Tematsko izvješće Je li upravljanje povlaštenim trgovinskim dogovorima prikladno?

HR 2014 br. 02

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-mail: eca-info@eca.europa.eu Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-9241-847-2doi:10.2865/63547

© Europska unija, 2014.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da se navede izvor.

Printed in Luxembourg

HR 2014 br. 02Tematsko izvješće Je li upravljanje

povlaštenim trgovinskim dogovorima prikladno?

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

02Sadržaj

Odlomak

Kratice

Pojmovnik

I. – V. Sažetak

1. – 19. Uvod

1. – 6. Povlašteni trgovinski dogovori

7. – 14. Procjena učinaka povlaštenih trgovinskih dogovora koju je provela Komisija

15. – 19. Nadzor i kontrole povlaštenih trgovinskih dogovora

20. – 25. Revizijski opseg i pristup

21. – 22. Procjena gospodarskih učinaka povlaštenih trgovinskih dogovora

23. – 25. Nadzor i kontrole povlaštenih trgovinskih dogovora

26. – 106. Opažanja

26. – 53. Usprkos poboljšanjima koja su ostvarena tijekom vremena, Komisija nije prikladno procijenila gospodarske učinke povlaštenih trgovinskih dogovora

27. – 31. Komisija nije u svim slučajevima izvršila procjenu gospodarskih učinaka povlaštenih trgovinskih dogovora

32. – 53. U provedenim su procjenama u većini slučajeva postojale određene netočnosti te procjene nisu bile potpuno korisne ili sveobuhvatne, ali došlo je do poboljšanja

54. – 55. Prijelazna evaluacija općeg sustava povlastica ukazuje na to da politikom još uvijek nisu ostvarene planirane koristi

56. – 80. Carinske kontrole koje provode nadležna tijela odabranih država članica imaju nedostatke

58. – 67. Nedostatci vezani za strategiju kontrole i upravljanje rizicima

68. – 73. Nedostatci pri upravljanju upravnom suradnjom nadležnih tijela odabranih država članica

03

74. – 75. Sustavi za upravljanje rizicima u državama članicama ne uključuju u svim slučajevima priopćenja (tzv. komunikacije) o uzajamnoj pomoći

76. – 80. Pogreške u postupcima naplate u trima odabranim državama članicama

81. – 99. U Komisijinom nadzoru država članica i zemalja korisnica/partnerskih zemalja postoje nedostatci u pogledu povlaštenih trgovinskih dogovora

82. – 86. Komisija je u zemljama korisnicama koje ostvaruju pogodnosti povlaštenog postupanja pri carinjenju provela mali broj prethodnih evaluacija te nije obavila posjete u svrhu praćenja

87. – 89. Komisija je poduzela mjere kako bi osigurala neometanu provedbu dogovora o upravnoj suradnji, ali problemi i dalje postoje

90. – 92. Istrage o podrijetlu koje provodi OLAF imaju ključnu važnost, ali postoje nedostatci u financijskom praćenju

93. – 99. Nedostatna uporaba preventivnih i retroaktivnih mjera za zaštitu financijskih interesa EU-a

100. – 106. Zakonske odredbe povlaštenih trgovinskih dogovora ne sadrže dovoljno mjera za zaštitu financijskih interesa EU-a

100. – 103. Složenost pravila o kumulaciji

104. – 105. Zamjena potvrda o podrijetlu robe i potvrda o prometu robe samostalnim izdavanjem potvrda

106. Ograničene zakonske ovlasti za suzbijanje prijevara

107. – 120. Zaključci i preporuke

Prilog I. — Statistički podatci o povlaštenim trgovinskim dogovorima iz 2011. godine

Prilog II. — Pregled Komisijinih ex ante evaluacija povlaštenih trgovinskih dogovora

Prilog III. — Pregled Komisijinih prijelaznih i/ili ex post evaluacija povlaštenih trgovinskih dogovora

Prilog IV. — Revizijski pristup u odabranim državama članicama

Prilog V. — Ograničenja modela za izračun opće ravnoteže

Odgovori Komisije

04Kratice

AKP: Skupina afričkih, karipskih i pacifičkih država

EU: Europska unija

FAO: Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu

OSP: Opći sustav povlastica

ILO: Međunarodna organizacija rada

OLAF: Europski ured za borbu protiv prijevara

05Pojmovnik

Upravna suradnja: razmjena informacija između zemalja korisnica/partnerskih zemalja, Komisije i država članica u kojoj navedene zemlje dostavljaju informacije Komisiji, a ona ih prosljeđuje državama članicama; informacije su vezane za nadležna tijela koja su ovlaštena za izdavanje potvrda o podrijetlu ili prometu robe te otisak pečata koji se u tim potvrdama upotrebljavaju. Države članice podnose tim nadležnim tijelima zahtjeve kako bi potvrdile valjanost i/ili vjerodostojnost dokaza o povlaštenom podrijetlu i potvrda o prometu robe.

CARIFORUM: tijelo koje okuplja karipske države iz skupine država AKP-a radi promicanja i koordinacije političkog dijaloga, suradnje i regionalnog uključivanja, ponajprije u okviru Sporazuma iz Cotonoua između skupine država AKP-a i Europske unije kao i Sporazuma CARIFORUM-a i EU-a o gospodarskom partnerstvu.

Comext: baza statističkih podataka o trgovini robom iz i između zemalja Europske unije (unutar i izvan EU-a). Ti statistički podatci obuhvaćaju transakcije vezane za preko 11 000 vrsta robe popisanih u kombiniranoj nomenklaturi.

Model za izračun opće ravnoteže: kvantitativni ekonomski model koji se upotrebljava za simulaciju kako će gospodarstvo reagirati na promjene u politici u područjima poput oporezivanja, migracije ili trgovinske politike. Model pretpostavlja da tržišta u određenom gospodarstvu teže ravnoteži osim ako ih ne poremete iznenadni događaji te načelno dovodi do učinkovite raspodjele resursa. Prvi model za izračun opće ravnoteže izradio je Leif Johansen 1960. godine.

Kumulacija: sustav koji omogućuje da se proizvodi koji su podrijetlom iz zemlje A dodatno prerađuju ili dodaju proizvodima podrijetlom iz zemlje B kao da su podrijetlom iz zemlje B. Krajnji bi proizvod podrijetlom bio iz zemlje B. Obrada ili prerada proizvoda s podrijetlom koja se vrši u svakoj pojedinoj zemlji korisnici/partnerskoj zemlji ne mora biti „dostatna obrada ili prerada“ kakva je utvrđena pravilima s liste postupaka.

Carinske provjere: posebne radnje carinskih tijela kojima je cilj osiguravati pravilnu primjenu carinskih pravila; takve radnje obuhvaćaju ispitivanje robe, provjeru podataka iz deklaracije, kao i postojanje te vjerodostojnost elektroničkih ili tiskanih dokumenata, ispitivanje računovodstvene dokumentacije poduzeća i druge evidencije, pregled prijevoznih sredstava, pregled prtljage i druge slične radnje.

06Pojmovnik

Carinska deklaracija: radnja kojom osoba iskazuje želju da neku robu podvrgne određenom carinskom postupku.

Opći sustav povlastica EU-a (OSP): jednostrani trgovinski ugovor kojim EU zemljama i područjima u razvoju odobrava povlašteni pristup svojim tržištima u obliku smanjenih carina na njihovu robu pri ulasku na tržište EU-a. Standardni OSP navodi povlastice za zemlje i područja u razvoju u obliku više od 6 200 carinskih stavki, dok posebni OSP usmjeren na održivi razvoj i dobro upravljanje poznat kao OSP + predviđa dodatno smanjenje carina radi pomoći ugroženim zemljama u razvoju pri ratifikaciji i primjeni međunarodnih sporazuma u tim područjima. Programom „sve osim oružja“ predviđeno je nepostojanje kvota i carina za sve proizvode iz najnerazvijenijih zemalja.

Područja slobodne trgovine i carinske unije: povlašteni trgovinski dogovori, koji predstavljaju iznimku od pravila o postupanju s najpovlaštenijim državama iz općeg sporazuma o carinama i trgovini i općeg sporazuma o trgovini uslugama, na temelju kojih si trgovački partneri uzajamno odobravaju povlašteni pristup vlastitim proizvodima i uslugama kako bi olakšali međusobnu trgovinu. Iako u oba slučaja dolazi do uzajamnog ukidanja carina i kvota u samostalnim teritorijima i diskriminacije trgovine nečlanica, navedena diskriminacija podrazumijeva uspostavu zajedničke međusobne carinske pristojbe.

Projekt globalne analize trgovine: globalna mreža istraživača i donositelja politika koja provodi mjerljivu analizu međunarodnih političkih pitanja. Projektom koordinira Centar za globalnu analizu trgovine na Sveučilištu Purdue. Regionalni model za izračun opće ravnoteže u jednoj zemlji koji je izradilo Australsko industrijsko povjerenstvo bio je nadahnuće za projekt globalne analize trgovine u 1990. i 1991. godini. U središtu projekta globalne analize trgovine nalazi se globalna baza podataka u kojoj su opisani obrasci bilateralne trgovine, proizvodnja, potrošnja i prijelazna uporaba robe i usluga.

Procjena učinka: ex ante evaluacija koju je pripremila Komisija kako bi donositeljima politika osigurala dokaze o prednostima i nedostatcima mogućih političkih odluka putem procjene njihovog mogućeg učinka.

Postupak kućnog carinjenja: pojednostavnjeni postupak na temelju kojega trgovac zaprima robu izravno u svojim prostorima (ili na drugom odobrenom mjestu), a carinska se deklaracija podnosi i roba se pušta u slobodni promet upisom u trgovčevu evidenciju.

Priopćenje (tzv. komunikacija) o uzajamnoj pomoći: Komisijina obavijest državama članicama s informacijama o postupcima koji predstavljaju ili bi mogli predstavljati kršenje carinskih ili poljoprivrednih propisa koji su na razini EU-a izrazito važni.

07Pojmovnik

4. oblik pružanja usluga prema Općem sporazumu o trgovini uslugama: dobavljanje usluga u prekograničnoj trgovini koje se pružaju na teritoriju trgovinskog partnera, gdje je dobavljač iz EU-a prisutan kao fizička osoba.

Zahtjevi za povratom ili otpustom carine i zahtjevi za oslobađanjem od plaćanja carine: zahtjevi za otpustom/povratom carinskog duga ili za oslobađanjem od njegovog naknadnog unosa u računovodstvenu dokumentaciju koje Komisiji podnose carinska tijela država članica u skladu s člankom 871. i 905. Carinskog zakonika Zajednice.

Otpisani prihodi: prihodi koje EU gubi zbog carinskih povlastica koje je odobrio zemljama korisnicama/partnerskim zemljama uključenim u povlaštene trgovinske dogovore.

Izgubljeni prihodi: carinske pristojbe koje se više ne mogu naplatiti.

Upravljanje rizikom/analiza rizika: sustavno prepoznavanje rizika i primjena svih potrebnih mjera za ograničavanje izlaganja riziku, po mogućnosti pomoću automatskih tehnika za obradu podataka. To obuhvaća radnje poput prikupljanja podataka i informacija, analize i procjene rizika, određivanja i poduzimanja mjera te redovnog praćenja i pregleda samoga procesa i njegovih ishoda na temelju međunarodnih i nacionalnih izvora i strategija, kao i izvora i strategija EU-a.

Profil rizika: kombinacija kriterija rizika i kontrolnih područja (npr. vrsta robe, zemlje podrijetla) koja ukazuje na postojanje rizika i dovodi do prijedloga za provođenje kontrolne mjere. Kada se navedeni kriteriji razrade na razini EU-a na temelju zajedničkog okvira za upravljanje rizicima, tada se nazivaju profilima rizika EU-a.

Pojednostavnjeni postupak deklariranja: pojednostavnjeni postupak kojim trgovac donosi robu na carinjenje te umjesto standardne detaljne deklaracije podnosi ili obrazac za pojednostavnjenu deklaraciju ili određenu trgovačku ispravu (npr. račun).

Procjena učinka na održivi razvoj: neovisna studija koju provode vanjski savjetnici kako bi pregovaračima osigurali na dokazima utemeljenu analizu mogućih učinaka trgovinskog sporazuma na gospodarstvo, okoliš i društvo, kako u EU-u tako i u partnerskim zemljama. Vanjski savjetnici moraju poštovati opis poslova iz Komisijinog priručnika za procjenu učinka trgovine na održivi razvoj.

Zastara carinskog duga: činjenica da se dužnika više ne može obavijestiti o carinskom dugu jer je proteklo razdoblje od tri godine od dana nastanka carinskog duga.

08

IPovlašteni trgovinski dogovori omogućuju trgovin-skim partnerima da u sklopu međusobne trgovine odobravaju povlaštene uvjete. Oni mogu biti uzajamni ili jednostrani. Uzajamnim se dogovorima smanjuju carinske prepreke radi povećanja trgovine, gospodar-skog rasta, zapošljavanja i potrošačkih pogodnosti za obje strane. Jednostranim pak dogovorima EU bez uzajamnosti odobrava povlastice zemljama u razvoju kako bi im se omogućio bescarinski pristup tržištu EU-a i time doprinijelo iskorjenjivanju siromaštva i pro-micanju održivog razvoja.

IICilj revizije koju je proveo Sud bio je ocijeniti je li Komisija prikladno procijenila gospodarske učinke povlaštenih trgovinskih dogovora te mogu li kontrole povlaštenih trgovinskih dogovora djelotvorno osigu-rati da se pri uvozu povlaštene carine ne primjenjuju pogrešno, što bi prouzročilo gubitak prihoda EU-a.

IIISud je utvrdio da:

(a) Komisija nije prikladno procijenila sve gospo-darske učinke povlaštenih trgovinskih dogovora. Međutim došlo je do učestalije uporabe alata za procjenu učinka te je ostvaren napredak u pogle-du kvalitete provedene analize;

(b) prijelazna evaluacija općeg sustava povlastica ukazuje na to da politikom još uvijek nisu u potpu-nosti ostvarene planirane koristi;

(c) postoje nedostatci u carinskim kontrolama koje provode nadležna tijela odabranih država članica;

(d) u Komisijinom nadzoru država članica i zemalja korisnica/partnerskih zemalja postoje nedostatci u pogledu povlaštenih trgovinskih dogovora; te da

(e) zakonske odredbe povlaštenih trgovinskih dogo-vora ne sadrže dovoljno mjera za zaštitu financij-skih interesa EU-a.

IVKako bi poboljšala procjenu gospodarskih učinaka povlaštenih trgovinskih dogovora, Komisija bi trebala:

(a) osim ako ne postoji opravdan razlog, izvršiti pro-cjenu učinka i procjenu učinka na održivi razvoj za svaki povlašteni trgovinski dogovor, pružajući dubinsku, sveobuhvatnu i mjerljivu analizu očeki-vanih gospodarskih učinaka, uključujući procjenu otpisanih troškova;

(b) redovito uključiti Eurostat u procjenu kvalitete izvora statističkih podataka koji se koriste u pro-cjenama učinka na održivi razvoj i osigurati pravo-dobnost analize koja se provodi za pregovarače;

(c) provesti prijelazne i ex post evaluacije radi pro-cjene u kojoj mjeri povlašteni trgovinski dogovori s velikim učinkom na gospodarstvo ispunjavaju svoje ciljeve na području politike i kako se njihovi rezultati mogu poboljšati u ključnim gospodar-skim sektorima, uključujući procjenu otpisanih prihoda.

Sažetak

09Sažetak

VKako bi poboljšala zaštitu financijskih interesa EU-a, Komisija bi trebala:

(a) uspostaviti profile rizika u vezi s povlaštenim trgo-vinskim dogovorima na razini EU-a kako bi države članice imale zajednički pristup analizi rizika radi smanjenja gubitaka za proračun EU-a;

(b) provjeravati povećavaju li države članice djelotvor-nost svojih sustava za upravljanje rizicima i strate-gija kontrole radi smanjenja gubitaka za proračun EU-a;

(c) poticati države članice da nakon primitka priopće-nja (tzv. komunikacija) o uzajamnoj pomoći usvoje prikladne mjere predostrožnosti;

(d) na temelju rizika izvršiti evaluaciju i u svrhu praćenja otići u posjet zemljama koje ostvaruju pogodnosti povlaštenog postupanja pri carinje-nju, osobito u pogledu pravila o podrijetlu robe i kumulaciji;

(e) zahtijevati od država članica da poboljšaju kvalite-tu informacija o upravnoj suradnji koje dostavljaju;

(f) poboljšati financijsko praćenje istraga koje provodi OLAF radi sprječavanja gubitaka za proračun EU-a zbog zastare;

(g) ojačati položaj EU-a u uzajamnim povlaštenim trgovinskim dogovorima i bolje iskoristiti mjere predostrožnosti i zaštitne mjere tako da ih uključi u sve buduće trgovinske sporazume; te

(h) zagovarati zamjenu potvrda o podrijetlu robe i po-tvrda o prometu robe uvoznikovim samostalnim izdavanjem potvrda.

10Uvod

Povlašteni trgovinski dogovori

01 Povlašteni trgovinski dogovori omo-gućuju trgovinskim partnerima da u sklopu međusobne trgovine odobra-vaju povlaštene uvjete. Oni mogu biti uzajamni ili jednostrani. Uzajamnim se dogovorima smanjuju carinske prepre-ke radi povećanja trgovine, gospodar-skog rasta, zapošljavanja i potrošačkih pogodnosti za obje strane. Jednostra-nim pak dogovorima EU bez uzaja-mnosti odobrava povlastice zemljama u razvoju kako bi im se omogućio bescarinski pristup tržištu EU-a i time doprinijelo iskorjenjivanju siromaštva i promicanju održivog razvoja.

02 Krajem 2013. godine na snazi je bilo 39 povlaštenih trgovinskih dogovora koji se odnose na trgovinu između EU-a i 180 zemalja i područja. Vrijednost robe uvezene u EU u okviru povlašte-nih trgovinskih dogovora u 2011. godi-ni premašila je 242 milijarde eura, što predstavlja 14 % uvoza EU-a. U pri-logu I. nalazi se pregled podataka za 10 država članica koje su u navedenoj godini u okviru povlaštenih trgovin-skih dogovora bile najveći uvoznici i 10 zemalja korisnica/partnerskih zemalja koje su bile najveći izvoznici.

03 U skladu s Ugovorom o funkcioniranju EU-a1, zajednička trgovinska politi-ka u isključivoj je nadležnosti Unije. Postupak za uspostavu povlaštenih tr-govinskih dogovora utvrđen je u član-cima 206. i 207. navedenoga Ugovora.

04 Komisija je odgovorna za pregovaranje o povlaštenim trgovinskim dogovo-rima, procjenu i evaluaciju njihovih učinaka na gospodarstvo, društvo i okoliš te nadzor država članica i ze-malja korisnica/partnerskih zemalja pri njihovoj provedbi.

05 Glavnu odgovornost za nadgledanje međunarodne trgovine EU-a nose carinska tijela država članica. Naime, ta tijela provode mjere kojima štite financijske interese EU-a i brane ga od nepoštenih ili nezakonitih trgovinskih radnji, istovremeno promičući zakonitu trgovinu.

1 Članak 3. stavak 1. točka (e) i članak 3. stavak 2. UFEU-a.

11Uvod

06 Nadležna tijela zemalja korisnica/partnerskih zemalja odgovorna su za provjeravanje poštuju li se dogovori te stoga imaju ključnu ulogu pri počet-nom utvrđivanju statusa podrijetla proizvoda.

Procjena učinaka povlaštenih trgovinskih dogovora koju je provela Komisija

07 Za potporu pri donošenju odluka u tr-govinskim pitanjima koriste se dvije vrste ex ante procjena: procjene učinka i procjene učinka na održivi razvoj. Procjene učinka alat su koji se koristi na razini cijele Komisije kao potpora pri donošenju odluka koje se odnose na inicijative s velikim očekivanim učincima. Procjene učinka na održivi razvoj instrument su vezan za trgovinu te pružaju detaljniju analizu trgovin-skih sporazuma o kojima se u tom trenutku pregovara.

08 Komisija je procjene učinka uvela 2002. godine2 kako bi se lakše utvrdile glavne mogućnosti za postizanje želje-nih ciljeva politike i analizirali njihovi vjerojatni učinci u području gospo-darstva, društva i okoliša. Procjenama učinka utvrđen je i okvir za praćenje i evaluaciju. Komisija provodi procjene učinka prije nego što Vijeće podnese prijedlog za usvajanje pregovaračkog mandata.

09 U skladu s pravnim obvezama3 i vlasti-tim pravilima4, Komisija od 2003. go-dine mora izvršiti ex ante evaluaciju ili procjenu učinka povlaštenih trgovin-skih dogovora. Razlog je u tome što povlašteni trgovinski dogovori uzro-kuju smanjenje prihoda u proračunu EU-a (otpisani prihodi) te predstavljaju važne prijedloge u području politike koji imaju gospodarske učinke ne samo unutar nego i izvan EU-a (za više poje-dinosti vidjeti prilog II.).

