John Fowles - Ženska francuskog poručnika.doc

8/10/2019 John Fowles - enska francuskog porunika.doc

1/234

John Fowles

ENSKA FRANCUSKOG PORUNIKA

The french lieutenant's woman

Vrijeme o kojem Fauls pie je vladavina kraljice Viktorije, vrijeme udobnog ivota srednjeklase u kojem se gotovo podjednako vjerovalo u religijske postulate i napredak nauke. Usreditu ove romaneskne prie je Sara, strastvena ena kojoj je okolina zbog grijeha iz mladosti

priila pogrdni naziv enska rancuskog porunika, te !arls, vjerenik prelijepe i bogate"rnestine i nasljednik jo bogatijeg strica... #rema romanu je snimljen istoimeni ilm s $erilStrip i %eremijem &jronsom u glavnim ulogama.


2/234

1

Svaka je emancipacija vraanje ljudskog svijeta i ljudskih odnosa samome ovjeku.

Marx, Zur Judenfrage (1844)

Preko mora, na zapad stalno gleda ta ena!Vjeito stoji ovako i po vremenu svakom prizorom opinjena.

Samo za taj prizor njen pogled mariKao da nita drugo njoj nema ari.

HARDY, Zagonetka

'stonjak je najneugodniji vjetar u ()me *a)u + ()me *a) je onaj najiri ugriz na donjojstrani ispruene jugozapadne noge "ngleske + i znatieljna je osoba mogla odmah izvestinekoliko uvjerljivih zakljuaka u vezi s parom koji se jednog britkog i vjetrovitog jutra, kasno uoujku -/, zaputio niz gat kod ()me 0egisa, malenog ali drevnog eponima tog zaljeva.

Ve1 najmanje sedam stotina godina 2obb izaziva onu vrst uvstava koja se ra3aju izbliskosti, i pravi 1e ()meovci u njemu uvijek vidjeti tek dugaku apu staroga sivog zida kojase savija prema moru, nita vie. 4apravo, budu1i da je mjesto, si1uni #irej mikroskopske

&tene, prilino daleko od grada, moglo bi se gotovore1i da mu okre1u leda. 5ema dvojbe da ih je stolje1ima u popravcima stajao dovoljno da

opravda stanovitu odbojnost. &li ovjeku manje optere1enom porezom, ili kritinijem, to jenaprosto najljepi morski bedem na junoj obali "ngleske. ' ne samo, kako kau turistikivodii, zato to iz njega zrai sedam stolje1a engleske povijesti, zato to su se s njega otiskivali

brodovi koji 1e se suprotstaviti &rmadi, zato to se kraj njega iskrcao $onmouth... nego i zatoto je velianstven primjerak narodne umjetnosti.

#rimitivan, a ipak sloen, teak i nezgrapan, ali njean6 pun rainiranih oblina i volumenakao kakav 7enr) $oore ili $ichelangelo6 i ist, neokaljan, slan, uzor mase. #retjerujem8$oda, ali moje je tvrdnje lako provjeriti, jer 2obb se veoma malo izmijenio od one godine okojoj piem6 dok se ()me naprotiv izmijenio, pa ne bi bilo poteno provjeravati tako da segleda natrag prema kopnu.

$e3utim, da ste se okrenuli prema sjeveru i prema kopnu -/, kao onaj mukarac onogadana, ukazao bi vam se skladniji prizor. Slikovite hrpice od desetak ku1a i malo brodogradilite

+ u kojem je poput arke na skelama poivao trup nekog ribarskog broda + skutrili su se ondjegdje se 2obb vra1a na kopno. #riblino kilometar prema istoku, iza koso poloenih livada,redali su se slamom i kriljevcem pokriveni krovovi samoga ()mea6 grada koji je doivio svojvrhunac u srednjem vijeku, i odonda stalno propada. 5a zapadu su se sumorne sive klisure, uokolici poznate kao 9are 2leeves, strmo uzdizale sa ljunkovitog ala, s kojega se $onmouthotisnuo u svoje ludilo. 'znad njih i dalje, zbijeno su se i stepenasto prema kopnu penjale drugeklisure, sakrivene gustim umama. Upravo promatran s te strane 2obb se ponajvie doimlje kao

posljednja utvrda + nasuprot cijeloj onoj divljoj prodrljivoj obali prema zapadu. ' tu je mogu1edokazati ono to govorim. 5i jedna se ku1a tada nije vidjela, niti se, osim nekoliko bijednih


3/234

kabina za plau, moe danas vidjeti u tom smjeru. $jesni uhoda + a taj je postojao + mogao bidakle po tomu zakljuiti da su ono dvoje stranci, ljudi odre3ena ukusa, i ljudi koji ne1edopustiti da ih puki surovi vjetar odvrati od uivanja u 2obbu. S druge strane, paljivije

podesivi svoj teleskop, mogao bi naslutiti kako im je do zajednike osame stalo znatno vienego do pomorske arhitekture6 a bez ikakve bi dvojbe zapazio da su posrijedi ljudi veoma

proinjena ukusa to se tie njihove vanjtine.$lada je dama bila obuena po najnovijoj modi, jer drugi je vjetar puhao -/6 poetakpobune protiv krinoline i velikog eira s vrpcama pod bradom. :ko na teleskopu moglo jeuoiti suknju boje magenta, smiono usku + i kratku, budu1i da su se dva bijela lanka vidjela

pod jarko zelenim ogrtaem, iznad crnih visokih cipela koje su ljupko koracale po zatitnomzidu6 a nasa3enu na mreicom pokriveni chignon, jednu od drskih malih plosnatih tokica, snjenim uperkom perja bijele aplje sa strane + kitniarska moda, na koju se u ()me 0egisustalno nastanjene dame jo barem godinu dana, ne1e odvaiti6 dok je vii mukarac,

besprijekorno odjeven u svijetlosivo, s cilindrom u slobodnoj ruci, otro reducirao svojedugake zaliske, koje su arbitri najinije engleske muke mode proglasili za nijansu vulgarnima

+ to jest, strancu smijenima + ve1 godinu ili dvije ranije. *oje odje1e mlade dame danas bi

nam upale u oi kao izrazito kriave6 ali svijet je tada proivljavao prve divne muke otkri1aanilinskih boja. & enska je eljad, kao kompenzaciju za toliko toga to se od nje oekivalo u

ponaanju, od boje zahtijevala bljetavilo, a ne suzdranost.&li teleskopiar bi se sam naao u nedoumici pri pogledu na drugu pojavu na tom

sumornom, zavojitom lukobranu. :na je stajala tono na samom kraju, najizloenijem moru, naizgled oslonjena na staru topovsku cijev, postavljenu uspravno kao bitva. 0uho joj je bilo crno.Vjetar ga je pomicao, ali pojava je stajala nepokretna, zagledana, zagledana u more, vie nalikna ivi spomenik utopljenicima, na neki lik iz legende, nego na djeli1 jednog beznaajnog

provincijskog dana.

2

toj godini "#$%#&, u 'ritanskom je puanstvu 'ilo otprilike $,#%%.((( ena u do'i od desetgodina navie naprama ),*((.((( mukaraca. +ko je prihvaena sud'ina viktorijanskedjevojke 'ila da postane supruga i majka, odmah e 'iti jasno da nikako nije moglo 'iti

dovoljno mukaraca za sve njih.

E. ROYSO! "#$E, %&ud'k dokuent *ktor&an'kog+-atnog doa

azapet u jedro sre'rno, i prema suncu jedritirazapet u jedro sre'rno, i prema suncu jedriti

i nevjerna e moja lju'a plakatii nevjerna e moja lju'a plakati,

i nevjerna e moja lju'a,kad mene vie ne 'ude,

za mnom plakati.

!arodna /&e'a a/adne Eng-e'ke 0Dok S-*e 2eta3

+ %raga moja ;ina, iskazali smo poast 5eptunu. :n 1e nam oprostiti ako mu sad okrenemoleda.


4/234

+ 5isi ba galantan.+ & to to, molim te lijepo, znai8+ $islila sam da bi moda elio to due biti u prilici da me dri ispod ruke, a da to ne bude

nepristojno.+ Sluaj, 2harles, moe biti ironian koliko god eli sa svima ostalima. &li menetime ne1e zaslijepiti.

+ #a kako 1emo se onda, draga moja djevojko, ikad slijepiti u svetom braku8

+ ' izvoljet 1e zadrati svoje prizemne duhovitosti za svoj klub. + Ukoeno ga je natjeralada krene dalje. + %obila sam pismo.

+ &. ;oga sam se plaio. :d mame8+ 4nam da se neto dogodilo... uz porto. 7odali su jo nekoliko metara prije nego to je onodgovorio6 na trenutak se inilo kao da 1e se 2harles uozbiljiti, ali tada se predomislio.

+ #riznajem da je izme3u tvog potovanog oca i mene dolo do sitne ilozoske nesuglasice.+ ;o je vrlo runo od tebe.+ 5amjeravao sam samo da to bude vrlo iskreno.+ ' to vam je bio predmet razgovora8+ ;voj se otac usudio izjaviti kako bi gospodina %anvina valjalo izloiti u kavezu u

zoolokom vrtu. U majmunskoj nastambi. #okuao sam protumaiti nekoliko znanstvenihargumenata na kojima se temelji dar?inovsko stajalite. 5isam uspio. "t voila tout.

+ + *io sam izuzetno uljudan.+ %akle bio si izuzetno neugodan.+ 'stina je da je rekao kako ne1e dopustiti svojoj k1eri da se uda za ovjeka koji smatra da

mu je djed bio majmun. &li vjerujem da 1e se, kad malo porazmisli, sjetiti da je u mom sluajuto bio majmun s plemi1kom titulom.

:na ga je tada pogledala u hodu, i nekom neobinom kretnjom polako odvratila glavu ustranu6 karakteristina gesta za nju kad je htjela iskazati zabrinutost + u ovom sluaju, zbogonoga to je po njezinu miljenju bila uistinu najve1a prepreka na putu njihovim zarukama.

5jezin je otac bio vrlo bogat ovjek6 ali djed joj je bio trgovac suknom, a 2harlesov je biobarunet. :n se nasmijeio i stisnuo ruku u rukavici to se lagano ovjesila o njegovu lijevupodlakticu.

+ 5ajmilija, to smo ve1 medu nama rijeili. ;ebi savreno i prilii da se boji svog oca. &li jase ne enim njime. ' ti zaboravlja da sam ja prirodoslovac. 5apisao sam jednu monograiju,dakle zacijelo jesam. & bude li se ovako smijeila, posvetit 1u sve svoje vrijeme osilima, anita tebi.

+ 4aista nisam ljubomorna na osile. + (ukavo je zastala. + *udu1i da po njima hoda ve1barem jednu minutu + a nisi se udostojao ni da ih primijeti.

Smjetaje pogledao dolje, i naglo kleknuo. + %ijelovi 2obba poploeni su kamenjemproaranim osilima.

+ 4aboga, pogledaj. 2erthidium portlandicum. :vaj je kamen zacijelo oolit iz #ortlanda.


5/234

+ ' osudit 1u te da doivotno radi u njegovim kamenolomima + ako smjesta ne ustane. +#okorio joj se sa smijekom. + :nda, nisam li ljubazna to sam te ovamo dovela8 & vidi ovo. +:dvela ga je do strane bedema, gdje je red plosnatih kamenova, postrance umetnutih u zid,sluio kao grubo stubite do donje staze. + :vo su upravo one stepenice niz koje je =ane &ustenskotrljala (ouisu $usgrove u Uvjeravanju.

+


6/234

+ %obra eno, ne moemo vas ovdje gledati a da ne strahujemo za vau sigurnost. $alo jaizapuh vjetra

:na se pokrenula da ga pogleda + ili, kako se 2harlesu uinilo, da pogleda kroz njega. 5emoe se re1i da je u njegovu sje1anju nakon tog prvog susreta ostalo ono to se na tom licuzapravo nalazilo, ve1 prije sve to nije bilo onakvo kakvo je oekivao6 jer to je bilo doba kad se

u ene najvie cijenio pogled edan, pokoran, stidljiv. 2harles je smjesta imao dojam da jezakoraio na zabranjeno podruje6 kao da 2obb pripada tom licu, a ne drevnom gradu ()meu.5ije to bilo draesno lice poput "rnestininog. ;o nikako nije bilo lijepo lice po normama iliukusu bilo kojeg razdoblja. &li, bilo je to nezaboravno lice, i tragino lice. ;uga je navirala iznjega isto, prirodno i nezaustavljivo kao to voda izvire iz gorskog izvora. 5ije tu bilo nikakva

pretvaranja, nikakva licemjerja, nikakve histerije, nikakve krinke6 a iznad svega, nikakvogznaka ludila. (udilo je bilo u pustome moru, pustom horizontu, u nedostatku razloga takvojtuzi6 kao da je taj izvor bio prirodan sam po sebi, ali neprirodan po tome to izvire iz pustoi.


