MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju

objavit ćemo na naslovnici, a svo-je fotografije šaljite na mail:mo-zaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

JelenaStojanov

slika tjedna

ZUBATO SUNCE

CRTICA - 11.01.1432. VLASNICIMA SVINJA U GRADU ZABRANJENO PUŠTATI SVINJE IZVAN NJIHOVIH TERENA

Početkom 15. stoljeća, i ranije, Dubrovčani su uzgajali svinje “u neposred¬noj blizini svojih stanova”, točnije u uskim gradskim ulicama, unutar gradskih zidina, i pušta-

li ih da se slobodno kreću po ulicama i trgovima. Smrad koji se širio s njihovih prebivališta sigurno je povremeno bio toliko nesnosan da je razum-ljiva odredba iz daleke 1336. g., kojom se zabran-juje “puštanje svinja po ulicama”. Uz spomenutu zabranu o “slobodnom kretanju svinja gradom”, ovlašćuje se svatko da može “prisvo¬jiti i zakla-ti svaku svinju koju nađe da slobodno švrlja po gradskim uli¬cama”. Prema odluci donesenoj 11. siječnja 1432. godine, vlasnicima, koji su svinje držali na Pilama i Pločama, dakle u neposrednoj blizini grada, ali ipak izvan gradskih zidina, zabran-jeno je puštati ih da se kreću izvan njihovih terena. Iz toga se može zaključiti da je, vjerojatno, bilo pre-stalo njihovo uzgajanje u samom gradu.

Dubrovnik Cleaning ServiceDCS

- dugogodišnje iskustvo u iznajmljivanju, upravljanju te održavanju privatnog smještaja

- usluga čišćenja po unaprijed ugovorenim cijenama

- vlastita praonica sa uključenim transportom

Dubrovnik Cleaning Service d.o.o.OIB: 41056863453 Dr. Ante Starčevića 16, Dubrovnik Mobitel: 091/732-8606E-mail: info@ducs.hrWeb: www.ducs.hr

Brigu o Vašem objektu prepustiteNAMA. Nazovite nas !

INTERVJUTJEDNA

JOŠ OTPRIJE TISUĆU GODINA POSTOJI ZAPIS JEDNOG NO-TARA KAD JE ON KRENUO PRIK-UPLJATI TU GRAĐU I OCIJENIO

DA ĆE TO BITI JEDAN POSAO, ZAISTA POSAO, A NE – JA ĆU TO NEŠTO SAD PO-SPREMITI PA ĆE NEKOME MOŽDA TRE-BATI. ON JE ZAISTA NAPRAVIO DOBRU PROCJENU I VIDIO KOJE DJELATNOSTI TREBA RAZVIJATI JER ONO ŠTO SMO MI SAČUVALI ZA POVIJEST I POVIJESNA NASLIJEĐA JE UJEDNO I NAŠ IDENTITET

Ovog tjedna razgovarali smo s ravnatel-jicom Državnog arhiva u Dubrovniku Niko-linom Pozniak. Pročitajte što nam je sve kazala o ustanovi u kojoj radi već deset go-dina, a na čelno mjesto stupila je proteklog ljeta.

Dugogodišnja ste članica HDZ-a, kako ste se uopće našli u politici?

Ukoliko mogu nečemu pridonijeti, rado se odazovem. Aktivna sam odavno, to su bili još studentski dani, otprilike 2002. ili 2003. godine, to su godine kad smo počinjali kroz mladež, upoznavali se sa starijima, s protokolima politike i gradili se dalje.

Godina 2018. donijela vam je velike promjene u životu, postali ste ravnatel-jica Državnog arhiva u Dubrovniku, kako je došlo do toga?

Ja bih rekla kao nekakvim prirodnim sli-jedom, ali opet sam ja tu morala donijeti odluku želim li se uhvatiti toga odgovo-rnog i važnog posla. Nekako, u ovoj usta-novi radim već punih deset godina, proš-la sam sve te sektore odrastanja u poslu i bavljenja arhivom i kroz aspekt financijske konstrukcije ustanove i stručnog dijela,

TEŠKO JE DANAS PRONAĆI ARHIVISTE, ALI RADI SE O JAKO ZANIMLJIVOM ZANIMANJU

Razgovarao:Nikša Grljević

NIKOLINA POZNIAK, RAVNATELJICA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU

odvažila sam se prošloga ljeta kad je nat-ječaj izašao, moram reći da sam imala ve-liku potporu svojih kolega upravo zbog tog dijela formiranja i vizije, imam u sebi kako oni kažu i taj menađerski dio i odgovornost prema funkcioniranju ustanove i rekla sam – idem sada probati. Jer, ako mogu do-prinijeti svemu tome, rado ću probati.

Puno su se lomila koplja oko tog nat-ječaja, čak je i ponavljan nekoliko puta.

Nisu se lomila koplja oko nekakve loše priče oko arhiva, međutim zakon o arhivi-ma se promijenio od 1. srpnja, a natječaj je bio raspisan malo ranije i da bi imenovan-ja svih budućih ravnatelja u tom periodu bila valjana i po zakonu moralo se pristu-piti novom raspisivanju po novom zakonu kako bi uskladili i zakon i imenovanje.