10 Komisija je 1999. godine „odlučila uključiti održivi razvoj u trgovinske pregovore i s tim je ciljem razvila novi alat za procjenu koji je nazvala procje-na učinka trgovine na održivi razvoj“5.

11 Nakon službenog početka trgovinskih pregovora i prije sklapanja povlašte-nih trgovinskih dogovora Komisija od vanjskog izvršitelja naručuje procjene učinka na održivi razvoj, odnosno studi-je koje provode vanjski savjetnici i koje se koriste kao alat politike za ex ante procjenu posljedica trgovinskih prego-vora na gospodarstvo, društvo i okoliš.

12 Prijelaznim i ex post evaluacijama pro-cjenjuju se stvarni učinci povlaštenih trgovinskih dogovora koje uzrokuje njihova provedba. Po mišljenju Suda potrebno ih je provesti za sve povla-štene trgovinske dogovore s velikim učinkom na gospodarstvo, društvo i okoliš, po mogućnosti tri godine nakon njihovog stupanja na snagu. Te evaluacije omogućuju donositeljima politika, dionicima i europskim pore-znim obveznicima da procijene ispu-njavaju li uistinu povlašteni trgovinski dogovori svoje ciljeve na području politike.

2 COM(2002) 276 final od 5. lipnja 2002.

3 U skladu s člankom 21., pod naslovom „Načelo dobrog financijskog upravljanja“ iz Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica koja je na snazi od 1. 1. 2003. godine (SL L 357, 31.12.2002., str. 1.). Međutim od 22. kolovoza 2006. godine, članak propisuje ex ante evaluaciju koja se odnosi na „programe i aktivnosti na temelju kojih dolazi do proračunskih rashoda“.

4 COM(2002) 276 final, koja se primjenjuje od 2003. g. i COM(2005) 12 final od 26. siječnja 2005. g. o strateškim ciljevima za razdoblje od 2005. do 2009. godine.

5 Priručnik za procjenu učinka trgovine na održivi razvoj, predgovor autora P. Mandelsona, bivšeg europskog povjerenika za trgovinu.

12Uvod

13 U priopćenju (tzv. komunikaciji) na-slovljenom „Trgovina, rast i globalna pitanja – trgovinska politika kao ključ-na sastavnica strategije 2020. EU-a“6 Komisija je ustvrdila da će se ex post evaluacije provoditi radi sustavnijeg praćenja učinaka postojećih povla-štenih trgovinskih dogovora (za više pojedinosti vidjeti prilog III.).

14 Otpisani prihodi predstavljaju prihode koje EU gubi zbog carinskih povlastica koje je odobrio zemljama korisnicama/partnerskim zemljama u okviru povla-štenih trgovinskih dogovora. Ex ante i ex post evaluacija otpisanih prihoda omogućuje Komisiji da poboljša finan-cijsko upravljanje proračunom EU-a tako što proračunskom tijelu pruža točnu godišnju prognozu naplate carinskih pristojbi i izračun proračun-skih troškova povezanih s povlaštenim trgovinskim dogovorima.

Nadzor i kontrole povlaštenih trgovinskih dogovora

15 Carinska tijela država članica, nadležna tijela zemalja korisnica/partnerskih zemalja i Komisija trebali bi zajednički upravljati povlaštenim trgovinskim dogovorima i surađivati kako bi osi-gurali da se poštuju potrebni uvjeti za ostvarenje pogodnosti povlaštenog postupanja pri carinjenju. Navedene tri skupine nadležnih tijela odgovorne su za zaštitu financijskih interesa EU-a sprječavanjem gubitaka za proračun EU-a koji nastaju na temelju povlašte-nih trgovinskih dogovora uvozom robe koja ne ispunjava uvjete za povlašteno postupanje pri carinjenju.

16 Potvrđivanje i provjeravanje povla-štenog statusa proizvoda iznimno je važno te zahtijeva detaljne preglede podrijetla robe i djelotvornu upravnu suradnju sa zemljama izvoznicama.

17 Pravila o podrijetlu robe koriste se kao potvrda da proizvodi potječu iz određene zemlje koja ima pravo na pogodnost povlastica i stoga ispunja-vaju kriterije za trgovinsku povlasticu7. Ta pravila imaju tri stavke:

(a) pravilo o podrijetlu8 (na temelju ko-jeg se proizvodi svrstavaju ovisno o tome gdje su proizvedeni);

(b) pravilo o slanju pošiljaka (kojim se osigurava da nema manipulacije proizvoda tako što se zahtijeva njihov izravan prijevoz iz zemlje podrijetla u EU ili izravnom uspo-stavom tzv. načela izbjegavanja manipulacije); i

(c) pravilo o dokumentaciji (potrebno je osigurati odgovarajuću doku-mentaciju o podrijetlu proizvoda)

6 COM(2010) 612 final od 9. studenoga 2010.

7 Svaki sporazum sadržava listu postupaka obrade i prerade koje treba izvršiti na materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod mogao dobiti status proizvoda s podrijetlom.

8 Pravila EU-a o podrijetlu robe temelje se na kriterijima prerade: kako bi roba imala povlašteno podrijetlo iz određene zemlje, mora u cijelosti biti dobivena u toj zemlji (npr. uzgojena ili dobivena rudarenjem), a ako to nije slučaj, mora u toj zemlji biti dostatno prerađena.

13Uvod

18 Primjer postupka kojim se utvrđu-je ispunjavaju li proizvodi uvjete za povlašteno postupanje pri carinjenju prikazan je u dijagramu 1.

19 Upravna suradnja nadležnih tijela država članica, zemalja korisnica/partnerskih zemalja i Komisije služi za potvrđivanje vjerodostojnosti dokaza o podrijetlu i statusu izvezenih pro-izvoda. Odobravanje ili uskraćivanje carinske povlastice koju uvoznik zatraži u većini slučajeva ovisi o rezultatima tog postupka. U dijagramu 2. prikazan je tijek kontrola vezanih za povlaštenu trgovinu.

Postupak kojim se utvrđuje ispunjavaju li proizvodi uvjete za povlašteno postupanje pri carinjenju u okviru općeg sustava povlastica

1) Jesu li proizvodi dostatno obrađeni (lista postupaka)?2) Mogu li se primijeniti pravila o kumulaciji podrijetla?

Jesu li proizvodidobiveni u cijelosti?

Zadovoljava uvjeteza obrazac A

iliizjavu na računu

DA

Koje je pravilo navedeno na listi?Je li proizvod u skladu s njim?

Nema povlaštenogpostupanja pri carinjenju

Ne,i proizvod ne udovoljava

pravilu.

Može li se primijeniti praviloo općem dopuštenom odstupanju?

(smiju biti prisutnimaterijali bez podrijetla)

Da,i proizvod udovoljava pravilu.

DA

DA

NE

NE

NE

Dija

gram

 1.

Izvor: Europski revizorski sud.

14Uvod

Dija

gram

 2. Tijek kontrola vezanih za povlaštene trgovinske dogovore

Zemlja uvoza (država članica X)

Uvoznik podnosi uvoznucarinsku deklaraciju

s oznakompovlastice 2XX,

3XX ili 4XX u okviru36 jedinstvene

carinske deklaracije

Roba stižeu poslovni prostor

uvoznika ilinjegovog kupca

Uvoznik čuvadokazne ispravei dokumentacijuo povlaštenom

podrijetlu 3 godinenakon završetkagodine u kojoj se

obavio uvoz

Carine provode nasumičnefizičke preglede te

preglede dokumentacijekoji se temelje

na procjeni rizika kakobi provjerile jesu li

zadovoljenipovlaštenim uvjeti

Izvoznik podnosi zahtjevza potvrdu

o povlaštenompodrijetlu robe ili

daje izjavu na računu

Roba se izravnoprevozi

u državu članicu X

Uvozniku se šalje dokazo povlaštenom podrijetlu

Izvoz

----------------------------------------------

Carina odlaskom u poslovniprostor trgovca

i pregledavanjem njegovedokumentacije

provodi nasumičneex post provjere

i revizije koje se temeljena procjeni rizika.

Ako je potrebnocarine zemlji korisnici šalju

zahtjeve za upravnomsuradnjom

Nadležna tijela provjeravajuima li roba povlašteno

podrijetlo i premapotrebi izdaju potvrdu

Nadležna tijela morajuodgovoriti na zahtjev

koji je u okviru upravnesuradnje u roku od

6 mjeseci od njegovogprimitka ili najkasnije

u roku od 4 mjeseciod primitka podsjetnika

Upravna suradnja

Roba se puštau slobodni promet

Uvoz

Zemlja korisnica koja izvozi robu (nije članica EU-a)

Izvor: Europski revizorski sud.

15

20 Cilj revizije koju je proveo Sud bio je ocijeniti je li Komisija prikladno proci-jenila gospodarske učinke povlaštenih trgovinskih dogovora9 te osiguravaju li kontrole povlaštenih trgovinskih dogovora da se pri uvozu povlaštene carine ne primjenjuju nepropisno, što bi prouzročilo gubitak prihoda EU-a.

Procjena gospodarskih učinaka povlaštenih trgovinskih dogovora

21 Sud je ispitao ex ante i ex post evalua-cije predviđenih ili ostvarenih gospo-darskih učinaka koje je izvršila Komisija ili su izvršene u njezino ime. U tu je svrhu Sud analizirao dokumentaciju dostupnu u Komisiji vezanu za uzorak od 44 povlaštena trgovinska dogovo-ra10, osobito izvješća o procjeni učinka, studije o procjeni učinka na održivi razvoj, ex post evaluacije i dogovore koje treba pratiti u budućnosti. Pregled tih povlaštenih trgovinskih dogovora nalazi se u prilozima II. i III.

22 Radi procjene kvalitete navedenih eva-luacija u obzir su uzete obveze utvr-đene smjernicama za procjene učinka i procjene učinka na održivi razvoj, izvješća odbora za procjenu učinka, izvješća o aktivnostima i godišnja izvješća o radu Komisije te njezina rele-vantna priopćenja (tzv. komunikacije)

o trgovinskim pitanjima. Osobita je pažnja usmjerena na to kako je Komisi-ja osigurala pouzdanost izvora podata-ka koji su korišteni u tim evaluacijama, kao i na Komisijino praćenje prethod-nih nalaza i preporuka Suda koji se odnose na procjene učinka11 te nalaza i preporuka Europskog gospodarskog i socijalnog odbora koji se odnose na procjene učinka na održivi razvoj12. Sud je ujedno provjerio ukazuju li ex post evaluacije na to da povlašteni trgo-vinski dogovori ostvaruju planirane koristi.

Nadzor i kontrole povlaštenih trgovinskih dogovora

23 Sud je pomoću ispitivanja opisanih u prilogu IV. ispitao djelotvornost nadzora i kontrola povlaštenih trgovin-skih dogovora koje su provela nadlež-na tijela u pet država članica13 koje su u 2011. godini predstavljale dvije treći-ne ukupne vrijednosti uvoza u okviru povlaštenih trgovinskih dogovora na koji su se primjenjivale povlaštene carinske mjere. Revizijom su obuhva-ćeni strategija kontrole i upravljanje rizicima, funkcioniranje dogovora o upravnoj suradnji te postupci napla-te tradicionalnih vlastitih sredstava.

9 Analizi učinaka na društvo i okoliš jednostranih povlaštenih trgovinskih dogovora i sporazuma o gospodarskom partnerstvu čiji je sadržaj izrazito usmjeren na održivi razvoj posvećena je sva potrebna pažnja.

10 Od tih dogovora, njih 39 predstavljaju povlaštene trgovinske dogovore koji su u razdoblju revizije bili na snazi, a njih pet tada još nije bilo na snazi.

11 Tematsko izvješće br. 3/2010 Europskog revizorskog suda: „Procjene učinka u institucijama EU-a: pomažu li pri donošenju odluka?“ (http://eca.europa.eu)

12 Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora br. 818/2011 o procjenama učinka na održivi razvoj i trgovinskoj politici EU-a i Mišljenje br. 1612/2011 „Uloga civilnog društva u sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije“ (http://www.eesc.europa.eu).

13 Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija i Ujedinjena Kraljevina bile su pet država članica koje su 2010. godine u okviru povlaštenih trgovinskih dogovora bile najveći uvoznici.

Revizijski opseg i pristup

16Revizijski opseg i pristup

24 Sud je procijenio prethodnu evaluaciju i ex post praćenje koje Komisija provodi u zemljama korisnicama/partnerskim zemljama, njezinu ulogu u dogovorima o upravnoj suradnji, njezine inspekcije carinskih tijela država članica, pregled istraga o podrijetlu koje provodi OLAF te zahtjeve za oslobađanje od naplate carine, kao i prikladnost zakonskog okvira na snazi za osiguravanje cjelovi-tosti naplate prihoda.

25 Komisijine nadzorne i kontrolne aktivnosti nad povlaštenim trgovin-skim dogovorima procijenjene su na temelju zakonskih odredbi na snazi, relevantnih izjava o misiji, izjava o radu i Komisijinih priopćenja (tzv. komuni-kacija) o pravilima o podrijetlu robe i povlaštenim trgovinskim dogovori-ma. Posebna je pažnja usmjerena na Komisijino praćenje prethodnih nalaza i preporuka Suda vezanih za povlašte-ne trgovinske dogovore14.

14 Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za financijsku godinu 2003., poglavlje 3., odlomak 3.(30) (SL C 293, 30.11.2004., str. 1.).

17Opažanja

Usprkos poboljšanjima koja su ostvarena tijekom vremena, Komisija nije prikladno procijenila gospodarske učinke povlaštenih trgovinskih dogovora

26 Komisija bi trebala provesti prikladne ex ante i ex post procjene gospodarskih učinaka povlaštenih trgovinskih dogo-vora (vidjeti odlomke 7. do 14.).

Komisija nije u svim slučajevima izvršila procjenu gospodarskih učinaka povlaštenih trgovinskih dogovora

Procjene učinka ili ex ante evaluacije

27 Procjene učinka ili ex ante evaluacije nisu bila izvršene za sedam od 13 po-vlaštenih trgovinskih dogovora za koje je postojala takva zakonska ili službe-na obveza. Više pojedinosti nalazi se u prilogu II.

28 U šest procjena učinaka koje je Sud pregledao, procjena učinka različitih prijedloga u području politike vezanih za prihode EU-a izvršena je15 samo u slučaju općeg sustava povlastica16.

Procjena učinka na održivi razvoj

29 Procjene učinka na održivi razvoj nisu bile izvedene za pet od 28 povlašte-nih trgovinskih dogovora za koje je postojala takva obveza (više pojedino-sti nalazi se u prilogu II.). Ni u jednoj procjeni učinka na održivi razvoj koju je pregledao Sud nisu procijenjeni otpisani prihodi.

Prijelazne i ex post evaluacije

30 Iako je na osnovi Komisijine obveze te načela dobrog financijskog upravljanja i javne odgovornosti prijelazna i/ili ex post evaluacija trebala biti prove-dena za 27 povlaštenih trgovinskih dogovora na snazi, ona nije izvršena u 16 slučajeva17 (više pojedinosti nalazi se u prilogu III.).

31 Od 27 povlaštenih trgovinskih dogo-vora koje je Sud pregledao te za koje smatra da je trebalo provesti ex post evaluaciju, procjena otpisanih prihoda izvršena je samo u pogledu općeg su-stava povlastica. Komisijino statističko izvješće o općem sustavu povlastica18 za razdoblje od 2006. do 2009. godine pokazuje da je učinak na proračun EU-a iznosio 8,6 milijardi eura, što predstavlja gotovo 14 % naplaćenih carinskih pristojbi u tom razdoblju. Komisija nije objasnila način izračuna tog iznosa.

15 U procjeni učinka (SEC (2011) 536 final) o općem sustavu povlastica koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine procijenjeno je da u usporedbi s osnovnim scenarijem, u najboljem slučaju, zajednički učinak izvoza iz nekih od bivših korisnica na koje su se počele primjenjivati veće carinske pristojbe i povećani izvozi iz zemalja koje nisu članice EU-a na koje se carinske pristojbe već primjenjuju ukazuju na to da će se prihod od carina kratkoročno povećati u visini od 2 milijarde eura (vidjeti tablicu 6.-4. u prilogu 6.4.), što bi se pridodalo trenutnim prihodima od carina od oko 19 milijardi eura.

16 Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.).

17 Povlašteni trgovinski dogovori s Turskom, europskim gospodarskim prostorom, bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom, Hrvatskom, Albanijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Libanonom, okupiranim palestinskim područjem, Sirijom, CARIFORUM-om (karipskim zemljama), pacifičkim državama, prekomorskim zemljama i područjima te Molodovom.

18 COM(2011) 272 final od 17. svibnja 2011.

18Opažanja

U provedenim su procjenama u većini slučajeva postojale određene netočnosti te procjene nisu bile potpuno korisne ili sveobuhvatne, ali došlo je do poboljšanja

Procjene učinka ili ex ante evaluacije

32 U skladu s Komisijinim smjernicama za procjene učinka19 za sve bi učinke trebalo odrediti količinsku i financijsku vrijednost te bi se učinci trebali teme-ljiti na prokušanim metodama i pouz-danim podatcima.

33 Radi pružanja potpore za procjene učinka u pogledu kvalitete, krajem 2006. godine u Komisiji je osnovan odbor za procjenu učinka. Osim toga, odjel za unutarnju reviziju Komisijine Glavne uprave za trgovinu u 2007. go-dini proveo je reviziju procjena učinka i procjena učinka na održivi razvoj.

34 Sud je u uzorku od 13 povlaštenih trgo-vinskih dogovora za koje smatra da je bila potrebna procjena učinka analizirao šest procjena učinka20 koje su provede-ne u pogledu povlaštenih trgovinskih dogovora (više detalja nalazi se u prilo-gu II.) i utvrdio sljedeće nedostatke:

Nedostatci vezani za pouzdanost mjerenja učinaka u procjenama učinka

35 Od šest pregledanih procjena učinka, samo je procjena vezana za Uredbu (EU) br. 978/2012 o sustavu općih po-vlastica sadržavala sveobuhvatnu ana-lizu gospodarskih učinaka u zemljama korisnicama temeljenu na pouzdanim izvorima podataka.

36 Gospodarski učinci povlaštenog trgo-vinskog dogovora s Republikom Kore-jom prikazani u procjeni učinka21 toga dogovora temelje se na studiji koju su proveli vanjski savjetnici22. U studiji se koristi model za izračun opće ravnote-že i baza podataka vezana za projekt globalne analize trgovine kao izvori podataka čija su inherentna ograniče-nja i nedostatci navedeni u odlomci-ma 44. do 46. u nastavku.

37 Od šest ispitanih procjena učinka, dva su izvješća o procjeni učinka vezana za sustav općih povlastica izrađena nakon što je odbor za procjenu učinka započeo s radom 2007. godine te su izvješća uredno dostavljena odboru na provjeru kvalitete. Komisija je u velikoj mjeri uzela u obzir preporuke odbora za poboljšanje kvalitete tih nacrta izvješća te ih stoga nije bilo potrebno opet podnositi.

19 Smjernice Europske komisije za procjenu učinka od 15. 1. 2009. (SEC(2009) 92) i prethodne smjernice za procjenu učinka od 15. 6. 2005. (SEC(2005) 791).

20 Procjene učinka vezane za Srednju Ameriku, Andsku zajednicu, Republiku Koreju i Indiju, Uredba Vijeća (EZ) br. 732/2008 od 22. srpnja 2008. o primjeni sustava općih carinskih povlastica za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2011. te o izmjeni uredbi (EZ) br. 552/97, (EZ) br. 1933/2006 i uredbi Komisije (EZ) br. 1100/2006 i (EZ) br. 964/2007 (SL L 211, 6.8.2008., str. 1.), i Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.).

21 Radni dokument službi Komisije, popratni dokument uz preporuku za odluku Vijeća kojom se Komisija ovlašćuje da u ime EZ-a i njegovih država članica pregovara o sporazumu o slobodnoj trgovini s Republikom Korejom, procjena učinka od 27. 11. 2006. ((SEC(2006) 1562).

22 Copenhagen Economics i prof. J. F. Francois, Economic Impact of a Potential FTA between the EU and South Korea, ožujak 2007.

19Opažanja

Primjer važnosti ratifikacije i djelotvorne provedbe međunarodnih konvencija o ljudskim i radničkim pravima, okolišu i dobrom upravljanju

Dana 24. travnja 2013. godine u Bangladešu se urušila osmerokatnica u kojoj je bilo smješteno nekoliko tvorni-ca odjevnih predmeta (Rana Plaza) pri čemu je poginulo 1 129 radnika. Ova je nesreća povećala osviještenost javnosti o tome da trgovina EU-a sa zemljama u razvoju ne bi smjela osigurati samo jeftin izvor odjeće za po-duzeća i potrošače u EU-u, nego i to da se ta odjeća proizvodi u uvjetima rada koji su u skladu međunarodnim standardima, poput temeljnih standarda rada Međunarodne organizacije rada. Komisija je zajedno s vladom Bangladeša i Međunarodnom organizacijom rada 8. srpnja 2013. godine pokrenula zajedničku inicijativu („Compact“) za unaprjeđenje radnih, zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta za radnike u bangladeškim tvornicama odjevnih predmeta.

