Embed Size (px)
Citation preview
Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GOREKOTOR Mart 2012.
U sklopu obilježavanja vrijednog jubileja Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru, 60 godina njegovog postojanja i rada, u palati Grgurina u martu
smo organizovali izložbu slika ljekarke Vesne Oborine i predstavili knjiguAntički natpisi u Crnoj Gori autora mr Jovana Martinovića.
Izložbu slika Vesne Oborine Most duginih boja
otvorili smo 24. marta. Ta izložba je organizo-vana zalaganjem i posredovanjem Vesne Ma-
čić, doktorke pedijatrije iz Kotora, koja je iz-ložbu i otvorila.
"Zažmuri i poželi vidjećeš ono što Vesna bud-na sanja, vidjet ćeš most od snova i mašte vi-djećeš most duginih boja", stihovi su kojima jeVesna Mačić otvorila izložbu.
Autorka je, pored ostalog, pročitala svojupje-smu Panta rei (Sve teče) iz najnovije zbirkeNa mostu. Ovo je dvadeset treća samostalnaizložba Vesne Oborine slikarke, poetese,humaniste.
U postavci izložbe su 30 slika sa pejzažimana kojima dominiraju more, rijeke i mostovi, samotivima svetih hramova u Crnoj Gori i mrtveprirode, sve u prozračnom koloritu i nježnimobrisima osjenčenim tehnikama akrila, akva-rela, pastela. Tu je i motiv sa violinom, koju jesvirala kao djevojčica. U izdanju Pomorskogmuzeja objavljen je i katalog sa osvrtom Ra-
dojke Abramović, istoričarke umjetnosti.
Knjigu Antički natpisi u Crnoj Gori mrJovana Martinovića predstavili smo u petak30. marta. Knjigu su predstavili arheolozi dr
Čedomir Marković, mr Vilma Kovačević ipredsjednik kotorskog ogranka Maticecrnogorske Slavko Mandić, koja je i izdavačovog vrijednog djela.
Knjiga ima tri osnovna poglavlja, primorje,srednji dio i sjever Crne Gore, analizira povjes-nu faktografiju i predstavlja dokument, prikup-ljenih grčkih i latinskih natpisa - epigrafika - saprostora Crne Gore.
OBILJEŽAVANJE JUBILEJA 60. GODINA RADANAŠEG POMORSKOG MUZEJA
Most duginih boja i Anticki natpisi Crne Gore
(dalje na stranama 4, 5 i 6)Mr Jovan Martinović
Vesna Oborina
Ove godine Pomorski muzej CrneGore u Kotoru slavi veliki jubilej,
60 godina postojanja. Muzej je nas-tao iz zbirke bratovštine Bokeljskemornarice1880. g. U pravi muzejprerastao je 1952. g. kada je upalati Grgurina, dobio svoje mjesto.Za svoje pregalaštvo Muzej je dobioviše priznanja, a poslijednji jeNagrada 44. Međunarodnog sajmaturizma u Novom Sadu kao najboljakulturna institucija u pružanjuturističke usluge u Crnoj Gori.
Želimo da jubilej dostojno obilježi-mo. Programi koje smo osmislili zasvaki mjesec, podijeljeni u tri seg-men ta. Prvi segment su među -narodne izložbe kojima želimo daugostimo drage saradnike i prijatel-je sa prostora bivše Jugoslavije.
Drugi segmet se sastoji od organi-zovanja izložbi iz našeg i fundusasrodnih institucija. Izdvajamo izlo žbukoju ćemo organizovati na dannašeg rođendana 10. septembra,Zavjetni darovi kotorske Biskupije odXVI do XXI vijeka.
Naša misija je da promovišemosve ono što je vezano za Muzej iljude koji su od pera i znanja izato je koncept trećeg segmentapisana riječ.
Prvi put u istoriji muzeologijebiće potpisana i povelja o bratim -ljenju dva muzeja, riječkog i
kotorskog muzeja.
Foto
gra
fija
: Ra
dio
Dux
Foto
gra
fija
: Ra
dio
Dux
2 Jedra Boke - mart/2012.
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Februar 2012. godine
Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević
Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela ČulićProf. dr Milja Radulović
mr Stevan KordićDon Anton Belan
Prof. dr Milenko PasinovićAntun Tomić
Milan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić
Radojka JanićijevićJelena KaradžićSlavko Dabinović
Milica VujovićSmiljka Strunjaš
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar
Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.come-mail: [email protected]
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirkeBratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-jene oko 1880. godine, koja je od 1900.
godine otvorena za javnost, a 1938.godine preuređena i otvorena na prvom
spratu sadašnje muzejske zgrade, baroknepalate plemićke porodice Grgurina izpočetka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i
adaptirana za potrebe Muzeja.
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednicena bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene nate davne dane, na uspjehe slavnih kotorskihmoreplovaca, umjetnika, brodograditelja,
zanatlija, državnika i diplomata, posredni-ka između istoka i zapada.
Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.
V lada Crne Gore je, na sjednici održanoj 16. februara, donijelaOdluku o organizovanju Javne ustanove Pomorski muzej Crne Gore
kojom se utvrđuje novi status Muzeja, kao i izbor Savjeta i direktora ovemuzejske institucije. Prema ovoj vladinoj odluci, Pomorski muzej u Kotoruubuduće obavljaće poslove matične muzejske djelatnosti u odnosu naostale muzeje u Crnoj Gori koji imaju pomorske muzejske zbirke i to jeujedno najbitnija promena u statusu Muzeja. Do sada je Pomorski muzeju Kotoru radio u statusu javne ustanove ali bez atributa „matične“ muze-jske institucije čime se njegova nadležnost proširuje na cijelo primorskopodručje Crne Gore.
Vladinom odlukom precizirano je da će Pomorski muzej obavljati dje-latnosti u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i to:
- sakupljanje muzejskog materijala putem terenskih istraživanja,otkupom, poklonom, razmjenom i na drugi način;
- sprovođenje preventive i trajne zaštite muzejskih predmeta i muze-jske dokumentacije;
- Istraživanje u muzejskoj djelatnosti radi sakupljanja, valorizacije iprezentacije muzejskog materijala;
- vršenje stručne obrade muzejskog materijala kroz identifikaciju,determinaciju, klasifikaciju i kategorizaciju, analizu i opis, vrednovanje iinterpretaciju, stručno istraživanje i dokumentovanje;
- vođenje dokumentacije o muzejskom materijalu;- prima na privremeno čuvanje muzejski materijal koji nema
odgovarajuću zaštitu; - vršenje revizije muzejskog materijala;- organizovanje stalne i povremenih izložbi muzejskog materijala;- izdavanje kataloga izložbi;- obavljanje drugih djelatnosti utvrđenih statusom Pomorskog muzeja.