Je li novi zakon bolji za arhivsku djelat-nost od prošlog?

Ja bih rekla svakako da jest, sve one neke anomalije čemu je težila arhivska struka novim zakonom su definirane, čak je i na-vedeno da se i osobe koje se bave ravnan-jem ustanova da trebaju ipak imati iskustva u radu s kulturnim ustanovama i drukčije je, a što se vidjelo i na našem primjeru, da je bolje kad ravnatelj dolazi iz ustanove, a ne izvana, da se može bolje snaći jer su bili upoznati s arhivom unutar zgrade.

Koliki je problem pronaći nekoga tko je arhivarske struke?

Jako je teško, inače je deficitarno zaniman-je. Postoji zaista smjer arhivist na fakultetu, imamo našeg kolegu u sabirnom centru na Korčuli koji je zaista i završio za arhivistu. Ne odabire se taj smjer dosta često jer nisu ni tolike potrebe raspisane za isključivo tim zvanjem s obzirom da zakon dozvoljava i prirodne i humanističke znanosti da apli-ciraju za to radno mjesto. Mi na tim radnim mjestima tako najviše imamo profesore povijesti i talijanskoga jezika, ali mogu reći da, ako netko ima volje obrazovati se u tom smjeru, arhivist je jako zanimljivo za-nimanje i smjer.

Kakva je povijest Arhiva u Dubrovniku, otkad ga imamo u gradu?

Još otprije tisuću godina postoji zapis jed-nog notara kad je on krenuo prikupljati tu građu i ocijenio da će to biti jedan posao, zaista posao, a ne – ja ću to nešto sad po-spremiti pa će nekome možda trebati. On je zaista napravio dobru procjenu i vidio koje djelatnosti treba razvijati jer ono što smo mi sačuvali za povijest i povijesna naslijeđa je ujedno i naš identitet - nešto što ćemo gajiti, nešto što ćemo mi čuvati i nešto za što smo odgovorni i što će ostati svim budućim naraštajima. Otkad je Arhiv u Sponzi?

Evo nekakvih stotinjak godina. Dogodine bismo trebali imati tu obljetnicu koju ta-kođer planiramo obilježiti jednim lijepim svečanim događajem, napravit ćemo jed-nu prigodnu izložbu, povodom toga koju ćemo držati reprezentativno u našim pros-torima u atriju palače.

Što ljudi kojima date dozvolu za to na-jviše istražuju u Arhivu?

Različiti su interesi, a najviše su to dok-toranti na postdiplomskim studijima, tu su kolege s Akademije ili Zavoda također, imamo jako puno vanjskih suradnika, a sve ovisi o kojem je stupnju rada riječ, net-ko želi nešto znanstveno istražiti, redovito nam se obraćaju. Dosta toga rješavamo i prepiskama mailom, kad korisnici točno znaju strukturu tog gradiva i znaju što žele, mi im isto tako to skeniramo, pečatimo i možemo slati.

Nedavno ste imali i inspekciju, kako je to prošlo?

Da, mi smo radi potrebe preseljenja grad-iva iz Palače Sponza u naše nove prostore tražili stručni nadzor. To je dakle tijelo pri Hrvatskom Državnom arhivu, inače naše krovne institucije. Oni imaju obavezu na zahtjev svojih korisnika pružiti uslugu stručnog nadzora, dati stručno viđenje stanja gradiva, dati smjernice u budućem radu i općenito ovako s nama malo prodis-kutirati. To je znači nešto što smo mi tražili vanredno, to je njihova obaveza da nas na-dziru i prate, što je meni izuzetno bilo dra-go, bili su tu dva dana, prošli su sva naša spremišta, pregledali i prečekirali naše

gradivo, dali su svoj svojevrsni zaključak i na temelju toga dobijamo rješenja koje bi trebale biti naše isključive smjernice koje bi trebale slijediti izradom našeg plana preseljenja, da bi to moglo biti i po pravilu struke, da ne ide ništa na brzinu i da se ne naprave neke možebitne pogreške u proc-jeni stanja.

Kako je struktuiran Arhiv kao ustano-va?

Arhiv je podijeljen inače na 12 odjela koji koje smo zbog nedostatka radne snage sumirali na sedam radnih odjela, a i inače smo mali kolektiv, tridesetak ljudi tu radi, nije to tako puno, nisu uvijek svi raspoloživi, dogodi se bolovanje i sl. tako da nas često nema u punom broju, ali zaista smo jedna dobra kombinacija mlađeg i starijeg kolek-tiva, dobro se nadopunjujemo, svak sva-kome “uleti”, gledamo prema korisnicima

biti ljubazni i na usluzi i pomoći im.

Kako idu radovi u poslovnom centru?

Ide sve svojim tijekom, 28. prosinca smo u odjel Grada Dubrovnika predali doku-mentaciju za izradu uporabne dozvole, ovih dana očekujemo tehnički pregled vozila, sve su već predispozicije za pre-gled obavljene, prilagodili smo troškovnik prema novim zahtjevima, nadam se da će biti što manje situacija za otklanjanje nepravilnosti, ali vjerujem da će sve ići svojim tijekom i da ćemo kroz ovaj mjesec uspjeti doći do uporabne dozvole. Imamo četiri kata, prizemlje i krov su namijenjeni uredskim prostorima i radionicama, bit će liftovi za invalide i za osobe i prijenos gradiva, a na prvom i drugom katu će biti arhivska spremišta gdje će se pospremati građa kako iz Palače Sponza tako i zapri-manjem s terena.