Okv

ir 1

.

23 COM(2004) 461 final od 7. srpnja 2004. Vidjeti i smjernice (http://ec.europa.eu/governance/impact/planned_ia/docs/88_trade_gsp_regulation_en.pdf) te SEC(2011) 536 final od 10. svibnja 2011. (odnosi se na Uredbu (EU) br. 978/2012 o općem sustavu povlastica).

24 SEC(2011) 536 final.

25 Vidjeti prilog 6. dokumentu SEC(2011) 536 final.

26 COM(2002) 276 final i smjernice za procjenu učinka.

27 Procjene učinka vezane za Srednju Ameriku, Andsku zajednicu, Republiku Koreju i Indiju.

Nedostatci vezani za korisnost i cjelovitost procjena učinka

38 Ciljevi općeg sustava povlastica uklju-čuju doprinos borbi protiv siromaštva u svijetu, promicanje održivog razvoja i osiguravanje bolje zaštite financijskih i gospodarskih interesa EU-a23. Me-đutim procjenom učinka vezanom za sustav općih povlastica od 1. siječnja 2014. godine24 obuhvaćen je samo opći cilj općeg sustava povlastica koji se odnosi na promicanje održivog razvoja i dobrog upravljanja u pogledu 10 od 85 mogućih zemalja korisnica25. Potreba za ratifikacijom i djelotvornom provedbom međunarodnih konvencija o ljudskim i radničkim pravima, okolišu i dobrom upravljanju razmotrena je samo za ovih 10 zemalja, a ne i za osta-le zemlje korisnice (vidjeti okvir 1.).

39 Utvrđivanje temeljnih pokazatelja za praćenje s ciljem pripreme ex post eva-luacija ostvarenih postignuća ključni je korak u postupku procjene učinka26.

40 Mehanizmi praćenja bili su uključeni u svih šest procjena učinka koje je Sud ispitao. Međutim u četiri procje-ne27 Komisija nije odredila vremenski okvir, opseg i pokazatelje za procjenu djelotvornosti odabrane mogućnosti, kao ni tko bi bio odgovoran za njezinu provedbu.

20Opažanja

41 Europski gospodarski i socijalni odbor naglasio je potrebu za takvim praćenjem u pogledu povlaštenog trgovinskog dogovora između EU-a i Indije. Europski gospodarski i socijal-ni odbor28 preporučio je „hitnu izradu novih studija koje izričito uzimaju u obzir stvarni učinak sporazuma o slobodnoj trgovini na civilno društvo EU‑a i Indije (osobito na 4. oblik pružanja usluga prema Općem sporazumu o trgovini uslugama, mala i srednja poduzeća, radnička prava, žene, zaštitu potrošača, sivu ekonomiju, poljoprivredu, siromaš‑tvo i učinak na dostupnost osnovnih proizvoda poput neophodnih lijekova za spašavanje života)“.

42 Procjene učinka vezane za opći sustav povlastica od 1. siječnja 2014. godine pokazuju da je jedan od ciljeva općeg sustava povlastica29 osigurati bolje zaštite financijskih i gospodarskih interesa EU-a. Unatoč činjenici da se većina istraga o prijevarama koje je u području povlaštenih trgovinskih do-govora proveo OLAF odnosi na zemlje korisnice općeg sustava povlastica, Komisijini pokazatelji za praćenje dje-lotvornosti ne pružaju nikakvu pove-znicu s prijevarama i utajama carinskih pristojbi. Stoga dionici nemaju nikakve mogućnosti provjeriti razinu izlože-nosti tog sustava prijevarama, kao ni izmjeriti mogući napredak u području borbe protiv prijevara i utaja carinskih pristojbi.

Procjena učinka na održivi razvoj

43 Sud je analizirao 10 procjena učinka na održivi razvoj30 te utvrdio nedostatke opisane u nastavku.

Nedostatci vezani za pouzdanost mjerenja učinaka u procjenama učinka na održivi razvoj

44 Pri procjenama učinka na održivi ra-zvoj vanjski savjetnici koriste model za izračun opće ravnoteže koji se temelji na bazi podataka vezanoj za projekt globalne analize trgovine. Ovaj model u velikoj mjeri koriste međunarod-ne organizacije. Međutim u modelu postoje određena ograničenja (vidjeti prilog V.).

45 Sud je utvrdio da se za projekt global-ne analize trgovine koriste zastarjeli podatci31 čija dosljednost i pouzdanost nije dovoljno provjerena. Njihovo kori-štenje u procjenama učinka na održivi razvoj stoga može dovesti do pogreš-nih zaključaka. Komisijino jamstvo dosljednosti statističkog okvira u ra-zličitim regijama, državama članicama EU-a te zemljama korisnicama/partner-skim zemljama je ograničeno.

28 Mišljenje br. 1612/2011 Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

29 Na temelju dokumenta SEC(2011) 536 final.

30 Procjene učinka na održivi razvoj vezane za povlaštene trgovinske dogovore s Čileom, šest sporazuma o gospodarskom partnerstvu sa zemljama AKP-a, Srednje Amerike i Andske zajednice, euro-mediteranski sporazumi o slobodnoj trgovini s devet zemalja, Republikom Korejom, Mercosurom, Indijom i Kanadom te detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini s Marokom.

31 Zbog modela za izračun opće ravnoteže za svaku se regiju izrađuju matrice društvenog računovodstva, no u najnovijim inačicama projekta globalne analize trgovine uporaba tehničkih koeficijenata i struktura robe za krajnju i prijelaznu uporabu temelje se na tablicama ponude i uporabe po tekućim cijenama za referentnu godinu 2000., iako Eurostat (Komisijin odjel za statističke podatke) trenutno ima dostupne podatke za godinu 2007., 2008. i 2009.

21Opažanja

46 Eurostat i nacionalni zavodi za stati-stiku najmjerodavniji su za davanje mišljenja o kvaliteti tih podataka za države članice, ali GU za trgovinu nije zatražio mišljenje Eurostata o kvaliteti podataka koji se koriste u projektu glo-balne analize trgovine. Sud je u temat-skom izvješću br. 3/201032 istaknuo da se unutarnji izvori poput Eurostata ne koriste aktivno kako bi se utvrdila do-stupnost određenih podataka država članica i kako bi se osigurali ti podaci (primjerice u suradnji s nacionalnim uredima za statistiku).

Nedostatci vezani za korisnost i cjelovitost procjena učinka na održivi razvoj

47 Pravodobnost procjene učinka na održivi razvoj iznimno je važna kako bi se osiguralo da je korisna za prego-varače. Međutim u jednom je slučaju povlašteni trgovinski dogovor s Čileom sklopljen prije nego je procjena učinka na održivi razvoj bila dovršena.

48 Procjenama učinka i procjenama učinka na održivi razvoj analiziraju se učinci povlaštenih trgovinskih dogovo-ra u poljoprivrednom sektoru. Među-tim učinak zajedničke poljoprivredne politike na lokalna gospodarstva par-tnerskih zemalja procijenjen je samo tijekom procjene učinka regionalne tr-govine s karipskim zemljama na održivi razvoj, a nepovoljni su učinci navedeni u izvješćima međunarodnih organiza-cija (Međunarodna organizacija rada33, Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu34), osobito u po-gledu sporazuma o gospodarskom partnerstvu35.

49 Nadalje, procjena učinka na održivi razvoj vezana za sporazume o gospo-darskom partnerstvu iz 2007. godine ne bavi se elementima koji su obrađeni u okviru drugih procjena učinka na održivi razvoj, poput učinka poglavlja o pravima intelektualnog vlasništva na javno zdravstvo s obzirom na to da ograničenja pristupa generičkim lijekovima mogu nepovoljno utjecati na vladine mogućnosti da poboljša uvjete u javnom zdravstvu. To dovodi u pitanje cjelovitost provedene analize s obzirom na to da je Komisija u tekst sporazuma36 svejedno unijela odgova-rajuće zaštitne mjere u tom smislu.

Prijelazna i/ili ex post evaluacija

50 Sud je analizirao sve ex post evaluacije provedene do kraja 2012. godine37 ve-zano za povlaštene trgovinske dogo-vore i utvrdio sljedeće:

Mjerenje učinaka u određenim prijelaznim i/ili ex post evaluacijama

51 Sud je utvrdio da je tijekom ex post evaluacije povlaštenog trgovinskog dogovora s Čileom i prijelazne evalu-acije općeg sustava povlastica EU-a provedena sveobuhvatna, mjerljiva i na dokazima utemeljena analiza gospodarskih ishoda. Obje evaluacije uz ekonometrijske procjene koriste i simulacije pomoću modela za izračun opće ravnoteže (vidjeti odlomke 44. do 46. i prilog III.).

32 Vidjeti odlomak 70. tematskog izvješća br. 3/2010.

33 Međunarodna organizacija rada, Trade and employment from Myths to facts, 2011.

34 Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, The agricultural dimension of the ACP‑EU Economic Partnership Agreements, 2006.

35 Povlašteni trgovinski dogovori kojima se stvara područje slobodne trgovine između EU-a i zemalja AKP-a.

36 U članku 139. stavku 2. Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između država CARIFORUM-a s jedne strane te Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane stoji: „Stranka EZ‑a i države potpisnice CARIFORUM‑a suglasne su da se načela određena u članku 8. Sporazuma TRIPS primjenjuju na ovaj odjeljak. Stranke su također suglasne da bi se prilikom odgovarajuće i učinkovite provedbe prava intelektualnog vlasništva trebalo uzeti u obzir razvojne potrebe država CARIFORUM‑a, osigurati ravnotežu prava i obveza između nositelja prava i korisnika te omogućiti stranci EZ‑a i državama potpisnicama CARIFORUM‑a da zaštite javno zdravlje i prehranu. Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se tako da narušava sposobnost stranaka i država potpisnica CARIFORUM‑a za promicanje pristupa lijekovima.“

37 Prijelazna evaluacija općeg sustava povlastica EU-a, izvješće o gospodarskom uključivanju u euro-mediteransko područje, evaluacija gospodarskog učinka na trgovinski stup Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea i ex post evaluacija šest sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini.

22Opažanja

Nedostatci vezani za cjelovitost prijelaznih i/ili ex post evaluacija

52 Ex post evaluacija šest povlaštenih trgovinskih dogovora38 ograničava analizu gospodarskih učinaka na trgo-vinske tokove te stavlja naglasak na nji-hove učinke u partnerskim zemljama. Komisija nije provela nijednu sektorsku analizu te trgovinski tokovi nisu daljnje raščlanjeni nakon razine poljoprivred-nog ili industrijskog proizvoda.

53 Izvješće o ex post evaluaciji za eu-ro-mediteranske zemlje39 sadržava temeljitu analizu gospodarskih ishoda liberalizacije trgovine. Međutim ne navodi se dodana vrijednost povlašte-nog trgovinskog dogovora u odnosu na početno stanje u EU-u. Nije izvršena analiza troškova i koristi te nije predvi-đen okvir za buduće ex post evaluacije.

Prijelazna evaluacija općeg sustava povlastica ukazuje na to da politikom još uvijek nisu ostvarene sve planirane koristi

54 U pogledu cilja općeg sustava povla-stica koji se odnosi na doprinos borbi protiv siromaštva u svijetu te promi-canje održivog razvoja, prijelaznom su evaluacijom dobiveni raznoliki rezulta-ti. S druge strane, dobiveni su i sljedeći uvjerljivi dokazi:

(a) EU nudi poboljšani povlašteni pristup onim zemljama koje imaju veće razvojne potrebe;

(b) ekonometrijski dokazi ukazuju na to da sveukupno gledano povlasti-ce povoljno utječu na trgovinu kao i na ulaganja; te

(c) postoje dokazi da izvoznici u naj-nerazvijenijim zemljama ostva-ruju pogodnosti od povlaštenih marži i da profit ne ubiru isključivo uvoznici.

55 S druge strane Komisija smatra da bi opći sustav povlastica trebao pomoći gospodarstvima u razvoju da povećaju industrijski izvoz40 te da bi omogućava-nje povlastica za industrijske proi-zvode potaknulo povećanje njihovog izvoza i doprinijelo poticanju razno-vrsnosti razvojem šire industrijske osnove. Međutim prijelazna evaluacija općeg sustava povlastica ukazuje na to da on nije djelotvorno povećao raznovrsnost41 te da nema jasnih dokaza o povećanju gospodarskog rasta42 i održivog razvoja43 u zemljama u razvoju.

38 Južna Afrika, Meksiko, Maroko, Tunis, Čile i Jordan.

39 Libanon, okupirana palestinska područja i Sirija nisu bili obuhvaćeni evaluacijom.

40 SEC(2011) 536 final.

41 U stavku 7. točki 1. prijelazne evaluacije općeg sustava povlastica EU-a stoji: „Nema dokaza da su programi općeg sustava povlastica u zemljama korisnicama na bilo koji način doprinijeli raznovrsnosti izvoza i prijelazu na nove izvozne proizvode.“

42 U stavku 7. točki 1. prijelazne evaluacije općeg sustava povlastica EU-a stoji: „Dokazi o razini povezanosti povlaštenih marži s pokazateljima razvoja vrlo su raznoliki pa nije moguće jasno utvrditi jesu li povlastice dobro usmjerene na one zemlje koje imaju najveće potrebe / koje su najugroženije ... vrlo je moguće da je režim općeg sustava povlastica važan čimbenik u razvoju navedenih zemalja. Međutim poruka je da sveukupno gledano ne postoje čvrsti dokazi da je to zaista slučaj.“

43 U stavku 7. točki 1. prijelazne evaluacije općeg sustava povlastica EU-a stoji sljedeće upozorenje: „Iako postoje određeni dokazi da posebni opći sustav povlastica (OSP +) pozitivno utječe na ratifikaciju navedenih konvencija, dokazi da se relevantne konvencije zaista aktivno provode (osobito u pogledu standarda rada) mnogo su slabiji.“

23Opažanja

44 Uzorkovanje po novčanoj jedinici temeljeno na carinskoj vrijednosti robe. Značajnost je postavljena na 5 %, razina pouzdanosti na 95 %.

45 U skladu s člankom 221. stavkom 3. Carinskog zakonika Zajednice, dužnika se ne može obavijestiti o dugu nakon isteka razdoblja od tri godine od dana nastanka carinskog duga. Nakon proteka toga razdoblja na nenaplaćenim iznosima nastupa zastara.

Carinske kontrole koje provode nadležna tijela odabranih država članica imaju nedostatke

56 Kontrole koje provode nadležna tijela (države članice, zemlje korisnice/par-tnerske zemlje i Komisija) te uprav-ljanje upravnom suradnjom trebaju osigurati pravilnu provedbu povla-štenih trgovinskih dogovora i na taj način zaštititi opravdane gospodarske i financijske interese.

57 Sud je pregledao cjelovitu strategi-ju kontrole koja se primjenjivala na povlaštene trgovinske dogovore u pet država članica (vidjeti odlomak 23.). Odgovarajućom strategijom kontrole smatra se strategija koja se temelji na djelotvornoj analizi rizika koja uklju-čuje i nasumični sastavni dio kojim se uvodi određeni stupanj neizvjesnosti.

Nedostatci vezani za strategiju kontrole i upravljanje rizicima

58 Djelotvornost kontrolnih mehaniza-ma ispitana je na dvama nasumičnim uzorcima. U svakoj odabranoj državi članici odabran je statistički44 uzorak od 60 uvoza iz 2009. godine za koje je nastupila zastara45 i koji se temelje na povlaštenim trgovinskim dogovorima. Taj je uzorak imao dvije namjene:

(a) provjeriti je li uvoz bio u skladu sa svim uvjetima koji su potrebni za ostvarivanje pogodnosti povlašte-nih carinskih mjera i je li carinskim kontrolama bilo moguće otkriti slučajeve neispunjavanja tih uvjeta i naplatiti carinski dug prije nego li je na njemu nastupila zastara; te

(b) ekstrapolirati iznos konačnih gubitaka za proračun EU-a u slu-čajevima kada carinski dug nije na vrijeme naplaćen kako bi se spriječila zastara.

59 Sud je u strategiji kontrole i upravlja-nju rizicima u Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini utvrdio odre-đene nedostatke koji su prouzročili moguće gubitke za proračun EU-a.

24Opažanja

60 U Njemačkoj su utvrđeni nedostatci ve-zani za sustav upravljanja rizicima koji se odnosi na povlaštene trgovinske dogovore: za procjenu rezultata profila rizika potrebno je ručno intervenirati; što oduzima mnogo vremena, složeno je i zahtjevno; tijekom 2011. i 2012. go-dine u sustav je uveden samo jedan novi profil lokalnog rizika46; pri odabiru uvoznika za reviziju poslije carinjenja ne vodi se dovoljno računa o poseb-nom riziku od nastupanja zastare kod povlaštenih trgovinskih sporazuma47.

61 U Francuskoj se uz ostale kriterije uzima u obzir povlašteno podrijetlo. Međutim povlašteno podrijetlo robe nije prioritet u sustavu upravljanja rizicima.

62 Carinska tijela u Ujedinjenoj Kraljevini pri provjerama dokumentacije za uvoz na temelju povlaštenih trgovinskih dogovora prihvaćaju preslike potvrda o prometu i podrijetlu robe. Samo izvornici mogu dati potpuno jamstvo o vjerodostojnosti tih potvrda. Osim toga provjere dokumentacije za uvoz u skladu s pojednostavnjenim po-stupkom deklariranja48 i postupkom kućnog carinjenja49 vrlo su rijetke50. Povlašteni trgovinski dogovori nisu bili odabrani kao revizijska tema revizija poslije carinjenja.

63 Ove je nedostatke potvrdio i iznos mogućeg gubitka prihoda u tim trima državama članicama. Ekstrapolacijom pogrešaka koje su pronađene u uzorku iz 2009. godine, Sud je procijenio da carinske pristojbe kojima u tim drža-vama članicama prijeti nastupanje zastare iznose 655 milijuna eura51. To predstavlja oko 6 % bruto iznosa uvo-znih carina naplaćenih u pet odabranih država članica te godine.

64 U nedostatku potrebnih potkrepljuju-ćih dokaza roba ne ispunjava uvjete za povlašteno postupanje pri carinjenju. Među pronađenim su pogreškama nepostojanje potvrda o podrijetlu ili prometu robe, nepostojanje dokaza o izravnom prijevozu, slučajevi u ko-jima nadležna tijela zemlje korisnice/partnerske zemlje nisu potpisala ili pečatom ovjerila potvrde ili u kojima na potvrdama stoji otisak pečata koji nije u skladu s vjerodostojnim otiskom pečata koji su nadležna tijela spome-nutih zemalja dostavila Komisiji te po-tvrde koje nisu u skladu s popratnom uvoznom dokumentacijom. Ove su se pogreške dogodile u 10 % slučaje-va u Njemačkoj, u 11 % u Francuskoj i u 38 % u Ujedinjenoj Kraljevini.

65 Sud je u svakoj od pet država članica ispitao i drugi statistički uzorak od 30 uvoza u okviru povlaštenih trgovin-skih dogovora kako bi se utvrdilo:

(a) jesu li uvozi ispunjavali uvjete za povlaštene carinske mjere; te, ako nisu,

(b) je li carinsko tijelo pokrenulo na-knadnu provjeru slučajeva koji nisu ispunjavali uvjete koristeći uprav-nu suradnju.

46 Kombinacija kriterija rizika i kontrolnih područja (npr. vrsta robe, zemlje podrijetla) koja ukazuje na postojanje rizika i dovodi do prijedloga za provođenje kontrolne mjere.

47 Kako bi se izbjeglo nastupanje zastare, trebalo bi se uzeti u obzir razdoblje od najviše 10 mjeseci koje zemlje korisnice/partnerske zemlje imaju da bi odgovorile na zahtjeve za upravnom suradnjom.

48 Pojednostavnjeni postupak kojim trgovac donosi robu na carinjenje te umjesto standardne detaljne deklaracije podnosi ili obrazac za pojednostavnjenu deklaraciju ili određenu trgovački ispravu (npr. račun).

49 Pojednostavnjeni postupak na temelju kojega trgovac zaprima robu izravno u svojim prostorima (ili na drugom odobrenom mjestu), a carinska se deklaracija podnosi i roba se pušta u slobodni promet upisom u trgovčevu evidenciju.

50 Sustav upravljanja rizicima tijekom 2009. i 2010. godine nije odabrao nijednu takvu deklaraciju za uvoz na temelju povlaštenih trgovinskih dogovora za ex post provjeru dokumentacije, a postotak takvih deklaracija odabranih za provjeru dokumentacije u 2011. i 2012. godini iznosio je redom 0,0209 % i 0,0289 %.