Odredbe o načinu upravljanja i rukovođenja Pomorskim muzejom nisumjenjane pošto se određuje da je tijelo koje upravlja Muzejom SavjetPomorskog muzeja a da rukovodeću ulogu ima direktor Muzeja. I SavjetMuzeja i njegovog direktora, po vladinoj odluci, ubuduće imenovaćeVlada Crne Gore. Do sada je Vlada imenovala Savjet muzeja a direk-tora je, na predlog Vlade, birao Savjet.
Savjet Pomorskog muzeja i po ovoj odluci ima predsjednika i četiričlana od kojih je jedan iz reda zaposlenih u Pomorskom muzeju.Predsjednik i članovi Savjeta, osim člana iz reda zaposlenih, moraju bitiafirmisani stvaraoci i stručnjaci iz oblasti koje su od neposrednogznačaja za razvoj muzejske djelatnosti. Odlukom se takođe propisuje dase za direktora Muzeja imenuje afirmisan stručnjak iz oblasti koje su odneposrednog značaja za razvoj muzejske djelatnosti.
Rok za imenovanje novog sastava Savjeta Muzeja je 60 dana, aimenovanje direktora - 90 dana nakon što na snagu stupi navedenaVladina odluka. Do imenovanja novog Savjeta i direktora Pomorskogmuzeja te funkcije obavljaju dosadašnji Savjet i direktor. U roku od 90dana od dana stupanja na snagu iste Odluke moraju se donijeti Statut iakti o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Pomorskog muzeja. Doisteka tog roka potrebno je obaviti i odgovarajuće promjene upisaPomorskog muzeja u centralni registar privrednog suda.
Odluka o organizovanju Javne ustanove Pomorski muzej Crne Gorestupila je na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu CrneGore. Odluka je donijeta u skladu sa Zakonom o kulturi (Službeni listCG br. 49/08 i 13/11) i čl. 9. i 10. Zakona o muzejskoj djelatnosti(Službeni list CG, br. 49/10).
PREMA ODLUCI VLADE CRNE GORE MIJENJA SESTATUS KOTORSKOG MUZEJA
Pomorski muzej maticna institucijapomorskih zbirki
Jedra BokeJedra Boke
3Jedra Boke - mart/2012.
Pretposlednjeg dana marta imalismo izuzetnu čast da Pomorski
muzej Crne Gore u našem lijepomKotoru posjeti Hui Liangyu,zamjenik premijera daleke namKine, odakle je našoj državinedavno isporučen prvi od dvabroda za obnovu njene trgovačkepomorske flote.
Visokog gosta sa njegovombrojnom pratnjom i domaćim zvaničnicima u ulaznom holupalate Grgurina dočekala je i riječima dobrodošlice pozdraviladirektorica Muzeja – mr Mileva Pejaković Vujošević. Kineskigosti pokazali su veliko interesovanje za eksponate izložene uzdanju Grgurina, isto kao i za bogatu istoriju i kulturu ovogpodneblja o kojima trajno svjedoče. Poslije obilaska MuzejaHui Liangyu se upisao u knjigu utisaka za zvanične goste našemuzejske institucije.
Kineski zamjenik premijera boravio je u Crnoj Gori od 30. i31. marta na poziv zamjenika premijera Crne Gore VujiceLazovića. Delegaciju Kine primili su 30. marta PredsjednikCrne Gore, Filip Vujanović i premijer Igor Lukšić. Istog danapredstavnici Vlada Crne Gore i Kine potpisali su višesporazuma i memoranduma, koji trebaju da pruže dobruosnovu za dalje unapređenje saradnje dvije zemlje. OsimMemoranduma o razumijevanju u oblasti poljoprivrede,okvirnog sporazuma o ekonomsko-tehničkoj saradnji, potpisanje i Program kulturne saradnje 2012-16. godine. Razmijenjenasu i pisma u vezi s obukom diplomatskih kadrova.
Potpredsjednik Vlade Kine Hui Liangyu saopštio je da nije
cilj samo potpisivanje sporazuma, već njihova realizacija idodao da se tokom pet godina od uspostavljanja diplomatskihodnosa između Kine i Crne Gore politički i ekonomski odnosiuspješno razvijaju. Kina je inače među prvima diplomatskipriznala nezavisnu našu državu nakon njenog osamostaljivanja.
POSJETEPOSJETEKINESKI ZAMJENIK PREMIJERA 30. MARTA POSJETIO POMORSKI MUZEJ
Hui Liangyu obišao palatu Grgurina
Pomorstvo u KOTORU – danas
Poruka Hui Liangyu-a u knjizi utisaka (gore lijevo); Doček kineskedelegacije u holu Muzeja (gornja fotografija); Upisivanje kineskog
zamjenika premijera u knjigu utisaka (fotografija dole)
U kotorsku luku 30. marta je uplovio putnički broda Costa Voyager, italijanske kompanije Costa Crociere, čime je počelaovogodišnja nautička sezona velikih kruzera. Costa Voyager, od 24.390 bruto-tona, dug je 180 metara, ima 416 kabina
i može primiti 836 putnika, a u Kotor dolazi umjesto kruzera Costa Allegra, koji je nedavno doživio požar u Indijskomokeanu. Do završetka opravke na Costinim kruzing linijama po Mediteranu, do juna ove godine, mijenja ga Costa
Voyager. Među brodovima koji će, kao i ranijih godina, i ove sezone dolaziti u Boku, su američki kruzeri Silver Spirit, Silver
Cloud i Silver Wind, Seabour Odussey, Seabourn Spirit, Seven Seas Voyager i Seven Seas Mariner, francuski brodovi Le Ponant,
Le Levant i L`Austral, njemački brod FTI Berlin, portugalski Arion, finski Kristina Katarina i mnogi drugi.
Foto
gra
fije
: Je
lena
Kara
dži
ć
4 Jedra Boke - mart/2012.
Nastavak sa strane1
Moje zadovoljstvo večeras je izuzetnojer ću vam predstaviti ženu, slikarku,
poetu, a uz to humanistu. Doktorku VesnuOborinu upoznala sam na edukaciji naMedicinskom fakultetu u Podgorici zajed-no sa još 26 ljekara iz cijele Crne Gore.Saznala sam da piše poeziju i da slika,posjetivši njenu izložbu koja je bila u tokuu KC Budo Tomović. Sa puno utisaka vrati-la sam se u Kotor i sa mojom prijateljicomiz djetinjstva Milevom Pejaković Vujošević,direktoricom Pomorskog muzeja, uspjelada dogovorim termin za izložbu… Kadadoktorki Vesni želim, a želimo joj svi danastavi svoj rad, onda je neko, ne znamtačno ko, opisao sjajno jedan pogledzamišljene naše doktorke sa njenog stanau Podgorici gledajući Moraču i Ribnicu:Gleda u nebo nad mostom na Morači i vidi
dugu poslije proljećne kiše. Gledajući
veličanstven spektar duginih boja prebira
ga po svojim platnima a blagi joj vazduh
šapuće novi stih: Zažmuri i poželi. Vidjećeš
ono što budna Vesna sanja. Videćeš most
od snova i mašte. Vidjećeš most duginih
boja. Ovim otvaram izložbu doktorkeVesne Oborine koja nosi naziv Most dug-
inih boja sa željom da dugo, dugo još islika i stvara, kazala je doktorka Mačić.