7/234

#remda je 2harles o sebi rado mislio kao o znanstveno nastrojenom mladom ovjeku, ipremda vjerojatno ne bi bio pretjerano iznena3en da su iz budu1nosti do njega doprle vijesti oavionu, o mlaznom motoru, televiziji, radaru + ono to bi ga zaista zapanjilo bio bi izmijenjenodnos prema samom vremenu. 5avodna velika nevolja naega stolje1a jest nedostatak vremena6i naa svijest o tome, a ne nezainteresirana ljubav prema znanosti, i zacijelo ne mudrost, razlog

je to posve1ujemo tako golemi udio dosjetljivosti i prihoda naih drutava izmiljanju brihnaina da neto obavimo + kao da konaan cilj ovjeanstva nije da se priblii savrenojovjenosti, ve1 savrenom blijesku munje. &li za 2harlesa, i za gotovo sve njegovesuvremenike i njemu ravne u drutvu, oznaka tempa nad ivljenjem bila je vrlo odre3eniadagio. #roblem nije bio natisnuti u vrijeme sve to ovjek eli uiniti, ve1 razvu1i ono to ini,tako da zapremi prostrane kolonade dokolice koja mu je bila na raspolaganju.

%anas je jedan od najobinijih simptoma bogatstva destruktivna neuroza6 u njegovomstolje1u to je bila mirna dosada. 'stina je da je val revolucija -D-, uspomena na ve1 izumrleartiste, stajala poput divovske sjenke za tim razdobljem6 ali za mnoge + pa i za 2harlesa + zatu je udaljenu, potmulu tutnjavu bilo najznaajnije da nije uspjela eksplodirati. Eezdesetegodine bile su nedvojbeno godine napretka6 medu obrtnicima i trgovcima, pa ak i me3u

radnikom klasom, pojavilo se obilje koje je, barem u Velikoj *ritaniji, gotovo posve potisnulou pozadinu mogu1nost revolucije. 5ije potrebno re1i da 2harles nije znao nita o proesorskiodjevenom njemakom Bidovu koji je sluajno ba tog istog poslijepodneva mirno radio uknjinici *ritanskog muzeja6 i iji 1e rad unutar tih strogih zidova uroditi tako jarko crvenim

plodovima. %a ste opisali te plodove, ili posljedice njihove nekritine potronje u kasnijimrazdobljima, 2harles vam zacijelo ne bi bio vjerovao + ak ni onda kad je, samo est mjeseci

poslije toga oujka -/, prvi svezak


8/234

kao ro3eni prirodnjak nije mogao podnijeti da okolinu ne promatra izbliza i bez urbe.$e3utim, sudbina mu je bila sklona. =ednog jesenskog dana, prije mnogo godina, ustrijelio jevrlo neobinu pticu koja je istrala s ruba strieva itnog polja.


9/234

poeo se sve vie zanimati za paleontologiju6 to je, napokon je zakljuio, njegovo podruje.#oeo je posje1ivati conversazioni @eolokog drutva. Stric je s negodovanjem motrio 2harlesakako odluno izlazi iz 9ins)atta, oboruan eki1ima i vre1om za sakupljanje6 po njegovu sudu

jedini prikladan predmet to bi ga gospodin smio nositi na ladanju bio je jaha1i bi ili puka6 alito je ipak bilo barem malo bolje od onih idiotskih knjiga u idiotskoj knjinici.

$e3utim, njegovom se stricu jo manje milio 2harlesov nedostatak zanimanja za jednodrugo podruje. Bute vrpce i narcisi, znakovi liberalne stranke, bili su pojam prokletstva u9ins)attu6 starac je bio zadrti torijevac + i vrlo zainteresiran. &li 2harles je uljudno odbijaosvaki pokuaj kojim bi ga natjerali da se kandidira za parlament. 'zjavio je da nema nikakvih

politikih uvjerenja. U potaji se prilino divio @ladstoneu6 ali u 9ins)attu je @ladstone bioarhiizdajnik, osoba koja se nije smjela spomenuti. ;ako su se obiteljsko potovanje i drutvenalijenost pogodno isprijeili na putu karijere koja bi za nj u drugim okolnostima bila prirodna.

(ijenost je bila, na alost, 2harlesova karakteristina osobina. #oput mnogih njegovihsuvremenika osjetio je da se prijanji osje1aj odgovornosti, tipian za to stolje1e, pretvara uosje1aj vlastite vanostiC da je ono to daje poticaj 5ovoj *ritaniji sve vie elja da budeugledna, umjesto elje da ini dobro zbog samoga dobra. 4nao je da je pretjerano izbirljiv i

osjetljiv. &li kako ovjek moe pisati povijest kad je $acaula) netom otiao sa scene8 0omaneili poeziju, usred najve1e galaksije talenta u povijesti engleske knjievnosti8


10/234

4

0to uinjeno je, to ostaje! +h, 'laeni oni koji dovrene poslove lju'avi ostavljaju da ive inijemo za njih, mrtve, odgovaraju ivot nije 'io 'esciljan, premda smo od 1ivota po'jegli.

5a !ORO!, o'/a od %a arae (1867)

Veina 'ritanskih o'itelji srednjih i viih klasa ivjela je nad vlastitom zahodskom jamom...

E. ROYSO! "#$E, %&ud'k dokuent *ktor&an'kog -atnog doa


11/234

zadesiti ku1u. Ukratko, obje su ene bile prirodni sadisti6 i bilo im je korisno da se uzajamnopodnose.

@ospo3a je #oultene) imala dvije opsesijeC ili dva oblika iste opsesije. =edna je bila#rljavtina + premda je pri tom donekle izuzimala kuhinju, budu1i da je ondje ivjela samosluinad + a druga je bila 5e1udorednost. 5i na jednom ni na drugom podruju nita

nepoeljno nije moglo izbje1i njezinom sokolovom oku.*ila je poput nekog punakog leinara, to beskonano krui u svojoj beskonanoj dokolici, iobdarena na prvom podruju udesnim estim ulom s obzirom na prainu, tragove prstiju,nedovoljno ukrobljeno rublje, vonj, mrlje, krhotine i sva zla koja se u ku1ama doga3aju. Vrtlar

bi bio otputen zato to je bio primije1en kako ulazi u ku1u sa zemljom na rukama6 komornikzato to je na gamai imao mrlju od vina6 djevojka zato to je imala pahuljice praine podkrevetom.

&li je najuasnije od svega bilo to ak ni izvan svoje ku1e nije priznavala nikakvih granicasvom autoritetu. #ropustiti slubu boju u crkvi nedjeljom, kako jutarnju tako i veernju, bilo jevie nego dokaz najgore moralne rasputenosti. *og neka se smiluje djevojci koju bi netkovidio u etnji s mladi1em u jedno od njenih rijetkih slobodnih poslijepodneva + jednom u

mjesec dana + bio je nevoljki ustupak. & *og neka se smiluje i onom mladi1u koji se takozaljubio da se potajno pokuao priuljati palai $arlborough na ugovoreni sastanakC jer perivoj

je bio prava uma humanih stupica + LhumanihM se u tom kontekstu odnosi na injenicu da suvelike razjapljene eljusti bile bez zuba, premda dovoljno jake da ovjeku slome nogu. ;e sueline sluge bile najmilije gospodi #oultene). 5jih nikad nije otputala.

4a tu bi gospodu bilo mjesta u @estapou6 znala je tako vjeto ispitivati da bi i najotpornijadjevojka mogla briznuti u pla ve1 prvih pet minuta. 5a svoj je nain bila utjelovljenje svihnajgrublje arogantnih svojstava britanskog imperija u usponu. 5jezin jedini pojam o pravdi bio

je da ona mora biti u pravu6 a njezin jedini pojam o vladanju bio je bijesno bombardiranjedrskog puanstva.

& ipak je u svom sloju, u vrlo ogranienom krugu, bila uvena po svom milosr3u. ' da stepokuali pobiti taj glas, vai bi protivnici izvukli jedan apsolutno nepobitan dokazC zar nijedraga, prijazna gospo3a #oultene) uzela sebi Bensku rancuskog porunika8 5ije potrebno nidodati da je u to doba ta draga, prijazna gospo3a znala samo njezin drugi, vie grki nadimak.

;aj vaan doga3aj zbio se u prolje1e -, tono godinu dana prije vremena o kojemupiem6 i bio je povezan s velikom tajnom u ivotu gospode #oultene). ;ajna je bila vrlojednostavna. @ospo3a #oultene) je vjerovala u pakao.

;adanji upnik u ()meu bio je teoloki razmjerno emancipiran ovjek ali je tako3er vrlodobro znao kome duguje svoj pastirski kruh svagdanji. Vrlo je dobro pristajao u ()me,tradicionalno puritansku anglikansku crkvenu zajednicu. 4nao je vjeto unijeti pravu mjeruzanosne rjeitosti u svoje propovijedi6 i znao je uvati svoju crkvu od krieva, slika, ukrasa i

drugih znakova papistike poasti.


12/234

sobi, razmiljala je o uasnoj matematikoj dvojbi koja ju je sve vie opsjedala6 rauna li@ospod milosr3e po onome koliko je dano, ili po onome koliko bi ovjek sebi mogao dopustitida dade. ;u je ona imala bolje podatke od upnika. %arovala je crkvi znatne iznose6 ali znala jeda su oni jo veoma daleko od one propisane desetine, od koje bi se ozbiljni kandidati za rajmorali odijeliti. %akako da je rasporedila svoju oporuku tako da taj raun bude vrlo lijepo

sre3en poslije njene smrti6 ali *og moda ne1e biti nazoan pri itanju te isprave. 5adalje, dokje ona bolovala, gospo3a Fairlev, koja joj je uvee itala iz *iblije, sluajno je naletjela naparabolu o udoviinom novi1u. ;a se parabola gospodi #oultene) uvijek inila grubonepravednom6 sad joj je na srcu leala mnogo dulje nego bacili enteritisa u njenim crijevima.=ednog je dana, dok se oporavljala, iskoristila posjet skrbnog upnika i oprezno ispitala svojusavjest. 'sprva je on bio sklon da odbaci te njene duhovne brige.

+ %raga moja gospodo, vae su noge na Stijeni. Stvoritelj sve vidi i sve zna. 5ije na nama dasumnjamo u 5jegovo milosr3e + ili 5jegovu pravednost.

+ &li recimo da me on upita je li mi savjest ista8 Bupnik se nasmijeio. + :dgovorit 1ete daje uznemirena. ' u svojoj neogranienoj su1uti :n 1e ...

+ &li recimo da :n to ne uini8

+ %raga moja gospodo #oultene), budete li tako govorili, morat 1u vas ukoriti. 5e smijemodvojiti u 5jegovo razumijevanje.

5astala je utnja. U drutvu sa upnikom gospoda #oultene) se osje1ala kao da je sdvojicom ljudi. =edan joj je bio drutveno podre3en, i to podre3eni koji je njoj morao zahvalitiza mnoge uitke na svom jelovniku, za pokrivanje znatnog dijela uobiajenih trokova crkve,kao i za glatko obavljanje svojih neliturgijskih dunosti me3u siromasima6 a drugi je bio

predstavnik *oga, pred kojim je metaoriki morala kleati. ;ako se njeno ponaanje premanjemu ponekad kretalo bizarnim i nedosljednim tokovima. *ilo je as de haut en bas, a odmahzatim de bas en haute6 a ponekad bi uspijevala obuhvatiti oba poloaja u jednoj jedinoj reenici.

+ %a bar jadni Frederick nije umro. :n bi mi dao savjet.+ 5edvojbeno. ' njegov bi savjet bio nalik mojemu. U to moete biti sigurni. 4nam da je on

bio kr1anin. & ono to ja govorim ista je kr1anska doktrina.+ *ila je to opomena.


13/234

+ Samo to me to posje1ivanje uvijek uzruja. + Bupnik nije priskoio u pomo1. + 4nam da jeto runo od mene.

+ 7ajde, hajde.+ %a. Vrlo runo.Uslijedila je duga utnja, u kojoj je upnik meditirao o svojoj veeri, do koje je jo morao

prote1i cijeli sat, a gospoda #oultene) o svojoj opaini. ;ada je, neuobiajeno bojaljivopredloila kompromisno rjeenje za svoju dilemu.+


14/234

blago i ino da produimo istu usporedbu, poput mirisa veljakih ljubiica + pobijali su, vrlodiskretno, ali posve nepogreivo, njenu na izgled potpunu pokornost velikom bogu $ukarcu.:rtodoksni viktorijanac moda bi osjetio nepovjerenje prema tom jedva zamjetljivunagovjetaju *eck) Sharp6 ali mukarcu poput 2harlesa ona se pokazala neodoljivom. *ila jezamalo jedna od ukoenih malih lutkica, @eorgina, Viktorija, &lbertina, $atilda i ostalih, koje

su sjedile u brino uvanim skupinama na svakom balu6 a ipak, ne sasvim.


