Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Ji( I.
GUMUAhO
_,..,,.,.. .. ..-..........~ /.,.TEXT A~D PH0'£0GRl\PHY
/.·"' BY SYLVESTRE 1 rrnr,:
/ \ I \ ' \
\ ) \ 'Yff LAYOUT BY CALV IN FUJIOKA
'~ LANGUAGE:
,I' ,/
/ CHAMORRO /
........... ~_ .. ~ .... ""
r
':'t-i.est~ pilot materials were produced pursuant to a Grant i'r'.)m the U.S. Office of Educat.:i.cn, Depar,ment. of Health, !..:ducat ion and Welfare. However, t_!-;e opinions expressed here:..ri do not necessarily reflect the positions or policy of the U.S. Office of Education, and no official endorsement bv the U.S. 0ffice of Education should be j_nferred
This pre1. 1.minary pu:blicatiun was produced with funds nrovided by the Bilinqual Education Act, Title Vil of the Elementary anrl Secondary Education Ao·t cf lq65, as >m<'nded by ?ublic Law 93.380.
Produce(! By P.•.rIFIC AREA LANGUAGES MATERIALS DEVELOPMENT CENTER SOCIAL SCIENCE RESEARCH INSTITUTE 24~4 Ma.iJ..e Way,Porteus il3,Universit:y of Hawaii et Hanoa Honolulu, Hawaii 96822
Este gumualo' giya Saipan dos Klasi.
Guaha ayu i manananom para u bende, guaha ayu i
manananom para nenkanno' i gima' ha'. Este ha'
i dos gi kinemorende-ku mapraktitika giya Saipan
gi presente.
Maila ya baihu sangan finene'na pot ayu i gumuagualo' para u fama'salape'. Gi este na
klasi debi i taotao di u gai inanimu, u guiya ha' na maisa, yan u mesngon. Muna' taiguini
este sa' yanggen salape' ha aliligao i taotao
pues, siempre gumai salape'-na yanggen guiya ha' na maisa ki u fangonne' ta'lo otro ga'chong ni
para u apasi fuera ha' di i makina siha, simiya, amot, yan abonu.
--------
Esta pa'go na tiempo giya Saipan memeggaina ha' na taotao mangguagualo' ha' na maisa sin
ga'chong. Guaha siha sina ta sodda' manggai
ga'chong lao ennao i unos kuantos granu ha~
Esta memeggai-na endipendente. Bula-na magahet
masapet-na i auagualo' yanggen guiya ha' na mai
sa, lao despues memeggai-na ha' lokkue' prebe
chon-na ki ayu i gagai ga'chong.
Komu magahet en li'e' este siha na mandankolon lugat gi patten Saipan ni manmatanunumi
diferentes klasen nenkanno' , sina ha' nina'man
man hamyo kao magahet na ginen un taotao ha' todu ayu siha. Esta guahu lokkue' kana' ha'
ti u hongge estaki magahet na u li'e'. Sen ti fahongge para tali 'e' un hectaria ni puru ha' diferentes klasen gollai matanumi ginen un taotao. Lao, meggai na taotao esta giya Saipan muna'sina.
0
Gof dinanche magahet ayu i fino' manamko'
siha ni yanggen masapet este i taotao pues siempre gai probechu. Yanggen gago' pues siempre
nalang.
Este i guagualo' na taotao yangqen esta
matte i tiempon kosecha lib1anu i mit pesos
para u ganna gi halom un mes. Mas ki bali i
masa~et-na gi tutuhon. Sina ha' ti en hengge
lao esta meggai lokkue' na mangguagualo' giya
Saipan manggai guma' paddet yan manggai kareta
ginen i produkton gualo' ha'.
Guaha lokkue' binaba-na este i mangguagualo' .
Ayu yanggen ti mafafahan esta i produkto yan
lokkue' yanggen finakcha'i baban tiempo.
Muna' lalastima siha i produkto sa' guaha
siha na mangguagualo' ayu i chuka' bula esta
manmanananom melon, matanom ha' ta'lo melon.