51 Taj iznos obuhvaća 167 milijuna eura u Njemačkoj, 176 milijuna eura u Francuskoj i 312 milijuna eura u Ujedinjenoj Kraljevini.

25Opažanja

52 Pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti utvrđeni odgovarajućim odredbama i sudskom praksom, a posebno presudom Suda Europske unije od 9. ožujka 2006. godine u slučaju C-293/04 Beemsterboer [2006] ECR I-2284.

66 Rezultati ovog uzorka ukazuju na nedostatke u provjerama u Njemačkoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Pronađene su pogreške bile slične onima iz uzorka iz 2009. godine: nepostojanje potvrda o podrijetlu ili prometu robe, slučajevi u kojima je potvrdu pečatom ovjerio ili izdao carinski ured koji nije u skladu s onima koje su Komisiji dostavila nadležna tijela zemalja korisnica/partnerskih zemalja te potvrde koje ne odgovaraju popratnoj uvoznoj dokumentaciji. Ove su se pogreške dogodile u 7 % sluča-jeva u Njemačkoj, u 7 % u Španjolskoj i u 23 % u Ujedinjenoj Kraljevini.

67 Međutim na pogreškama iz uzorka iz 2011. godine neće nastupiti zastara do 2014. godine i do tada carinska tijela država članica zemljama korisnicama/partnerskim zemljama mogu poslati potvrde o prometu i podrijetlu robe kako bi ih one provjerile u okviru dogovora o upravnoj suradnji. Svaki dug koji proizađe može se još uvijek naplatiti te stoga Sud nije ekstrapoli-rao pronađene pogreške.

Nedostatci pri upravljanju upravnom suradnjom nadležnih tijela odabranih država članica

68 Nadležna tijela država članica šalju ze-mljama korisnicama/partnerskim zemlja-ma zahtjeve za upravnom suradnjom u slučajevima osnovane sumnje vezane za povlašteno postupanje pri carinjenju ili nasumice. U prvom slučaju, ako u roku od deset mjeseci nema nikakvog ili zadovoljavajućeg odgovora, potrebno je odbiti povlašteno carinsko postupa-nje te pokrenuti postupak naplate52. U slučaju nasumičnih zahtjeva, ako nije pristigao odgovor zemalja korisnica/par-tnerskih zemalja, povlašteno se carinsko postupanje zadržava.

69 Dogovori o upravnoj suradnji ispi-tani su na temelju dodatnog uzorka od 30 zahtjeva koje je 2011. godine svaka odabrana država članica poslala zemljama korisnicama/partnerskim zemljama. Stoga je Sud ispitao:

(a) je li zemlji korisnici/partnerskoj ze-mlji poslan podsjetnik nakon isteka početnog roka za odgovor (obično šest mjeseci);

(b) je li pokrenut postupak naplate ako u dodatnom roku od četiri mjeseca nije bilo nikakvog ili zado-voljavajućeg odgovora.

70 Sud je nedostatke u upravljanju uprav-nom suradnjom pronašao u Španjol-skoj, Francuskoj i Italiji.

71 Carinska tijela u Španjolskoj poslala su na Filipine dopise s 11 zahtjeva koji su se vratili jer nisu isporučeni. Španjolska carina nije poduzela nikakve mjere kako bi pronašla drugi način kontakti-ranja nadležnih tijela zemlje korisnice ili kako bi pokrenula naknadnu naplatu duga.

26Opažanja

72 Carinska tijela u Italiji nisu pokrenula naknadnu naplatu duga do veljače 2013. godine, iako je zemlja korisnica u svom odgovoru na četiri zahtjeva za upravnom suradnjom odbila povla-šteno postupanje pri carinjenju. U 10 drugih slučajeva došlo je do odgode postupka naknadne naplate.

73 Francuska carinska tijela ne započi-nju naknadnu naplatu u slučajevima u kojima zemlje korisnice/partnerske zemlje zakasne sa slanjem odgovora na nasumične zahtjeve za upravnom suradnjom. Čak ni u slučajevima kada ti zakašnjeli odgovori potvrđuju da potvrde o prometu robe ili potvrde o podrijetlu robe uistinu nisu valjane ili vjerodostojne, francuska carinska tijela ne poduzimaju mjere naplate (vidjeti odlomak 68.).

Sustavi za upravljanje rizicima u državama članicama ne uključuju u svim slučajevima priopćenja (tzv. komunikacije) o uzajamnoj pomoći

74 Svaki put kada Europski ured za borbu protiv prijevara primijeti radnje koje predstavljaju ili za koje se čini da predstavljaju kršenje odredbi iz povla-štenih trgovinskih dogovora, država-ma članicama šalje priopćenja (tzv. komunikacije) o uzajamnoj pomoći. Kako bi se spriječili gubitci za proračun EU-a, države članice trebaju unijeti te informacije u svoje sustave za upravlja-nje rizicima.

75 Sud je pregledao uzorak od 30 uvoza za koje postoje priopćenja (tzv. komu-nikacije) o uzajamnoj pomoći koja je Europski ured za borbu protiv prije-vara izdao u svakoj od pet odabranih država članica. Utvrdio je da Njemačka, Španjolska i Francuska nisu unijele relevantne informacije u svoje sustave za upravljanje rizicima.

Postupci naplate neprikladni su u trima odabranim državama članicama

76 Sud je provjerio jesu li odabrane dr-žave članice djelovale bez odgađanja na temelju izvješća Europskog ureda za borbu protiv prijevara. U ovim su izvješćima sažeti rezultati istraga o podrijetlu robe te ona mogu pomoći državama članicama pri utvrđivanju uvoza koji ne ispunjavaju uvjete za povlašteno carinsko postupanje te pri pokretanju naplate carinskog duga. Carinska tijela država članica trebala bi pokrenuti mjere naplate u roku od tri mjeseca53. Bilo kakva odgoda mogla bi dovesti do nastupanja zastare carin-skog duga.

77 Sud je u Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini pronašao dva slučaja zastare u iznosu od preko 2 milijuna eura uzro-kovane time što carinska tijela država članica nisu pravovremeno postupila u skladu s izvješćima Europskog ureda za borbu protiv prijevara. U jednom drugom slučaju francuska carinska tijela nisu pokrenula postupak naplate nakon što su ih njihovi španjolski ko-lege obavijestili o ništavnosti potvrde o kretanju robe.

53 Vremensko razdoblje od tri mjeseca nakon što Komisija pošalje dopis kojim dužnika obavještava o zakonom propisanim carinama na uvoz navodi se u presudi Suda Europske unije od 1. srpnja 2010. godine u slučaju C 442/08, Europska komisija protiv Savezne Republike Njemačke, odlomci 47., 59. i 81.

27Opažanja

54 Zahtjev za otpust/povrat i oslobađanje od ex post naplate u skladu s člancima 871. i 905. odredbe o provedbi carinskog zakonika Zajednice.

55 U skladu sa stavkom 3. točkom 2. COM(2005) 100 final od 16. ožujka 2005. godine.

78 Kako bi se osigurala ujednačena primjena zakona EU-a, Komisija je carinskim zakonom dobila ovlast od-lučivanja o zahtjevima za povratom ili otpustom carine i zahtjevima za oslo-bađanjem od plaćanja carine54. Presu-da Suda Europske unije od 20. stude-nog 2008. godine u slučaju C-375/07, Heuschen i Schrouff, nalaže da „naci‑onalni sud, (...) kada odlučuje o žalbi pro‑tiv obavijesti o naplati uvoznih carina, stoga mora, kada u tijeku postupka koji je pred njim primi na znanje da je predmet upućen Komisiji (...) izbjegavati donošenje odluka koje bi proturječile od‑luci koju razmatra Komisija (...) To znači da sud koji je uputio predmet Komisiji i koji Komisijinu odluku ne može zami‑jeniti svojom može obustaviti postupak u očekivanju Komisijine odluke.“

79 U skladu s ovom presudom, nacionalni sud ne bi trebao odlučivati o sluča-jevima za koje se čeka odluka Komi-sije. Međutim Sud je pronašao slučaj u Španjolskoj u kojem nacionalni sud nije obustavio postupak iako se odluka o slučaju prepustila Komisiji. Gubitak za proračun EU-a koji je nastao bio je veći od 600 000 eura.

80 Stoga postoji opasnost da uvoznici istovremeno upute predmet na obje razine te odaberu za sebe najpovoljni-ju odluku, dovodeći u pitanje korisnost i djelotvornost sustava zahtjeva za po-vratom ili otpustom carine i zahtjeva za oslobađanjem od plaćanja carine.

U Komisijinom nadzoru država članica i zemalja korisnica/partnerskih zemalja postoje nedostatci u pogledu povlaštenih trgovinskih dogovora

81 Sud je pregledao djelatnosti vezane za Komisijino praćenje i inspekciju kojima je cilj osigurati pouzdanu i dosljednu primjenu povlaštenih trgovinskih do-govora u državama članicama i zemlja-ma korisnicama/partnerskim zemljama te je utvrdio sljedeće nedostatke.

Komisija je u zemljama korisnicama koje ostvaruju pogodnosti povlaštenog postupanja pri carinjenju provela mali broj prethodnih evaluacija te nije obavila posjete u svrhu praćenja

82 Komisija bi na temelju rizika trebala provesti evaluaciju toga je li sposob-nost zemlje (ili skupine zemalja) koja ostvaruje pogodnosti povlaštenog postupanja pri carinjenju za upravlja-nje dogovorom i povezanim pravilima i postupcima postojana55. Sud je utvr-dio da su takve prethodne evaluacije provedene samo u ograničenom broju partnerskih zemalja.

28Opažanja

83 U relevantnim priopćenjima (tzv. komunikacijama) Komisije56 stoji da bi u zemljama koje ostvaruju pogodnosti povlaštenog postupanja pri carinje-nju trebalo provoditi posjete u svrhu praćenja. Komisija nije provela ni jedan posjet u svrhu praćenja kako bi ispitala pravilnu provedbu sustava.

84 To bi moglo dovesti do znatnih finan-cijskih posljedica budući da neposto-janje posjeta u svrhu praćenja može opravdati zahtjeve uvoznika za povrat ili otpust carinskog duga koji je na-plaćen ex post kada se pokaže da roba nije ispunjavala uvjete za povlašteno postupanje pri carinjenju57.

85 Osim toga, u priopćenju (tzv. komu-nikaciji) Komisije poziva se zemlje korisnice da uspostave sustava za peri-odično izvješćivanje o njihovom uprav-ljanju i kontroli povlaštenog podrijetla. Sud je provjerio jesu li zemlje na koje se primjenjuje opći sustav povlastica uspostavile takav sustav izvješćivanja te utvrdio da to nije bio slučaj.

86 Sud je također pregledao aktivnosti Komisije vezane za inspekciju u po-dručju povlaštenih trgovinskih dogo-vora i utvrdio da se u pravilu tijekom inspekcija tradicionalnih vlastitih sredstava u državama članicama bavi pitanjima vezanima za povlašteno po-drijetlo, uključujući strategiju kontrole nad njima. Inspekcije tradicionalnih vlastitih sredstava ne mogu se provo-diti u zemljama korisnicama/partner-skim zemljama.

Komisija je poduzela mjere kako bi osigurala neometanu provedbu dogovora o upravnoj suradnji, ali problemi i dalje postoje

87 Komisija je u području upravne surad-nje nastojala osigurati glatku i učinko-vitu komunikaciju potrebnih informa-cija u okviru upravne suradnje između država članica, zemalja korisnica i nje same.

88 Međutim odabrane države članice obavijestile su Sud da su naišle na po-teškoće sa zemljama kao što su Filipini, Indija, Indonezija, Malezija, Vijetnam, Dominikanska Republika i Ujedinjeni Arapski Emirati vezano za kašnjenja s odgovaranjem na zahtjeve za uprav-nom suradnjom te za lošu kvalitetu odgovora.

89 Komisija od država članica redovito traži statističke podatke o zahtjevima za upravnom suradnjom koje su slale zemljama korisnicama/partnerskim zemljama. Te informacije predstavljaju početnu točku u planiranju aktivnosti vezanih za praćenje i odabiru zemalja kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju. Međutim kvaliteta informacija koje su dostavile države članice bila je loša jer nije bilo moguće razlikovati za-htjeve koje se slalo nasumice i one koje se slalo u slučaju osnovane sumnje (vidjeti odlomak 68.)

56 Vidjeti bilješku 66.

57 U svojoj presudi u slučaju C-204/07P, Sud Europske unije utvrdio je da, kada u određenom slučaju Komisija nije potpuno iskoristila svoja prava na nadzor i praćenje te ovlasti koje ima na temelju sporazuma o pridruživanju s ciljem osiguravanja njegove pravilne provedbe, njezino neispunjavanje obveza predstavlja posebno stanje u smislu članka 239. Carinskog zakonika Zajednice, što je opravdalo povrat ili isplatu uvozne carine koja je naplaćena na temelju potvrda koje su nepravilne ili nisu vjerodostojne.

29Opažanja

58 Istraga o uvozu surimija koji ima deklarirano podrijetlo iz Tajlanda.

59 Španjolska i Ujedinjena Kraljevina, vidjeti odlomak 77.

60 Ujedinjena Kraljevina.

Istrage o podrijetlu robe koje provodi OLAF imaju ključnu važnost, ali postoje nedostatci u financijskom praćenju

90 Osim što izdaje priopćenja (tzv. komunikacije) o uzajamnoj pomoći za države članice kako bi ih upozorio na uvoze koji su sumnjivi u pogledu izbjegavanja uvjeta koji se odnose na podrijetlo robe, OLAF provodi istrage o podrijetlu robe u zemljama korisni-cima/partnerskim zemljama kako bi u suradnji s nadležnim tijelima utvrdio je li roba koja je uvezena u EU uistinu ispunila uvjete za povlaštene carinske mjere. Kako bi provjerio djelotvornost uloge OLAF-a u zaštiti financijskih interesa EU-a vezano za povlaštene trgovinske dogovore, Sud je pregledao uzorak od deset istraga vezanih za po-vlašteno podrijetlo robe. Utvrdio je da je, osim u jednoj istrazi58, OLAF uspješ-no dokazivao da roba koja je uvezena nije ispunjavala uvjete za povlaštene carinske mjere.

91 Pokazatelji uspješnosti koje OLAF trenutno koristi kako bi procijenio djelotvornost i učinkovitost svojih istraga (npr. broj otvorenih slučajeva na temelju kojih se pokrenula istraga, broj istraga koje su dovele do prepo-ruke) ne pokazuju poveznicu između slučaja, iznosa ugroženih tradicional-nih vlastitih sredstava ili iznosa koji je zapravo naplaćen.

92 Sud je u financijskom praćenju istraga OLAF-a pronašao slučajeve zastare ko-jima je razlog nepravovremena naplata država članica59 ili za koje se nije mogla utvrditi stvarna stopa naplate iznosa carina za koje se izbjeglo plaćanje koju je OLAF procijenio u svom izvješću60.

Nedostatna uporaba preventivnih i retroaktivnih mjera za zaštitu financijskih interesa EU-a

93 Sud je pregledao druge Komisijine djelatnosti kojima je cilj zaštita finan-cijskih interesa EU-a sprječavanjem uvoza robe koja ne ispunjava uvjete za povlaštene carinske mjere te, ako to nije slučaj, naplatom propisanih tradi-cionalnih vlastitih sredstava.

94 Države članice nisu u svim slučajevi-ma usvojile prikladne mjere nakon zaprimanja priopćenja (tzv. komuni-kacije) o uzajamnoj pomoći, kao što je pružanje jamstva za uvoze koji su pod istragom.

30Opažanja

95 Nedostatak takvih mjera doveo je do toga da države članice proglase iznose nenaplativima kada uvoznik proglasi stečaj i obustavi gospodarsku djelat-nost (vidjeti okvir 2.).

96 U slučaju nedovoljne kontrole ili nepo-stojanja suradnje trebale bi se koristiti mjere predostrožnosti i zaštitne mjere, uključujući pomoć u istragama protiv prijevare. Te mjere uključuju obavijesti uvoznicima61, privremenu obustavu povlastica62, ako je propisana, i moguć-nost financijske odgovornosti zemlje koja je prekršila pravila63.

97 Države članice trebaju obavijestiti Komisiju64 o iznosu povrata/otpusta tradicionalnih vlastitih sredstava ili o oslobađanju od naknadnih napla-ta kojima su uzrok administrativne pogreške nadležnih tijela zemalja korisnica/partnerskih zemalja. Za razdoblje od 2007. do 2012. godine na taj je način izgubljeno više od 5 miliju-na eura tradicionalnih vlastitih sredsta-va. To predstavlja konačan gubitak za proračun EU-a.

98 Kako bi riješila to pitanje, Komisija je u sve povlaštene trgovinske dogovore koji su sklopljeni od 2006. godine uve-la odredbu o administrativnim pogreš-kama. Ovo je pozitivan pomak u zaštiti financijskih interesa EU-a.

99 Drugi primjeri nedostatne uporabe preventivnih i retroaktivnih mjera prikazani su u okviru 3.

Zakonske odredbe povlaštenih trgovinskih dogovora ne sadrže dovoljno mjera za zaštitu financijskih interesa EU-a

Složenost pravila o kumulaciji

100 Kumulacija omogućuje da se proizvodi koji su podrijetlom iz zemlje A dodatno prerađuju ili dodaju proizvodima po-drijetlom iz zemlje B kao da su podri-jetlom iz zemlje B. Krajnji bi proizvod podrijetlom bio iz zemlje B. Obrada ili prerada proizvoda s podrijetlom koja se vrši u svakoj pojedinoj zemlji kori-snici/partnerskoj zemlji ne mora biti „dostatna obrada ili prerada“ kako je utvrđena pravilima s liste postupaka65.

61 U skladu s člankom 220. stav-kom 2. točkom (b) Carinskog zakonika Zajednice in fine, uvo-znici se u svojim zahtjevima za oslobađanjem od naknadnog unosa u računovodstvenu dokumentaciju ne mogu pozvati na dobre namjere ako je Komisija objavila obavijest u Službenom listu Europske unije u kojem navodi da postoje osnove za sumnju vezanu za pravilnu primjenu povlaštenih dogovora u državi članici.

62 Takozvana odredba o borbi protiv prijevara.

63 Takozvana odredba o uprav-ljanju administrativnim pogreškama. Ona obično glasi kako slijedi: „U slučaju pogreške nadležnih tijela u pravilnom upravljanju povlaštenim sustavom pri izvozu, a posebno u primjeni odredaba protokola postojećeg sporazuma o defini‑ciji proizvoda s podrijetlom i me‑todama upravne suradnje, pri čemu zbog te pogreške nastanu posljedice u području carinskih pristojbi, ugovorna strana koja se suoči s takvim posljedica‑ma može od (institucijskog tijela utvrđenog sporazumom) zatražiti da ispita mogućnosti usvajanja svih odgovarajućih mjera za rješenje tog stanja“.

64 U skladu s člancima 871. i 905. Carinskog zakonika Zajed-nice (slučajevi zahtjeva za povratom ili otpustom carine i zahtjeva za oslobađanjem od plaćanja carine); člankom 870. stavkom 1. i člankom 904.a stavkom 1. Carinskog zakonika Zajednice (popis slučajeva o kojima je obaviještena Glavna uprava za proračun); te člankom 870. stavkom 2. i člankom 904.a stavkom 2. Carinskog zakonika Zajednice (popis slučajeva o kojima je obaviještena Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju).

65 U pravilu kako bi se dodao određen postotak konačne vrijednosti izvezene robe.

Primjer carinskih pristojbi koje nisu naplaćene jer države članice nisu usvojile pre-ventivne i retroaktivne mjere

Poljska je carina 2007. godine započela naknadnu naplatu carinskih pristojbi za uvoz češnjaka iz Turske za koji su postojale lažne potvrde o prometu robe. Naplata je bila neuspješna zbog stečaja uvoznika. Proračun EU-a u 2012. godini imao je gubitak u iznosu od 0,4 milijuna eura koji je proglašen nenaplativim.

Ovakva bi se situacija bila izbjegla pružanjem jamstva.

Okv

ir 2

.

31Opažanja

66 Npr.: Istrage OLAF-a o tuni na Sejšelima, u Kolumbiji, El Salvadoru, Ekvadoru i Tajlandu. Istraga u Curacau o uvozu sirovog šećera iz šećerne trske koji ima deklarirano podrijetlo iz Nizozemskih Antila. Istraga u Kamobdži o izvozu bicikala u EU u okviru općeg sustava povlastica.

101 Kako bi mogle u potpunosti ostvariti pogodnosti povlaštenog trgovinskog dogovora za svoje izvoze, zemlje korisnice/partnerske zemlje podnose zahtjev za primjenu kumulacije tijekom trgovinskih pregovora, posebice kada im nedostaje potrebna industrijska infrastruktura za preradu koju zahti-jevaju standardna pravila o podrijetlu robe.