Vesna Oborina rođena je u Mostaru1944. godine. Studije medicine završila jeu Beogradu, a postdiplomsko usavršavan-je u Sarajevu. Danas živi i radi uPodgorici. Bavila se edukacijom doktora,predavanjima o preventivi, a poslijednjetri godine je u penziji. Kaže da je medici-
na divna stvar, ali ima i drugih oblastistvaralaštva koje treba proživjeti.
„Prije svega sam ljekar, to sam bilaisključivo punih 40 godina, negdje predkraj, kad je počeo rat, počela sam i daslikam i da pišem, međutim, to je bilasamo nadopuna mom redovnom poslu iispoljavanje nečega što se možda aku-muliralo na neki način, ali se nije takomoglo ispoljiti. Te godine početkom rata,velike tuge, očaja, našla sam jedan ventil ioslobodila svoju dušu i um svega toga,kroz slike i kroz pjesme. Moja prva knjigazvala se Rekviem (1999.), to je bio mrtav,ubijeni grad. A onda, polako, grad kaoFeniks izranja i stvara se neki novi Mostar,prvo isključivo u mojoj mašti, a zatim istvarno, priča umjetnica koja je sadažiteljka Podgorice, gdje je stvorila jedannovi, ljep život ispunjen radom, umjetnošću,prijateljstvom.
Doktorka Vesna Oborina do sada jeobjavila šest zbirki poezije: Requiem
(1999), Nostalgija (2001), Galebov let
(2003), Raspukli nar (2005), Na peronima
života (2006) i Zvuci tišine (2009). Njenapoezija je lirska, po sopstvenom priznanjutuga koja je na početku prevladavalaustupila je mjesto nešto optimističnijimtonovima. Sarađuje sa više književnihčasopisa, ilustrovala je nekoliko zbirkipoezije, a kao ljekar do sada je objavilapreko 60 autorskih i koautorskih radova.Član je nekoliko umjetničkih udruženja urodnom Mostaru i Podgorici, a angažo-vana je i kao volonter u Crvenom krstuCrne Gore. Iako je u Podgoricu došla sa
idejom da ostane samo na par dana dabi vidjela šta će se desiti, ostala je ovdjesa svojom porodicom, a glavni grad CrneGore postao joj je druga kuća. Sad, kakoje rekla, Crnu Goru osjeća kao drugizavičaj, mada sunčani Mostar iHercegovina su uvijek prisutni.
„Mostar je moja ljubav, moj grad ikad god mogu pođem tamo, vidim pri-jatelje, napunim se energijom, pođem namost, pogledam Neretvu i onda u njojvidim Moraču, a kad gledam Moračuvidim Neretvu i sve rijeke svijeta. Umojoj mašti sve se stapa u jednu velikucjelinu, a ja sam zapravo jedan velikimost, sve su to moje rijeke, a ovo jemoja zemlja“, rekla je Oborina.
A onda, polako, grad kao Feniksizranja i stvara se neki novi Mostar, prvoisključivo u mojoj mašti, a zatim i stvarno,priča umjetnica koja je sada žiteljkaPodgorice, gdje je stvorila jedan novi,ljep život ispunjen radom, umjetnošću,prijateljstvom.
„To vas pozove, jednostavno se javipotreba da nešto uradite i tada se pišepjesma, stvara se slika, akvarele najčešćeradim na licu mjesta, uvijek sa sobomnosim neko blokče i boje, a ostale tehnikeradim kući, kaže umjetnica-doktorka.
Prije 15-ak godina uključila se u radSlikarske radionice Tinde Bulatović, gdjeje kroz lijepo druženje dobila i likovnoobrazovanje. Tinda joj je pomogla,kako je rekla, kroz savjete, podršku,usmjerenje, u suštini, da usavrši ono štoje već nosila u sebi, a tako su počele injene prve izložbe.
IZLOZBEIZLOZBE
IZLOŽBA SLIKA DR VESNE OBORINE
Most duginih boja
Doktorka Vesna Mačić otvara izložbu; Slika na zidu iznad Katedrala sv. Tripuna
Publika na otvaranju izložbe
Foto
gra
fija
: D
ani
jela
Nik
čevi
ć
Foto
gra
fija
: D
ani
jela
Nik
čevi
ć
5Jedra Boke - mart/2012.
„Kotor mi mnogo znači kao istorijs-ki, kulturni centar, a ovaj muzej samzajedno sa suprugom i djecom pos-jetila kad smo prvi put putovali poCrnoj Gori, mnogo mi znači kaoustanova velikog renomea, i kad samdobila poziv da dođem ovdje bilasam zaista počašćena. Ljepotu ovogdivnog zaliva i divnog podnebljaopisaću jednim stihom našeg, a presvega mog, pjesnika koji je rekao, a
sama nemam šta tu da dodam:„Naša mila Boko nevjesto Jadrana,pokrivena nebom ko od plave svile,ljepša si od svoje posestrime vile i svi-jetlija od njenog đerdana“. Mislim daje to o Boki dovoljno“, kazala jeautorka izložbe, istakavši i da ima i„veliko zadovoljstvo i da joj je velikačast pred ovom divnom publikom, uovom prekrasnom zadnju, u ovomzaista kultnom mjestu, pogotovo što seslavi 60 godina njegovog postojanja,da se pokažu moje slike i da seovako govori o mom radu“.
Uskovitlana, plaha vodaNeretve, kapi rose na
nježnom, tek procvalom bade-mu i mirisnom jasminu njenebašte, mostarske kiše, prvobitnisu izvor umjetničkog nadahnućaslikarke i pjesnikinje VesneOborine. Mjesečev srp, isklesanu kamenu, rođen pod vještimklesarskim dlijetom bezimenihkamenara, satkan od snovaHajrudina neimara, ljubi istok izapad, dva svijeta koja se sas-taju u mirisu neba nadMostarom. Nijem u bezvre-menosti, pod batom koraka tih,čuje i osjeća uzdahezaljubljenih, tugu napuštenih,bol za izgubljenima, čuvasjećanja, bodri nadu. Jednomje i njegov kamen proplakao,napukao, mržnja ga je ljudskaizdala i savladala. Rodio seponovo, ljepši, pročišćeniji, alinikad isti. Vesna je i opjevala iožalila ovaj most, naslikala gabojom prirodnog kamena, kojase pod suncem i nebom prela-ma iznijansirana okomitim brazdama iusjecima, blagim rubovima brda i onogsvedenog, obrađenog, što nizom kuća ikula Starog grada grli most. Zazelenjelose pod njenim kistom, okolno žbunje irastinje koje stidljivo grabi život iz krša,bježeći od hladne vode, ali i po kojičempres lijep, gord i stasit.