15/234

lahori la $anchea poneto koristili, ali ona je uvijek odlazila koijom do ()mea, ispunjenatugom robijaa koji stie u Sibir. %rutvo je u tom mjestu bilo moderno koliko i glomazno

poku1stvo od mahagonija kod tetke ;ranter6 a to se mogu1nosti zabave tie, za mladu damukoja je poznavala sve najbolje to (ondon moe pruiti, bile su gore nego nikakve. ' tako jenjezin odnos prema tetki ;ranter bio prije odnos nekog ivahnog djeteta, neke engleske

%ulijete, prema njenoj nezgrapnoj dadilji, nego uobiajeni odnos ne1akinje i tetke. 4aista, da seprethodne zime nije milostivo pojavio 0omeo na pozornici i obe1ao da 1e sudjelovati u njenojsamotnikoj kaznenoj ekspediciji, ona bi se pobunila6 to jest, bila je gotovo sigurna da bi se bila

pobunila. "rnestina je nedvojbeno bila mnogo samovoljnija nego to je to njezina okolinauop1e mogla dopustiti + i vie nego to je to njeno doba moglo dopustiti. &li na sre1u,

posjedovala je vrlo ispravan osje1aj za konvencije6 a jednako kao 2harles + to nije bio nebitandio prvog osje1aja me3usobne privlanosti medu njima + i smisao za ironiju na svoj raun. *eztoga, i bez smisla za humor, bila bi odvratno, razmaeno derite6 i zacijelo ju je iskupljivalaupravo injenica da se tako esto obra1ala sebi na taj nain Lti, odvratno razmaeno deriteMG.

U svojoj sobi je toga poslijepodneva otkopala haljinu i stala pred zrcalo u potkoulji ipodsuknjama. 5ekoliko trenutaka bila je zanesena krajnje narcisoidnim promatranjem same

sebe. Vrat i ramena nisu zaostajali za licem6 bila je zaista vrlo lijepa, jedna od najljepihdjevojaka koje je znala. ', kao da to eli dokazati, podigla je ruke i raspustila kosu, svjesna da jeto neto neodre3eno greno, a ipak potrebno, kao vru1a kupka ili topla postelja u zimskoj no1i.4amislila je sebe u jednom uistinu grenom trenutku kao nekakvu opaku osobu + plesaicu,glumicu. ' tada, da ste je promatrali, vidjeli biste neto vrlo udnovato. =er iznenada se prestalavrtjeti i diviti samoj sebi u proilu6 naglo je pogledala u strop. Usne su joj se pokrenule. ' urno

je otvorila jedan od ormara i navukla peignoir.=er ono to joj je sijevnulo u mozgu + budu1i da joj je sluajno, dok se vrtjela na prstima, u

zrcalu za oko zapeo ugao kreveta + bila je seksualna primisaoC neka predodba u mati, nekavrst nejasno zamije1enog laookonovskog zagrljaja golih udova. 5ije je toliko plailo samo

potpuno neznanje o zbilji kopulacije6 plaila ju je atmosera bola i surovosti koju je taj inoigledno zahtijevao, i koja kao da je pobijala svu onu njenost geste i suzdranost doputenogmilovanja koja ju je toliko privlaila kod 2harlesa. =ednom ili dvaput vidjela je ivotinje kakose pare6 ta silovitost jo uvijek ju je progonila u mislima.

;ako je razradila neku vrst osobne zapovijedi boje + te su neujne rijei bile naprosto LnesmijemM + kad god bi joj izika enska, skrivena znaenja njezinog tijela, seksualna,menstrualna, poro3ajna, silom pokuala prodrijeti u svijest. &li premda je mogu1e vukovimasprijeiti ulaz u ku1u, oni svejedno zavijaju vani u tmini. "rnestina je eljela mua, eljela je da2harles bude taj mu, eljela je djecu6 ali cijena koju 1e, kako je nejasno naslu1ivala, morati zanjih platiti, inila joj se pretjeranom.

#onekad se pitala zato *og doputa da tako bestijalna vrst %unosti pokvari tako nedunu

enju. Ve1ina je ena toga razdoblja osje1ala to isto6 kao i ve1ina mukaraca6 i nije udo da jedunost postala tako kljunim pojmom u naem shva1anju viktorijanskog doba+ 'li, to se toga tie, takva mokra krpa svakoj radosti u naemuA.#oto je primirila vukove, "rnestina je prila svom toaletnom stoli1u, otkljuala jednu ladicu

i izvukla dnevnik uvezan u crnu marokensku kou, sa zlatnom kopom. 'z druge je ladice uzelaskriveni klju i otkljuala knjigu. Smjesta je otvorila posljednju stranicu. ;u je ispisala, na dansvojih zaruka sa 2harlesom, nadnevke svih mjeseci i dana koji su je jo dijelili od danavjenanja. Uredne su crte ve1 iskriale cijela dva mjeseca6 ostalo je otprilike devedeset brojeva6

2Stroe iz 'n $emoriam koje sam citirao na poetku ovog poglavlja vrlo su relevantne upravo ovdje. 4acijelo

je najudnovatiji od svih udnovatih argumenata u toj slavnoj antologiji zabrinutost za ivot poslije smrti iznesen uovoj pjesmi OOOVG. ;vrditi da ljubav moe poprimiti iskljuivo satirsko oblije, ako nema besmrtnosti due,

oigledno je panian bijeg od Freuda. 0aj je za viktorijance dobrim dijelom bio raj zato to je tijelo ostalo nazemlji + zajedno s 'dom.


16/234

i "rnestina je sad uzela s dnevnika olovku s vrkom od slonove kosti i precrtala A. oujak.#reostalo je jo devet sati prije nego to 1e potpuno iste1i, ali obino je sebi doputala tu sitnu

prevaru. 4atim je otvorila knjigu na poetak, ili gotovo na poetak, jer knjiga je bila boinidar. :tprilike iza petnaest stranica, stranica gusto ispisanih rukom, bio je prazan prostor, u koji

je utisnula struak jasmina. 5eko ga je vrijeme nepomino gledala, a onda se sagnula da ga

pomirie. 0asputena kosa rasula joj se po stranici, i sklopila je oi ne bi li ponovo moglaprizvati u sje1anje onaj udesno slatki, onaj dan kad je mislila da 1e umrijeti od radosti, kad jebeskrajno plakala, onaj neizrecivi...

&li ula je korake tetke ;ranter na stubama, urno je sklonila knjigu i poela eljati svojuvrstu sme3u kosu.

6

/, 5aud, o mlijeno 'ijela srno, ti sva si neprikladna za enu.

E!!YSO!, Maud (18)

(ice gospode #oultene), toga poslijepodneva kad se upnik vratio i dao svoju izjavu, izraziloje napadno neznanje. & u dama njezina soja neuspjeno prizivati znanje naje1e znai uspjenoizazvati negodovanje. 5jezino je lice divno priliilo potonjem uvstvu6 s oima koje uop1e nisu

bile ;ennvsonove Lku1e tihe molitveM, i objeenim obrazima, gotovo podvoljcima, koji sustezali usnice u primjerenu osudu svega to je moglo ugroziti njezina dva ivotna naelaC prvo

je bilo posluit 1u se ;reitschkeovom sarkastinom ormulacijomG 2ivilizacija je sapun, adrugo #ristojnost je sve to me ne vrije3a. %onekle je nalikovala bijelom pekinezeru6 tonije,

punjenom pekinezeru, jer je u njedrima krila malu kesicu kamora kao zatitu od kolere... takoda ju je, gdje god se zatekla, uvijek pratila blaga emanacija sredstva protiv moljaca.+ 5e poznajem je.Bupnik se osjetio ponienim6 i upitao se u sebi to bi se bilo dogodilo da je milosrdni

Samaritanac naiao na gospodu #oultene), umjesto na onog siromanog putnika.+ 5isam ni oekivao da 1ete je znati. %jevojka je iz 2harmoutha.+ %jevojka8+ ;o jest, nisam ba siguran koliko 1e joj biti godina6 ena, dama, ima valjda oko trideset.

$oda i vie. 5e bih elio naga3ati. + Bupnik je bio svjestan da prilino bijedno zapoinjeobranu svoje odsutne ti1enice. + &li uistinu vrlo alostan sluaj. 4aista je zavrijedio vaemilosr3e.

+ =e li obrazovana8+ %apae. Ekolovala se za guvernantu. *ila je guvernanta.+ & to je sada8+ Vjerujem da je bez zaposlenja.+ 4ato8+ ;o je duga pria.+ 5a svaki je nain elim uti prije nego bilo to odluim.' tako je upnik ponovo sjeo i ispriao joj to je znao, ili barem dio toga jer je u vrlom

pokuaju da spasi duu gospode #oultene) odluio ugroziti svojuG to je znao, o Sari 9oodru.+ %jevojin je otac bio najamnik lorda $eritona, kraj *eaminstera. :bian zemljoradnik, ali

ovjek uzornih naela i izvanredno ugledan u svojoj sredini. Veoma mudro pobrinuo se da

djevojka dobije bolje obrazovanje nego to bi ovjek oekivao.+ :n je preminuo8


17/234

+ 'ma ve1 nekoliko godina. %jevojka se zaposlila kao guvernanta kod obitelji kapetana=ohna ;albota u 2harmouthu.

+ 7o1e li joj dati preporuku8+ %raga moja gospodo #oultene), ako sam dobro shvatio na prijanji razgovor, mi

raspravljamo o predmetu milosr3a, a ne o predmetu zaposlenja. + 5aglo se ispravila, ali ne suvie strogo da ne bi jadnog ovjeka natjerala da potpuno umukne.+ 7itam da dodam kako se nita neprilino nije zbilo u ku1i kapetana ;albota. 'li uop1e, to

se tie gospo3ice 9oodru, ni u kojoj kasnijoj prilici ili vremenu. ;o mi svojom rijeju jamigospodin Furse)P7arris. 5jemu su te okolnosti mnogo bolje poznate nego meni. + :soba nakoju se pozvao bio je upnik u 2harmouthu. + &li Francuz je uspio zaokupiti uvstva gospo3ice9oodru.


18/234

ovamo, u sam ()me, oeniti se s njom i odvesti je sa sobom. ' odonda ona eka. #otpuno jejasno da je taj ovjek bio bezduan varalica. 5ema dvojbe da se nadao da 1e uspjeti to jadnostvorenje navesti na neke opaine u 9e)mouthu. ' kad su mu njezina stroga kr1anska naela

pokazala jalovost njegova nastojanja, on je otplovio.+ & to se s njom odonda doga3alo8 @ospo3a ;albot je valjda nije uzela natrag8

+ @ospodo, gospoda ;albot je poneto ekscentrina dama. :na joj je ponudila da se vrati. &lisada dolazim do najtunijih posljedica moje prie. @ospo3ica 9oodru nije poludjela. %alekood toga. :na je savreno kadra obavljati svaku dunost koja joj se povjeri. &li trpi od tekihnapada melankolije. 5edvojbeno ih djelomice moemo pripisati kajanju. &li tako3er, moram naalost re1i, i njezinoj iksnoj ideji da je porunik poten ovjek i da 1e joj se jednog dana vratiti.4bog toga je moete esto vidjeti kako uporno obilazi luke dijelove naega grada. Samgospodin Furse)P7arris ozbiljno je nastojao ukazati toj eni na beznadnost, da ne kaemonedolinost, njezina ponaanja. Ukratko, da ne okoliamo suvie, gospo3o, ona je pomalosuluda.

;ada je nastupila utnja. Bupnik se rezignirano prepustio jednom poganskom bogu + bogusluaja. :sje1ao je da gospo3a #oultene) rauna. 5jeno miljenje o sebi samoj zahtijevalo je da

pokae uas i sablazan pri pomisli da bi takvoj osobi bilo doputeno da ude u ku1u$arlborough. &li valjalo je uzeti u obzir i *oga.

+ :na ima rodbine8+


19/234

;ada joj je, na upnikovu sugestiju, govorila pismo u pero. 0ukopis je bio izvanredan,pravopis besprijekoran. 4adala joj je jo lukaviju kunju. #onudila je Sari svoju *ibliju inaloila joj da ita. @ospo3a #oultene) je dulje vremena razmiljala o izboru odlomka6 i bila je

bolno rastrzana izme3u Q. psalma *laeni oni kojih je put neokaljanG i DH. psalma 'zbavime, =ahve, od ovjeka zlobnaG. 5apokon je izabrala prvi6 i sluala je ne samo glas koji ita, ve1

i bilo kakav zlokobni znak da itateljica rijei psalmista ne uzima ozbiljno k srcu.Sarin je glas bio vrst i dosta dubok. 4adrao je traak provincijskog naglaska, ali u to dobaotmjeni naglasak nije jo bio onako vaan drutveni rekvizit kakav 1e postati kasnije. *ilo jeljudi u @ornjem domu, ak vojvoda, koji su jo uvijek govorili s tragom naglaska svoje

pokrajine6 i nitko zbog toga nije o njima imao loije miljenje. $oda je, kao suprotnostnenadahnutom mucanju gospode Fairlev, taj glas najprije zadovoljio gospodu #oultene). &lizanio ju je6 isto kao i dranje djevojke dok je italaC L:, kad bi vrsti bili putovi moji da tvojauvam pravila>M

#reostalo je jo kratko ispitivanje.+ @ospodin Fors)the mi kae da gajite sklonost prema jednoj osobi iz strane zemlje.+ 5e elim o tome govoriti, gospo3o.