102 Pravila o kumulaciji vrlo su složena i od nadležnih tijela u zemljama korisnica-ma/partnerskim zemljama zahtijevaju visoku razinu stručnosti i poznavanja tih složenih pravila. Kroz nekoliko istra-ga OLAF-a66 kod određenih zemalja korisnica utvrđeno je da postoji nedo-statak administrativnih kapaciteta koji su potrebni za razumijevanje složeno-sti pravila o kumulaciji općeg sustava povlastica.

Sud je utvrdio da je Komisijina uporaba preventivnih i retroaktivnih mjera za borbu protiv prijevara i zaštitu financijskih interesa EU-a nedostatna

(a) Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju objavila je obavijest uvoznicima o uvozu tune iz Tajlanda dvije godine nakon što je OLAF to zatražio. Osim toga OLAF je naveo sljedeće: „može se razmotriti prijedlog obustave povlaštenog režima koji se primjenjuje na prerađene proizvode od tune (...) koji imaju deklarirano podrijetlo iz Tajlanda“. Komisija nije predložila takvu obustavu.

(b) Komisija nije objavila obavijest uvoznicima o uvozu šećernih proizvoda iz Hrvatske67 na slovačkom i mađar-skom jeziku. Da je ova obavijest bila objavljena na navedenim jezicima, uvoznik se ne bi mogao pozvati na dobru vjeru68, što je bio jedan od razloga za izostanak naplate jednog milijuna eura69.

(c) Komisija nije poduzela nikakve daljnje mjere nakon objave obavijesti uvoznicima o uvozu tune iz El Sal-vadora70. To nije bilo u skladu s priopćenjem (tzv. komunikacijom)71 kojom se zahtijevalo da Komisija prati naknadne provjere podrijetla uvezene tune. Na temelju tog praćenja Komisijina je trebala odlučiti hoće li predložiti ukidanje carinskih povlastica.

(d) U povlašteni trgovinski dogovor s Republikom Korejom nije uključena odredba o borbi protiv prijevara. OLAF je objavio nekoliko priopćenja (tzv. komunikacija) o uzajamnoj pomoći72 vezano za krivi opis podrije-tla uvoza iz ove zemlje.

67 Hrvatska se pridružila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine.

68 U skladu s petim odlomkom članka 220. stavka 2. točke (b) carinskog zakonika Zajednice.

69 Odlukom Komisije od 21. listopada 2010. godine utvrđeno je da je oslobađanje od naknadnog unosa uvoznih carina u računovodstvenu dokumentaciju u određenom slučaju opravdano (REC 03/2010).

70 SL C 132, 21.5.2010., str. 15.

71 SL C 348, 21.5.2000., str. 4.

72 Između ostalih, priopćenja o uzajamnoj pomoći MA 2007/002, MA 2007/022, MA 2007/047 i AMA 2010/027.

Okv

ir 3

.

32Opažanja

103 Nadalje, kumulacija bi trebala postojati između zemalja koje imaju ista pravila o podrijetlu robe kako bi se spriječilo izbjegavanje pravila. Međutim u tre-nutnom općem sustavu povlastica zadržane su postojeće mogućnosti kumulacije između zemalja iz iste regionalne skupine unatoč tome što se u nekim slučajevima pravila o podrije-tlu robe razlikuju kod najnerazvijenijih zemalja i drugih zemalja korisnica.

Zamjena potvrda o podrijetlu robe i potvrda o prometu robe samostalnim izdavanjem potvrda

104 Sud je u svom godišnjem izvješću za 2013. godinu utvrdio kako bi učestalija uporaba samostalnog izdavanja potvr-da uz pomoć izjava na računu kojima bi se potvrdilo podrijetlo robe imala svoje prednosti po pitanju vlastitih sredstava. Razlog je tomu to što na temelju trenutnih odredbi uvoznici ne mogu tražiti povrat/otpust ili oslo-bađanje od naknadne naplate zbog administrativnih pogrešaka73 nadležnih tijela zemalja korisnica/partnerskih zemalja u slučajevima u kojima se koristi izjava na računu ili neki drugi

oblik samostalnog izdavanja potvrda. Time bi se znatno smanjio broj sudskih sporova trgovaca vezanih za povlašte-ne trgovinske dogovore.

105 Međutim uporaba potvrda o podrijetlu i prometu robe i dalje je vrlo raširena.

Ograničene zakonske ovlasti za suzbijanje prijevara

106 Mogućnosti za suzbijanje prijevara u slučaju uzajamnih povlaštenih trgo-vinskih dogovora su ograničene. Kako bi naplatila pristojbe vezane za nalaze OLAF-a, nadležna tijela partnerske zemlje u kojoj su otkrivene nepravilno-sti moraju ih prihvatiti, a nepropisno izdane potvrde proglasiti ništavnima (vidjeti okvir 4.)

73 U skladu s člankom 220. stavkom 2. točkom (b) i člankom 236. stavkom 1. Carinskog zakonika Zajednice.

„Meksički” češnjak?

Za pošiljku češnjaka koja je uvezena u Španjolsku u ožujku 2012. godine i koja je imala deklarirano podrijetlo iz Meksika rezultatima laboratorijskog ispitivanja koji je zatražio OLAF nad uzorkom te pošiljke utvrđeno je da je podrijetlom iz Kine. Španjolska carinska tijela nisu mogla pokrenuti postupak naknadne naplate utaje-nih carinskih pristojbi koje se primjenjuju na uvoz češnjaka iz Kine jer su meksička nadležna tijela u kolovozu 2013. godine u svom odgovoru na zahtjev za upravnom suradnjom koji su poslala španjolska carinska tijela potvrdila valjanost potvrda o podrijetlu robe.

Trenutno u drugim državama članicama (npr. u Ujedinjenoj Kraljevini) postoji još slučajeva uvoza češnjaka koji imaju deklarirano podrijetlo iz Meksika, a za koje postoje dokazi da potječu iz Kine, no Komisija je državama članicama preporučila da ne obustavljaju ili odbijaju povlašteno postupanje pri carinjenju bez traženja potvr-de relevantnih dokaza o podrijetlu robe od meksičkih nadležnih tijela.

Okv

ir 4

.

33Zaključci i preporuke

107 Sud je utvrdio da Komisija nije priklad-no procijenila sve gospodarske učinke povlaštenih trgovinskih dogovora te da se nije osigurala cjelovitost naplate prihoda. Međutim došlo je do učesta-lije uporabe alata za procjenu učinka te je ostvaren napredak u pogledu kvalitete provedene analize.

Procjena gospodarskih učinaka povlaštenih trgovinskih dogovora

108 Komisija nije u svim slučajevima pro-vela ex ante i ex post evaluacije kako bi procijenila gospodarske učinke povla-štenih trgovinskih dogovora. Donosi-telji politika, dionici i europski porezni obveznici stoga su nedovoljno informi-rani o glavnim prednostima i nedostat-cima različitih mogućnosti trgovinske politike i o tome jesu li se provedenom politikom postigli željeni rezultati. Eva-luacija otpisanih prihoda provedena je samo za opći sustav povlastica. Komisi-ja ne raspolaže informacijama o otpisa-nim prihodima u svakoj proračunskoj godini koji su posljedica povlaštenih trgovinskih dogovora koji su na snazi, niti ima prognozu prihoda koji će biti otpisani. (vidjeti odlomke 26. do 31.).

109 Sud je utvrdio nedostatke vezane za pouzdanost mjerenja učinaka i njiho-vih izvornih podataka kako za ex ante tako i za ex post evaluacije. Osim toga, korisnost i cjelovitost provedene analize ograničene su i kod procjene učinka i kod procjene učinka na održivi razvoj. Ti nedostatci mogu utjecati na kvalitetu informacija koje su dostupne pregovaračima i donositeljima politika (vidjeti odlomke 32. do 53.).

Postizanje ciljeva općeg sustava povlastica

110 Prijelazna evaluacija općeg sustava po-vlastica ukazuje na to da se politikom ne ostvaruju planirane koristi. (vidjeti odlomke 54. i 55.).

Preporuke 1. do 4.

Kako bi poboljšala procjenu gospodar-skih učinaka povlaštenih trgovinskih dogovora i dobro financijsko upravlja-nje povlaštenim trgovinskim dogovori-ma, Komisija bi trebala:

1. osim ako ne postoji opravdan razlog, izvršiti procjenu učinka i procjenu učinka na održivi razvoj za svaki povlašteni trgovinski dogovor, pružajući dubinsku, sveobuhvatnu i mjerljivu analizu očekivanih gospodarskih učinaka, uključujući procjenu otpisanih troškova;

2. uključiti Eurostat u procjenu kva-litete izvora statističkih podataka koji se koriste u procjenama učinka na održivi razvoj i osigurati pravo-dobnost analize koja se provodi za pregovarače;

3. provesti prijelazne i ex post eva-luacije radi procjene u kojoj mjeri povlašteni trgovinski dogovori is-punjavaju svoje ciljeve na području politike i kako se njihovi rezultati mogu poboljšati u ključnim gos-podarskim sektorima, uključujući procjenu otpisanih prihoda; i

4. pratiti opći sustav povlastica od 1. siječnja 2014. godine kako bi osigurala bolje ispunjavanje ciljeva na području politike te doprinijela borbi protiv siromaštva u svijetu i promicanju održivog razvoja.

34Zaključci i preporuke

Carinske kontrole koje provode nadležna tijela odabranih država članica

111 Naplata prihoda ugrožena je zbog nedostatka u carinskim kontrolama povlaštenih trgovinskih dogovora u odabranim državama članicama, što dovodi do mogućih gubitaka za proračun EU-a koji su za 2009. godinu procijenjeni na 655 milijuna eura. To predstavlja oko 6 % bruto iznosa uvo-znih carina naplaćenih u pet odabranih država članica te godine (vidjeti od-lomke 56. do 73. te odlomke 76. i 77).

112 Sustavi za upravljanje rizicima u drža-vama članicama ne uključuju u svim slučajevima priopćenja (tzv. komuni-kacije) o uzajamnoj pomoći, što države članice sprječava u osiguravanju jed-nakovrijedne razine zaštite financijskih interesa EU-a (vidjeti odlomke 74. i 75.)

Komisijin nadzor država članica i zemalja korisnica/partnerskih zemalja

113 Sustav zahtjeva za povratom ili otpustom carine i zahtjeva za osloba-đanjem od plaćanja carine ima nedo-statke jer nacionalna tijela i Komisija o istom pitanju mogu donijeti oprečne odluke (vidjeti odlomke 78. do 80.).

114 Komisija je samo u malom broju slu-čajeva provela evaluaciju sposobnosti za upravljanje dogovorom u zemljama koje ostvaruju pogodnosti povlašte-nog postupanja pri carinjenju. Uz to, nije izvršen ni jedan posjet u svrhu praćenja. Komisija stoga nema nikakvo jamstvo da te zemlje mogu osigurati da se u okviru povlaštenih trgovinskih dogovora izvozi samo roba koja ispu-njava uvjete za to (vidjeti odlomke 81. do 86.).

115 Komisija je poduzela mjere kako bi osi-gurala neometanu provedbu dogovora o upravnoj suradnji, ali problemi i dalje postoje (vidjeti odlomke 87. do 89.).

116 Financijsko praćenje istraga OLAF-a u nekim slučajevima nije bilo djelo-tvorno te je dovelo do gubitka nena-plaćenih iznosa zbog nastupanja zasta-re (vidjeti odlomke 90. do 92.).

117 Uporaba retroaktivnih mjera za zaštitu financijskih interesa EU-a bila je nedo-statna (vidjeti odlomke 93. do 99.).

Zakonske odredbe

118 Složenost pravila kumulacije otežava njihovu provedbu u zemljama korisni-cama/partnerskim zemljama (vidjeti odlomke 100. do 103.).

35Zaključci i preporuke

119 Iako potvrde o podrijetlu robe i po-tvrde o prometu robe često postaju predmetom sudskih sporova, njihova je uporaba i dalje vrlo raširena, što ote-žava ex post naplatu carinskih pristojbi (vidjeti odlomke 104. i 105.).

120 Položaj EU-a u uzajamnim povlaštenim trgovinskim dogovorima ne štiti finan-cijske interese EU-a na primjeren način (vidjeti odlomak 106.).

Preporuke 5. do 13.

Kako bi poboljšala zaštitu financijskih interesa EU-a, Komisija bi trebala:

5. uspostaviti profile rizika u vezi s povlaštenim trgovinskim do-govorima na razini EU-a kako bi države članice imale zajednički pristup analizi rizika radi smanjenja gubitaka za proračun EU-a;

6. provjeravati povećavaju li države članice djelotvornost svojih susta-va za upravljanje rizicima i strategi-ja kontrole radi smanjenja gubitaka za proračun EU-a;

7. poticati države članice da nakon primitka priopćenja (tzv. komuni-kacija) o uzajamnoj pomoći usvoje prikladne mjere predostrožnosti;

8. na temelju rizika izvršiti evaluaciju i u svrhu praćenja otići u posjet zemljama koje ostvaruju pogodno-sti povlaštenog postupanja pri ca-rinjenju, osobito u pogledu pravila o podrijetlu robe i kumulaciji;

9. zahtijevati od država članica da poboljšaju kvalitetu infor-macija o upravnoj suradnji koje dostavljaju;

10. pratiti zemlje koje ostvaruju po-godnosti povlaštenog postupanja pri carinjenju u kojima postoje problemi s upravnom suradnjom;

11. poboljšati financijsko praćenje istraga koje provodi OLAF radi sprječavanja gubitaka za proračun EU-a zbog zastare;

12. ojačati položaj EU-a u uzajamnim povlaštenim trgovinskim dogovori-ma i bolje iskoristiti mjere predo-strožnosti i zaštitne mjere tako da ih uključi u sve buduće trgovinske sporazume; te

13. zagovarati zamjenu potvrda o po-drijetlu robe i potvrda o prometu robe uvoznikovim samostalnim izdavanjem potvrda.

36Zaključci i preporuke

IV. sudsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda gospodin Louis GALEA, usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 18. ožujka 2014. godine.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRA Predsjednik

37Prilozi

Statistički podatci o povlaštenim trgovinskim dogovorima iz 2011. godine

Popis država članica koje su u okviru povlaštenih trgovinskih dogovora u 2011. godini bile najveći uvoznici

Država članica Vrijednost uvoza (milijarde eura) Postotak

Njemačka 55 23 %

Francuska 30 12 %

Italija 29 12 %

Ujedinjena Kraljevina 27 11 %

Nizozemska 22 9 %

Španjolska 19 8 %

Belgija 12 5 %

Švedska 7 3 %

Austrija 7 3 %

Poljska 5 2 %

Ostali 30 12 %

Ukupno 243 100 %

Popis zemalja korisnica/partnerskih zemalja koje su u okviru povlaštenih trgovinskih dogovora u 2011. godini bile najveći izvoznici

Korisnica/partner Vrijednost izvoza (milijarde eura) Postotak

Švicarska 38 16 %

Turska 37 15 %

Indija 18 8 %

Norveška 13 6 %

Bangladeš 8 3 %

Rusija 7 3 %

Tunis 7 3 %

Južna Afrika 6 3 %

Maroko 6 3 %

Tajland 6 2 %

Ostali 97 38 %

Ukupno 243 100 %

Izvor: Comext.

Prilo

g I.

38Prilozi

Pregled Komisijinih ex ante evaluacija povlaštenih trgovinskih dogovora

Standardi:

Ex ante evaluacije: U skladu s člankom 21., pod naslovom „Načelo dobrog financijskog upravljanja” iz Ured-be Komisije br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica, „svi prijedlozi programa ili aktivnosti koji dovode do rashoda ili smanjenja prihoda u proračunu podliježu ex ante evaluaciji”. Ova je odredba bila na snazi od 1.1.2003. do 21.8.2006. godine.

Procjene učinka: Komisija je 2003. godine uvela obvezu provedbe integriranih procjena učinaka za sve svoje najvažnije inicijative na području politike: „Procjena učinka primjenjivat će se na glavne inicijative koje Komisija iznese u svojoj godišnjoj strategiji politike ili u programu rada, bilo da je riječ o regulatornim prijedlozima ili drugim prijedlozima koji imaju učinak na gospodarstvo, društvo i okoliš (...) kao što su pregovaračke smjernice za međuna‑rodne sporazume koji imaju učinak na gospodarstvo, društvo ili okoliš1.” Od 2005. godine „procjena učinka, uključu‑jući i onu koja se odnosi na konkurentnost, mora postati nešto najprirodnije, prije pokretanja inicijativa i tijekom čitavog zakonodavnog postupka”2.

„Procjene učinka potrebne su za najvažnije Komisijine inicijative i za one koje će imati najdalekosežnije učinke. Ovo će se primjenjivati na sve zakonodavne prijedloge koji su obuhvaćeni zakonodavnim programom rada Komisije te na za‑konodavne prijedloge koji nisu obuhvaćeni Komisijinim programom rada, ali kod kojih se jasno mogu utvrditi učinci na gospodarstvo, društvo i okoliš te na inicijative koje nisu zakonodavne, ali kojima se uređuju buduće politike3.”

1 COM(2002) 276 final.2 COM(2005) 12 final.3 SEC(2009) 92 – Smjernice za procjenu učinka.

Prilo

g II.

39Prilozi

Slučajevi u kojima je postojala obveza za procjenu učinka ili ex ante evaluaciju

Povlašteni trgovinski dogovor procjena učinka / ex ante evaluacija izvješće Prikladnost evaluacije

Crna Gora ex ante evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Bosna i Hercegovina ex ante evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Srbija ex ante evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Srednja Amerika procjena učinka X

Andska zajednica procjena učinka X

Republika Koreja procjena učinka X

Indija procjena učinka X

Kanada procjene učinka nije izvršena nije primjenjivo

Maroko (detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini) procjene učinka nije izvršena nije primjenjivo

Uredba o općem sustavu povlastica br. 980/2005 ex ante evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Uredba o općem sustavu povlastica br. 732/2008 procjena učinka X

Uredba o općem sustavu povlastica br. 978/2012 procjena učinka √

Moldova procjene učinka nije izvršena nije primjenjivo

Legenda:√ = prikladna X = općenito nije prikladna

U sljedećim povlaštenim trgovinskim dogovorima nije postojala obveza za procjenu učinka ili ex ante evaluaciju:

Andora, Turska, San Marino, Farski otoci, europski gospodarski prostor (Island, Norveška i Lihtenštajn), Švicar-ska, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Hrvatska, Albanija, Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, okupirano palestinsko područje, Sirija, Tunis, Čile, Meksiko, Južna Afrika, MERCOSUR, države CARIFORUM-a, Côte d’Ivoire, Kamerun, istočna i južna Afrika (Komori, Madagaskar, Mauricijus, Sejšeli, Zambija i Zimbabve), južnoafrička razvojna zajednica (Bocvana, Lesoto, Mozambik i Svazi), pacifičke zemlje, Uredba o pristupu tržištu skupine zemalja AKP, prekomorske zemlje i područja, Ceuta i Melilla.

Prilo

g II.

40Prilozi

Standard:

Procjena učinka na održivi razvoj: Europska je komisija 1999. godine „odlučila uključiti održivi razvoj u trgovin‑ske pregovore i s tim je ciljem razvila novi alat za procjenu koji je nazvala procjena učinka trgovine na održivi razvoj4”.

Slučajevi u kojima je postojala obveza za procjenu učinka na održivi razvoj:

Povlašteni trgovinski dogovor Prikladnost evaluacije

Hrvatska procjene učinka na održivi razvoj nije izvršena nije primjenjivo

Albanija procjene učinka na održivi razvoj nije izvršena nije primjenjivo

Crna Gora procjene učinka na održivi razvoj nije izvršena nije primjenjivo

Bosna i Hercegovina procjene učinka na održivi razvoj nije izvršena nije primjenjivo

Srbija procjene učinka na održivi razvoj nije izvršena nije primjenjivo

Alžir procjena učinka na održivi razvoj5 X

Egipat procjena učinka na održivi razvoj X

Izrael procjena učinka na održivi razvoj X

Jordan procjena učinka na održivi razvoj X

Libanon procjena učinka na održivi razvoj X

Maroko procjena učinka na održivi razvoj X

okupirano palestinsko područje procjena učinka na održivi razvoj X

Sirija procjena učinka na održivi razvoj X

Tunis procjena učinka na održivi razvoj X

Srednja Amerika procjena učinka na održivi razvoj √

Legenda:√ = prikladna X = općenito nije prikladna

4 Komisijin priručnik za procjenu učinka trgovine na održivi razvoj, predgovor autora P. Mandelsona, bivšeg europskog povjerenika za trgovinu.5 Procjena učinka na održivi razvoj za euro-mediteransko područje slobodne trgovine odnosi se na povlaštene trgovinske dogovore s Alžirom,

Egiptom, Izraelom, Jordanom, Libanonom, Marokom, okupiranim palestinskim područjem, Sirijom i Tunisom.