Most, MostarNaslikala je most jednako pokriven “
nebom ko od plave svile“, kako je sti-hom opisao veliki mostarski pjesnikAleksa Šantić, nebo nad Bokom. NadVesnom se nadvilo neko novo,podgoričko nebo, ali sazrijevajući kaožena i kao umjetnik, dan po dan, nižući
nisku bisera, „dane u omčusvezane“ i“ put što vodi kasreći“, shvatila je i pokazalada je jedno nebo nad nama,jedan san, jedno srce u nama,ma gdje bili na ovoj planeti.Duša umjetnika prisvaja sve štoje lijepo, proživljavadramatično i ono manje lijepo,ali u izrazu ipak ima svoju užupripadnost. Vesna je slikar ipjesnik Mediterana, njegovihklimatskih posebnosti, njegoveljepote i duhovnosti.
MediteranKao što pod dlanom, vezanih
očiju, možete osjetiti nježnu,žensku ili čvrstu, na dodirotporniju, mušku ruku, tako i prisamom pogledu na Vesninaplatna vidimo u trenu ženuslikara. Akrilik, pastel, akvarel,slikarske tehnike nježnim obrisi-ma i prozračnim koloritomtransponuju na slikama lirsko ielegično sazvučje njenog stiha.Za slikarstvo Vesne Oborine
može se reći da lakoćom kista ieteričnošću palete lebdi između vode,kamena i neba. Voli Vesna i zeleno, bršl-jan koji se spleo na zidu stare kamenekuće, palme koje se njišu na primorskimrivama, drevna, čvornovata stablamasline sa srebrnim odsjajem na krošnja-ma bogatim lišćem, mediteransko rastin-
IZ KATALOgA IZLOŽBE
Lakocom kista lebdi izmedu vode, kamena i nebaRadojka Abramović, kustos Pomorskog muzeja
Mr Mileva Pejaković Vujošević (lijevo)govori o jubileju Pomorskog muzeja
Katalog izložbe (gornja fotografija); Neke od izloženih slika dr Vesne Oborine u pomorskom muzeju
Fotografija: Danijela Nikčević
Foto
gra
fija
: D
ani
jela
Nik
čevi
ć
´
je, koje škrto, a opet lijepo, kiti lomnabrda. Naslikala je i nar, sočan raspukao,načet, voće koje mami zrelošću i ljepo-tom, kao da je živo, tu, pred nama.Vesnine slike su njene impresijepobuđene ljepotom pejzaša i arhitekture,realne, tople, sa istančanim smislom zadoživljaj atmosfere. Atmosfera, uhvaćenau trenutku, preslikano, zaustavljenosjećanje, najveća je vrijednost Vesninihslika. Više puta naslikan pogled na Bokuuvijek je različit, ali jednako vjeran,panorama Boke i južne crnogorskeobale, gradova stisnutih poputtajanstvenih školjki, ukliještenih izmeđumora i brda asocira na galebov let.
BudvaPoznajući biografiju Vesne Oborine
zadivljeni smo njenom svestranošću, aona je skromno sve svoje ljubavi izrazilabojom i formom na jednoj jedinoj slici.Na stolici oslonjena na knjigu leži stara
violina, ljubav iz mladosti, pratilac krozživot. Toliko je živa, a usamljena. Čekada je neko uzme u ruke, zasvira izapara dušu, čeka i knjiga da uz zvukevioline pretoči u muziku i Vesnin stih.Čujemo zvuk violine, usamljen i sjetan popraznim ulicama mostarskog Staroggrada, a slika sa ovim motivom imadovoljno za jednu dugu šetnju ispunjenunostalgijom. Čućemo ga i na mostupreko Škurde i Gurdića, jer Vesninaplatna čekaju da ono što je i ovih danaupila okom pokaže na njima... Budi sejoš jedno proljeće zaustavljeno zauvijekna buketu mimoze čije je žute, mirisnepahulje zarobila i zaustavila u trenunjen opojni miris, za duge zime i sparnaljeta, kada mimoza spava mrtvim snomdo novog buđenja i novog proljeća.
ViolinaPod lomnim, sivim, kamenim obroncima
brijega Sv. Ivana leži katedrala Sv.Tripuna, lijepa i čedna poput nevjeste ubijelom. Simbol duhovnosti grada krozvjekove, simbol molitve i žrtve, ranjavanai raspukla pod prirodnom stihijom, iznovarađana, sija blagim unutrašnjim sjajem ivedri nedjeljna jutra. Vesna je vjernonaslikala srednjevjekovnu građevinu kojaćuti, a govori, čula zvuk zvona jednognedjeljnog, prazničnog jutra:
„Tišinu nedeljnog jutra
Pokidaše zvuci zvona sa tornja
Prosu se žubor sunčeve sonate“......
Katedrala Sv. TripunaVođena vještim kistom, između vode i
neba, mora i planine, često je slikalamanastir Ostrog, obasjana Ostroškom
svjetlošću, podstaknuta čudotvornimdjelima Sv. Vasilija Ostroškog, iscjeliteljai utješitelja bolesnih i žalosnih. Došao jei on davno iz kraja naše slikarke, uhladnu Ostrošku isposnicu i zagrijao jeBožjim duhom, da snagom duha krijepi,iscjeli bolne, razveseli tužne, zbratimirazbraćene, ukroti samovoljne. Bijeli sena platnima manastir u stijeni, skromnaisposnica, proslavljena mnogimčudesima.
Manastir OstrogVidim nježnu Vesninu siluetu na
balkonu svog podgoričkog domajednog kasnog popodneva. Gleda unebo nad mostom na Morači i vidi duguposlije proljećne kiše. Gledajućiveličanstven spektar duginih boja prebi-ra ga po svojim platnima, a blagi jojvazduh šapuće novi stih. Zažmuri ipoželi. Vidjećeš ono što Vesna budnasanja. Vidjećeš most od snova i mašte.Most duginih boja...
6 Jedra Boke - mart/2012.
IZLOZBEIZLOZBE
(nastavak sa strane 1)
Monografija Antički natpisi u Crnoj Gori
ima tri osnovna poglavlja, analizira
istorijsku faktografiju i sadrži obilje
podataka o prikupljenim grčkim i latin-
skim natpisima – epigramima – sa pros-
tora Crne Gore. Ta dragocjena knjiga
svjedoči o mukotrpnom radu na prikupl-
janju podataka, ali i brizi izdavača da
trud autora bude dostojno ispraćen u
finalnoj fazi rada. Autor mr Jovan
Martinović podatke o antičkim natpisima
u Crnoj Gori prikupljao je punih pedeset
godina da bi konačno ovo kapitalno djelo
pretočio u monografiju Antički natpisi u
Crnoj Gori.