Koliko građe ima i može li ona tehnič-ki sva stat u ovaj novi prostor?

Mi imamo ukupno nekih 950 kvadra-ta prostora za pospremanje gradiva, to je protuteža metrima dužnim otprilike nekih 8800 dužnih metara može tu sta-ti. Uzmemo li u obzir da u Palači Spozna imamo 4500 dužnih metara, a na terenu imamo oko 9300 po stanju 2017. dobije-mo da ta sva građa tu niti ne može stati, naravno tu moramo oduzeti dio građe koji odlazi na škartiranje dijela gradova koje je po zakonu spremno za škart, mož-da minus nekih tisuću do dvije tisuće dužnih metara. Nama je bitno i najvažni-je proširenje odnosno da kolege dobiju prostore za rad, da dobijemo komore za otprašivanje dijela građe koji je počeo proces razvijanja bakterija, tako da svo to gradivo uđe u kompaktuse da ne bude kontaminirano.

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Elma, Danin, Sanel i Maida - svoje drage se nikad ne gubi iz vida

Margo, Erika i Josip - zajedno im je uvijek biti drago

Slobodan i Dragana - lijepo je vidjeti lica nasmijana

Tanja, Toni i Mauro - svaki novi dolazak u svoj Dubrovnik je dan koji se sanja

Zdravka i Jasmina vole kad im zdravo i raspjevano počne godina

Japanska grupa je rado pojela slavonske kobasice kod Maria i Čupa

Gordana i Ivana - majka i kćer, duša im nasmijana

Jelena, Cvijeto, Antonia i Monika - za susret našijenaca iz Dubrovnika i Zagreba prava je bila prilika

Hamo, Toni, Ivan, Srđan, Mile, Frano i Mirsad - i prijatelje toplim grahom počastiti znači dubrovački sklad

Anka i Željko - dobro je imati slobodan dan, pa s voljenim bićem poći van

I ovih su božićnih dana su neki primijetili rezervira-na mjesta za političare u nekim našim crkvama i to oštro osudili kao privilegiranost kojoj po njihovom mišljenju, ako i postoji u društvu, nema mjesta i u

crkvama. Ali, je li baš tako? Nažalost, koliko god bismo i mi, a vjerujem i sami političari, željeli da to bude dru-gačije, to baš i nije lako izvesti. Svugdje postoje neke VIP osobe, dakle privilegirani, i one koji to nisu. I nije lako napraviti da to tako ne bude i u našim crkvama. Napravimo li to u opasnosti smo da ne poštujemo ustaljene norme dobrog ponašanja. Jedna od tih normi je da smo za VIP osobe, koje su uvijek na neki način privilegirane – pa i kad one to ne žele biti poput, na primjer, pape Franje s kojim je u početku njegove službe, odnosno dok se nije navikao i prihvatio da je poseban, osiguranje često ima probleme – dužni osigurati određeno mjesto na našim skupovima, a što uključuje i misna slavlja. Može se raspravljati o tome treba li to biti ili ne prva klupa u crkvi, ali neko mjesto bismo im trebali osigurati. Osim toga, budimo pošte-ni, u tim prigovorima ima i malo zajedljivosti i zavisti. I nekako se sve to procjenjuje iz kuta vlastitih političkih izbora. Ima i još nešto u svemu tome što treba primi-jetiti. Svi mi „obični“, ako sebe još mogu takvim sma-trati iako to iskreno želim, nekako poprijeko gledamo na „privilegirane“, ali se i lako naviknemo kad iz kruga „običnih“ i sami budemo ubrojeni u „privilegirane“. Evo samo jedan primjer koji se dogodio na granicama Europske unije koja ima posebne ulaze za građane EU, koji su zato „privilegirani“, a posebne za one koji to nisu. I zanimljivo! Do jučer, dok god nismo ušli u EU, to nam je smetalo. Meni osobno je to smetalo. A sada? Sada smo to prihvatili kao nešto normalno. To nam više ne smeta, a ne smeta nam jer smo sada i mi „privilegirani“. Isus Krist nije poput nas. On, iako „privilegiran“ jer je Jedinorođeni Očev Sin, ne želi biti „privilegiran“ nego želi biti „običan“. Od samog početka života među nama na zemlji odbija bilo kakve privilegije. Zato se nije rodio u kraljevskom dvorcu, a mogao je i to se, zapravo, po našim ljudskim mjerilima od njega i očekivalo, nego se rodio u štali i siromašnoj obitelji, koju nitko nije želio primiti pod svoj krov.Isus nastavlja svoj život običnog čovjeka i nakon