%akle, da se bilo koja djevojka usudila takvo neto re1i gospo3i #oultene), uslijedili bi %ies'rae. &li ovo je bilo izreeno otvoreno, bez straha, a ipak s potovanjem6 i jednom u ivotugospo3a #oultene) propustila je zlatnu priliku da nekog tiranizira.

+ 5e elim imati rancuskih knjiga u svojoj ku1i.+ 5e posjedujem ni jedne.


20/234

reprodukciju pradavnih kunih ro'ova pod nazivom sluinske klase, ukljuivi sluge, sluavke,laka je itd.

MAR;, $a/ta- (186


21/234

2harles se veselo nakesio.+ #oznam tu djevojku. ;o je ona u sivoj haljini8 :nako runa lica8 + *ilo je to neljubazno od

2harlesa, budu1i da je govorio o djevojci kojoj je dan ranije skinuo eir, najpoeljnijemstvorenjcu za udaju kojim se ()me mogao pohvaliti.

+ 5e ba runa. *arem, izgledom nije.

+ &ha. ;ako dakle. Vrajamljekarica.

+ 5adam se da ne koristi taj pridjev u doslovnom smislu, Same. $oda jesi, kao to to takoesto tvrdi, ro3en u krmi...

+ #rva vrata do krme, gospodine.+ U neposrednom susjedstvu krme, ali ne elim da se slui i jezikom krme na ovakav dan.+ $a ponizKla me, gospodin 2harles. !uli su svi konjuari. + *udu1i da su Lsvi konjuariM

ukljuivali tono dvije osobe, od kojih je jedan bio gluh kao top, 2harles nije pokazao izrazitusu1ut. 5asmijeio se, zatim rukom dao znak Samu da mu natoi vru1u vodu.

+ %aj mi sad moj doruak, hajde. %anas 1u se sam obrijati. ' donesi mi dvostruku porciju

pogaica.+ %a, gospodine.&li 2harles je zaustavio mrzovoljastog Sama na vratima i priprijetio mu etkicom za

brijanje.+ :ve ladanjske djevojke suvie su bojaljive da bi izvikivale takve prostote otmjenoj

londonskoj gospodi + osim ako nisu ozbiljno izazvane. 5a alost, slutim, Same, da si biorazuzdan. + Sam je stajao otvorenih usta. + & uzdam se da 1e sada zauzdati svoja uvstva ismjesta mi donijeti doruak, inae 1u pouzdano usmjeriti svoju cipelu prema stranjem dijelutvoje mizerne anatomije.

Vrata su se tada zatvorila, i to ne previe njeno. 2harles je sam sebi namignuo u zrcalu. &zatim je iznenada stavio jo jedno desetlje1e na liceC suta ozbiljnost, dostojanstveni mladi pateramilias6 zatim se popustljivo nasmijeio tim svojim licima i euoriji6 zauzeo pozu i uronio unjeno promatranje vlastitih crta. *ile su zaista veoma pravilne + iroko elo, brk crn kao kosa,koja se raupala kad je skinuo no1nu kapicu, zbog ega je izgledao mladi nego to je bio. #utmu je bila dolino blijeda, premda manje nego ve1ini londonske gospode + jer bilo je to dobakad opaljenost od sunca uop1e nije bila socijalnoPseksualni simbol drutvenog statusa, ve1,naprotivC naznaka nieg stalea. %a, kad se malo bolje promotrilo, u ovakvom trenutku bilo jeto pomalo budalasto lice. Si1uni vali1 jueranjeg nezadovoljstva opet ga je preplavio. :dve1neduno lice, kad bi mu se strgnula slubena izvanjska krinka6 odve1 malo uspjeha. #ostojao jezapravo samo dorski nos, smirene sive oi. Vrlo oigledno, nije mu nedostajalo odgoja i

poznavanja samoga sebe.

#oeo je prekrivati to neodre3eno lice sapunicom.Sam je bio otprilike deset godina mla3i od njega6 premlad da bude dobar sobar, a osim toga,rastresen, svadljiv, tat, uvjeren da je veoma pronicav6 suvie sklon da se ali i besposliarinapola izvaljen sa slamkom ili strukom perina zataknutim u uglu usta6 ili da izigrava ljubiteljakonja, ili lovi vrapce pod sitom, dok ga uzalud dozivaju na katu.

%akako, za nas svaki sluga londonskog podrijetla po imenu Sam smjesta priziva u sje1anjebesmrtnog 9ellera6 i nema dvojbe da je Sam potekao upravo iz takve sredine. &li prolo jetrideset godina otkako su #ick?ickovci prvi put zablistali u svijetu. Samova ljubav premakonjima nije bila uistinu vrlo duboka. Vie je nalikovao nekom modernom pripadniku radnikeklase koji dri da je temeljito poznavanje automobila znak njegova drutvenog napretka. :n jeznao ak i za Sama 9ellera, ne iz knjige, ve1 iz scenske verzije knjige6 i znao je da su se

vremena promijenila. 5jegovo pokoljenje 2ockne)ja bilo je ve1 stupanj iznad toga6 i ako je


22/234

rado zalazio u staje, bilo je to ponajvie zato da pokae taj stupanj provincijskim konjuarima islugama.

Sredina stolje1a bila je svjedokom pojave potpuno nove vrsti dendija na engleskoj pozornici6stara varijanta iz viih slojeva, izblijedjeli potomci *eau *rummela, bili su poznati kaoLs?ellsM6 ali novi mladi imu1ni obrtnici i toboe vie ku1ne sluge poput Sama upustili su se u

konkurenciju s krojake strane. Sami Ls?ellsM zvali su ih LsnoboviM6 Sam je bio vrlo zgodanprimjer snoba u tom lokaliziranom smislu rijei. 'mao je vrlo razvijen smisao za stil uodijevanju + jednako razvijen kao LmodM u QHPim godinama6 i troio je ve1inu svoje pla1e nato da dri korak s modom. & drugo svojstvo te nove klase pokazivao je u svojoj borbi dasavlada jezik.

Ve1 -/H, slavnu nesposobnost Sama 9ellera da izgovori v osim kao ?, stoljetni znakobinog (ondonca, jednako su prezirali i LsnoboviM kao i gra3anski romanopisci, koji su je joneko vrijeme, i to potpuno netono, umetali u dijalog svojih londonskih likova. *orba snobova

bila je mnogo vie borba s aspiratima6 teka borba, u sluaju naega Sama, i e1e izgubljenanego dobivena. &li njegovi pogreno izgovoreni glasovi a i h nisu bili uistinu smijeni6 bili suznakovi socijalne revolucije, a to 2harles nije uspio spoznati.

$oda je to bilo stoga to mu je Sam pruao neto silno potrebno u njegovu ivotu +svakodnevnu priliku za brbljanje, za povratak 3akom dobu, u kojoj je 2harles mogao, da takokaemo, izluivati svoju karakteristinu i bijednu sklonost prema rainiranim igrama rijei idvosmislenostimaC prema humoru koji se, s izuzetno neugodnom isto1om, temelji naobrazovnim povlasticama. & ipak, premda bi se moglo initi da je 2harlesovo ponaanjeoteavalo ve1 i onako grubu uvredu u obliku ekonomske eksploatacije, moram istaknuti da jenjegov odnos prema Samu uistinu pokazivao neku vrst privrenosti, ljudsku sponu koja je bilaznatno bolja od rigidne barijere to su je mnogi novi bogatai, u razdoblju zasi1enom novim

bogatstvima, u to vrijeme podizali izme3u sebe i svoje posluge.'stina, 2harles je za sobom imao mnoga pokoljenja sluinadi6 novi bogatai njegova doba

nisu imali ni jedno + uistinu, vrlo su esto bili djeca slugu. :n nije mogao zamisliti svijet bezposluge. 5ovi bogatai jesu6 i to ih je opteretilo jo mnogo surovijim zahtjevima prema svomrelativnom statusu. #okuavali su svoje sluge pretvoriti u strojeve, dok je 2harles vrlo dobroznao da mu je Sam istodobno djelomice i drug + njegov Sancho #anza, puki lik iz drame koji

podrava njegovo duhovno oboavanje "rnestine+%orothee. %rao je Sama ukratko zato to gaje on esto nasmijavao6 ne zato to nije bilo mogu1e na1i bolji LstrojM.

&li razlika izme3u Sama 9ellera i Sama Farrovva to jest, izme3u -. i -/G bila je ovaCprvi je bio sretan u svojoj ulozi, drugi ju je podnosio. 9eller bi bio odgovorio na onu vre1uadi, i to osvetnikom rjeito1u. Sam se ukoio, Lpodigao obrveM i okrenuo leda.

88u valja se more, gdje sta'lo je raslo o zemljo, koje si mijene vidjela! 8u gdje dugaka ulica

hui, morske je puine tiina vladala.9rda su sjene, prelijevaju se, od o'lika do o'lika, nita ne stoji, pretapa se kao magla, to

vrsto kopno poput o'laka se o'likuje i nestaje.

E!!YSO!, #n Meora (189)

+li ako dandanas elite istodo'no nita ne raditi i 'iti potovan, naj'olja je izlika 'aviti se

nekim du'okoumnim studijem...


23/234

%ES%#E SE"HE!, =rt>e =ardgea (186)

;oga jutra u ()meu bilo je jo natmurenih lica, osim Samova. "rnestina se probudila uraspoloenju koje je blistavo obe1anje dana samo pogoralo. ;egoba je bila poznata6 ali nije

dolazilo u obzir da njezine posljedice nametne 2harlesu. ' tako je, kad je posluno navratio uku1u tetke ;ranter u deset sati, ustanovio da ga je doekala samo ta damaC "rnestina je provelapomalo nemirnu no1 i eljela bi se odmoriti. 5e bi li se mogao vratiti toga poslijepodneva naaj, kad 1e joj nedvojbeno ve1 biti bolje8

*udu1i da je 2harles na zabrinuto raspitivanje + ne bi li valjalo pozvati lijenika8 + dobiouljudno negativan odgovor, on se oprostio. ' poto je naredio Samu da kupi koliko god moecvije1a i odnese ga u ku1u ljupke bolesnice, uz doputenje i savjet da sam ponudi cvijetak ilidva mladoj gospo3ici tako neprijateljski raspoloenoj prema a3i, za koju je laganu dunostsmio poslije uzeti slobodan dan kao nagradu nisu svi viktorijanski poslodavci izravnoodgovorni za komunizamG, 2harles se suoio s vlastitim slobodnim satima.

'zbor mu je bio lagan6 on bi dakako bio otiao kamo god to "rnestinino zdravlje zahtijevalo,

ali valja priznati da je injenica to je to bio upravo ()me 0egis ugodno olakala ispunjavanjenjegovih predbranih dunosti. Stonebarro?, *lack Ven, 9are 2lis + ta vam imena vjerojatnovrlo malo znae. &li ()me je smjeten usred jednog od rijetkih nalazita kamena poznatog kaomodri lias. 4a pukog zaljubljenika u pejzae taj kamen nije privlaan. #osebno sumorne sive

boje, po opipu nalik na okamenjeno blato, prije bi se moglo re1i da djeluje prijete1e negoslikovito. :sim toga je prijevaran jer su mu slojevi krhki te pokazuje tendenciju premasklizanju, zbog ega je ovom malom pojasu od dvadesetak kilometara obale u modrom liasumore u povijesti otelo gotovo vie zemlje nego bilo kojem drugom kraju "ngleske. &li njegovavelika zasi1enost osilima i njegova mobilnost pretvorili su ga u meku britanskih paleontologa.U ovih posljednjih stotinjak godina najuobiajenija ivotinja na njegovim obalama jest ovjek +koji rukuje eki1em geologa.

2harles je ve1 prije toga posjetio vjerojatno najuveniju trgovinu u ()meu toga doba + ;he:ld Fossil Shop, koju je utemeljila znamenita $ar) &nning, ena bez ormalnih kola, aliobdarena genijem za otkrivanje dobrih primjeraka + i u to doba esto neklasiiciranih. *ila je

prva osoba koja je vidjela kostur 'chth)osaurus plat)odon6 i premda su mnogi znanstvenicinjenoga doba sa zahvalno1u iskoristili njezine nalaze da uvrste vlastitu reputaciju, jedna je odnajgorih sramota britanske paleontologije injenica da ni jedan doma1i tip ne nosi oznakuanningii. ;oj se istaknutoj mjesnoj uspomeni 2harles oduio s potovanjem + i gotovim novcemza brojne amonite i 'socrina koje je elio smjestiti u vitrine du zidova svoje radne sobe u(ondonu. $e3utim, bilo je i razoaranja, jer se u to doba specijalizirao u jednoj grani od koje jetrgovina starim osilima imala vrlo malo primjeraka na prodaju.