Prilo

g II.

41Prilozi

Slučajevi u kojima je postojala obveza za procjenu učinka na održivi razvoj:

Povlašteni trgovinski dogovor Prikladnost evaluacije

Čile procjena učinka na održivi razvoj X

Andska zajednica procjena učinka na održivi razvoj X

Republika Koreja procjena učinka na održivi razvoj √

Indija procjena učinka na održivi razvoj X

Kanada procjena učinka na održivi razvoj √

Maroko (detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini) procjena učinka na održivi razvoj X

MERCOSUR procjena učinka na održivi razvoj X

Države CARIFORUMA‑a procjena učinka na održivi razvoj6 X

Côte d’Ivoire procjena učinka na održivi razvoj X

Kamerun procjena učinka na održivi razvoj X

istočna i južna Afrika Komori, Madagaskar, Mauricijus, Sejšeli, Zambija, Zimbabve

procjena učinka na održivi razvoj za sporazum o gospodarskom partnerstvu sa zemljama AKP‑a X

južnoafrička razvojna zajednica Bocvana, Lesoto, Mozambik i Svazi

procjena učinka na održivi razvoj za sporazum o gospodarskom partnerstvu sa zemljama AKP‑a X

pacifičke zemlje Papua Nova Gvineja, Fidži

procjena učinka na održivi razvoj za sporazum o gospodarskom partnerstvu sa zemljama AKP‑a X

Legenda:√ = prikladna X = općenito nije prikladna

U sljedećim povlaštenim trgovinskim dogovorima nije postojala obveza za procjenu učinka na održivi razvoj:

Andora, Turska, San Marino, Farski otoci, europski gospodarski prostor (Island, Norveška i Lihtenštajn), Švicarska, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Meksiko, Južna Afrika, Uredba o pristupu tržištu skupine zemalja AKP, prekomorske zemlje i područja, Uredba o općem sustavu povlastica (EZ) br. 980/2005, Uredba o općem sustavu povlastica (EZ) br. 732/2008, Uredba o općem sustavu povlastica (EU) br. 978/2012, jednostrani povlašteni trgo-vinski dogovor s Moldovom i Ceutom i Melillom.

6 Procjena učinka na održivi razvoj za sporazum o gospodarskom partnerstvu sa zemljama AKP-a odnosi se na sporazume o gospodarskom partnerstvu s državama CARIFORUM-a, Republikom Côte d’Ivoire, Kamerunom, istočnom i južnom Afrikom (Komori, Madagaskar, Mauricijus, Sejšeli, Zambija, Zimbabve), južnoafričkom razvojnom zajednicom (Bocvana, Lesoto, Mozambik, Svazi) i pacifičkim zemljama (Papua Nova Gvineja, Fidži).

Prilo

g II.

42Prilozi

Pregled Komisijinih prijelaznih evaluacija i/ili ex post evaluacija povlaštenih trgovinskih dogovora

Standard:

Po mišljenju Suda prijelazne i ex post evaluacije potrebno je provesti tri godine nakon stupanja na snagu svih povlaštenih trgovinskih dogovora koji imaju velike učinke na gospodarstvo, društvo i okoliš. Te evaluacije omogućile bi donositeljima politika, dionicima i europskim poreznim obveznicima da procijene ispunjavaju li uistinu povlašteni trgovinski dogovori svoje ciljeve na području politike u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i javne odgovornosti.

U priopćenju (tzv. komunikaciji) naslovljenom „Trgovina, rast i globalna pitanja - trgovinska politika kao ključna sastavnica strategije 2020. EU-a“1 Komisija je ustvrdila da će se ex post evaluacije provoditi radi sustavnijeg praće-nja učinaka postojećih povlaštenih trgovinskih dogovora.

Slučajevi u kojima postoji obveza za prijelaznu i/ili ex post evaluaciju

Povlašteni trgovinski dogovori

Prijelazna i/ili ex post evaluacija Prikladnost evaluacije

Turska ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Europski gospodarski prostor Island – Norveška – Lihtenštajn

ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Švicarska ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Makedonija ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Hrvatska ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Albanija ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

1 COM(2010) 612.

Prilo

g III

.

43Prilozi

Slučajevi u kojima postoji obveza za prijelaznu i/ili ex post evaluaciju

Povlašteni trgovinski dogovori

Prijelazna i/ili ex post evaluacija Prikladnost evaluacije

Crna Gora ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Bosna i Hercegovina ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Srbija ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Alžir ex post evaluacija2 X

Egipat ex post evaluacija X

Izrael ex post evaluacija X

Jordan ex post evaluacija X

Libanon ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Maroko ex post evaluacija X

okupirano palestinsko područje ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Sirija ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Tunis ex post evaluacija X

Čile ex post evaluacija √

Meksiko ex post evaluacija šest sporazuma o slobodnoj trgovini X

Južna Afrika ex post evaluacija šest sporazuma o slobodnoj trgovini X

Države CARIFORUMA‑a ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

pacifičke zemlje Papua Nova Gvineja, Fidži ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

prekomorske zemlje i područja ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Uredba o općem sustavu povlastica br. 980/2005 prijelazna evaluacija √

Uredba o općem sustavu povlastica br. 732/2008 prijelazna evaluacija √

Moldova ex post evaluacija nije izvršena nije primjenjivo

Legenda:√ = prikladna X = općenito nije prikladna

U sljedećim povlaštenim trgovinskim dogovorima nije postojala obveza za ex ante evaluaciju:

Andora, San Marino, Farski otoci, Srednja Amerika, Andska zajednica, Republika Koreja, Indija, Kanada, Maroko (detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini), MERCOSUR, Côte d’Ivoire, Kamerun, istočna i južna Afrika (Komori, Madagaskar, Mauricijus, Sejšeli, Zambija i Zimbabve), južnoafrička razvojna zajednica (Bocvana, Lesoto, Mozambik i Svazi), pacifičke zemlje, Uredba o pristupu tržištu afričko-karipskih zemalja (AKP), Uredba o općem sustavu povlastica (EU) br 978/2012 i Ceuta i Melilla.

2 Ex post evaluacija euro-mediteranskog područja slobodne trgovine odnosi se na povlaštene trgovinske dogovore s Alžirom, Egiptom, Izraelom, Jordanom, Marokom i Tunisom

Prilo

g III

.

44Prilozi

Revizijski pristup u odabranim državama članicama

Revizori su pregledali nacionalne upute i postupke, upravljanje rizicima i profile rizika, ex ante i ex post kontrole te upravnu suradnju. Sud je pregledao cjelovitu strategiju kontrole koja se primjenjivala na povlaštene trgovin-ske dogovore u pet država članica. Vrijednost njihovih uvoza u okviru povlaštenih trgovinskih dogovora pred-stavljala je više od dvije trećine ukupnih uvoza na koji su se primjenjivale povlaštene carinske mjere.

U pet odabranih država članica izvršena je evaluacija carinskih kontrola ispitivanjem sljedećih nasumičnih uzoraka.

(a) 60 uvoza u okviru povlaštenih trgovinskih dogovora iz razdoblja 2009. godine na kojima je nastupila zastara, kako bi se provjerilo je li roba uistinu ispunjavala uvjete za povlaštene carinske mjere te kako bi se provjerile preventivne mjere, mjere suzbijanja i korektivne mjere koje su carinska tijela uvela kako bi osigurala primje-nu tih mjera te, ako to nije bio slučaj, naplatila propisane carine. Izvršena je ekstrapolacija nedovoljnih upla-ta koje su otkrivene u uzorku kako bi se procijenio iznos tradicionalnih vlastitih sredstava koja predstavljaju mogući gubitak za proračun EU-a.

(b) 30 uvoza u okviru povlaštenih trgovinskih dogovora iz 2011. godine kako bi se provjerilo je li roba uistinu ispunjavala uvjete za povlaštene carinske mjere te kako bi se provjerile preventivne mjere, mjere suzbijanja i korektivne mjere koje su carinska tijela uvela kako bi osigurala primjenu tih mjera te, ako to nije bio slučaj, naplatila propisane carine.

(c) 30 uvoza iz 2009. godine koji su predmet priopćenja (tzv. komunikacije) o uzajamnoj pomoći kako bi se pro-vjerilo jesu li države članice dosljedno uvodile automatizirane profile rizika u svojim sustavima za upravlja-nje rizicima.

(d) 30 zahtjeva koje su države članice 2011. godine poslale zemljama korisnicama/partnerskim zemljama u okvi-ru upravne suradnje kako bi se ispitala pravovremena naplata propisanih carinskih pristojbi u slučajevima kada roba nije ispunjavala uvjete za povlaštene carinske mjere.

Prilo

g IV

.

45Prilozi

Ograničenja modela za izračun opće ravnoteže

1 Europski gospodarski i socijalni odbor1 ističe da „rezultati modela koji je prisutan u procjenama učinka na održivi razvoj (...) nemaju nikakvu stvarnu informativnu vrijednost za pregovarače i dionike, budući da ne ukazuju na znatne ili dovoljno usmjerene učinke. Zbog nepostojanja ili manjka pouzdanih statističkih podataka za nefor-malni sektor, procjena učinka na održivi razvoj ne uzima u dovoljnoj mjeri u obzir mogući učinak na ovaj sektor.”

2 Komisija i vanjski savjetnici podjednako su upozorili i na inherentna ograničenja modela za izračun opće ravnoteže:

(a) Model za izračun opće ravnoteže može se koristiti samo u svrhu simulacije, a ne za prognozu2 te je njegova simulacija dugoročnih učinaka nedovoljno utemeljena3;

(b) njegova struktura koja je u određenoj mjeri tautološka, tj. svi su rezultati implicitno povezani s pretpostav-kama i umjeravanjem4;

(c) vrste robe svrstane su opsežne kategorije pa je nemoguće na koristan način utvrditi učinak na pojedinač-ne proizvode u opsežnoj kategoriji, npr. na pšenicu srednje kvalitete u sklopu procijenjenog učinka na „pšenicu”5;

(d) različite zemlje poput Rusije, Norveške, Švicarske i Turske svrstavaju se u istu skupinu, što ograničava kori-snost tumačenja za tu skupinu koja se mogu izvesti iz procjena vezanih za izračun opće ravnoteže6;

(e) formalna nemogućnost modela da zabilježi učinak liberalizacije ulaganja i mjera koje olakšavaju pokretlji-vost stručnjaka7; te

(f) rezultati modela za izračun opće ravnoteže nisu prikladni za procjene učinka zbog toga što ne prikazuju raščlanjene podatke na razini kućanstava8.

1 Stavak 2. točka 6. mišljenja br. 818/2011 Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.2 Stavak 11. točka 5. priloga 8. Komisijinim smjernicama za procjenu učinka.3 U pismenom očitovanju Komisijinih službi o procjeni učinka na održivi razvoj vezanoj za sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Republike

Indije iz ožujka 2010. godine stoji da su „dugoročni učinci među najslabijim točkama modela za izračun opće ravnoteže jer se proces prikupljanja kapitala neizbježno oslanja na osnovnim pretpostavkama i ne vodi računa o dinamičkim učincima povećane integracije i tržišnog natjecanja.”

4 Stavak 11. točka 5. priloga 8. Komisijinim smjernicama za procjenu učinka.5 Informativni dokument za završno izvješće o procjeni učinka trgovine između EU-a i Kanade na održivi razvoj, lipanj 2011. godine.6 ibid.7 ibid.8 Procjena učinka trgovine EU-a i Andske zajednice na održivi razvoj, završno izvješće, listopad 2009.

Prilo

g V.

46

Komisija se koristila različitim tehnikama modeli-ranja, uglavnom (ali ne i isključivo) modeliranjem opće ravnoteže (CGE) te je povlačila podatke iz baze podataka3 Projekta analize globalne trgovine (engl. Global Trade Analysis Project, GTAP). Do danas to su najbolji dostupni alati koji nam omogućuju kvan-tificirati gospodarski utjecaj promjena trgovinske politike na najbolji mogući način.

III (b)Opći sustav povlastica jednostran je program kojim se kroz smanjenje carina nastoje riješiti dugogo-dišnje gospodarske, socijalne i druge strukturne potrebe zemalja u razvoju. Iako Komisija prihvaća primjedbu, OSP je samo jedan od elemenata koji pridonose potpunom ostvarenju planiranih koristi.

Novom Uredbom o OSP-u, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2014. uvedene su značajne reforme u cilju boljeg usmjeravanja na zemlje kojima je to najpotrebnije.

III (c)Glavni nalazi Suda odnose se na pojedinačne pogreške koje uključuju izgubljene dokumente ili dokaze koje su uvoznici trebali sačuvati.

III (d)Što se tiče nadzornih posjeta, Komisija djeluje u okviru postojeće pravne osnove i u skladu s odgo-varajućim odredbama recipročnih trgovinskih aran-žmana, kako su ih odobrili Vijeće i države članice te, prema potrebi, Europski parlament.

3 Upotreba baze podataka GTAP u CGE modeliranju opće je prihvaćeno diljem svijeta u gotovo svim sličnim međunarodnim organizacijama poput WTO-a, Svjetske banke, OECD-a, UN-a, MMF-a i američke vlade.

Informativni sažetak

IGospodarske dobiti povezane s liberalizacijom trgovine dobro su poznate i temeljito dokumen-tirane u cjelokupnoj dostupnoj ekonomskoj lite-raturi. Na primjer, pokazalo se da bi zaključivanje svih pregovora koji su u tijeku (krug pregovora iz Dohe i bilateralni sporazumi) dovelo do povećanja BDP-a EU-a za više od 1 % nego što bi to inače bio slučaj. Očekuje se da će potrošači ostvariti korist od pristupa široj ponudi robe i usluga. Konačno, tu je i više od 36 milijuna radnih mjesta u Europi koja ovise, izravno ili neizravno, o našoj sposobnosti trgovine s ostatkom svijeta 1.

Nadalje, opći sustav povlastica u osnovi je grana EU-a za „razvoj kroz trgovinu”; kao prvo, progra-mom EBA (engl. everything but arms), „sve osim oružja” za 50 najsiromašnijih zemalja svijeta pruža se bescarinski pristup i pristup bez kvota tržištu EU-a za sve proizvode (osim oružja), a kao drugo, dodatnim pogodnostima u okviru potprograma OSP+ zemlje u razvoju potiču se da slijede ciljeve održivog razvoja.

III (a)Od 1999. svi glavni multilateralni i bilateralni trgovinski pregovori popraćeni su procjenom utjecaja na održivost. Osim toga, od 2010., uz jednu iznimku2, svim važnim trgovinskim pregovorima prethodila je i procjena utjecaja.

Svi su se trgovinski aranžmani mogli koristiti visokokvalitetnom analizom gospodarskih i drugih utjecaja. Pritom je Komisija uvijek nastojala udovo-ljiti važećim standardima koji su se mijenjali tijekom vremena.

1 „Trgovina, rast i globalna pitanja – trgovinska politika kao ključna komponenta strategije Europa 2020.”

2 Vijeće za vanjske poslove i Europsko vijeće odgovorili su 2011. na Arapsko proljeće pozivom na pokretanje pregovora s Marokom, Tunisom, Egiptom i Jordanom. Ova politička odluka učinila je IA nepotrebnim te bi ista dovela do prekomjernog kašnjenja u pokretanju procesa pregovora.

Odgovori Komisije

Odgovori Komisije 47

IV (a)Komisija prihvaća preporuku Suda u vezi s provo-đenjem procjena utjecaja i procjena utjecaja na održivost za povlaštene trgovinske sporazume te da je dužna opravdati situacije u kojima to nije moguće provesti. To će i činiti u skladu s postojećim smjer-nicama za procjene utjecaja i priručnika za pro-cjene utjecaja na održivost te je u svojoj najnovijoj procjeni utjecaja za Japan i SAD provela procjenu izgubljene dobiti.

Komisija već provodi procjene utjecaja i procjene utjecaja na održivost u skladu s preuzetim obve-zama i najboljom praksom. Od 1999. svi su glavni multilateralni i bilateralni trgovinski pregovori popraćeni procjenama utjecaja na održivost,a od 2010. (uz jednu iznimku, vidi odgovor Komisije na stavak III. točku (a)) procjene utjecaja prethodile su svim važnim trgovinskim pregovorima.

IV (b)S obzirom na pravodobnost analize, Komisija se obvezuje pokrenuti procjene utjecaja na održivost najkasnije šest mjeseci nakon početka pregovora kako bi se osiguralo da se iste mogu korisno upotri-jebiti u procesu pregovaranja i odobravanja.

Eurostat se sada sustavno poziva kao člana uprav-ljačkih odbora za praćenje procjena utjecaja na održivost.

Komisija nastoji intenzivirati suradnju povezanu s kvalitetom izvora statističkih podataka u okviru trenutačnog ažuriranja sporazuma o razini usluge između Glavne uprave za trgovinu i Eurostata.

IV (d)Komisija prihvaća preporuku Suda u vezi s povlašte-nim trgovinskim sporazumima koji imaju značajan gospodarski i društveni utjecaj te utjecaj na zaštitu okoliša.

Isto odražava obveze koje je Komisija već preuzela za sustavnije provođenje ex post evaluacija povla-štenih trgovinskih sporazuma sa značajnim gos-podarskim i društvenim utjecajem te utjecajem na zaštitu okoliša kako bi se olakšalo praćenje utjecaja trgovinskih sporazuma EU-a5.

5 COM(2010) 612 Komunikacija „Trgovina, rast i globalna pitanja”.

Iako je pravni temelj za obavljanje nadzornih posjeta u zemljama korisnicama na snazi tek od 1. siječnja 2011., Komisija je i prije toga osigurala niz aktivnosti praćenja i dostavu obrazloženja kao dio upravne suradnje sa zemljama korisnicama, pose-bice u kontekstu OSP-a.

Međutim, ipak je razrađen Akcijski plan Komisije o praćenju povlaštenih pravila o podrijetlu, prema kojem su posjeti zemljama korisnicama navedeni kao jedna od predloženih aktivnosti. Akcijskim planom bit će obuhvaćeni jednostrani aranžmani kao što je OS, te bilateralni sporazumi sa zemljama partnerima.

III (e)Komisija prima na znanje nalaz Suda.

Od 2001. Komisija predlaže da svi povlašteni trgo-vinski režimi EU-a, bilo samostalni ili konvencio-nalni, uključuju mogućnost privremenog povlačenja povlastica u slučaju određenih problema s upravlja-njem povlasticama i/ili drugih značajnijih povreda carinskog zakonodavstva ili izostanka suradnje. Komisija smatra da su se ove zaštitne mjere poka-zale dostatnima te će i dalje predlagati njihovo uključivanje u sve buduće povlaštene trgovinske aranžmane.

Komisija navodi da u samo jednom povlaštenom trgovinskom sporazumu, i to s Južnom Korejom, zaštitne odredbe koje su na kraju usuglašene ne uključuju mogućnost privremenog povlačenja povlastica iako te odredbe sadržavaju obvezan mehanizam savjetovanja. Komisija je potvrdila izni-mnu prirodu kompromisnog teksta zaštitnih mjera usuglašenog s Južnom Korejom u vrijeme donoše-nja odluke Vijeća o potpisivanju sporazuma4.

4 SL L 127, 14.5.2011., str. 4.

Odgovori Komisije 48

V (f)Komisija napominje da je povrat financijskih sred-stava odgovornost država članica.

OLAF će nastaviti pružati sve potrebne informacije nadležnim tijelima država članica kako bi se olak-šale njihove aktivnosti vezane uz povrat sredstava.

Novim odredbama uvedenima Uredbom br. 883/2013 o istragama OLAF-a6 od država članica zahtijeva se da dostave OLAF-u informacije o aktiv-nostima koje su poduzele nakon preporuke OLAF-a, među ostalim i o povratu dospjelih potraživanja. Time se jača nadzor nad aktivnostima država članica u vezi s povratom te dodatno poboljšava daljnje praćenje financijskih mjera u okviru istraga OLAF-a.

Komisija sustavno dalje prati sve otkrivene slučajeve financijskih obveza država članica koje proizlaze iz kašnjenja u postupcima povrata. To će i nastaviti činiti.

V (g)Od 2001. Komisija predlaže da svi povlašteni trgo-vinski režimi EU-a, bilo samostalni ili konvencio-nalni, uključuju mogućnost privremenog povlačenja povlastica u slučaju određenih problema s upravlja-njem povlasticama i/ili drugih značajnijih povreda carinskog zakonodavstva odnosno izostanka surad-nje. Komisija smatra da su se ove zaštitne mjere pokazale dostatnima te će i dalje predlagati njihovo uključivanje u sve buduće povlaštene trgovinske aranžmane.

Na kraju 2013. mogućnost privremenog povlače-nja povlastica već je uključena u četiri autonomna aranžmana (uključujući OSP) kojima je obuhvaćeno gotovo 200 zemalja te u povlaštene sporazume s više od 30 zemalja.

6 Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999, SL L 248, 18.9.2013.