rođenja. Do ovog trenutka o kojem govori današn-ji evanđeoski ulomak on iza sebe ima otprilike oko trideset godina nepoznatog obiteljskog običnog života, vjerojatno ispunjenog satima napornog rada u Josipovoj drvodjeljskoj radionici, i skromne reli-giozne i društvene aktivnosti u okvirima nepoznatog i zabačenog galilejskog sela Nazareta. I to je sve! Isti-na je da je njegovo rođenje u Betlehemu, kojeg smo se prisjetili i liturgijski posadašnjili proteklih dana, bilo obilježeno nekim mističnim znakovima, da je privuklo mudrace s istoka i uzbudilo duhove u Jeru-zalemu, a zatim s namjerom da bude on pogubljen i izazvalo pokolj u Betlehemu, kao što je istina i to da je svojevremeno kao dječak izazvao veliko zanimanje u jeruzalemskom hramu, ali od tad je prošlo poprilič-no godina i sve to je u međuvremenu prekriveno velom zaborava. Samo se još njegova majka Marija toga sjećala, prebirući i čuvajući to „u svom srcu“ (Lk 2, 19.51). Ali Isus će napustiti i svoju majku, onu za koju je on zasigurno bio privilegirana osoba kao što je, uostalom, svako dijete za svoju majku, da bi izvršio svoje poslanje. Običnost je značajka i Isusovog javnog djelovanja, a bit će i značajka njegovog vazmenog otajstva, kad će biti u svojoj običnosti ubrojen među razbojnike. Tek grob će mu, milošću jednog od privile-giranih, biti među privilegiranima. O ovoj Isusovoj običnosti govori i današnji evanđeoski ulomak:„Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus.“ Isus prvim javnim činom nije iskoristio posebnost svog poslanja. Nije iskoristio čak ni svoje rodbinske veze s Ivanom. On je u tom trenutku jedan iz naroda, bez posebne prošlosti, bez privilegija. Čeka u redu da bi bio kršten krštenjem obraćenja kao i svi drugi. Na Jordanu se pojavio kao sasvim običan čovjek, jedan od najobičnijih članova svog naroda koji su bili u iščekivanju i u iščekivanju pošli ususret Ivanu Krstitelju da od njega čuju riječi utjehe i otkriju putove spasenja. Isusova običnost nije slučajna. On nam se utjelovljen-jem u našu običnost, svojim biti jedan od nas u sve-mu, pridružio u našoj svakodnevici. Iako nas neizm-jerno nadilazi, jer je božanskog porijekla, on se ne želi pozivati na svoje božansko dostojanstvo, na tu svoju posebnost, nego nam u svemu želi biti jednak. Ovo njegovo poistovjećivanje s nama dodatno dobiva na značenju upravo u trenutku krštenja koje je navještaj Vazma ili Pashe. Primajući Ivanovo krštenje obraćenja on se, naime, s nama izjednačio i po onom jedinom u čemu se razlikovao od nas, a to je naša grešnost. Krštenjem obraćenja kao jedan od nas, on je u pot-punosti na sebe preuzeo ne samo našu ljudskost, nego i našu sudbinu palog čovjeka. I upravo zato što se nije libio u potpunosti izjednačiti s nama, mogao je već tada vidjeti konačno ostvarenje svog poslanja, najprije za sebe, kao novog i otkupljenog čovjeka, a po sebi i za sve nas, nas koji u njemu možemo postati novi ljudi. Konačno ostvarenje tog njegovog poslanja,

PRIVILEGIRANOST I OBIČNOST KRŠĆANA - KRŠTENJE GOSPODINOVO

> PIŠE:BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

IAKO JE ISUS BIO VIP OSOBA PAR EXCELLENCE, TEŽIO JE OBIČNOSTI

razlog zbog kojega nam se pridružio i postao jedan od nas u našoj običnosti, su rastvorena nebesa koja su do tada bila zatvorena zbog naše grešnosti, odnosno „Duh Sveti“ i glas s neba:„Ti si Sin moj, ljubljeni! U tebi mi sva milina!“Nije ugodan osjećaj biti običan, u svemu jednak drugi-ma. Svi bismo, barem potajno ili u mašti, željeli biti VIP. To nam se čini ljudski. Uostalom, to ni nije loše. I Bog nas želi učiniti posebnima. I to je učinio. U Isusu Kristu i njegovom utjelovljenju u našu običnost svima nam je postalo moguće biti dionici njegove posebnosti. Po njemu, koji je postao jedan od nas, svi smo mi ljudi u Božjim očima postali posebni. Postali smo „privile-girani“ po tome što se on odrekao svoje „privilegira-nosti“, da bi s nama bio „običan“. I po tom njegovom pridruživanju nama u našoj običnosti, i nad svakog od nas, osobito nad nas koji smo preporođeni sakra-mentalnim krštenjem u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, sišao je Duh Sveti i zaorio se Očev glas:Ti si sin moj lju-bljeni, moja ljubljena kći! Bog, dakle, želi našu posebnost. Ali želeći našu poseb-nost, on nas, Isusovim primjerom odricanja od poseb-nosti da bi se utjelovio u našu običnost, želi poučiti da nam naša posebnost nije darovana da bi nas izd-vojila od drugih i osobito da nam nije dana da bi nas suprotstavi drugima, kao što se to događa u ovom našem svijetu, nego da nam je darovana da bismo s njom prišli drugima i pomogli im da i oni postanu posebni. Posebnost u Božjim očima nije sebi svrha. Ona je Isusovim utjelovljenjem u našu običnost post-ala poslanje služenja. Želimo li s Isusom biti posebni, a dobro je to željeti, ne smijemo se zato u svojoj „priv-ilegiranosti“ zatvarati pred drugima, nego se poput Isusa trebamo ponizno pridružiti drugima, da bismo im služili, onako kao što je Isus Krist služio nama. To je poziv i poslanje nas kršćana koji smo privilegirani zato što smo kršćani. To je osobito poziv i poslanje nas svećenika koji smo postali posebni, izdvojeni, da bis-mo bilo poslani služiti onima koji su obični. To je poziv i poslanje Crkve u cjelini. To je, nadam se da su toga i oni svjesni, poziv i poslanje također političara, koji su možda ponekad i u našim crkvama privilegirani jer im rezerviramo mjesta, ali koji ne smiju nikad zaboraviti da ta rezervirana mjesta nisu zbog njih, da nisu zato privilegirani, nego da je to zbog građana kojima su po-slani služiti stavljajući uvijek, u skladu s poznatim du-brovačkim pravilom, opće dobro ispred privatnih inte-resa. U tom smislu vjernici i svi ostali bi trebali pokušati razumjeti da te ponekad rezervirane klupe u našim crkvama za nositelje vlasti nisu rezervirane jer želimo poručiti da su nam nositelji vlasti draži od „običnih“ vjernika, niti da su političari ili neke druge VIP osobe bolji vjernici od drugih, a osobito ne to da svi vjernici nemaju isto dostojanstvo pred Bogom, nego im samo u određenim situacijama želimo iskazati društvenu pristojnost, kao što to oni uostalom i nama čine.