Pues naturat na u fanlastima sa' ni bisnes lokkue'
esta ti malago' mamahan. Debi este i gumuagualo'
di u ketungo' hafa naya esta monhayan matanom ni
pumalu taotao ya munga na u na'oarehu.
Ayu lokkue' muna' fanmalilingu i mangqua
gualo' i yanggen esta para u fatto i tiempon
kosecha ya ginacha' baban tiempo sa' pinipino'
ha' todu i produkto siha. Este i gumuagualo' para nenkanno' quma'
otro ha' ta' lo fonksion-na . Ti opbligao na para
u facho'cho' i taotao yanqqen ti malago'. Kumeke
ilek-hu ti prisisu na u huyong ya u fangguassan,
pat u fananom kada dia i taotao yanggen ti magof.
Kulang ayu mohon i ti nina'chachathinasso pot
i gualo' sa' esta guaha ha' gi familia ma'emple
lea gi gobietno osino humotnanat gi praibet.
Sina bai hu alok na pinat rnambihu pat mambiha
ha' chumocho'gue este na klasen gualo' pa'qo na
tiempo.
©
------~-- --- -
-.:-(] .
Todu este i dos na klasen gualo 1 ni monha
yan esta u mensiona ni mapraktitika Saipan, gua-
ha parehon-niha, lao meggai lokkue 1 diferensiao-niha. Pot i hemplo, ayu i gumuagualo 1 para salape 1 debi
di u huyong ya u facho 1 cho 1 kada dia, ti parehu
yan ayu i gumuagualo 1 para probechon i gima 1 ha'.
Debi lokkue 1 di u gaimakina, ya u sufisiente
amot yan abonu, ti parehu yan gumuagualo 1 para
probechon i gima 1• Lao, todu tiempo mangqagai
sade'gani kisibayi kao gumuaqualo 1 para salape 1,
pat probechon i gima. Gof sumetbe este na kla-sen guma 1 parehu ha' para dumeskansa osino bumoka.
·--- .---- ·----
Aktibidat
Tuge' i ineppe siha gi halom i lepblo-mu.
Debi lokkue' di u kabales na sentensia.
Pot fabot munga mangge' gi halom este na
lepblo.
Pot ehemplo: Para manu hao yan si Jose?
Para Guam yo' yan si Jose.
I. Direksion: Oppe i sigiente siha na kuestion.
I I.
A. Kuanto na klasen gumualo' guaha
Saipan? (mapraktitika)
B. Guaha dos difikuttat umafefekta
i mangguagualo' Saipan. Hafa ayu
i dos?
c. Hayi ayu na guagualo' i ti chachat-
hinasso pot i tinanom-na ni mamen-
siona guini na estoria?
0. Hafa mafanana'an ayu i sagan
dumeskansa? E. Hayi gi esta monhayan mamensiona
na guagualo opbligao na u facho'cho,
yan sa' hafa?
Fa'tinasi sentensia i sigiente siha na
palabra. l. opbligao
2. hotnat
3. sufisiente
4. pro bee ho
5. endipendente
6. animu
7. mesngon
8. kisibayi
9. gualo'
10. kosecha
® ----- ~ --- -- - -
I
J.
ti on.
'U
1at-
cho,
III. Po'luyi numeru gi me'nan i sentisia sigun
gi i mefe'na masusedi qi estoria.
IV.
Pot ehemplo:
1 a. Guaha dos klasen gumualo'
giya Saipan.
b. Magahet ayu i fino ' manamko ' --
ni yanggen masapet i taotao
siempre gaiprebecho.
c. Memeggai ha' giya Saipan ayu
i mangguagualo' sin ga'chong.
rl. Guaha lokkue' binabana este
i gumualo' Saipan.
e. Kana' ha' ti u hongge 1 okkue' ---
este na dankolon lugat annai hu 1 i 'e' .
f. Ayu i gumuagualo' para i gima' ---
otro ha' ta'lo fonksion-na.
Hafa kumeke ilek-na ; sigiente siha na
palabra.
1. endipendente
2. kosecha
3. gago'
4. opbligao
5. lastima
6. masapet
7. hotnat 8. prebechu
9. mesngon
10. sufisiente
0
9 ISHJ
--------~ -