*io je to echinoderm ili okamenjeni morski jeinac. #onekad ih engleski zovu tests polatinskom testa, crijep ili zemljani lonacG6 ameriki, pjeani dolari. :ni variraju po obliku,premda su uvijek savreno simetrini6 a zajedniki im je njeno zamagljen prugasti uzorak. *ezobzira na njihovu znanstvenu vrijednost vertikalna serija na3ena na *eachv 7ead poetkom-HPih godina bila je jedna od prvih praktikih potvrda teorije evolucijeG, oni su uistinu krasnimali predmeti6 a dodatna im je dra to ih je uvijek vrlo teko na1i. $oete traiti danima, a nenai1i ni na jednoga6 a jutro u kojemu na3ete dva ili tri zaista je jutro koje se pamti. $oda je,kao ovjeka koji nije znao to 1e sa svojim vremenom, ro3enog amatera, 2harlesa k njima

podsvjesno privuklo upravo to6 imao je dakako i znanstvene razloge, i zajedno sa svojimdrugovima po hobiju rekao bi indignirano kako su "chinodermia Lsramotno zanemareniM,

poznato opravdanje za ovjeka koji provodi previe vremena na premalenom podruju. &li ma

kakvi bili njegovi motivi, on je bio opsjednut jeincima.


24/234

=einci se me3utim ne nalaze u modrom liasu, ve1 u gornjim slojevima kriljevca6 i trgovacosilima savjetovao mu je da je najbolje traiti na podruju zapadno od grada, a ne nuno naobali. :tprilike pola sata nakon to je posjetio tetku ;ranter, 2harles se opet naao na 2obbu.

Veliki gat nije bio nimalo pust toga dana. 0ibari su kalaatali amce, krpali mree,popravljali lonce za rakove i jastoge. *ilo je tu i ljudi boljega soja, ranih gostiju, stalnih

stanovnika mjesta, koji su etkali kraj jo uvijek uzbibanog, ali sada blagog mora. 2harles jeprimijetio da onoj eni koja je zurila u daljinu nema ni traga. &li nije vie mislio ni o njoj + ni o2obbu + i krenuo je hitrim i gipkim korakom, veoma razliitim od svog uobiajenog lijenoggradskog etkanja, po obali ispod klisura 9are prema svom odreditu.

%a ste ga vidjeli, morali biste se nasmijeiti jer je bio briljivo opremljen za svoju ulogu.:buo je vrste potkovane visoke cipele i platnene gamae u koje su ispod koljena bile utaknutenorolke hlae od debelog lanelskog toa. Uz to je nosio tijesan i besmisleno dugaak kaput6

platneni iroki eir neodre3ene be boje6 vrsti jasenov tap koji je kupio na putu prema2obbu6 i golemu naprtnjau, iz koje ste mogli istresti ve1 otealu zbirku eki1a, vre1ica,

biljenica, okruglih limenih kutijica, sjekirica i tko zna to jo. 5ita nam danas nije tako tekoshvatiti kao tu metodinost viktorijanaca6 najbolje se i najgrotesknijeG iskazuje u savjetima koji

se tako iroke ruke dijele putnicima u prvim izdanjima *aedekera. @dje je tu, ovjek se pita,uop1e jo moglo biti uitka8


25/234

pokuao sjetiti jednog stiha iz 7omera koji bi ga pretvorio u klasini trenutak, ali omela ga jepotreba da uhvati jednog malog rai1a koji se dao u bijeg kad je gigantska podvodna sjena palana njegove budne isturene oi.

=ednako kao to moda prezirete 2harlesa zbog preoptere1enosti opremom, moda gaprezirete i zbog toga to se nije nizato specijalizirao. &li morate pri tome imati na umu da

prirodopis tada nije imao pejorativni smisao bijega od stvarnosti kao to ima danas + i to, vrloesto, bijega u sentiment. 2harles je bio vrlo spreman ornitolog, a uz to i botaniar. $oda bibilo bolje da je zatvorio oi i usredotoio se samo na osilne morske jeince, ili posvetio svojivot podjeli alga, kad bi bila rije o znanstvenom napretku6 ali sjetite se %ar?ina i njegova#utovanja broda L*eagleM. #odrijetlo vrsta je trijum generalizacije, a ne specijalizacije6 pa akkad biste mi i mogli dokazati da bi ovo drugo bilo bolje za 2harlesa kao netalentiranogznanstvenika, jo uvijek bih ustrajao na tome da je ono prvo bilo bolje za 2harlesa kao ljudsko

bi1e. 5e samo da amateri smiju sebi dopustiti da se u sve pletu6 oni se moraju u sve plesti, ineka vrag nosi umiljene znanstvenike koji ih pokuavaju zatvoriti u nekakvu usku oubliette.

2harles se nazivao darvinistom, a ipak nije istinski shvatio %ar?ina. &li, da budemo iskreni,nije ni sam %ar?in. :no to je taj genij poremetio bila je (innaeusova Scala 5aturae, ljestvica

prirode, iji je kamen temeljac, jednako bitan za nju kao to je boanstvo


26/234

%a bi se kaznio za svoju sporost, prenaglo se uspeo stazicom, i morao je na as sjesti da seoporavi, obilno se znoje1i pod jezivim lanelom. U blizini je uo mali potoi1 i ugasio je ed6nakvasio rupi1 i ovlaio lice6 a tada se poeo ogledavati oko sebe.

9

... to srce, znadem, nije stvoreno da dugo 'ude lju'ljeno: ali neto mu zrai iz du'inaprevie udno, previe nemirno, previe neukroeno.

MAHE? AR!O%D, O/ro2ta& (187)

'znio sam dva najoiglednija razloga zato se Sarah 9oodru podvrgla inspekciji gospode#oultene). &li ona je bila posljednja osoba koja bi navodila razloge, ma koliko instinktivno, a

bilo je jo mnogo drugih + doista moralo ih je biti, jer je vrlo dobro znala kakav glas bijegospodu #oultene) u manje uzvienim krugovima ()mea. =edan je dan bila neodluna6 zatim jeotila u posjet gospodi ;albot da zatrai njezin savjet. @ospoda ;albot, me3utim, bila jeizvanredno dobroduna, ali ne posebno pronicljiva mlada ena6 i premda bi ona voljela ponovo

primiti Saru k sebi + pa je to ranije ak i vrlo odluno ponudila + bila je svjesna da Sarah sadnije sposobna za onu neprestanu i cjelodnevnu brigu nad svojim ti1enicima, kakvu zahtijevajudunosti guvernante. & ipak je i dalje veoma eljela da joj pomogne.

4nala je da Sari sad prijeti neimatina, i leala je budna no1u zamiljaju1i prizore izromantinije literature njenih djevojakih dana, prizore u kojima na smrt izgladnjele junakinjelee zgrene na snijegom prekrivenim ku1nim pragovima, ili drh1u u ognjici na nekom golom,vlanom tavanu. &li jedna slika + zapravo ilustracija iz jedne poune prie gospode Sher?ood +

utjelovila je njezine najuasnije strepnje. #rogonjena ena skae s klisure. $unja je bljesnulaotkrivaju1i okrutna lica njezinih progonitelja nad njom6 ali najgori od svega jezivi je uas nablijedom licu ukletog stvorenja, i njen ogrta koji se nabire uvis, golem, crn, uzvitlanogavranovo krilo grozne smrti.

' tako je gospoda ;albot prikrila svoje dvojbe o gospodi #oultene) i savjetovala Sari daprihvati mjesto. *iva guvernanta poljubila je na rastanku malog #aula i Virginiju, i vratila sepjeke natrag u ()me kao osu3enica. Uzdala se u sud gospo3e ;albot6 a ni jedna inteligentnaena koja se uzda u glupu enu, ma kako ona bila dobroduna, ne moe drugo ni oekivati.

Sarah je bila inteligentna, ali njezina je prava inteligencija pripadala vrlo rijetkoj vrsti6 vrstikoja bi zacijelo prola nezapaena u bilo kojem naem modernom testu na akultetu. 5ije bila ninajmanje analitika ili sposobna za rjeavanje problema, i nedvojbeno je simptomatino da je

jedan jedini predmet koji je s najve1om mukom svladavala bila matematika. 'sto tako, nije semaniestirala ni u obliku neke posebne ivahnosti ili duhovitosti, ak ni u njenim sretnijimdanima. #rije bi se moglo re1i da je to bila neka zagonetna + zagonetna za osobu koja nikad nije

bila u (ondonu, nikad dolazila u dodir sa svijetom + sposobnost da klasiicira vrijednost drugihljudiC da ih razumije, u najpunijem smislu te rijei.

#osjedovala je neku vrst psiholokog ekvivalenta vjetine iskusnog trgovca konjima +sposobnost da gotovo pri prvom pogledu razlikuje dobrog konja od loeg6 ili kao da je,

preskoivi stolje1e, bila ro3ena s kompjutorom u srcu.


27/234

shva1anje bilo ire od toga, i da joj je puki moral bio kamen kunje, ne bi se bila ponaalaonako kako jest + jednostavna je injenica, naime, da ona nije odsjela kod ro3akinje u9e)mouthu.

;a instinktivna dubina intuicije bila je prvo prokletstvo njezina ivota6 drugo je bilo njenoobrazovanje. 5ije to bilo naroito opseno obrazovanje, nita bolje nego to se moglo ste1i u

tre1erazrednom seminaru za mlade dame u "Jeteru, gdje je uila u toku dana, a pla1ala zauenje u toku veeri + a ponekad duboko u no1 + krpanjem rublja i drugim niskim poslovima.5ije se dobro slagala s drugim uenicama. :ne su je gledale s visoka6 a ona je odozdo gledalakroz njih. ;ako se dogodilo da je proitala mnogo vie romana i mnogo vie poezije, ta dvautoita usamljenih, nego ve1ina njezinog soja. :ni su joj sluili kao nadomjestak za iskustvo.#remda toga nije bila svjesna, ocjenjivala je ljude isto toliko po normama 9altera Scotta i =ane&usten, kao po onima do kojih je dola empirijskim putem6 vide1i ljude oko sebe kao likove izknjievnosti i donose1i poetski sud o njima. &li, na alost, ono to je sebe na taj nain nauila

bilo je u velikoj mjeri podrovano onime to su nju uili. Stekavi pokost dame, pretvorena je usavrenu rtvu kastinskog drutva. 5jezin ju je otac silom izvukao iz vlastite klase, ali nije jumogao podi1i u slijede1u. $ladi1ima iz one koju je napustila postala je previe otmjena za

udaju6 onima iz klase kojoj je teila ostala je suvie obina.;aj otac, koga je upnik iz ()mea opisao kao Lovjeka izvanrednih naelaM, bio je upravo

suprotno budu1i da se mogao pohvaliti izvanrednom zbirkom potpuno pogrenih naela. :noto ga je natjeralo da k1er jedinicu poalje u internat nije bila briga za nju, ve1 opsjednutostvlastitim podrijetlom. !etiri pokoljenja unatrag na oinskoj su strani otkrivena prava dokazanagospoda. #ostojalo je ak neko udaljeno srodstvo s obitelji %rake, irelevantna injenica koja seu toku godina postupno petriicirala u pretpostavku izravne neprekinute loze od velikog SirFrancisa. :bitelj je zaista neko1 posjedovala neku vrst majura u onoj hladnoj zelenoj niijojzemlji izme3u %artmoora i "Jmoora. Sarin ga je otac tri puta vidio ro3enim oima6 i vratio sena malo gospodarstvo koje je zakupio od golemog imanja $eritonovih da razmilja, i snuje, isanjari.

$oda je bio razoaran kad mu se k1erka vratila ku1i iz kole u osamnaestoj godini + tkozna kakva je udesa zamiljao da 1e ga obasuti8 + i sjela nasuprot njemu za stol od brestovine imotrila ga dok se hvastao, motrila ga s nekom tihom rezervom koja ga je razdraivala,razdraivala poput komadi1a beskorisnog stroja jer on je bio ro3eni %evonac, a novac%evoncima znai sveG, razdraila ga napokon do ludila. :drekao se zakupnitva i kupio vlastitogospodarstvo6 ali kupio ga je prejetino, i ono to je isprva po njegovu miljenju bila lukavadobra kupovina, pokazalo se na kraju sablanjivo loim. 5ekoliko se godina muio da odrava ihipoteku i smijenu asadu otmjenosti6 zatim je potpuno poludio, u medicinskom smislu terijei, i otpremljen je u dorchestersku ludnicu. Umro je ondje godinu dana kasnije. U to sevrijeme Sarah ve1 godinu dana sama izdravala + najprije je radila kod jedne obitelji u

%orchesteru da bi bila blie ocu. 4atim je, kad je on umro, prihvatila mjesto kod ;albotovih.*ila je suvie uoljiva djevojka a da ne bi imala prosaca unato tome to uop1e nije imalanikakvog miraza. &li tada bi uvijek proradilo njeno prvo i priro3eno prokletstvo6 uvijek bi

prozrela previe samopouzdane pretendente. Spoznala bi njihove podlosti, njihovu nadutost,njihovo milosr3e, njihove gluposti. ' tako se inilo da je neizbjeno osu3ena upravo na onusudbinu, to ju je priroda milijunima godina veoma oigledno odgajala da izbjegavaCusidjelitvo.