Puni međusobne ljubavi od početka - Alenka, Darko i Željka, nedostaju im Gorazd i njegova obitelj

Sunčica, mama Ivana i Natali rado zajedno prođiraju po Uvali

Boris, Domenika, Sara i Mirabela - roda im je pred let na zimovanje povećanje obitelji na proljeće obećati uspjela

Viktor, Ramiz, od milja zvani Babo, i Jerko - za prijateljstvo im ništa nije teško

Josip Duje, Marijana, Dora, Nikša i Basti su ekipa simpatična i jaka iz Čičimaka

KRAĐA AUTOMOBILA U DUBROVNIKUDubrovkinji Antoniji Begić 30. prosinca 2018. godine ukraden je automobil. Krađa se dogodila poviše Buže, a vlasnica se obratila za pomoć putem društvenih mreža. Mlada Dubrovkinja podije-lila je na svome Facebook profilu sliku automobila te zamolila sugrađane da jave ako imaju bilo kakvu informaciju. Radi se o bijelim Audiju A4, registracijskih oznaka DU 888 SS. Slučaj je prijavljen policiji, ali još uvijek automobil kao ni počinitelj nisu pronađeni. "Želim se zahvaliti policiji na njihovoj aktivnosti, a sugrađane molim u slučaju da nađu moje dokumente osobne, vozačke i prometnu dozvolu da me se obavijesti. Nažalost bez toga ne mogu prelaziti granice ni izaći na svoj diplomski ispit." kazala je ogorčena vlasnica vozila.

LIJEPI OPROŠTAJ OD PROŠLE GODINEDubrovkinja Adriana Đurđević na svom Instagram profilu čes-to dijeli zanimljive trenutke iz života na društvenim mrežama. Nedavno je objavila fotografiju sa dočeka Nove godine. Na fo-tografiji se nalazi s dečkom nogometašem Dujom Ćaletom Car-om, a uz sliku je napisala:“Želimo vam da se svakog novog dana budite pored ljudi koje volite ! Neka Vam se ispune sve male i velike želje u novoj 2019.” Ovih dana Adriana se nalazi u Dubaiu, a na društvenim mrežama podijelila je fotografiju na kojoj pozira s dupinom.

LEJLA FILIPOVIĆ POHVALILA SE SESTROMLejla Filipović aktivna je korisnica Instagrama. I dok se ovo ljeto hvalila fotografijama iz Dubrovnika, najnovija fotografija nastala je na Floridi gdje se trenutno nalazi sa suprugom Tarikom Fili-povićem i njihovom dvojicom sinova. No svu pozornost ovaj put privukla je Lejlina sestra koja se također nalazi na fotografiji. Ako je suditi po komentarima na objavu mnogi su oduševljeni njen-om ljepotom.

LIBERTAS I U 2018. PREVEZAO DESETMILIJUNTU PUTNICUDirektor Liberatsa Dubrovnik d.o.o. Ante Vojvodić uručio je ovaj tjedan u prostorijama gradskog prijevoznika u Komolcu prigod-nu nagradu desetmilijuntoj putnici Mari Lončarica. Gospođa Mare Lončarica desetmilijuntu vožnju ostvarila je na liniji broj 3 dana 28. prosinca 2018. godine, a uručena nagrada između ostalog uključuju cjelogodišnji pokaz za 2019. godinu. Unatoč zabilježenom smanjenju broja prevezenih putnika u odnosu na prethodnu godinu, do čega je došlo prvenstveno uslijed pretjer-ane liberalizacije taksi prijevoza, Libertas je i ove godine uspio ponoviti prošlogodišnji uspjeh prevezavši na svojim linijama 10 milijuna putnika.

