom katu. isoki dijelovi zida, nalik na tornjeve
no prekrivali filigransku strukturu i davali optičku ravnotežu
ile su se neke promjene , što pokazuju crteži
, koji su napravljeni u . Recimo, prije
ba lijeva luka na dijelu (koje je po samoj sebi
singularno rješenje u venecijanskoj bile zazidane i zamijenjene sa
dva balkona. Sobe su bile uvedene i do a originalni balkoni nisu
više postojali. Nakon 1850. mezanin u krilu je imao dva dodatna prozora.
snicima se mogu izvodjiti obitelji Marcello i Loredan.
ke Republike, kuća jenila puno vlasnika, posebice
st. i svaki od njih je unio svoje ideje. Posebno se može izdvojiti
ica Maria Taglioni, koja je ko stubište i balkone u
Venecije'.3
u pravokutnom
d zlata i od toga je dobila i ime su izgrađeni u
The Art of Gothic: architecture, sculpture, painting. Köln:
. Cambridge 1992 Valcanover, Francesco: Ca'd'Oro. Milano 1986
Nacrt djelomično odražava različza iskrcaj i skladište, a drugi je kat služnekoliko manjih soba na desnoj stranipročelju koja u spoju sa sjajnim bojama i zlatom izražambicije. 4 Godine 1894. je vlasnik kuće postao Giorgio Franchdjela je učinjena sa mozaikom u podu kuje jedna od najljepših stvari koja je dodana kud'Oro klesao je kipar Bartolomeo Bon oddobrotvorstvo, pravdu, snagu i heraldi
Francesco Sansovino možda je prijeterivao kad jeEurope, Venecija imala najveličanstvenili palača Contarini kod S. Sofienajfascinantnijih kuća u svijetu.5
4 Penelope J. E. Davies ... [et al.] ; [prijevod s engleskog Olga Škaripovijest umjetnosti : zapadna tradicija5 Colasanti, A., & Bennington, A.. (1917). The Most Beautiful Private House in the World.World, 2(1), 40–43. http://doi.org/10.2307/25587855
a različite funkcije zgrade. Prizemlje se upotrebljavalodrugi je kat služio uglavnom kao velika dvorana za prim
j strani. Isprepleteni redovi lukova tvore finu kamenu spoju sa sjajnim bojama i zlatom izražava obiteljsko bogatstvo, status i
će postao Giorgio Franchetti, najznačajnija promjenau podu kuće koji još uvijek postoji. Dekoracija poda mozaikom
jedna od najljepših stvari koja je dodana kući, model je uzet od sv. Marka. Bunar u Ca' klesao je kipar Bartolomeo Bon od crvenog mramora iz Verone. Motivi predstavljaju
, pravdu, snagu i heraldički simbol obitelji Contarini, kojima je građ
je prijeterivao kad je 1581. godine pisao da je od anstvenije zgrade, ali i danas se može kazati da
Sofie na glavnom kanalu jedna od najposebnijih, najvrjednij
Penelope J. E. Davies ... [et al.] ; [prijevod s engleskog Olga Škarić, Sena Kulenović], povijest umjetnosti : zapadna tradicija, 2013, Varaždin
(1917). The Most Beautiful Private House in the World.43. http://doi.org/10.2307/25587855
ije zgrade. Prizemlje se upotrebljavalo kao mjesto io uglavnom kao velika dvorana za primanje, s
lukova tvore finu kamenu čipku na ava obiteljsko bogatstvo, status i
ija promjena unutarnjeg Dekoracija poda mozaikom
Marka. Bunar u Ca' iz Verone. Motivi predstavljaju
mbol obitelji Contarini, kojima je građena kuća.
od svih gradova da je Ca' d'Oro , najvrjednijih i
ć], Jansonova
(1917). The Most Beautiful Private House in the World. The Art
5
Popis literature
• Penelope J. E. Davies ... [et al.] ; [prijevod s engleskog Olga Škarić, Sena Kulenović],
Jansonova povijest umjetnosti : zapadna tradicija, 2013, Varaždin
• Goy, Richard: The House of Gold. Cambridge 1992
• Valcanover, Francesco: Ca'd'Oro. Milano 1986
• Francesca Prina, The history of gothic architecture, Munich, 2011
• Toman, Rolf, and Achim Bednorz. The Art of Gothic: architecture, sculpture,
painting. Köln: Könemann, 1999.
• Colasanti, A., & Bennington, A.. (1917). The Most Beautiful Private House in the World. The Art World, 2(1), 40–43. http://doi.org/10.2307/25587855