4amislimo nemogu1e, to jest da je gospoda #oultene) sastavila popis za i protivna temuSare, i to upravo onoga dana kad je 2harles bio zaokupljen svojim visokoznanstvenimizmicanjem tegobnim dunostima zaruka. U najmanju ruku, zamislivo je da je to moglanapraviti toga poslijepodneva budu1i da je Sarah, gospo3ica Sarah iz ku1e $arlborough,

izbivala.


28/234

' zaponimo radosno, sa stranicom potraivanja. #rva toka na raunu nedvojbeno bi bilanajmanje oekivana u doba preuzimanja obaveze, godinu dana ranije. $ogla bi biti izraenaovakoC LSretnija ku1na atmoseraM. 5evjerojatna je injenica da u tom razdoblju ni jedan jedinilan posluge nije bio otpremljen, odnosno otpremljena statistiki se moglo dokazati da je u

prolosti bilo uestalije ovo drugoG.

;o, ta bizarna promjena, zapoela je jednog jutra, tek nekoliko tjedana nakon to jegospo3ica Sarah preuzela svoju dunost, to jest, svoju odgovornost za duu gospo3e #oultene).Stara je dama svojom uobiajenom darovito1u otkrila grubo zanemarivanje dunostiC sobaricana katu, ija je dunost bila da svakog utorka neizostavno zalije paprati u drugom salonu +gospo3a #oultene) imala je jedan za sebe, a drugi za drutvo + propustila je da to uini. #apratse zelenjela od pratanja6 ali gospo3a #oultene) je naprotiv problijedjela od ljutine.


29/234

dvostruka posjeta crkvi nedjeljom6 isto tako, svakodnevna jutarnja pobonost + psalam,propovijed i molitve + kojoj je stara dama sveano predsjedala. $e3utim, oduvijek ju je jediloto ak ni njen najgrozniji pogled ne moe dovesti njenu sluinad u ono stanje krajnje

poniznosti i pokajanja koje je po njenom sudu njihov *og a da o njenom i ne govorimoG moraozahtijevati. 5jihov normalan izraz lica bio je mjeavina straha pred gospo3om #oultene) i

tupog neshva1anja + poput stada preplaenih ovaca, prije nego obra1enih grenika. &li Sarah jesve to izmijenila.5jezin je glas zacijelo bio prekrasan, siguran i jasan, premda uvijek zasjenjen tugom i esto

intenzivno uvstven, ali iznad svega bio je to iskren glas. #rvi put u svom nezahvalnom malomsvijetu gospo3a je #oulteneK vidjela na licima svoje sluinadi istinsku pozornost, a ponekadizrazitu religioznost.

;o je bilo dobro6 ali valjalo je prevaliti i drugu etapu pobonosti. Sluinadi je bilodoputeno da odravaju veernju molitvu u kuhinji pod ravnodunim okom i ustro drvenimglasom gospo3e Fairlev. @ore na katu, gospo3i #oultene) valjalo je itati nasamo6 i upravo je utim prisnijim ceremonijama Sarin glas doao najljepe i najdjelotvornije do izraaja. =ednom ilidvaput postigla je neto nevjerojatno, istjeravi iz tih podbuhlih, neumoljivih oiju suzu. ;akvo

djelovanje nije ni u kojem sluaju bilo namjerno, ve1 je poteklo iz bitne razlike izme3u te dvijeene. @ospo3a #oultene) vjerovala je u *oga koji nikad nije postojao6 a Sarah je poznavala*oga koji jest.

5ije svojim glasom, poput mnogih uvaenih sve1enika i odlinika, zamoljenih da proitajuodlomak iz Svetoga pisma, stvarala nesvjesni eekt otu3enja brechtovskog tipa LSada vam vagradonaelnik ita odlomak iz *iblijeMG, ve1 upravo suprotnoC govorila je izravno o patnjama


30/234

nije vano to ni jedan od desetorice koji su znali itati i to proitali, nije shvatio o emu topreasni pisci piu... ali svaki put kad bi Sarah otila iz ku1e s novom koliinom koju 1eraspodijeliti, gospoda je #oultene) vidjela odgovaraju1i broj spaenih dua, kredom dodanih nasvoj raun na nebu6 a istodobno je vidjela Bensku rancuskog porunika kako ini javnu

pokoru, to je bilo dodatno slatko. & isto tako i ostali stanovnici ()mea, ili siromaniji ()me6 i

bili su ljubazniji nego to bi gospoda #oultene) mogla pomisliti.Sarah je smislila malu ormuluC L:d gospode #oultene). $olim proitajte i uzmite k srcu.MU isto vrijeme pogledala bi skromnog doma1ina u oi. :nima koji su se znalaki smijeili,smijeak se ubrzo izgubio6 a rjeiti bi ustanovili da su im rijei zamrle u ustima. $islim da suvie nauili iz tih oiju, nego iz gusto ispisanih letaka koji su im bili utisnuti u ruku.

&li sada moramo pre1i na stavku dugovanja u tom odnosu. #rva i najvanija tokanedvojbeno bi bilaC L'zlazi sama.M #o prvotnom je dogovoru gospo3ica Sarah imala pravo na

jedno slobodno poslijepodne tjedno, to je gospoda #oultene) smatrala vie negoirokogrudnim priznanjem njenog superiornog poloaja nasuprot sluavkama, a tek ondaopravdanim i potrebom da raspaava religiozne rasprave6 ali upnik je tako savjetovao. Sve jena izgled bilo dobro cijela dva mjeseca. ;ada se jednoga jutra gospo3ica Sarah nije pojavila na

zornici u ku1i $arlborough6 i kad je djevojka poslana da je potrai, otkrilo se da nije ustala.@ospoda #oultene) ju je otila posjetiti. ' opet je Sarah bila u suzama, ali je tom prilikomgospoda #oultene) osjetila samo razdraenost. $e3utim, ipak je poslala po lijenika. :n jedugo ostao zatvoren sa Sarah.


31/234

@ospo3a #oultene) je jo nekoliko puta pokuala iz nje izvu1i i pojedinosti o grijehu itrenutni stupanj kajanja za taj grijeh. 5ema nadstojnice samostana koja bi vie eljela da sasluaispovijed zabludjele lanice svoga stada. &li Sarah je u tom pitanju bila osjetljiva kao mimoza6ma kako se izdaleka i vjeto gospo3a #oultene) pribliila predmetu, grenica bi poga3ala toslijedi6 i njeni odgovori na izravna pitanja bili su uvijek jednaki po sadraju, ako ne ve1 i po

samim rijeima, kao oni to ih je dala pri prvom ispitivanju.@ospoda #oultene) je, me3utim, rijetko izlazila, i to nikada pjeke, a u svojoj koiji samo uku1e sebi ravnih, tako da se morala osloniti na tu3e oi ako je eljela saznati novosti o Sarinomkretanju izvan ku1e. 5a njenu sre1u, takav je par oiju postojao6 to je jo bolje, duh iza tihoiju bio je usmjeravan zlobom i zavi1u, i bio je stoga sretan to moe donositi este izvjetajeonemogu1enoj gospodarici. ;aj uhoda, dakako, nije bio nitko drugi do gospo3a Fairle). #remdanije nalazila nikakva uitka u itanju, vrije3alo ju je to joj je oduzet taj in6 i premda jegospo3ica Sarah bila izvanredno uljudna prema njoj i pazila da se ne bi pomislilo kako onasvojata dunosti doma1ice, neizbjeno je dolazilo do stanovitog sukoba. @ospo3i Fairle) nije

bilo drago to u ku1i ima neto manje posla, jer je to znailo i neto manje utjecaja.Spaavanjem $illie + i jo nekim diskretnijim intervencijama + Sarah je postala omiljena i

potovana u prizemlju6 i moda je gospodu Fairle) vie od svega jedilo to svojim podre3enimanije mogla loe govoriti o toj tajnici+drubenici. :na je bila mrzovolja s ta ena6 ena ija su

jedina zadovoljstva bila znati Knajgore ili strepiti pred najgorim6 tako se u njoj rodila mrnjaprema Sari, koja je polako prerasla gotovo u sam otrov.

*ila je suvie lukava lisica a da to ne sakrije pred gospo3om #oultene). Uistinu se akpretvarala kao da veoma ali Ljadnu gospo3icu 9oodruM, i njeni su izvjetaji bili obilnozainjeni s Lbojim seM i Lna alostM. &li imala je izvanredne prilike za svoje uhodarenje jer jene samo esto zalazila sama u grad po svome poslu, ve1 je na raspolaganju imala i iroku mreuro3aka i znanaca. :vim posljednjima je nagovijestila kako je gospodi #oultene) stalo + dakako,iz najboljih i najkr1anskijih razloga + da bude obavijetena o ponaanju gospo3ice 9oodruizvan visokih kamenih zidova perivoja ku1e $arlborough. %osljedno tome, budu1i da je ()me0egis tada, kao i danas, vrvio glasinama kao kolut rancuskog sira crvi1ima, za svaki je Sarin

pokret i izraz + mrano pretjeran i temeljito ulaten + u njenim slobodnim satima ubrzo saznalai gospo3a Fairle).

:brazac njenih vanjskih kretanja + kad je bila pote3ena vjerske literature + bio je vrlojednostavan6 uvijek je ila na istu poslijepodnevnu etnju, niz strmu #ound Street u strmu *roadStreet, i odande do 2obb @ate, to jest etvrtaste terase s pogledom na more, koja nema nikakveveze s 2obbom. ;u bi stala kraj zida i gledala u more, ali obino ne dugo + otprilike koliko bi

bilo potrebno nekom kapetanu broda da s kapetanskog mosta pozorno promotri okolinu + prijenego to bi skrenula ili niz 2ockmoil, ili u drugom smjeru, ka zapadu, otprilike po kilometardugoj stazi koja vodi oko blagog zaljeva do samoga 2obba. &ko bi krenula niz 2ockmoil,

naje1e bi svratila u upnu crkvu i nekoliko minuta molila injenica koju gospoda Fairle)nikad nije drala spomena vrijednomG prije nego to bi se zaputila prolazom uz crkvu koji jeizbijao na travom obraslu stranu klisura. (ivada se na tom mjestu uspinjala prema uruenimzidovima *lack Vena. ;u su je vi3ali kako eta po travi i esto skre1e prema moru ondje gdje sestaza spajala sa starom cestom za 2harmouth, to je odonda ve1 davno nestala u Venu, i odatlese vra1a u ()me. Eetala bi onuda kad je 2obb izgledao previe posje1en6 ali kad bi, zbogvremena ili prilika bio pust, e1e bi skretala prema njemu i zaustavljala se na onom mjestugdje ju je 2harles prvi put vidio6 ondje se, kako su svi drali, osje1ala najbliom Francuskoj.

Sve je to, prikladno iskrivljeno i omotano u crninu, opet dolazilo do gospo3e #oultene). &liona je jo bila ispunjena prvim posjednikim uitkom u svojoj novoj igraki, i onoliko su1utnoraspoloena koliko je to njenoj kiseloj i sumnjiavoj starakoj prirodi uop1e bilo mogu1e.

$e3utim, nije oklijevala da pozove tu igraku na red.


32/234

+ 0eeno mi je, gospo3ice 9oodru, da ste uvijek vi3eni na istim mjestima kad izlazite. +Sarah je oborila oi pred pogledom punim optuivanja. + @ledate na more. + Sarah je i daljeutjela. + Uvjerena sam da se nalazite u stanju kajanja. Uistinu, ne mogu ni zamisliti da bimoglo biti drugaije u vaoj sadanjoj situaciji.

Sarah je prihvatila mig. + Veoma sam vam zahvalna, gospodo.

+ 5ije ovdje rije o vaoj zahvalnosti prema meni. #ostoji :naj gore koji ima prvenstvo.%jevojka je promrmljalaC +


33/234

;a je reenica gospo3i #oultene) postala poznata kao morska pijavica ribama6 ali pridravalase orme.

+ 5e tie se valjda gospo3ice 9oodru8+


34/234

koja se rijetko mogu na1i u "ngleskoj6 goleme javore i bukve6 zelene brazilske provalijezaguene brljanom i povijuama divlje pavetine6 paprat koja raste preko dva metra uvis6cvije1e to cvate mjesec dana ranije nego bilo gdje drugdje u okolini. (jeti, to je najblietropskoj dungli to ova zemlja moe ponuditi. :na tako3er, poput svakog tla na kojem ovjeknikad nije radio ili ivio, ima svoje tajne, svoje sjene, svoje opasnosti + i to geoloki veoma

doslovne, budu1i da postoje pukotine i iznenadne provalije koje mogu dovesti do katastroe, imjesta gdje ovjek slomljene noge moe vikati tjedan dana a da ga nitko ne uje. $a kako toizgledalo neobino, to je podruje bilo neto manje usamljeno prije sto godina nego to jedanas. %anas tu nema ni jedne jedine ku1ice6 -/. bilo ih je nekoliko, nastanjenihlovouvarima, drvosjeama ili ponekim svinjarom. Srne, siguran dokaz obilja samo1e, u to sudoba zacijelo proivljavale nemirnije dane. Sada se podruje #od stijenama vratilo u stanje

potpune divljine. 4idovi koliba uruili su se u brljanom obrasle batrljke, stare staze su iezle6ni jedna cesta za automobile ne prolazi u blizini, jedini preostali puteljak to presijeca strminuesto je neprohodan. ' sve je to posljedica zakonskog propisaC dravni prirodni rezervat. 5ije

jo svuda nadvladala djelotvornost.' na tom se mjestu, engleskom zemaljskom raju na dan kao to je bio taj AQ. oujak -/,

zatekao 2harles kad se popeo puteljkom sa ala u #inha) *a)6 na tome mjestu, kojega seistona polovica zvala 9are 2ommons.