KUNDURARIJE

25. 10. 2018. - 24. 1. 2019.

TABLET Samsung Galaxy Tab A 10.1, 32GB

TABLET Samsung Galaxy Tab A 10.1, 32GB

TABLET Samsung Galaxy Tab A 10.1, 32GB

1 KRUG 25. 10. - 24. 11. 2018. IZVLAČENJE 30. 11. 2018.!

Nagradna igra traje od

2 KRUG 25. 11. - 24. 12. 2018. IZVLAČENJE 29. 12. 2018.!

3 KRUG 25. 12. 2018. - 24. 1. 2019. IZVLAČENJE 29. 1. 2019.!

Mobitel Samsung Galaxy A6+

Mobitel Samsung Galaxy A6+

Mobitel Samsung Galaxy A6+

Pemo poklonbon od 500 kn

Pemo poklonbon od 500 kn

Pemo poklonbon od 500 kn

1x

1x

1x

3x

3x

3x

60x

60x

60x

UHVATI

RITAMNAGRADNA IGRA

VOLKSWAGEN T-ROCGlavna NAGRADA

Završno izvlačenje 29. 1. 2019.

TSI DESIGN

više

info

rmac

ija o

nag

rad

no

j ig

ri n

a w

ww

.pem

o.h

r

U nagradnoj igri sudjeluju svi članovi Pemo cluba. Za svaki račun veći od 100 kuna uz očitanje Pemo club kartice kupac dobiva kupon. Plaćanjem American express karticom kupac dobiva jedan bonus kupon.KA

KO

su

dje

lova

ti ?

prikazano vozilo se može razlikovati u boji i opremi od vozila koje se poklanja u nagradnoj igri

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Dva su minuta poslije 15 sati i inače bi se spravljao za odlazak s radnog mjesta, ali ovaj put su mi misli na rješenjima koje još moram napisati i na brojanju koliko će mi još trebati vremena da odradim zacrtano i konačno pođem doma gdje me stariji sin nestrpljivo čeka s Play-

stationom kako bi me zgazio na FIFA-i 19. Iz misli o tome kako ću se ponovo izvlačiti na suca, prekine me poziv od Katarine Milat Kralj, koja mi onako kao grom iz vedra neba naređuje da moram biti gost urednik i napisati karticu i pol teksta... Dobro, nije mi naredila, ali kad te bivša kolegica zamoli to se ne odbija, pa čak i kad ti objasni da to što sam gost urednik ne znači da mogu skinuti Katu Lujo i Ivanu Matrljan u kupaći kostim i staviti ih na naslovnicu Glasa grada (iako ne sumnjam da bi svi primjerci razgrabili u sekundi).Dakle zadatak je, govori mi Katarina, staviti misli na papir, tj. word document, ali odmah smo se složili da napišem par riječ o Konoviziji, jer ako počnem pisati svoje misli neće to na dobro. A Kate i Ivana bi me vjerojatno tražile po Konavlima...Držimo se stoga Konovizije, ali što napisati da već nije napisano? O tome kako je nastala toliko sam puta pričao da već i vrapci na grani znaju priču, Mato Dim-nić Oluja je postao pravi celebrity, a Konovizija konavoski događaj godine. Iako mi iskreno i dalje mozak ne procesuira koliko je stvarno Konovizija oduševila ljude. Prvi sam koji će reći da je oduševljenje velikim dijelom posljedica ma-lih očekivanja, odnosno ljudi su mislili da će se tu doći, pjevači će otpjevati, mi ćemo proglasiti pobjednika i to je to. Ali dočekala ih je malo kompleksnija priča od toga – video najave natjecatelja, javljanje i glasanje uživo „iz mjesta“, živopisni natjecatelji i što je po meni najvažnije sve to začinjeno s puno smije-ha. I kad pogledam, tek će ova godina biti pravi pokazatelj jer sad svi već znaju što mogu očekivati, i tek će sada biti izazov opravdati očekivanja.Ali bez obzira na razloge zbog kojeg je Konovizija toliko zabavila ljude, meni su i dalje nepojmljivi razmjeri tog oduševljenja. Koliko se dugo Konovizija pre-pričavala, koliko su se komentirali natjecatelji, da su djeca po školama imitira-la natjecatelje, voditelje i glasanje, da je Oluja bio gost u vrtiću, i da su mu djeca iz školskog autobusa skandirala, da su nas danima iza zatrpavali porukama te da sam morao na posao ići okolnim ulicama jer me stalno netko zaustavljao i čestitavao (što je stvarno lijepo kad te toliko hvale, ali nije lijepo kad kasniš na posao)... I kad mi ljudi prepričavaju kako se po grudskim kafićima, prepun-im ljudi koji nisu uspjeli doći do karte jer je zainteresiranost bila puno, puno veća nego kapacitet doma, gledao prijenos uživo (sad kad promislim – pa mi smo imali i prijenos uživo!), kako se pjevalo uz svaku pjesmu, smijalo videima i fantastičnom nastupu Iva Cvjetkovića, kako se napeto pratilo glasanje te uz smijeh popratila odluka žirija Grude da da 12 bodova Čilipima... I čovjek slušajući sve te reakcije, na nešto oko čega si u pripremama dao zadnji atom snage, ne može ne osjetiti nego ponos. Ali znate na što najveći ponos? Na jedinstvo! Ne mogu reći da smo mi Konavljani baš podijeljeni, ali kao i u svim malim sredinama tako se i kod nas isto ponekad gleda iz kojeg si kraja