PROMOCIJEPROMOCIJE
PREDSTAVLJENA MONOgRAFIJA MR JOVANA J. MARTINOVIĆA
Anticki natpisi u Crnoj Gori
Foto
gra
fija
: Ra
dio
Dux
Foto
gra
fija
: Ra
dio
Dux
7Jedra Boke - mart/2012.
„Materijal sam prikupljao decenija-
ma, ali je posao na izradi ove knjige
intenziviran protekle dvije godine.
Izradio sam table crteža, prikupio
fotografije, kontaktirao sa ljudima iz
Matice crnogorske koji su se prihvatili
posla oko pripreme i štampanja
knjige. Bez lažne skromnosti, ispala je
savršena“, kazao je Jovan Martinović.
Arheolog Čedomir Marković kazao
je da knjiga Jovana Martinovića
predstavlja iscrpan pregled dragoc-
jenih svjedočanstava koja na osoben
način tumače i osvjetljavaju period
antike u Crnoj Gori.
“Ovo, reklo bi se, predugo čekanje
da se na prostorima Crne Gore pojavi
jedno ovakvo djelo, nosi u sebi
određenu poruku, koja nije bez
značaja, jer upravo ona podsjeća koliko je vremena i napora
potrebno uložiti u ispitivanju, prije svega sopstvenih otkrića, a
zatim i u preispitivanju svega onoga što su drugi o datoj materiji
ranije saopštili ili samo naznačili. Trebalo je sve to višestruko
provjeriti, proanalizirati, dopuniti ili pak izmijeniti, da bi se
konačno došlo do željenog cilja, odnosno do naučne istine zasno-
vane na preciznoj i argumentovanoj interpretaciji ukupnih rezul-
tata istraživanja. Ovo istovremeno govori, ne samo o upornosti,
već i o stalno prisutnoj želji Martinovića da svoje znanje i svoje
bogato iskustvo stečeno u proučavanju različitih segmenata kul-
turne prošlosti Crne Gore pretoči u odgovarajuću, posebno
značajnu monografiju, dajući time značajan doprinos arheološkoj
nauci Crne Gore, čineći je bogatijom novim i trajnim saznanjima,
omogućavajući istovremeno bolje razumijevanje i svestranije
proučavanje razvoja nauke na našem tlu”, kazao je Marković.
Vilma Kovačević je saopštila da knjiga Antički natpisi u Crnoj
Gori svjedoči o zrelosti autora i bogatstvu materijala koji pos-
jedujemo na tlu Crne Gore.
„Bogatstvo koje nam je dato trebamo štititi, valorizovati i
pričati o njemu. Na Jovana Martinovića računamo kao na konsul-
tanta i savjetnika. Njegovu riječ poštujemo“, kazala je Kovačević.
Slavko Mandić je podsjetio da je knjiga JovanaMartinovića rezultat posvećenosti autora epigrafiji – graniarheologije koja proučava pisma na tvrdim podlogama.Matica crnogorska, kako je rekao, prepoznala je značajmaterije koja ima jedinstvenu vrijednost, te je u zadnjemtrenutku „otrgnuto od zaborava i čestih devastacija kapitalkoji nam zbog sopstvenog nemara, polako ali sigurno, klizi izruku“. Slavko Mandić je kazao da priča o Jovanu JoviciMartinoviću nema početak ni kraj.
“Ona je neđe unutra, u sadržaj utkana svega što se višedesetina ljeta dešava na i ispod pločnika grada s kojim jesrastao ovaj kotorski pokretni monument, poeta i slikar vre-mena negdanjih, pogubljenih opet kroz neko vrijemedaleko iza nas, ali isto tako ne slučajno ostavljeno upravoJovici da ga ponovo otkrije i pokaže naraštajima kojadolaze. Nakon zemljotresa 15. aprila 1979. godine koji jeizranjavao i tijelo i duh grada jedinstvene ljepote, navališepregaoci da svoje znanje i umijeće stave na raspolaganjevidarima oštećenih palata koje su dostojanstveno posrtalepod naletima stihije. Dali su se i davali nesebično. Međunjima, u prvim redovima primijetan je bio JovicaMartinović sa lopatom i krampom u rukama, kroz gradskekalete i pjacete sa kačketom na glavi i za volanom
dampera kojim se probijao ulicama starogKotora. Bilo ga je na svakom mjestu. Teško jebilo i pomisliti da se nešto bez njega može.Radio je kao fizički radnik, kopač napovršinskom kopu, rudar, istraživač, paarheolog što je po vokaciji, prebirajući poiskopinama odakle je ispisivao nove stranicezaboravljene i izgubljene u nekim ranijimsusretima grada sa prirodnim strahotama”naveo je Mandić.
U muzičkom dijelu programa nastupile su pro-
fesorice kotorske Muzičke škole Vida Matjan
Angela Mijušković i Tamara Knežević.
PROMOCIJEPROMOCIJE
Prezentacija kapitalnog dijela J. Martinovića koja predstavlja iscrpan pregled dragocjenih svjedočanstava o periodu antike u Crnoj Gori
Publika na prezentaciji knjige Antički natpisi u Crnoj Gori
Foto
gra
fija
: D
ani
jela
Nik
čevi
ć
Foto
gra
fija
: D
ani
jela
Nik
čevi
ć
8 Jedra Boke - mart/2012.
Dobro je poznato da je Dobrota u prošlosti bilau svakom pogledu jedno od najistaknutijih mjes-ta stare Boke, ali malo ko zna da je tu bilo i
dobrih pjesnika, čije pjesme imaju neko zasebno obil-ježje. Nisu to samo misli i osjećaji onih što su ih pje-vali, nego se u njima ogleda život mnogih generacijastarih pomoraca. Čitajući ih, čovjek osjeća kao dase saživljuje sa sredinom u kojoj su se onerađale. Njih su slagali pomorci na jedren-jacima, kada su kroz čitave mjeseceplovili po beskrajnoj pučini. Dugičasovi, što su oni provodili nastraži, dočaravali su im drageuspomene na daleki rodni kraj,na svoju kuću i porodicu zakojom su čeznuli boreći se nasmrt i život sa strahotamauzburkanog mora za onaj tradicionalni „mornarski kruh sa devet kora“.
Na tim putovanjima u mladi-ma se rađala i želja za životom,te su u zanosu mladosti snivali obudućnosti i sreći i pjevali svojim„izabranim vilama“ o ljubavi iradosti, da čas iza toga mnogi odnjih iščeznu u dubine nezasitnogmora. Od pjesama što su ovipomorci ispjevali, bilo na putu ilina domu, evocirajući bezbrojneprizore i doživljaje, postojipomorska poezija. Zaludno je to,što u našoj staroj literaturi, koja je iznikla baš namoru, nije se obradila ova vrsta poezije ni u samimnašim većim centrima kakav je bio Split, a pogotovoDubrovnik. Tu prazninu ispunjava Boka, koja nije usvojoj prošlosti ni u čemu zaostala. Dobrota imamnogo takvih pjesama, i kada se objelodane, imaćeveliku kulturu vrijednost.