V (a)Komisija će dodatno ocijeniti u kojim su pojedinim slučajevima takvi profili rizika korisni te kako ih treba primjenjivati u području pravila o podrijetlu u skladu s povlaštenim trgovinskim sporazumima.

V (b)U posljednjih nekoliko godina u svojim inspekcij-skim nadzorima Komisija poseban naglasak stavlja na učinkovitost sustava upravljanja rizikom te stra-tegije kontrole država članica. Izradila je tematska izvješća o svojim inspekcijskim nadzorima Strategije carinskog nadzora (2009.), Kućnog carinjenja (2011.) i Provoza (2012.) te je predstavila ova izvješća drža-vama članicama u okviru Savjetodavnog odbora za vlastita sredstva te u okviru Skupine za carinsku politiku. I dalje će nastaviti provjeravati unapređuju li države članice učinkovitost svojih sustava uprav-ljanja rizicima i strategije kontrole.

V (c)Komisija će nastaviti poticati države članice na poduzimanje odgovarajućih mjera predostrožnosti nakon primitka komunikacija o uzajamnoj pomoći.

V (d)Evaluacija kapaciteta zemlje korisnice sastavni je dio procesa pregovora sa svakim partnerom. To se međutim ne odražava u formalnom evaluacijskom izvješću. Komisija će uključiti procjenu ovog kapaci-teta u formalnim određivanjima područja primjene koji prethode novim pregovorima.

Općenito, pregovorima se pruža prikladan okvir Komisiji za procjenu kapaciteta tijela zemalja par-tnera za primjereno upravljanje sporazumom.

V (e)Komisija će (tijekom nadzora) otvoriti ovo pitanje s državom članicom u cilju poboljšanja kvalitete informacija koje država članica pruža o uprav-noj suradnji. Pojednostavnit će se i postupak izvješćivanja.

Odgovori Komisije 49

10Obvezu provođenja procjena utjecaja na održivost uveo je Povjerenik za trgovinu 1999. i ona je postala utvrđena praksa pri trgovinskim pregovorima koje su vodili kasniji povjerenici za trgovinu.

12Komisija se slaže oko važnosti evaluacija za sve povlaštene trgovinske sporazume koji imaju znača-jan utjecaj.

Pri evaluaciji trgovinskih sporazuma potrebno je osigurati da je proteklo dovoljno vremena kako bi se iz dostupnih podataka mogli izvesti pouzdani zaključci.

Trgovinskim sporazumima često se predviđa postu-pno uvođenje recipročnih obveza u razdoblju od pet do sedam godina7. U vrijeme provođenja eva-luacije treba uključiti i razdoblje kroz koje se vide utjecaji. Stoga Komisija smatra da je evaluacija koja se provodi nakon samo tri godine od stupanja na snagu sporazuma, kako je to predložio Sud, u uobi-čajenim situacijama preuranjena.

14Komisija ne smatra da se ex ante i ex post evalu-acijom izgubljene dobiti proračunskim tijelima osiguravaju dovoljno precizne godišnje prognoze prihoda carine kako bi se poboljšalo financijsko upravljanje proračunom EU-a.

Povlašteni trgovinski sporazumi čine dio zako-nodavne strukture na temelju koje se prikupljaju dospjele carinske pristojbe te se stavljaju na ras-polaganje proračunu EU-a. Stoga, niti se prihod ne može smatrati izgubljenim nakon uspostav-ljanja povlaštenoga trgovinskog sporazuma, niti postoje proračunski troškovi. Za svoje proračun-ske prognoze TVS-a Komisija se mora ponajprije oslanjati na makroekonomske metode. Međutim, ta je metoda trenutačno u postupku revizije te će Komisija preispitati u kojoj se mjeri i drugi elementi, kao što je to utjecaj novih povlaštenih trgovinskih sporazuma, mogu uzeti u obzir.

7 Vidi i COM2013 (686) „Jačanje temelja pametnog donošenja propisa – poboljšanje evaluacije”

Komisija trenutačno pregovara o uključivanju odredaba o privremenom povlačenju povlastica u povlaštene trgovinske sporazume s nizom par-tnera, uključujući Japan, Vijetnam, Maroko, Tajland i Kanadu.

Komisija će i dalje predlagati uključivanje klauzule o upravljanju administrativnim pogreškama u sve buduće trgovinske sporazume u kojima nije dogo-vorena samocertifikacija.

V (h)Komisija će nastaviti promicati zamjenu potvrda o podrijetlu i potvrda o prometu robe sa samocerti-fikacijom izvoznika.

Uvod

07Sud je u pravu što je istaknuo procjene utjecaja i procjene utjecaja na održivost.Međutim, to ne potvrđuje alate kao što su studije izvodljivosti i druge gospodarske analize koje su u prošlosti isto tako bile važan element u procesu donošenja odluka o nekim sporazumima uključenima u uzorak Suda.

08Dok je sustav procjena utjecaja uveden 2002., njegovo se područje primjene postupno razvijalo te povlašteni trgovinski sporazumi značajnijeg utjecaja nisu bili u potpunosti uključeni u njezino područje primjene sve do 2009.

09Komisija ima drukčije tumačenje u vezi sa zakon-skom obvezom provođenja ex ante evaluacija za povlaštene trgovinske sporazume između 2002. i 2006.

Potreba za provođenjem procjena utjecaja postu-pno se uvodi od 2003.

Od 2005. procjene utjecaja potrebne su za sve inicijative navedene u zakonodavnom i radnom programu Komisije (CWLP), a od 2009. za najvaž-nije inicijative Komisije te one s najdalekosežnijim utjecajem.

Odgovori Komisije 50

27Komisija smatra da procjene utjecaja ili ex ante evaluacije nisu morale biti pripremljene za sedam povlaštenih trgovinskih sporazuma koje je identifi-cirao Sud. U većini slučajeva procjena utjecaja ili ex ante evaluacija bila bi od male dodatne vrijednosti te bi predstavljala nesrazmjerno korištenje resursa, na primjer zbog političke odluke koja je već bila donesena na najvišoj razini da se sporazum provede ili su predviđene mjere imale ograničene učinke, odnosno bile su prijelazne prirode.

28Komisija je procijenila izgubljenu dobit u svim procjenama utjecaja koje se odnose na trgovinske sporazume sastavljene nakon 2010.

29Komisija ne smatra da je postojala preuzeta obveza provođenja procjena utjecaja na održivost za pet sporazuma koje je identificirao Sud. Obvezu provo-đenja procjena utjecaja na održivost tijekom trgo-vinskih pregovora izvorno je 1999. preuzeo Povjere-nik za trgovinu, a odnosi se na one pregovore koje vodi Povjerenik za trgovinu. Općenita upotreba procjena utjecaja za održivost pri pregovorima koje vode ostali povjerenici u ime Komisije nikada nije bila predmet odluke Kolegija što je i razlog izostanka procjena utjecaja na održivost u ovih pet slučajeva.

30Od 2010. Komisija osnažuje svoj sustav evaluacije zakonodavstva i politika te se zalaže za provođenje evaluacija na sustavnijoj osnovi. Potrebno je uspo-staviti prioritete u ostvarivanju programa evalua-cija, pri čemu se prioritet ponajprije daje po načelu „najprije evaluacija”, tj. evaluacija se provodi prije revidiranja inicijative, zatim prema onim inicijati-vama koje imaju najznačajniji utjecaj te u konačnici prema dostupnosti ograničenih resursa.

Procjena izgubljene dobiti uključena je u procjene utjecaja od 2011. Međutim, takvim ex ante izraču-nom može se dobiti samo procjena vjerojatnog smanjenja vlastitih sredstava u obliku prihoda carine i to na temelju najvjerojatnijih scenarija koji proizlaze iz konačnog sporazuma. Što se tiče gos-podarskih učinaka, potrebno je napomenuti da iako se povlaštenim trgovinskim sporazumima smanjuju carinske stope, oni isto tako uključuju koristi od povećanja trgovinskih tokova gdje može čak doći i do povećanja iznosa prikupljenih kroz carinske pristojbe.

Područje primjene i pristup revizije

21Zaključak Suda temelji se na analizi razdoblja tijekom kojeg je postupno uspostavljen sustav procjene utjecaja Komisije te je sustavnu evaluaciju politika tek trebalo razviti, stoga više sporazuma u uzorku nije moglo biti obuhvaćeno bilo procje-nom utjecaja ili procjenom utjecaja na održivost radi trenutka njihova predlaganja i/ili stupanja na snagu.

22Metode rada za procjenu utjecaja u Komisiji su uspostavljene postupno te su smjernice uvedene tijekom 2005., a revidirane 2009. Trenutačne strože standarde ne treba koristiti za procjenu ranijih pro-cjena utjecaja dok je sustav još bio u razvoju. Kako bi se dalje razvijali na temelju iskustava iz prvih pet godina, uvedene su smjernice za procjene utjecaja na održivost u priručniku za procjene utjecaja na održivost koji su 2006. objavile službe Komisije.

Primjedbe

26Komisija se slaže s važnošću odgovarajuće procjene kako ex ante tako i ex post gospodarskih i drugih učinaka povlaštenih trgovinskih sporazuma. U to je uvjerena od 1999.

Odgovori Komisije 51

35Od šest procjena utjecaja koje je pregledao Sud, četiri su provedene 2006./2007. kada je metodo-logija analize utjecaja trgovinskih sporazuma još uvijek bila u razvoju. Sve procjene utjecaja prove-dene nakon 2010. sadržavaju sveobuhvatnu analizu gospodarskih učinaka u zemljama korisnicama.

36Komisija procjenjuje gospodarske učinke koristeći najsuvremenije gospodarsko modeliranje i skupove podataka, držeći korak s najnovijim razvojem stanja u teorijskoj i empirijskoj literaturi koja se bavi učin-cima sporazuma o slobodnoj trgovini.

38OSP sustav sastoji se od jednog općeg i dvaju posebnih aranžmana. Opći se aranžman odobrava svim zemljama u razvoju koje imaju zajedničke razvojne potrebe i na sličnom su stupnju gospodar-skog razvoja, bez potrebe ratifikacije ili primjene bilo koje međunarodne konvencije.

Potprogram OSP+ EU-a osmišljen je tako da uklju-čuje dodatne poticaje za osjetljivije zemlje koje žele poduzeti dodatne korake prema održivom razvoju i dobrom upravljanju, ostavljajući tim zemljama izbor žele li tražiti dodatne pogodnosti ili ne. Ovakav pristup koji su prihvatili Vijeće i Parla-ment predstavlja odabir politike. Stoga je potreba za ratifikacijom i učinkovitom provedbom među-narodnih konvencija o ljudskim i radnim pravima, zaštiti okoliša i dobrom upravljanju razmotreno za ovih deset zemalja, ali ne i za ostale zemlje korisnice općeg aranžmana.

U skladu sa svojim preuzetim obvezama provođenja ex post evaluacije na sustavnijoj osnovi Komisija je tijekom 2012. provela ex post evaluaciju trgovin-skog stupa sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea, a 2013. pokrenula je ex post evaluaciju pro-vedbe Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Meksika te sveobuhvatan pregled SGP-a CARIFO-RUM-EU. Tijekom 2014. planirane su još dvije ex post evaluacije (autonomnih trgovinskih povlastica za Moldovu te za zemlje zapadnog Balkana).

31Evaluacija utjecaja na proračun EU-a u statističkom izvješću OSP-a za razdoblje od 2006. do 2009. teme-ljila se na standardnom pristupu Komisije 8.

Budući da je obračun proveden ex post, gubitak prihoda izračunan je na temelju stvarne statistike, tj. OSP-a povlaštene trgovine u razdoblju između 2006. i 2009.

34Značajan trud uložen je u izradu visoko kvalitet-nih procjena utjecaja koristeći najbolje dostupno modeliranje. Nadalje, Komisija napominje da se analiza Suda zasniva na procjenama utjecaja koje su provedene prije više godina, u vrijeme kada su metodologije za procjenu utjecaja još uvijek bile u razvoju. Samo je jedna od pet procjena utjecaja koje podupiru trgovinski sporazum, a koje je anali-zirao Sud, provedena u skladu s najnovijim smjerni-cama za procjene utjecaja. Stoga je Sud propustio priznati značajan razvoj procjena utjecaja u prilog povlaštenim trgovinskim sporazumima od 2010.

8 Izgubljena dobit predstavlja razliku između carina utvrđenih po načelu najpovlaštenije države koja bi bila plativa za svu OSP trgovinu u slučaju nepostojanja OSP sustava TE uistinu plaćenih carina tj.(Ukupna carina utvrđena po načelu najpovlaštenije države obračunata prema OSP povlaštenoj trgovini) – (Ukupna povlaštena carina obračunata prema OSP povlaštenoj trgovini).

Odgovori Komisije 52

42U procjeni utjecaja nije identificirana prijevara ili utaja carine kao bitan nedostatak prethodno primijenjenog programa OSP-a. Stoga u reformira-nom programu nije bilo većih izmjena odredaba za borbu protiv prijevara.

S druge strane, u procjeni utjecaja istaknuto je da zaštitni mehanizmi u okviru programa OSP-a (gdje uvoz može uzrokovati ili prijetiti ozbiljnim poteš-koćama za proizvođače iz EU-a) nisu bili u funkciji te je moglo doći do toga da povlašten uvoz našteti financijskim i gospodarskim interesima industrije u EU-u. Identificirane su opcije kojima bi se pre-vladali ti nedostaci što je rezultiralo time da su te opcije osnažene u novom OSP-u koji je na snazi od 1. siječnja 2014.

Do studenoga 2017. Komisija mora podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni Uredbe o OSP-u. Za potrebe izvješća Komisija će procijeniti pitanja prijevare i utaje carine te po potrebi razmotriti mjere za njihovo rješavanje.

44Komisija se slaže da kao i kod svakog modeliranja postoje ograničenja, ali smatra da je CGE najbolji raspoloživi instrument. Svi okviri modeliranja imaju nedostatke, ali su CGE modeli najbolje opremljeni za kvantificiranje gospodarskih utjecaja koje povlašteni trgovinski sporazumi imaju. Ciljevi su kvantificirati utjecaje promjena trgovinske politike, ceteris paribus, na temelju najrobusnijih i najrelevan-tnijih metodoloških pristupa dostupnih ekonomskoj struci u analizi trgovinske politike. Takve se gospo-darske analize ne temelje na jednom CGE modelu, već na različitim CGE modelima koji su prilagođeni tako da najbolje odgovaraju političkim pitanjima kojima se bavi svaka procjena utjecaja i procjena utjecaja na održivost.

Okvir 1.Bangladeš je dobar primjer najnerazvijenije zemlje (engl. Least Developed Country, LDC) gdje su predno-sti OSP-a značajno doprinijele razvoju zemlje dovo-deći do rasta, smanjenja siromaštva i povećanja mogućnosti zapošljavanja, osobito za žene. Dostu-pnost pogodnosti OSP-a stvara politički prostor gdje EU može utjecati na razvoj ljudskih i radnih prava, kao što je to pokazao događaj urušavanja zgrade Rana Plaza. Nadalje, Komisija pozorno prati rad Međunarodne organizacije rada (engl. Interna‑tional Labour Organisation, ILO) u toj zemlji u cilju poboljšanja uvjeta rada. Upitno je bi li Bangladeš pristao na uvjete koje je postavio Compact da nije korisnik OSP-a.

40Komisija potvrđuje da je s obzirom na iskustvo postrožila zahtjeve da praćenje i evaluacija budu učinkovitije obrađeni u procjenama utjecaja. To se odrazilo na postupni razvoj sustava procjena utjecaja.

U svim procjenama utjecaja provedenima od 2010. na području trgovine utvrđeni su jasni i mjerljivi pokazatelji koji su u skladu sa smjernicama za pro-cjene utjecaja iz 2009. Pozitivna mišljenja Odbora za procjenu utjecaja o ovim procjenama utjecaja to i potvrđuju.

41Detaljna studija karakteristika navedenih u preporu-kama EGSO-a u indijskom kontekstu vrlo vjerojatno ne bi dala pouzdane rezultate, s obzirom na to da je većina osjetljivih sektora društva prisutna u nefor-malnom gospodarstvu gdje kvantitativni podaci nisu lako dostupni.

Međutim, rezultati procjene utjecaja na održivost za Sporazum o slobodnoj trgovini s Indijom rele-vantni su u kontekstu preporuka EGSO-a. U procjeni utjecaja na održivost zaključeno je da bi Sporazum o slobodnoj trgovini s Indijom (u svim analiziranim scenarijima) trebao dovesti do značajnog povećanja realnih plaća i kvalificiranih i nekvalificiranih rad-nika te do umjerenog učinka smanjenja siromaštva. Nadalje, pregovarači provode redovita savjetovanja s civilnim društvom što omogućava raspravu o pita-njima navedenima u preporukama EGSO-a.

Odgovori Komisije 53

48U procjenama utjecaja i procjenama utjecaja na održivost analiziraju se vjerojatni utjecaji samog trgovinskog sporazuma na relevantne sektore, uzimajući u obzir postojanje svih relevantnih poli-tika EU-a. Pritom se može (kao što je to slučaj za karipske zemlje), ali ne mora izrijekom spomenuti Zajednička poljoprivredna politika (ZPP).

49Komisija priznaje da procjenom utjecaja na održi-vost koja se odnosi na sporazume o gospodarskom partnerstvu nisu obuhvaćeni opseg i razina detalja kao u novijim procjenama utjecaja na održivost. To djelomično odražava i vrlo širok zemljopisni i tematski opseg ove konkretne procjene utjecaja na održivost – više od 75 zemalja. Ne postoji procjena utjecaja na održivost kojom bi se mogla u potpu-nosti obuhvatiti sva moguća pitanja za sve potenci-jalne potpisnike.

52Studija je bila ekonometrijska procjena utjecaja šest povlaštenih trgovinskih sporazuma na trgovinu. Njezin navedeni cilj bio je analizirati jesu li spora-zumi imali mjerljiv i statistički značajan utjecaj na izvoz i uvoz u EU. Namjera nije bila da imaju šire područje primjene ili da budu potpune ex post eva-luacije. Komisija je nakon toga provela pune ex post evaluacije za dvije predmetne zemlje (Meksiko i Čile).

53Dok ex post evaluacijsko izvješće za zemlje Euro-mediteranskog partnerstva nije sadržavalo nikakve aranžmane za buduće evaluacije, Komisija može potvrditi da će se takva ex post evaluacija vjerojatno provesti jednom kad se riješe pregovori te se sporazumi u cijelosti provedu.

55Nakon privremene evaluacije OSP-a provedene su bitne promjene sustava koje su stupile na snagu 1. siječnja 2014. kako bi se riješili nedostaci otkriveni u privremenoj evaluaciji sustava.

45Baza podataka GTAP-a izgrađena je na najpouzdani-jim međunarodnim izvorima podataka (uključujući podatke Eurostata za zemlje EU-a) te je podložna stalnom nadzoru od strane raznih dionika (Svjet-ske banke, OECD-a, MMF-a, WTO-a, Ujedinjenih naroda, FAO-a). Većina gospodarskih podataka koji se koriste u bazi podataka GTAP (poput trgo-vinskih tokova, obrazaca zaštite, BDP-a, krajnje potrošnje) ažurira se prema posljednjoj godini za koju su dostupni podaci. U ovom se slučaju zastar-jeli podaci odnose samo na tehničke koeficijente tablice ponude i uporabe u EU-u (engl. Supply and Use Table, SUT). Sirovi podaci Eurostata pokazuju da su promjene u tehničkim koeficijentima iz SUT-ova EU-a minimalni u razdoblju od 2000. do 2009.

Kao dio konzorcija GTAP, Komisija će nastojati osigurati da GTAP koristi ažurirane tablice ponude i uporabe EU-a te input‑output tablice kada su iste dostupne te da se u metapodacima GTAP-a navedu izvori podataka po zemlji te na koju se godinu podaci odnose.

Kao što je prikazano u izvješću Glavne uprave ZIC-a (Zajednički istraživački centar) Europske komisije u siječnju 2014., ažuriranje tehničkih koeficijenata EU-a prema posljednjoj dostupnoj godini tek je neznatno promijenilo simulirani utjecaj Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje.

46Budući da se u bazi podataka GTAP-a kao izvor većine podataka za EU na prvom mjestu nalazi Eurostat i nacionalni statistički uredi, uključivanje Eurostata u sekundarnu ocjenu kvalitete podataka GTAP-a može biti suvišno.

47Komisija se slaže da je pravovremenost procjene utjecaja na održivost vrlo važna kako bi se osigurala njezina korisnost za pregovarače. Komisija se obve-zuje pokrenuti procjene utjecaja na održivost naj-kasnije šest mjeseci nakon početka pregovora kako bi osigurala uporabu izvješća u pregovorima. Od 18 procjena utjecaja na održivost provedenih od 1999. samo je u slučaju procjene utjecaja na održivost za Čile dostavljeno konačno izvješće nakon parafiranja Sporazuma o pridruživanju.