Konavala, odnosno jesi li iz Gornje ili Donje bande, jesi li iz ove ili one obitelji (da slučajno ne bi bio iz neke obitelji s kojom ta druga nije u dobrim odno-sima), podržavaš li vlast ili oporbu, a naći će se i netko tko će poteći vječno zabavnu temu o ustašama i partizanima.Ali ne tu večer! Na kraju je ispalo, koliko god to otrcano zvučalo, da Konovizija spaja ljude. To večer ništa nije bilo važno osim zabave, a nasmiješena lica često s razrogačenim očima kao kad dijete ugleda neki poklon, su bila najbolja pot-vrda da zabave nije nedostajalo. To večer je u dvorani, ali i uz TV ekrane, vlada-lo zajedništvo i ljubav. Ljubav, koja je spojila najviše vječne rivale Grudu i Čilipe pa su jedni drugima dali 12 bodova, te zajedništvo koje je vladalo prije svega među natjecateljima koji su u backstageu, odnosno Kamari za verduru (Green room na konavoski), kako je genijalno nazivom poentirao fantastični Jure Ma-gud, zajedno pjevali i plesali gledajući svoje kolege koje trenutno nastupaju, i među kojima nije bilo niti trunka ljubomore, ali i zajedništvo među gledatelji-ma, koji su zdušno navijali za sve bez obzira tko bio njihov osobni favorit. E to zajedništvo, te pozitivne vibracije su ono što smatram najvećim uspjehom Konovizije. Ponavljam, nije da smo podijeljeni (iako bi možda čitajući ove moje riječi mogli tako i zaključiti), ali opet, ovakva jedna večer u kojoj se prvim taktovima zaboravilo na sve probleme, sve negativne stvari, nam je itekako svima dobro došla.I sav trud, sav umor, sve neprospavane noći, sve se to isplati kada ti načelnik usred Konovizije pošalje 4-5 poruka izražavajući oduševljenje, kada ti srdačno čestitaju ljudi od kojih nikada to ne bi očekivao jer ih nikad prije nisi ni vidio nasmiješene...Godinu dana je od tada već prošlo a stiže nam nova Konovizija. I lagao bih kada bi napisao da ne osjećam nervozu, da me nije strah. Jer očekivanja su sada puno veća, a mi želimo ponovo ljudima omogućiti večer (ovaj put dvije večeri s obzirom na veliki broj prijava) za zabavu i sreću. Želimo opet onu pozi-tivnu vibru i nadam se da ćemo i uspjeti. I ne samo poslati je širom Konavala već i dalje. Da, gledali su nas i u Dubrovniku, Župi, Pelješcu, i nekim čudom svima se svidjelo iako je Konovizija baš lokalnog karaktera, ali ovaj put imamo Mokošicu kao gostujuće mjesto pa se nadamo da će i stanovnici nama drage, i prijateljske, po konavoski Mekošice osjetiti svu čar malog lokalnog natjecanja. Ideja se rodila kao zezancija, ali na kraju stvarno želimo širiti taj duh zajedništva (sad već zvučim kao kakav svećenik) i van granica Konavala pa ćemo svake godine u naš svijet primiti drugo gostujuće mjesto. O Konoviziji će se, pogotovo sada kada se približava taj dan, pisati u narednom razdoblju pa vam ovaj od Konovizije (jednom me jedna žena koja mi nije znala ime dozivala „ej ti od Konovizije), nema potrebe više što pisati. A ako sam do-bro i izračunao – kartica i pol je ispunjena!Dragi čitatelji, naravno da bi mi bilo drago da nas ta dva petka Konovizije pra-tite pred TV ekranima Libertas televizije, ali važnije od toga je da taj petak, kao i druge dane, radite ono što vas veseli i zabavlja – pa što god to bilo!

GOST UREDNIK: TONI ČEOVIĆIDEJNI ZAČETNIK KONOVIZIJE

KONOVIZIJA SPAJA LJUDE

PETAK / 11. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Glazbene minute18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:00 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA – serija20:00 OKUSI ZAVIČAJA - dok. emisija 20:45 Glazbene minute 21:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 Glazbene minute 22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:00 VIJESTI – inf. emisija (R)23:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

SUBOTA / 12. 01. 2019.07:45 JOGA I PILATES ZA SVAKI DAN08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 SPJEGAJ MI (R)17:30 SUBOTOM POPODNE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)18:15 Glazbene minute18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R) 19:00 UNIDU - studentska emisija20:00 KONCERT21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 CIKLUS FILMOVA PEDRA ALMODO-VARA – Mračne navike – igrani film (12)

23:40 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)00::10LIBERTAS INFO – STRADUN

NEDJELJA / 13. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10:00 LIBERTASIĆI - dječja emisija10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 11:25 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija 12:05 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA (repri-za svih epizoda proteklog tjedna)14:30 LIBERTAS INFO - Dubrovnik panorama 17:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija18:00 AUTOSERVIS 18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:00 Glazbena ura