35/234

4nanost je napokon opet uspostavila svoju hegemoniju, i on je poeo tragati za svojimprimjercima po slojevima kremena uz tok potoi1a. #ronaao je draestan ragment osilnekoljke kapice, ali jeinaca nije bilo. #ostupno se kretao kroz drve1e prema zapadu, saginjao se,

paljivo pregledavao tlo, napredovao nekoliko koraka, zatim ponavljao istu proceduru. ;u itamo preokrenuo bi neki nadobudni kremen vrkom svog jasenovog tapa. &li nije imao sre1e.

#roao je jedan sat, i njegova dunost prema "rnestini poela je nadvladavati poudu za"chinodermima. #ogledao je na sat, potisnuo psovku i opet se vratio na mjesto gdje je ostavionaprtnjau. 5egdje na polovici padine, le3ima okrenut suncu na zalasku, naiao je na stazu iuputio se prema ()meu. Staza se uspinjala i jedva primjetno skretala prema unutra, kraj

brljanom obraslog kamenog zida, a tada se + neljubazno, kao to to kod staza esto biva +ravala bez prethodnog upozorenja. $alo je zastao, zatim preao kojih pedesetak metara ponioj stazi, utonuloj u poprenu guduru, sada ve1 u dubokoj sjeni. &li tada je naiao na rjeenjesvog problema + budu1i da nije tono znao gdje se nalazi + jer jo se jedan puteljak iznenada

pojavio njemu zdesna, i opet usmjeren prema moru, uz strmu malu uzvisinu okrunjenu travom,s koje se mogao jasno orijentirati. Stoga se provukao kroz gusto grmlje kupine + puteljak je biorijetko koriten + do malog zelenog zaravanka.

0astvorio se pred njim vrlo prijazno, poput si1une alpske livade. *ijeli repici trojice ilietvorice zeeva objasnili su zato je trava tako kratka.

2harles je zastao na suncu. ;rava je bila osuta rosikom i svinduom kao zvijezdama, a ve1ivo zeleni buseni maurane protegli su se do cvata. ;ada se pribliio rubu zaravanka.

' tu je, pod sobom, ugledao neki lik.U jednom strahovitom trenutku pomislio je da je naletio na leinu. &li bila je to usnula ena.

:dabrala je najneobiniji poloaj, iroku, kosu plohu trave otprilike metar i po ispod razinezaravni, koja ju je skrivala od pogleda svakoga osim onoga koji bi priao, kao 2harles, samomerubu. Vapnenake stijene iza tog malog prirodnog balkona pretvorile su ga u stupicu za sunce,

jer mu je najira os pokazivala na jugozapad. &li nije to bilo sunalite koje bi mnogi izabrali.Vanjski mu je rub zavravao okomitom strminom otprilike desetak metara ispod runog spletatrnovitih kupina. 5eto dalje od njih prava se stijena ruila ravno na obalu.

2harles je odmah osjetio instinktivan poriv da se povue izvan eninog vidnog polja. 5ijevidio tko je ona. Stajao je zbunjen gledaju1i, ali ne vide1i, krasan krajobraz vidljiv s tog mjesta.:klijevao je, pripremao se da se povue6 ali tada ga je znatielja ponovo pokrenula naprijed.

%jevojka je leala na le3ima, potpuno preputena dubokom snu. :grta joj se rastvorio nadindigomodrom pamunom haljinom, iju je strogu jednostavnost ublaavao samo sitni bijeliovratnik. (ice spavaice bilo je odvra1eno od njega, desna ruka zabaena iznad glave, povijenakao u djeteta. 0aspren rukovet umarica leao je oko nje na travi. 5jen je poloaj, dok je takoleala, nagovijetao neto intenzivno njeno, a istodobno erotino6 u 2harlesu je to pobudilonejasan odjek trenutka za njegova boravka u #arizu. %ruga neka djevojka, ije ime ak nije

mogao prizvati u sje1anje, koje moda nikad nije ni znao, vi3ena tako usnula jedne zore uspava1oj sobi s pogledom na Seinu.#oao je zaobljenim rubom zaravni do mjesta odakle je bolje mogao vidjeti lice spavaice, i

tek je tada shvatio u iju je samo1u zadro. *ila je to Benska rancuskog porunika. =edan se dionjene kose oslobodio ukosnica i napola joj prekrio obraz. 5a 2obbu mu se uinilatamnosme3om6 sad je zapazio da ima crveni odsjaj, raskonu toplinu, ali bez za to dobaneizbjenog sjaja ulja za ensku kosu. #ut pod tom kosom inila se gotovo sme3om, ak irumenom na tom svjetlu, kao da je djevojci vie stalo do zdravlja nego do pomodno blijedogtena upalih obraza. =aki nos, guste obrve... usta nije mogao vidjeti. !udnovato ga je jedilo to jemora gledati odozgo jer mu poloaj zemljita nije doputao da joj se priblii iz pravoga ugla.

Stajao je nemo1an da bilo to uini osim da zuri u nju, zanesen tim neoekivanim susretom i

nadvladan jednako neobinim uvstvom + ne seksualnim, ve1 bratskim, moda oinskim,nekom sigurno1u u nedunost tog stvorenja, u injenicu da je nepravedno odbaena, to mu je


36/234

opet pripomoglo da spozna njezinu strahovitu usamljenost. 5ije mogao zamisliti to bi je, ujednom dobu u kojem su ene bile napola statine, bojaljive, nesposobne za trajniji izikinapor, moglo natjerati na ovo divlje mjesto, osim oaja.

%oao je napokon do samog ruba bedema iznad nje, tono nad njeno lice, i tu je primijetiokako je sva ona tuga, koja mu je ranije tako izrazito upala u oi, nestala6 u snu, to je lice bilo

blago, moda se na njemu ak nazirao nagovjetaj smijeka. ' upravo u tom trenutku, kad jenakrivio glavu da bi je bolje vidio, ona se probudila.Smjesta je podigla pogled, tako hitro da je njegov korak unatrag bio uzaludan. *io je

otkriven, a suvie gospodin da to porekne. ' tako je, kad se Sarah naglo osovila na nogeumotavaju1i se u svoj ogrta, i zagledala se u njega sa svog izboja, podigao eir i naklonio se.

5ije rekla nita, ali mu je uputila pogled pun zaprepatenja i zbunjenosti, moda ak s trakomstida. 'mala je lijepe oi, tamne oi.

Stajali su tako nekoliko sekundi, ukoeni u uzajamnom nerazumijevanju. !inila mu se takomalenom dok je stajala ispod njega, skrivena od pasa nadolje, steu1i svoj okovratnik kao da 1ese, priblii li joj se samo za korak, okrenuti i baciti niz stijenu da je vie nikad ne vidi. #olakomu se vratila svijest o tome to se pristoji.

+ ;isu1u puta se ispriavam. 5ehotice sam naiao na vas. + ' tada se okrenuo i otiao svojimputem. 5ije se osvrtao, ve1 se niz strminu spustio do puteljka kojim je doao, i zatim doraskr1a gdje se zapitao zato nije bio dovoljno priseban da upita kojim mu putem valja krenuti,te priekao pola minute da vidi ne slijedi li ga moda. 5ije se pojavila. Ubrzo zatim odlunim jekorakom nastavio uzbrdo strmijom stazom.

2harles to tada nije znao, ali u tim kratkim neizvjesnim sekundama, iznad mora punogiekivanja, u toj prozranoj veernjoj tiini, prekinutoj samo tihim mrmorom valova, izgubilose cijelo viktorijansko doba. & time ne mislim re1i da je poao pogrenim putem.

11Po pravilima se ravnajui i ne znajui to sve to znai idi u crkvuaj'olje na njemu sve j@izvana i kaput mu je aren, jest al@ otkako ivi na svijetu ovom nita nauio nije pod 'ogom....?

?#%%#AM AR!ES, "&e'e na dor'et'ko nar&eB&u (186C)

:tprilike u isto vrijeme kao ono koje je bilo svjedokom tog sastanka, "rnestina je nemirnoustala iz kreveta i uzela s toaletnog stoli1a svoj dnevnik uvezan u crnu kou. 5ajprije se

prilino mrzovoljasto osvrnula na prvi zapis toga jutra, koji zacijelo nije bio posebno nadahnuts literarnog stajalitaC L5apisala pismo mami. 5isam vidjela najdraeg 2harlesa, nisam izlazila,

premda je vrijeme vrlo lijepo. 5isam se osje1ala sretnom.M*ila je to vrlo nijena vrst dana za jadnu djevojku, koja je svoju mrzovolju mogla pokazati

iskljuivo tetki ;ranter. *ili su tu 2harlesovi sunovrati i narcisi, iji je miris sada udisala, aliak su je i oni isprva razdraivali.


37/234

sumnja preletjela joj je mozgomC 2harles je moda bio dolje, moda je udvarao6 i to jeprobudilo jedan od njenih najdubljih strahova u vezi s njim. $ac

4nala je da je on ivio u #arizu, u (isabonu, i da je mnogo putovao6 znala je da je jedanaestgodina stariji od nje6 znala je da je privlaan enama. 5jegovi odgovori na njezine diskretnonestane upite o njegovim prolim uspjesima bili su uvijek diskretno nestani zauzvrat6 i u tome

je bila neprilika. :sje1ala je da joj on zacijelo neto krije + neku traginu rancusku groicu,neku strastvenu portugalsku markizu. Same njene misli nisu doputale mogu1nost neke parikegrisette, ili neke krmarice bademastih oiju u 2intri, to bi vjerojatno bilo blie istini. &li ustanovitom smislu, pitanje je li on spavao s drugim enama brinulo ju je manje nego to bi

brinulo neku suvremenu djevojku. %akako, "rnestina bi izgovorila svoj autokratski LnesmijemM netom bi takvo greno naga3anje iskrslo u njezinim mislima6 ali ona je zapravo bilaljubomorna na 2harlesovo srce. *ila joj je nesnosna i sama pomisao da ga bilo s kim dijeli,kako u prolosti, tako i u sadanjosti.


38/234

$ar) je bila sretna u *road Streetu. @ospoda ;ranter je voljela zgodne djevojke6 a zgodnenasmijane djevojke jo vie. %akako, "rnestina joj je bila ne1akinja, i za nju se vie brinula6 ali"rnestinu je vidjela samo jednom ili dvaput godinje, a $ar) je vi3ala svakog dana. 'spod svojenestalne, koketne povrine djevojka je raspolagala blagom njeno1u6 i nije krtarila, uzvra1ala

je toplinu koja joj je bila ukazana. "rnestina nije znala groznu tajnu ku1e u *road Streetu6

doga3alo se, ako je kuharica imala slobodan dan, da gospoda ;ranter sama sjedne i blaguje s$ar) dolje u kuhinji6 i ni jednoj ni drugoj to nisu bili najnesretniji trenuci u ivotu.$ar) nije bila bez mana6 a jedna je od tih mana bila stanovita zavist prema "rnestini. 5e

samo da je naglo prestala biti preutnom miljenicom ku1anstva im bi stigla mlada dama iz(ondona6 ve1 je uz to mlada dama iz (ondona dolazila s punim kovezima najnovijihlondonskih i parikih modela, ime zacijelo nije mogla osvojiti srce sluavke sa svega trihaljine u ormaru + od kojih ni jednu nije zapravo voljela, premda je najbolje mogla uistinumrziti samo zato to su k njoj dole nakon to ih je odbacila mlada princeza iz prijestolnice.$islila je tako3er da je 2harles prekrasan mukarac za mua6 i svakako predobar za

bljedunjavo stvorenje poput "rnestine. 4ato je 2harles tako esto i mogao osjetiti blagodationih sedeastosivih oiju kad bi mu ona otvorila vrata ili prola kraj njega na ulici. 4apravo,

grena je injenica da je to stvorenje podeavalo svoje izlaske i ulaske tako da se podudaraju s2harlesovim6 i svaki put kad bi pred njom skinuo eir na ulici, ona je u duhu pokazala dugi nos0rnestini6 jer je vrlo dobro znala zato se ne1akinja gospode ;ranter tako naglo uspinje na katnakon 2harlesovih odlazaka. #oput svih soubrettes usu3ivala se misliti o stvarima o kojimanjena mlada gospodarica nije6 i toga je bila svjesna.

5akon to je propisno i zlobno dopustila da bolesnica dobro zapazi njeno zdravlje i vedroraspoloenje, $ar) je postavila cvije1e na no1ni ormari1.