Karakteristično je što ni sami pjesnici nisu htjeli dasvoje pjesme iznose pred širu javnost, jer su oni pisalisamo za uži krug, za svoje rodno mjesto. Te su sepjesme čitale po kućama i u Dobroti postale popu-larne, ali se uvijek citiralo i ime dotičnog pjesnika.
Jedan od najomiljenijih bio je Ivo, Bogdana, Trip-
ković. Njega ne odvaja od drugih nikakva naročitapjesnička vrijednost, nego ga ističe njegova tragičnasudbina, vezana za život pomoraca iz doba jedre -njaka. Živio je samo 27 godina: od 1831. do 1858.Jedinac sin, oca kapetana i brodovlasnika, koji je u
svojim odmaklim godinama povjerio svoj brod sinu,da posluje po očevim uputama. Poslovi su često vodilimladog čovjeka u Veneciju, gdje se duže zadržavao.Tu je upoznao i zavolio lijepu Venecijanku. Otac kaoda se nije slagao tim, da mu sin dovede tuđinku, tejednog dana sin dobije od oca naređenje, da odmahnapusti Veneciju i krene na određeno putovanje. Uoči
odlaska mladić daje oduška svojim osjeća -jima u jednoj pjesmi, gdje se zauvijek
rastaje sa Venecijom, ali ta pjesma jeujedno i njegov rastanak sa životom.
S toga putovanja nije se više vra-tio: njegovu su sudbinu zapečatilimorski valovi . . .
Vijest o brodolomu koji se zbio
11. XI 1858. g. stigla je u Do-
brotu 10 XII iste godine. Tim je
on ostao u našoj pomorskoj lite-
raturi predstavnikom udesa
tolikih mladih života koje je
progutalo more. Njegova poezi-
ja ove vrste sadrži sve elemente
pomorskog života. Ona se čuva u
rukopisima, od kojih su neki predati
Pomorskom muzeju u Kotoru na
čuvanje. Nadati se da će uskoro sva
ova poezija biti objelodanjena.
Portret pjesnikov nalazi se u
starinskoj kući Antona Dabinovića
- Kokota u Dobroti, jer je najmlađa
pjesnikova sestra Angeza bila
udata za Filipa Dabinovića, pradjeda Antonova, koji je
bio kapetan u tadašnjoj ratnoj mornarici. Ovo je jedini
poznati portret od pjesnika stare pomorske generacije u
Dobroti.
Zadnji predstavnik ove vrste poezije, bio je kap.
Pavo Božov Kamenarović, na čijem je domu nedav-
no otkrivena spomen ploča. Premda, po vremenu u
kojemu je živio, ne spada ni po čemu u staru
književnost, on u svemu jednako nastavlja liriku star-
ih pjesnika-pomoraca, pa se čak i u tome drži tradi-
cije da svoju pomorsku poeziju nije objelodanio u
štampi, nego je i ona ostala da se prepisuje i čita
po dobrotskim kućama.
Iscrpna i zaokružena studija ove poezije osvijetlićesve te momente, a ovdje je trebalo da se samo tolikoistakne, a u vezi jednog portreta ovog pjesnika starepomorske poezije, koja treba da nađe dostojnomjesto u istoriji naše starije književnosti.
STARI GODIŠNJACISTARI GODIŠNJACI
PORTRET PJESNIKA POMORCAKapetana Iva Bogdanova Tripkovica
Antica Dabinović /Godišnjak broj V iz 1956. godine
´
Jedini poznati portret od pjesnika stare pomorskegeneracije u Dobroti: Kap. Ivo Bogdanov Tripković
(1831-1858)
9Jedra Boke - mart/2012.
UDržavnom arhivu u Zadru naišli smo na nekoliko molbavlasnika brodova, kojim traže da se za njihov brod izda
patenta.1) Molbi je trebalo priložiti krsni list vlasnika, potvrdu ozavičajnosti vlasnika i zapovjednika broda, svjedodžbugradnje broda i nosivosti te izjavu vlasnika broda, datu nasudu, o vIastnosti broda. Pored toga vlasnik i zapovjednikbroda morali su dati svečanu pismenu izjavu pri VIadi, da nitkoosim dekIariranog vlasnika, nema udjela bilo izravno biloposredno, bilo pod svojim pravim bilo pod lažnim imenom nabrod ili njegove pripadnosti. Dalje su izjavljivali (dichiaro,
prometto e mi obbligo) da će uvijek vijati svoju državnu zastavute da neće dopustiti, da se pIovi pod tuđom zastavom i sastranim pIovidbenim dozvolama, bez obzira da li su te dozvoleizdaIe prijateljske ilineprijateljske zemlje. Istotako se obavezuju, daneće sluziti za vojnepotrebe stranim zemljamate da ce na brodu uvijekbiti dovoljan broj posadeod kojeg broja najmanjedvije trećine moraju bitiaustrijski državljani.Obično se čekalo nadobijanje ove patente
dosta dugo, a bilo jeslučajeva da se nariješenje molbe čekalo ido jedne godine. Nigdjenismo našli kolika jeiznosila pristojba koja semorala platiti zadobijanje patente. Našlismo samo, da se za ferman Otomanske porte plaćalo 26pjasteni. Ova se patenta moral a nakon isteka od tri godinevratih i izmjeniti je sa novom, ukoliko se željelo i dalje obavljatibrodarsku djelatnost van voda Jadrana.
Bečka dvorska komora, na čelu koje se tada nalazio conteCarlo Zichy, šalje 6. n. 1804. godine Privremenoj vladi zaDalmaciju u Zadru2) upute kako treba postupati prigodomizdavanja ovih patenta i fermana turskih. Patente je izdavalaDvorska komora u Beču, dok je zahtjev za dobivanje turskogfermana trebalo uputiti, uvijek preko Vlade, Austrijskojinternuncijaturi u Carigradu.
Među ovim istim spisima našao se i jedan spisak vlasnikabrodova, koji traže patentu i ferman. Spisak sadržava dostaiscrpne podatke te je vjerovatno dosta tačan i vjerodostojan.Ovaj spomenuti spisak bilježi 9 brodova, od kojih su 6,
potpuna i djelomična, vlasnost Bokelja ili su pod zapovjed -ništvom kapetana iz Boke. Ostala tri broda su jedan iz MalogLošinja, jedan iz Silbe i jedan iz Trsta.
Bokeljski brodovi su bili ovi:
1) Polaka La Fratellanza, sagrađena u Veneciji 1783.godine, 147 tona nosivosti, naoružana sa 6 topova, posadase sastojala od 10 osoba uključivši zapovjednika. Vlasnikbroda je Nikola Botta iz Trsta, a zapovjednik je Stjepan Ilićiz Lepetana.