20:00 SPJEGAJ MI – emisija o dubrovačkom govoru20:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE – lifestyle emisija 21:10 Glazbene minute 21:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija (R)22:00 CIKLUS FILMOVA PEDRA ALMODO-VARA – Mračne navike – igrani film (12) 23:40 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK / 14. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok15:15 Zagrljaj ljepote – lifesytle emisija (R)16:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 16:30 NADO – emisija o zdravlju (R)17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Okusi zavičaja - dok. emisija (R)18:50 Subotom popodne (R)19:20 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 Glazbene minute 20:30 ŽIVOTOPIS – dok. emisija

21:00 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:00 VIJESTI – inf. emisija (R)23:25 LIBERTAS INFO – STRADUN

UTORAK / 15. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV 14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 PREGLED GODINE – inf. emisija 16:00 HEADLINES LIBERTAS TV - info blok17:00 HEADLINES LIBERTAS TV - info blok17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija17:55 Glazbene minute18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R )18:45 Glazbene minute 19:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija (R)19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 BROJ JEDAN - sportska emisija 21:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o pomorstvu 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 PULS – inf. emisija (R)

23:20 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija(R)23:50 VIJESTI – inf. emisija (R)00:15 LIBERTAS INFO – STRADUN

SRIJEDA / 16. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok15:5 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Glazbena ura 19:00 UNIDU – studentska emisija (R)19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija 20:30 PULS – inf. emisija 21:15 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin (R)22:30 TOPONIMI – dok. emisija (R)

23:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:30 VIJESTI – inf. emisija (R) 23:55 LIBERTAS INFO - STRADUN

ČETVRTAK / 17.01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program13:00 Panorame Grada 14:00HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija17:00 HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Glazbene minute 18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:10 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 TOPONIMI20:30 Glazbene minute21:00 INBOX – pregled društvenih mreža 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 ICT Business - emisija o tehnologiji (R) 22:45 Glazbene minute 23:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R) 23:30 VIJESTI – inf. emisija (R)00:00 Libertas info – Stradun

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE

Životopis - dok. emisija

Mračne navike – igrani film

Toponimi - dok. emisija

SLOBODNA RADNA MJESTA

DUBROVNIKPETAK, 11.1.

SUBOTA, 12.1.

NEDJELJA, 13.1.

-4°C / 1°C

-5°C / 0°C

-3°C / 8°C

VOZAČ / ICA - SKLADIŠTAR / KA Traženo radnika:1Poslodavac:A B KERAMIKARok za prijavu:12.1.2019.ARHITEKT / ICA Traženo radnika:1Poslodavac:PROTO - ARCH d.o.o.Rok za prijavu:12.1.2019.MESAR / MESARICA Traženo radnika:2Poslodavac:TOMMY d.o.o.Rok za prijavu:12.1.2019.IT TEHNIČAR / KA Traženo radnika:1 Poslodavac:IMPORTANNE RESORTRok za prijavu:13.1.2019.

STRUČNI / A SAVJETNIK / CA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Traženo radnika:2 Poslodavac:HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJERok za prijavu:14.1.2019.KOORDINATOR / ICA ZA RAČUNOVODSTVENE I KNJIGOVODSTVENE POSLOVE Traženo radnika:1Poslodavac:HZZORok za prijavu:14.1.2019.MEHANIČAR / KA Traženo radnika:3Poslodavac:ALFAPLAN GRAĐENJE d.o.o.Rok za prijavu:14.1.2019.

PRODAVAČ / ICA - SAVJETNIK / CA Traženo radnika:5Poslodavac:AQUA MARITIME d.o.o.Rok za prijavu:14.1.2019.FARMACEUTSKI TEHNIČAR / KA Traženo radnika:1 Poslodavac:LJEKARNE PRIMA PHARMERok za prijavu:15.1.2019.ČISTAČ / ČISTAČICA Traženo radnika:2Poslodavac:MODRI VAL d.o.o.Rok za prijavu:15.1.2019.

PROGNOZA

Sastojci (kalup od 23 cm):100 g maslaca (sobne temperature)150 ml domaćeg medaKorica 3 limuna (naribati)1/2 žličice ekstrakta vanilije4 jaja140 g mljevenih badema125 g palente250 g ricotte1-2 žlice bademovih listića (za posipanje)1 žlica kokosovog šećera (za posipanje)

Priprema:Zagrijte pećnicu na 190 stupnjeva. Odvojite žumanjke od bjelanjaka te bjelanjke, zajedno sa 75 g meda istucite u čvrsti snijeg. U posebnoj posudi pomiješajte maslac, ostatak meda, limunovu koricu i vaniliju te sve zajedno miksajte dok smjesa ne postane kremasta.Dodajte žumanjke te nastavite miksati još minutu do dvije.Zatim dodajte bademe, palentu i ricottu, miksajte dok se smjesa ne ujednači te na kraju dodajte bjelanjke.Pecite 40-ak minuta, ali imajte tortu na oku! Netom nakon vađenja pospite je kokosovim šećerom i listićima badema. Poslužite je hladnu!

TALIJANSKA TORTARECEPT TJEDNA