+ :d gospodKna 2harlesa, gospojKce ;ina. S njiovim srdanim eljama. + $ar) je govorila udijalektu koji je bio op1e poznat po svom preziru prema zamjenicama i suiksima.

+ Stavi ih na toaletni stoli1. 5e vohrn da su mi tako blizu.$ar) je posluno premjestila cvije1e, i neposluno ga poela malo raspore3ivati prije nego

to se sa smijekom okrenula sumnjiavoj "mestini.+ =e li ih sam donio8+ 5ije, gospojice.+ @dje je gospodin 2harles8+ 5e znam, gospojice. 5isam pitala. + &li usta su joj bila suvie vrsto stisnuta, kao da bi

htjela zahihotati.+ &li ula sam te kako govori s nekim mukarcem.+ =este, gospojice.+ & o emu8+ $a samo je pitao koja je ura, gospojice.

+ ' zbog toga si se smijala8+ %a, gospojice. 4ato to vam on tako govori, gospojice.:naj Sam koji se pojavio na vratima u stvari je veoma malo nalikovao turobnom i

povrije3enom mladom ovjeku koji je ujutro brusio britvu. ;urio je elegantni buket u rukenestane $ar). L4a krasnu mladu gospodinu na katu.M ;ada je spretno smjestio nogu me3uvrata koja tek to se nisu zatvorila, i dok je sad slobodnom rukom skinuo svoj cilindar a lamode, gotovo bez oboda, jednako je spretno drugom rukom iza le3a iznio malu kiticu arana.L' za ovu jo ljepu dolje.M $ar) je draesno porumenjela6 pritisak vrata na Samovu nogutajanstveno je popustio. @ledao ju je kako mirie uto cvije1e6 ne uljudno ve1 iskreno, tako dase si1una naranasta mrljica od arana pojavila na armantnom drskom nosi1u.

+ :va vre1a adi bit 1e dostavljena kako su naruili. + :na se ugrizla za usne i ekala. + Uz

jedan uvjet. 5ema kredita. $ora biti odmaK ispla1ena.+ & poto bi bila8


39/234

%rski je momak promatrao svoju rtvu kao da izraunava pravednu cijenu6 tada je stavio prstna usta i vrlo nedvosmisleno namignuo. ;o je izazvalo onaj prigueni smijeh6 i tresak vrata.

"rnestina joj je uputila pogled koji bi sluio na ast i gospodi #oultene). + 'zvoli upamtiti daje on iz (ondona.

+ %a, gospojice.

+ @ospodin Smithson mi je ve1 govorio o njemu. ;aj ovjek zamilja da je %on =uan.+ & to vam je to, gospojice ;ina8$ar)no je lice odraavalo nekakvu gorljivu elju za daljnjim obavijestima, koja se "rnestini

nikako nije svidjela.+ 5ije sad vano. &li ako postane nametljiv, elim da mi to smjesta kae. & sad mi donesi

jemene vode. ' ubudu1e budi suzdranija.U $ar)nim oima bljesnulo je si1uno svjetlo, neto udnovato nalik otporu. &li spustila je

pogled i malu plosnatu ipkastu kapicu, kratko se i nehajno naklonila i izila iz sobe. ;ri kataniz stepenice i opet tri kata uz stepenice, za utjehu "rnestini, koja ni najmanje nije osje1ala eljuda pije zdravu ali nezanimljivu jemenu vodu tetke ;ranter.

$ar) je u stanovitom smislu pobijedila u tom susretu jer je podsjetila "rnestinu, koja po

prirodi nije bila ku1ni tiranin, ve1 naprosto uasno razmaeno derite, da 1e ubrzo moratiprestati glumiti gazdaricu, i to uistinu i postati. Sama je pomisao donosila i stanovitazadovoljstva, dakako6 imati vlastito ku1anstvo, osloboditi se roditelja... ali sluinad je takav

problem, to svi kau. 5ije vie to je nekad bila, to svi kau. $uka i nevolja, jednom rijeju.$oda "rnestinina zbunjenost i nezadovoljstvo nisu bili toliko daleki od 2harlesovih dok jeznojan posrtao uz obalu. Aivot je ispravan aparat6 heretino je misliti drugaije6 ali ume3uvremenu valja nositi svoj kri, sada i na ovom mjestu.

' da bi razagnala takve sumorne slutnje, koje su je opsjedale sve do poslijepodneva,"rnestina je uzela svoj dnevnik, naslonila se na jastuke na krevetu i ponovo okrenula stranicu sastrukom jasmina.

U (ondonu su se polovicom stolje1a poeli osje1ati poeci plutokratskog raslojavanjadrutva. 5ita, dakako, nije moglo nadomjestiti dobro podrijetlo6 ali ve1 je op1enito bila

prihva1ena injenica da dobar novac i dobar um mogu umjetno proizvesti sasvim pristojanaksimil prihvatljivog drutvenog poloaja. %israeli je za svoje vrijeme bio tipian, a neizniman. "rnestinin je djed moda u mladosti bio tek imu1an trgovac suknom u Stoke

5e?ingtonu6 ali umro je kao vrlo bogat trgovac suknom + i jo mnogo vie od toga jer jepreselio svoju tvrtku u sredite (ondona, utemeljio jednu od velikih robnih ku1a u 9est "ndu iproirio posao i na mnoga druga podruja osim sukna. 5jezin otac dao joj je u biti samo ono toje i sam primioC najbolje kolovanje koje se novcem moe platiti. U svemu osim po podrijetlubio je besprijekoran gospodin6 a oenio se diskretno iznad svog statusa k1erkom jednog odnajuspjenijih odvjetnika u 2it)ju, koji je medu svoje ne tako davne pretke mogao ubrojiti ak i

jednog dravnog tuioca. "rnestinine dvojbe u vezi s njenim drutvenim poloajem bile sustoga prilino ishitrene, ak i po viktorijanskim normama6 a 2harlesa nisu uop1e muile.+ #omisli samo + rekao joj je jednom + kako je ime Smithson zapravo sramotno plebejsko.+ &h, zaista + kad bi se bar zvao lord *rabazon Vavasour Vere de Vere + koliko bih te onda

vie ljubila>&li iza tog ruganja na vlastiti raun vrebao je strah.:n ju je upoznao prolog studenog, u ku1i neke gospode koja ga je predvidjela za jednu iz

vlastitog jata aektiranih djevojica. 5a njihovu nesre1u, te su mlade dame dobile od svojihroditelja upute prije poetka veeri.


40/234

miljenju veoma lijen. & zato, molim lijepo8 4ato to je gotovo nemogu1e u1i u bilo kojilondonski salon a da ne nade obilje primjeraka predmeta koji ga zanimaju.

:boje je mladih ljudi oekivalo naprosto jo jedno dosadno ve1e6 i oboje je, vrativi sesvako svojoj ku1i, ustanovilo da dosadno nije bilo.

:tkrili su jedno u drugome nadmo1nu inteligenciju, lako1u pristupa, ironiju koja je bila

ugodna. "rnestina je dala na znanje kako je Lonaj gospodin SmithsonM zapravo dobrodolapromjena nakon dosadne etve kavalira koje su joj do tada cijele sezone dovodili na ogled.5jezina se majka diskretno raspitala6 i posavjetovala se sa svojim suprugom, koji se raspitaodalje6 jer u salon ku1e s pogledom na 7)de #ark nije nikad koraknuo mlad mukarac koji nije

bio provjeren isto onako kao to svaki moderni odjel dravne sigurnosti provjerava svojeatomske iziare. 2harles je proao tu tajnu kunju s blistavim ocjenama.

"rnestina je, me3utim, shvatila u emu su grijeile njene suparniceC da ni jedna djevojka,koju 2harlesu name1u kao suprugu, ne1e nikada dirnuti njegovo srce. ' tako je on, kad je poeo

posje1ivati primanja i soires njene majke, s iznena3enjem ustanovio da nema ni tragauobiajenim branim stupicama6 nikakvih prikrivenih nagovjetaja majke koliko njezino milozlato voli djecu ili Lpotajno ezne za krajem sezoneM pretpostavljalo se da 1e se 2harles trajno

nastaniti u 9ins)attu, im onaj nezgodni ujak obavi svoju dunostG6 ili manje prikrivenihnagovjetaja oca o veliini imutka koji 1e Lnajdraa curicaM donijeti svom muu. :vi drugi, usvakom sluaju, nisu vrlo oigledno bili ni potrebni6 ku1a u 7)de #arku odgovarala bi ivojvodi, a nedostatak bilo kakve bra1e i sestara govorio je vie nego tisu1u bankovnih izvoda.

& ni "rnestina, premda je vrlo brzo vrsto odluila, vrsto kao to moe samo razmaenak1i, da dobije 2harlesa, nije previe igrala na sre1u. %obro je pazila da i drugi privlani mladimukarci uvijek budu nazoni6 i nije izdvajala pravi plijen bilo kakvim posebnim dokazimanaklonosti ili panjom. 5aelno nikad nije bila ozbiljna s njim6 premda to nije doslovceizjavila, stvorila je kod njega dojam da ga voli zato to joj je zabavan + ali joj je dakako jasnoda se on nikad ne1e oeniti. ;ada je dolo ono vee u sijenju kad je odluila posijatisudbonosno sjeme.

Vidjela je 2harlesa kako stoji sam6 a na suprotnoj strani sobe jednu ostarjelu bogatumatronu, neku vrst ma)airskog ekvivalenta gospode #oultene) koja bi, kao to je dobro znala,2harlesu odgovarala otprilike kao ricinusovo ulje zdravom djetetu. #rila mu je.

+ 4ar ne1ete konverzirati s lad) Fair?ether8+ 0adije bih konverzirao s vama.+ =a 1u vas predstaviti. ' tada moete dobiti izvjetaj oevica o zbivanjima u mezozojskom

periodu.5asmijeio se. + $ezozoik je era. 5ije period.+ 5ije vano. Sigurna sam da je dovoljno star. & ja znam kako je vama dosadno sve to se

dogodilo u posljednjih devedeset milijuna godina. 7ajdemo.

#oeli su zajedno prelaziti sobu6 ali na pola puta do gospode iz mezozoika zaustavila se, natrenutak mu poloila ruku na nadlakticu i pogledala ga u oi.+ &ko ste vrsto odluili da postanete angrizavi stari neenja, gospodine Smithson, morate

uvjebavati svoju ulogu.


41/234

omogu1avalo mu je tako3er da povremeno dovede neku enu u postelju, uitak koji je u"ngleskoj sebi strogo zabranjivao, sje1aju1i se moda grinje savjesti i duevnih muka koje mu

je donio prvi pokuaj na tom podruju.#utovanje ga vie nije privlailo6 ali ene jesu, i stoga se nalazio u stanju ekstremne

seksualne rustracije jer mu moralni obziri nisu doputali da se utekne jednostavnom lijeku

jednog tjedna u :stendeu ili #arizu. 5e bi nikad sebi mogao dopustiti da mu se takva svrhanametne kao razlog putovanja. #roveo je vrlo zamiljen tjedan. & onda se jednog jutraprobudio.

Sve je postalo jednostavno. :n ljubi "rnestinu. #omislio je kakav bi uitak bio da se probudikraj nje upravo u ovakvo jutro, hladno, sivo, sa snijegom koji je tek zapraio tlo, i ugleda toedno, draesno, trpko li1e usnulo kraj sebe + i, tako mu svega to je 2harlesa nekako posebnoiznenadiloG, zakonito u oima i *oga i ljudi. 5ekoliko minuta kasnije zapanjio je snenog Sama,koji se dovukao iz prizemlja na njegovu upornu zvonjavu, rijeimaC + Same> =a sam apsolutnastopostotna, neka mi *og oprosti, prokleta budala>

%an ili dva kasnije ta je nepatvorena budala razgovarala s "rnestininim ocem. 0azgovor jebio kratak i obavljen je na obostrano zadovoljstvo. Spustio se zatim u salon, gdje je "rnestinina

majka sjedila u stanju napetog iekivanja. 5ije se mogla prisiliti da progovori i jednu rije s2harlesom, ve1 je nesigurno pokazala u smjeru zimskog vrta. 2harles je otvorio bijela vrataverande i zastao zapahnut vru1im mirisnim zrakom. $orao je tragati za "rnestinom, alinapokon ju je pronaao u jednom od najudaljenijih uglova, napola zaklonjenu grmomsteanotisa. Vidio ju je kako ga je pogledala, a zatim urno odvratila i oborila pogled. %rala jeu ruci male srebrne karice i pretvarala se da odsijeca uvele cvjetove na opojno mirisnoj biljci.2harles je stao tik iza nje6 nakaljao se.

+ %oao sam se oprostiti. + #retvarao se da ne primje1uje izbezumljeni pogled koji mu jedobacila tako to se naprosto zagledao u pod. + :dluio sam oti1i iz "ngleske. :statak ivota

provest 1u na putovanju.


42/234

emu se sastoji otu-enje rada2 >ajprije da je rad radniku izvanjski, da nije dio njegoveprirode, da se on, dosljedno tome, ne ispunjava u svome radu ve se porie, ima osjeaj 'ijede,

ne os

Documents

John Fowles - Ženska francuskog poručnika.doc