2) Brigantin Il Generoso, sagrađen u Trstu 1785. godine,od 111 tona nosivosti, naoružan sa 6 topova, 9 članovaposade. Vlasnici su lvan Kurtović iz Trsta i Luka Grušić iz
Herceg Novog.Zapovjednik je SpiridionGrušić iz Zadra.
3) Brigantin L’ Ossegniq,sagrađen kao trabakul1793. godine u Chioggi,a opremljen kao brigantinu Veneciji 1798. godine.Nosivost mu je bila 120tona, 6 topova, a posadaje brojila 11 osoba.Vlasnici su bili CarloJosip Toppo iz Trsta iPetar Katurić iz Risna,koji je istovremeno izapovjednik broda.
4) Brigantin Palemore,sagrađen u Chioggi1802. godine, nosivosti
96 tona, 6 topova, 10 članova posade. Vlasnici su bili FilipKohen iz Waltsch-a u Češkoj i Ilija Radenković iz Tople, koji jeistovremeno i zapovjednik broda.
5) Trabakul Il Liberato, sagrađen u Chioggi 1790. godine,nosivosti 150 tona (više nego brigantin!), 4 topa, 10 članovaposade ukuljučivši i zapovjednika. Vlasnici su bili Mato i MihajloLazović iz Herceg Novoga, Tvrtka Ciriano i braea Catsaro uTrstu i Gabrijel Senie iz Tople, koji je istovremeno i zapovjednikbroda. Kao četvrti vlasnik je Nikola Carević iz Herceg Novog.
6) Pinco Il Celebre, sagrađen kao trabakul u Korčuli 1790.godine, opremljen u pinco u Veneciji 1793. godine. Nosivosti jebio 119 tona, naoružan sa 4 topa te je imao 8 članova posadeuključivši i zapovjednika. Vlasnici broda su bili lvan Ćetković iNikola Mirković, oba iz Herceg Novog te Ivan Popović izTrsta. Zapovjednik broda bio je Spiridion Toma Ćetković izHerceg Novog. Ostala tri broda, navedena u spomenutompopisu, bila su po tipu: 1 pjeleg od 73 tone, 1 brigantin od163 tona i 1 brigantin od 112 tona nosivosti.
STARI GODIŠNJACISTARI GODIŠNJACI
ARHIVSKI PODACIo nekim bokeljskim brodovima iz 1804. godine
Oliver Fijo /Godišnjak broj V iz 1956. godine
1) Državni arhiv Zadar, Spisi prve austrijske dominacije, fascikla
V., Marina e Commercio, 1804., brojevi 3491, 3659, 6124 i 7177.
2) Državni arhiv Zadar, V., 1804., br. 4149/170.
Brigantin Dositej u oluji (1835)
10 Jedra Boke - mart/2012.
Tradicionalni kotorski zimski karneval konačno je održan 4. marta,čime su završene ovogodišnje zimske karnevalske svečanosti.
Kotorani su nakon dva odlaganja zbog vanredne situacije i vremen-skih neprilika spalili Ministrea Lex-a zvanog Montanjara, glavnogkrivca za sva krivična djela, muke i nevolje što su Kotorane snašle uprotekloj godini.
Glavnom gradskom ulicom u prisustvu nekoliko hiljada građana,prodefilovale su brojne grupne i pojedinačne maske sa svojimporukama, predvođene gradskim glazbama Kotora i Đenovića,mažoretkama Fešta i Alisa. Na čelu karnevalske povorke bio jekapo Luka Knezović i kraljica karnevala Ljiljana Gojković.
Posebnu pažnju posjetitelja izazvala je maska Sahrana Kotora
karnevalske grupe Karampana koja je izvela performans te odalapočast i posljednji pozdrav „umrlom“ Kotoru porukama „posljednjipozdrav vaterpolu, kulturi, Jugooceaniji, Rivijeri, Fjordu, Bokeljki...obučeni u crno uz vijence, kovčeg i posmrtni marš“...
Osnovni javni tužilac dr Giorgio Macakan zvani Vagabund iznioje niz optužbi, što se drevni Kotor po novome i lijepome zakonubriše sa spiska gradova, a upisuje u spisak naseljenih mjesta, štoizgradnja sportske dvorane napreduje kao Skadar na Bojani, štošoldi i pinezi od lučkih taksi idu za Podgoricu, a zato nama odfurešta ostane gužva, buka i smet, što nam bedemi propadaju aniko ih ne održava, što još nije počela sa izgradnjom nova zgradaLuke Kotor u Militzarski park, što tako vodio kadrovsku politiku da uKomunitadi rabota 95 odsto fureštih, a domaći kadrovi i talentinemoćno obilaze berze rada, dok ovi udobno sjede u njihovim kali-jergama i lade se po njihovim stanovima, što lokalna uprava imaingerencije mjesne zajednice, što je općinska kasa prazna, što ško-vacini svako jutro bukom i vozom od smeta bude ćitadine u petujutru, a popodne oko tri ure protivno Zakonu o javnom redu i miru...
Odbrana branioca optuženog Grofa Elonora AngelaMagazinovića zvanog Tajkunica nije pomogla, pa je Ministerosuđen i spaljen. U starom gradu je održana dodjela nagradanajboljim maskama. Organizatori su bili Opština Kotor, Turističkaorganizacija i Kulturni centar Nikola Đurković, a pokroviteljMinistarstvo turizma i održivog razvoja.
TRADICIJATRADICIJAZAVRŠENE OVOgODIŠNJE ZIMSKE KARNEVALSKE SVEČANOSTI
Zimski kotorski karneval 2012Procesija kotorskog karnevala
Kapo Luka Knezović i kraljicakarnevala Ljiljana Gojković
Krivac za sve loše u 2011:Minister Lex zvani Montanjar Spaljivanje Montanjara
Foto
gra
fija
: Ra
dio
Dux
11Jedra Boke - mart/2012.
Ovogodišnja centralna manifestacijaFešta kamelija 2012.g. održana je
25. marta, a tradicionalno mjestoodržavanja bilo je Stoliv. Pred višestotina posjetitelja program je svečanootvorio zamjenik Ministra za turizam iodrživi razvoj Zoran Duletić. Prisutnimasu se obratili u ime Turističke organizaci-je Kotor Mirza Krcić, a ispred organi-zatora MZ Stoliv Vinko Vujović i pred-sjednik NVO Kamelija Romeo Mihović.Program je vodila Dolores Fabian.
Manifestacija je tradicionalno počelascenskim prikazom, dolaskom pomorcakapetana sa dalekog putovanja izJapana, koji je inače krajem 18. vijekadonio prvi cvijet kamelije u Boku. Nastolivskom mulu dočekali su ga supruga idjeca. Ove godine kapetan je izašao izokvira tradicije, pa je tako prijenego je pristao barkom na mulo,prethodno svratio na susjednomulo gdje je krijući iskrcaoljubavnicu iz Japana. Ovegodine u scenski prikaz uvedenaje još jedna novina, pa jekapetan prilikom otvaranja Feštekamelije, umjesto u Stoliv prvosvratio do šoping centraKamelija gdje je prošetao sa svojomJapankom, uz obrazloženje da trigodine nije bio doma, te da su mu javiliza šoping centar i da je bio kuriozanpa je prvo tamo morao svratiti.
Nakon performansa uslijedio je prigo-dan kulturno-zabavni program,postavka izložbe aranžmana od cvijetakamelije, izložba likovnih radova i
prezentacija literarnih radova, izbornajljepših bašta sa kamelijama, kao iizlet pješačkom stazom na brdo Vrmac iu Gornji Stoliv i tradicionalna mušuljada.U kulturno-zabavnom programu nastupi-la je klapa Jadran, KUD Boka. Za najl-
jepši đardin sa kamelijama proglašen jeonaj obitelji Knez. Mušulje su posluženetradicionalno: na buzaru uz vino koje sudonirale Plantaže iz Podgorice. Za ovupriliku bilo je obezbijeđeno je 400 kilo-grama mušulja i 150 litara vina. Brojnizainteresovani sa članovima PK
Vjeverica napravili su izlet pješačkomstazom u Gornji Stoliv i Vrmac.
Izložba aranžmana od cvijeta kameli-je u sklopu ovogodišnje Fešte kamelija2012.g. otvorena je bila 23. marta ugaleriji Solidarnosti palata Pima.Izloženo je bilo više desetina veomainteresantnih cvijetnih aranžmana
kamelije. Prisutne je pozdravioispred NVO Kamelija, RomeoMihović koji je podsjetio označaju ove manifestacije uturističkoj ponudi Kotora i Boke,o magičnoj ljepoti cvijeta koji jestigao sa dalekog istoka.Izložbu aranžmana otvorila jepovjesničar umjetnosti MarijaMihaliček koja je izrazila nadu
da će cvijet kamelije krasti cijeli grad,trgove, pijacete, izloge, ugostiteljskeobjekte „bar u danima manifestacije uznaku kotorskog simbola kako bi svizajedno sa turistima uživali u magičnojljepoti cvijeta kamelije“.
Tradicionalni Bal kamelija sa izboromDame kamelija, koji je bio zakazan za31. mart je otkazan.
TRADICIJATRADICIJA
Fešta kamelija 2012
Dolazak kapetana sakamelijom (u pozadini)
Romeo Mihović i Dolores Fabian
Dio kulturno-zabavnog programa Otvaranje izložbe aranžmana od kamelija
Foto
gra
fija
: Ra
dio
Dux
Foto
gra
fija
: Ra
dio
Dux
KAPETAN VICKO KONTE BUJOVIĆ
(1660 - 1709), gradski kapetanPerasta, istakao se u borbama sTurciima u Morejskom ratu i kas-nije, a posebno kod oslobodenjaHerceg Novog od Turaka 1687.g. za što dobija od Venecijevelike posjede u Boki i naslovconte di Combur. Bio je vlasniknekoliko brodova ondašnjegtipa, a njegov ekonomski i društ-veni status i danas je jasan pripogledu na reprezentativnu palatu uPerastu koju je dao sagraditi 1694. g. prema projektu mleta-čkog arhitekte Đovanija Fontea (Giovannija Fontea). Bujović jepoginuo 6. maja 1709. g. u uličnom okršaju, od ruke peraškogsudije iz porodice Štukanovića. Zbog svoje prijeke naravi Vickoje bio omražen od većine peraških porodica, kako vlastelinskih,tako i pučanskih. Bio je pohlepan, sklon prevari i rasipničkomživotu punom poroka, što je rezultiralo njegovim ubistvom naperaškom trgu. Zbog tog čina Perast trpi snažne sudske iekonomske sankcije od Venecije, a sugrađanin Matija Zmajević,budući ruski admiral, mora zbog umiješanosti u ubistvo zauvijeknapustiti rodni Perast.
PUKOVNIK FRANO KONTE VISKOVIĆ
(1665. 1720.) istakao se u borbamaprotiv gusara i Turaka u Grčkoj, naPeloponezu, Eubiji, Moreji i Herce-govini. Prvi je među sedam Peraš-tana dobio najveće mletačko od-likovanje, krst Sv. Marka i titulukavalijera 1703. godine. Ovajizuzetno vrijedan orden križa ka-
valjerata, poklonio je, kao zavjetnidar Gospi od Škrpjela, 1714. god.Sagradio je dio porodicne palate salodom, 1708. godine.
POMORSTVORiječnik
DUBROVAČKA KOKA je tipičan predstavnik trgovačkogbroda za plovidbu izvan Jadrana, a označava se kao prije-laz s nave na karake. Prisutnost koke na Mediteranu bilježi
se u 13. vijeku (u sjevernom moru i u 11. vijeku), u Du-brovniku i Boki Kotorskoj u 14. vijeku. Koka je tokom 14.
vijeka najveći dubrovački brod s križnim jedrima sa jednimkormilom. Obično imaju dva jarbola: glavni, veći, s križnim
jedrima, i krmeni, manji, s latinskim jedrom. To je brod s jed-nom palubom i nadgrađem na pramcu i krmi, 23,5 metaradužine, nosivosti 200 tona, posada broji oko 30 ljudi. Tokom14. i početkom 15. vijeka Dubrovnik je imao 12 koka, od
kojih 2 male (kokine). Dubrovački brodograditelji usavršili subrodsku konstrukciju ovog tipa broda. Prva koka za bro-dara iz Dubrovnika sagrađena je u Ankoni 1327. g. Kao
prvi hrvatski brodograditelji koke u arhivskim dokumentimazabilježeni su Nikša Rossi i braća Maroje i Tomo Bogda-
nović, koji će je 1370 g. izgraditi za dubrovačke vlastelineĐorđa Đorđića i Petra Crljevića. Taj tip broda 1385. g.dubrovčaninu Marinu Gučetiću u dubrovačkom brodo-
gradilištu gradi mletački brodograditelj Maria. To je brodsa jednom palubom, nadgrađem na pramcu i krmi, dva
kormila, a posada je brojala 14 ljudi. Ta koka je1378. g. prodata u Ankoni za 2.000dukata. U ugovoru o gradnji takvog
broda u Neretvi od 5. januara 1382.g. navodi se da su brodari Tadi-ja, iz Firence (žitelj Dubrovnika)i Dubrovčanin Marinko Bra-toslavić ugovorili s brodo-
graditeljm Budakom Radovićemgradnju broda dužine 12 sežanja
(22,58 m), širine na dnu 7stopa (2,38m), te visine
7,5 stopa (2,55m).
ČUVENI BOKELJSKI POMORCI
Jedrenjaci na slikama Bazija Ivankovica
Poščićeva flota (barkovi Dampier, Matilda i Mimi P. brigantin Andrić), 1870.g. Uljena platnu /95x 150/. Pomorski i povjesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka.
Dubrovačka koka 15. vijeka
´