Odgovori Komisije 54

Komisija dalje napominje da se potencijalni gubitak koji nije ekstrapoliran, a o kojem je Sud izvijestio tri države članice u vezi s pojedinačnim pogreškama koje su otkrivene, iznosi 1 milijun eura od čega se 91 % odnosi na jednu državu članicu.

64Neki od dokumenata ili dokaza koji nedostaju mogu se još uvijek dostaviti kao rezultat daljnjeg praćenja koje provodi Komisija u vezi s nalazima Europskoga revizorskog suda. Stoga se lako može dogoditi da krajnji rezultat pokaže znatno niže iznose. Osim toga, inspekcijski nadzori Komisije nad pojednostavnjenim postupcima u 21 državi članici nisu pokazale visoke stope pogrešaka u provjere-nom uzorku deklaracija o podrijetlu te je financijski učinak pogrešaka bio nizak.

Rezultati pregleda izvornika dokumenata o podri-jetlu koje provodi Komisija u svojim inspekcijskim nadzorima u Ujedinjenoj Kraljevini nisu u skladu s nalazima Suda.

66Pogreške koje je pronašao Sud uglavnom se odnose na prateće dokumente ili dokaze koji nedostaju. Tamo gdje potvrde o podrijetlu imaju pečat ili je potvrde izdao ured koji tijela zemalja korisnica/partnera nisu prijavila Komisiji mogu se poslati na provjeru tim tijelima.

Isto tako, u odnosu na prethodni stavak 64., Komisija ističe da u današnje vrijeme uvoznici čuvaju gotovo sve popratne dokumente te da ih isti moraju držati na raspolaganju carinskim tijelima u skladu s član-kom 77. Carinskog zakonika EU-a. Ne može se pro-vesti 100-postotna provjera dokumenata i provjere se moraju provoditi na temelju analize rizika, kako je navedeno u članku 13. Carinskog zakonika EU-a.

Na primjer, broj korisnika OSP-a znatno je smanjen tako da se povlastice usredotoče na najpotrebitije zemlje (s više od 170 na oko 90 zemalja). Nadalje, povećane su i prilike siromašnijih zemalja za izvoz ukidanjem povlastica za vrlo konkurentne sektore pojedinih zemalja, poput tekstila iz Kine i Indije.

61Komisija smatra da je uključivanje podrijetla u kom-binaciji s drugim elementima rizika još učinkovitije jer je preciznije usmjereno.

62Bilo je vrlo malo grešaka (tri) koje je Sud pronašao u uvoznim deklaracijama prema kojima su zatražene povlastice prema pojednostavnjenom postupku. Ujedinjena Kraljevina preuzela je obvezu preispitati svoju strategiju kontrole povlaštenog podrijetla. Međutim, iako povlašteni trgovinski sporazumi još uvijek nisu odabrani kao predmet revizije u Ujedi-njenoj Kraljevini, to ne znači da kontrole podrijetla nisu provedene u kontekstu drugih revizija nakon carinjenja. Komisija će pratiti daljnji razvoj pitanja koja je otvorio Sud.

63Ekstrapolacija koju je proveo Sud temelji se na poje-dinačnim pogreškama koje uključuju dokumente koji nedostaju, odnosno dokaze koje su uvoznici bili dužni imati u trenutku kada je Sud provodio reviziju. Međutim, ove greške ne potvrđuju automatski da uvezena roba nije bila povlaštenog podrijetla koje je bilo deklarirano u vrijeme uvoza. U daljnjem praćenju pojedinačnih pogrešaka koje je otkrio Sud Komisija će predmetnim državama članicama dati mogućnost dokazivanja da su dokumenti i dokazi o podrijetlu bili dostupni u trenutku carinjenja te da se isti i dalje mogu dostaviti. Postoji vjerojatnost da će se zatražiti iznosi TVS-a od država članica ako isti proizlaze iz njihove administrativne pogreške samo u slučaju da se ne dostave dokazi.

Odgovori Komisije 55

75U svim su navedenim slučajevima države članice u svojim procjenama rizika analizirale i uzele u obzir ove informacije. Nakon analize svojih obrazaca trgovanja na državama članicama ostaje da donesu odluku o unošenju informacija iz komunikacija o uzajamnoj pomoći u svoje sustave za upravlja-nje rizicima i to u obliku profila rizika, ali to one nisu dužne učiniti. Francuska je objasnila da izrada profila rizika u slučaju predmetne komunikacije o uzajamnoj pomoći neće biti učinkovita stoga što informacija nije imala učinak u Francuskoj. U slučaju Španjolske uzorak se odnosio na operatere koji su bili isključeni iz mehanizama „prethodne” provjere. Komisija je već zatražila od španjolskih tijela da isprave tu praksu. Komisija smatra da se profil rizika temeljen na informacijama sadržanima u zahtjevu za komunikaciju o uzajamnoj pomoći treba usposta-viti samo ako informacija ima utjecaj na predmetnu državu članicu.

77Sve ove slučajeve povrata sredstava dalje prati Komisija zajedno s tijelima država članica te tamo gdje su iznosi TVS-a kao rezultat administrativne pogreške dospjeli na plaćanje od istih će se zatražiti da daju na raspolaganje te iznose zajedno s kama-tama ako je primjenjivo.

Ujedinjena Kraljevina zatražila je da se na raspola-ganje stavi iznos tradicionalno vlastitih sredstava koja se odnose na predmetnu komunikaciju o uza-jamnoj pomoći koja je priznata, a pala je u zastaru zbog neučinkovitih internih kontrola. Francuska je osporila taj nalaz te je Komisija zatražila dodatne informacije.

78Komisija ističe da je u ovom slučaju predmetna država članica već poduzela odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo da se slična situacija ponovi.

Vidjeti odgovor Komisije na stavak 79.

67Komisija će i dalje pratiti pogreške koje je utvrdio Sud te, tamo gdje se utvrdi dospjelost plaćanja iznosa tradicionalno vlastitih sredstava, od država članica zatražit će se da poduzmu mjere za povrat tih sredstava te moguće plaćanje primjenjivih kamata.

71Jedanaest zahtjeva koje je Španjolska poslala Filipinima i koji su vraćeni neisporučeni nakon toga ponovno je poslano na Filipine na točne adrese.

72Komisija dalje prati ove slučajeve koji se odnose na situacije nakon carinjenja s talijanskim tijelima. Kamate će biti naplaćene gdje je to primjenjivo.

73Komisija će i dalje s francuskim tijelima pratiti slu-čajeve gdje povrat sredstava nakon carinjenja još nije započeo i to nakon potvrde da certifikati nisu važeći ili autentični te će tražiti povrat svih dospjelih iznosa TVS-a te plaćanje kamata, ako je primjenjivo.

74Komisija smatra da bi države članice u svojem cjelo-kupnom carinskom riziku i strategiji kontrole trebale uzeti u obzir informacije i u mjeri u kojoj informa-cije iz komunikacija o uzajamnoj pomoći utječu na države članice kako bi iste poduzele mjere za povrat iznosa TVS-a te kako bi poduzele mjere za sprečava-nje budućih gubitaka.

Odgovori Komisije 56

84U presudi Suda Europske unije koju navodi Revi-zorski sud činjenica da Komisija nije u potpunosti iskoristila prava i ovlasti koje su joj dodijeljene Spo-razumom o pridruživanju s Turskom odnosi se samo na taj konkretan slučaj i stoga se ne može koristiti za izvođenje općeg zaključka.

Člankom 220. stavkom 2. točkom (b) i člankom 239. Carinskog zakonika predviđene su iznimke od općeg načela povrata sredstava od uvoznih carina. U ovim slučajevima, bez obzira na postojanje carin-skog duga i činjenice da nisu bili ispunjeni uvjeti za povlašteni tretman robe, podnositelj zahtjeva (uz potporu svojih nacionalnih tijela prilikom podnoše-nja spisa Komisiji na odlučivanje) traži iznimku od načela povrata ili odustajanja od nepovrata/otpusta uvoznih pristojbi.

Odredbe kojima su uređene ove iznimke moraju se protumačiti ograničavajuće te se procjenjuju u sva-kom pojedinačnom slučaju.

Iznimke od načela povrata zahtijevaju ili (a) posto-janje pogreške na strani carinskog tijela koju nije razumno mogla otkriti odgovorna osoba koja postupa u dobroj vjeri te koja se ponaša u skladu s odredbama carinske deklaracije ili (b) postojanje posebne situacije u kojoj se dužniku ne može pripi-sati nemar ili prijevara.

85Komisija će pozorno razmotriti takav periodični sustav izvješćivanja u sklopu svojih novih i pobolj-šanih mjera nadzora.

89Komisija će promatrati ovo pitanje u okviru svojih novih planiranih mjera nadzora kako bi se pobolj-šala kvaliteta informacija koje država članice pružaju te kako bi se osiguralo, među ostalim, da je izvješćivanje država članica učinkovitije usmjereno na odstupanja koja traže korektivno djelovanje.

79Predmetna država članica već je obavijestila Komi-siju da su njezina carinska tijela ostvarila komuni-kaciju na visokoj razini s nacionalnim pravosudnim tijelima te da su u izradi izmjene nacionalnoga Poreznog zakona kako bi se spriječilo da se slične situacije ponove.

Komisija će i dalje sa španjolskim tijelima prati razvoj ovog pitanja.

80Vidjeti odgovor Komisije na stavak 78.

82Evaluacija kapaciteta zemlje korisnice sastavni je dio procesa pregovora sa svakim partnerom, uključujući određivanje područja primjene. To se međutim ne odražava u formalnom evaluacijskom izvješću.

Općenito, pregovori pružaju prikladan okvir Komi-siji za procjenu kapaciteta tijela zemalja partnera za primjereno upravljanje sporazumom, uzimajući u obzir na primjer iskustva s postojećim sporazu-mima o carinskoj suradnji te drugim mehanizmima suradnje. Detaljnije prethodne evaluacije prove-dene su u vezi sa SSP-ovima s balkanskim zemljama.

83Razrađen je Akcijski plan Komisije o nadzoru povla-štenih pravila o podrijetlu prema kojem je jedna od predloženih aktivnosti i posjet zemljama koje imaju koristi od povlaštenog tretmana. Akcijskim planom bit će obuhvaćeni jednostrani aranžman, poput OSP-a, kao i bilateralni sporazumi sa zemljama partnerima.

Odgovori Komisije 57

94Primarna je funkcija komunikacija o uzajamnoj pomoći upozoriti zemlje članice na utvrđene rizike od prijevare te pridobiti njihovu suradnju u nji-hovu učinkovitom i djelotvornom rješavanju. OLAF potpuno primjenjuje zahtjeve postojeće Uredbe 515/9710 (kako je izmijenjena Uredbom 766/200811). Odgovornost je država članica na temelju pružanih informacija analizirati rizik koji se odnosi na njihovo državno područje te poduzeti sve potrebne mjere u skladu s odredbama carinskog zakonodavstva EU-a.

95Iznosi koje države članice proglase nepovratnima ne moraju nužno predstavljati i konačne gubitke za proračun EU-a s obzirom na to da Komisija ispituje revnost država članica u povratu tih iznosa, prema članku 17. stavku 2. Uredbe br. 1150/2000 i drži ih odgovornima tamo gdje nije prikazana revnost u postupcima povrata.

Okvir 2.U skladu s postupkom iz članka 17. Uredbe Vijeća br. 1150/2000 Komisija je već ispitala ovaj slučaj 2013.

Od Poljske je naknadno zatraženo da stavi na raspo-laganje te iznose s obzirom na to da mjere predo-strožnosti nisu poduzete u trenutku uvoza, kao što je to OLAF zatražio u komunikaciji o uzajamnoj pomoći.

10 Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 82, 22.3.1997., str. 1).

11 Uredba (EZ) br. 766/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 515/97 o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 218, 13.8.2008., str. 48.).

90Komisija pozdravlja nalaz Suda da je OLAF uspješno dokazao da uvezena roba nije bila prihvatljiva za povlaštene tarifne mjere, osim u jednoj istrazi.

91Aktivnost povrata nakon istrage OLAF-a u carinskim predmetima zadaća je nacionalnih tijela i to je izvan kontrole OLAF-a.

Stoga zapravo vraćen iznos odražava uspješnost države članice a ne OLAF-a te nije primjereno kori-stiti ovaj iznos kao pokazatelj uspješnosti OLAF-a.

OLAF pruža sve neophodne informacije nadležnim tijelima država članica kako bi se olakšale njihove aktivnosti vezane uz povrat sredstava.

Novim se odredbama uvedenima Uredbom br. 883/2013 o istragama OLAF-a9 od država članica zahtijeva da osiguraju OLAF-u informacije o aktiv-nostima koje su poduzele nakon preporuke OLAF-a, među ostalim i o povratu dospjelih potraživanja. Time se jača nadzor aktivnosti povrata država čla-nica te dodatno poboljšava daljnje praćenje finan-cijskih mjera istraga OLAF-a.

92Komisija sustavno dalje prati sve otkrivene slučajeve financijskih obveza država članica koje proizlaze iz kašnjenja u postupcima povrata. I dalje će pratiti nalaze Suda te tražiti povrat tradicionalno vlastitih sredstava i plaćanje kamata gdje je primjenjivo. Iznos carina prikazanih u izvješću OLAF-a iznos je za koji se preporučuje izvršenje povrata, dok se stvarni iznos koji je moguće nadoknaditi može definitivno utvrditi tek iz daljnjeg praćenja postupka.

9 Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999, SL L 248, 18.9.2013.

Odgovori Komisije 58

Okvir 3. (c)Što se tiče daljnjeg praćenja koje se odnosi na obavijest uvoznicima o uvozu tune iz El Salvadora, Komisija je u međuvremenu reagirala na revizorski nalaz Suda i poslala je pismo s detaljnim pitanjima El Salvadoru.

Okvir 3. (d)Vidi odgovor na stavak III. točku (e).

102Istrage OLAF-a na koje upućuje Sud pokazuju da zemljama korisnicama/partnerima nedostaje znanje u primjeni ovih pravila u vezi s razdobljem prije reforme OSP pravila o podrijetlu. Pravila OSP-a regi-onalne kumulacije pojednostavnjena su u sklopu reforme te njima zemlje partneri lakše upravljaju.

103Sud identificira određenu upitnost kumulacije, u kojoj različita pravila vrijede za zemlje iz iste regije. Fleksibilnost koja je uvedena pravilima OSP-a namijenjena je pojednostavnjenju kumulacije podri-jetla između zemalja u razvoju, čak i u slučajevima kada se primjenjuju različita pravila o podrijetlu. To je osobito važno za najnerazvijenije zemlje koje su u usporedbi s drugim zemljama korisnicama OSP-a podložne drukčijim pravilima. Postoje mehanizmi u Uredbi o OSP-u kojima sprječava izbjegavanje.

Okvir 4.Povlašteni trgovinski odnosi EU-a i Meksika uređeni su povlaštenim sustavom koji se temelji na spora-zumu prema kojem je prije razmatranja uskraćivanja povlastica obvezno podnošenje zahtjeva zemlji izvoza za naknadnu provjeru povlaštenog podrije-tla. Komisija razmatra daljnje korake koje bi moglo biti potrebno poduzeti u takvim slučajevima.

96Od 2001. Komisija predlaže da svi povlašteni trgo-vinski režimi EU-a, bilo autonomni ili konvencio-nalni, uključuju mogućnost privremenog povlačenja povlastica u slučaju određenih problema s upravlja-njem povlasticama i/ili drugih značajnijih povreda carinskog zakonodavstva, odnosno izostanka surad-nje. Uključuju i mogućnost slanja obavijesti uvozni-cima. Komisija će i dalje predlagati uključivanje ovih zaštitnih mjera u sve buduće povlaštene trgovinske aranžmane.

Komisija predlaže uključivanje klauzule o upravlja-nju administrativnim pogreškama u sve trgovinske sporazume u kojima nije dogovorena samocertifi-kacija te će i dalje nastaviti to činiti za sve buduće trgovinske sporazume te one o kojima se ponovno pregovara.

97Vidi odgovor u stavku 84. Slučajevi prijavljeni Komisiji odnose se na iznimke od općeg načela povrata uvoznih ili izvoznih carina te zahtijevaju da pogreške carinskih tijela ne može prepoznati dužnik koji djeluje u dobroj vjeri i u skladu s primjenjivim odredbama ili u slučaju posebne situacije te pod uvjetom da dužnik nije bio nemaran. Carinska tijela zadužena za donošenje odluka trebaju procijeniti jesu li ti uvjeti ispunjeni.

98Komisija će i dalje predlagati uključivanje klauzule o upravljanju administrativnim pogreškama u sve trgovinske sporazume u kojima nije dogovorena samocertifikacija.

Okvir 3. (b)Neobjavljivanje je bilo povezano s poteško-ćama u prevođenju tijekom razdoblja do datuma pristupanja.

Odgovori Komisije 59

Preporuke od 1. do 4.1. Komisija prihvaća preporuku Suda s obzirom na

provođenje procjena utjecaja i procjena utjecaja na održivost za povlaštene trgovinske sporazu-me te uredno treba opravdati situacije u kojima iste nije moguće provesti. To će i učiniti, u skladu s postojećim smjernicama za procjene utjecaja i priručnikom za procjene utjecaja na održivost te je u svojoj najnovijoj procjeni utjecaja za Japan i SAD provela procjenu izgubljene dobiti.

2. S  obzirom na pravodobnost analize, Komisi-ja se obvezuje pokrenuti procjene utjecaja na održivost najkasnije šest mjeseci nakon počet-ka pregovora kako bi osigurala da se iste mogu korisno upotrijebiti u  procesu pregovaranja i odobravanja.

Eurostat se sada sustavno poziva kao člana upravljačkih odbora za praćenje procjena utje-caja na održivost.

Komisija traži intenziviranje suradnje u vezi s kvalitetom izvora statističkih podataka u sklopu ažuriranja sporazuma o razini usluge između Glavne uprave za trgovinu i Eurostata.

3. Komisija prihvaća preporuku Suda za povlašte-ne trgovinske sporazume sa značajnim gospo-darskim i društvenim utjecajem te utjecajem na zaštitu okoliša.

Isto odražava obveze koje je Komisija već preuzela za provođenje, na više usustavljenoj osnovi, ex post evaluacija povlaštenih trgovin-skih sporazuma sa značajnim gospodarskim i društvenim utjecajem te utjecajem na zaštitu okoliša kako bi se pomoglo u praćenju utjecaja trgovinskih sporazuma EU-a12.

12 COM(2010) 612 Komunikacija „Trgovina, rast i globalna pitanja”.

Zaključci i preporuke

108Dok su se ex ante i ex post evaluacije Komisije o eko-nomskim i drugim učincima povlaštenih trgovinskih sporazuma razvili tijekom vremena, Komisija smatra da su kreatori politika, dionici i europski porezni obveznici danas potpuno informirani o osnovnim prednostima i nedostacima različitih opcija trgovin-skih politika.

Od 1999. svi su veći multilateralni i bilateralni trgovinski pregovori popraćeni procjenom utjecaja na održivost kojom se detaljno analizira očekivani gospodarski (ali isto tako društveni i ekološki) utjecaj koji ima povlašteni trgovinski sporazum. Od 2010. (uz jednu iznimku, vidi odgovor Komisije na stavku III. točki (a)) svim važnim trgovinskim prego-vorima prethode, prije njihova pokretanja, procjene utjecaja mogućih gospodarskih učinaka povlašte-noga trgovinskog sporazuma, uključujući evaluaciju vjerojatno izgubljenih prihoda.

109Iako Komisija priznaje da postoji prostor za pobolj-šanje, ne dijeli procjenu Suda u potpunosti. I u budućnosti će se znatni napori i dalje ulagati u izradu visoko kvalitetnih procjena utjecaja i pro-cjena utjecaja na održivost. Komisija navodi da je Sud odabrao uzorak koji uključuje samo jednu procjenu utjecaja koji je proveden prema novim Smjernicama za procjene utjecaja izdanima 2009. Kao posljedica toga analiza Suda ne daje dovoljan značaj napretku analiza procjena utjecaja u povla-štenim trgovinskim sporazumima od 2010.

Što se tiče ex post evaluacija, provedeno ih je rela-tivno malo, odražavajući duga razdoblja potrebna kako bi povlašteni trgovinski sporazumi potpuno stupili na snagu. Međutim, sada Komisija u tom pogledu ubrzava svoje djelovanje.

110Sustavi kao što je OSP predstavljaju samo jedan alat u rješavanju potreba zemalja u razvoju i ne bi trebalo precijeniti njegovu sposobnost u rješava-nju problema zemalja u razvoju. Sustav je upravo reformiran, u okviru prava WTO-a, pozivajući se na rezultate privremene analize.

Odgovori Komisije 60

112Informacije iz komunikacija o uzajamnoj pomoći ne vode uvijek prema stvaranju profila rizika, s obzirom na to da informacije ne moraju utjecati na određenu državu članicu.

U svim navedenim slučajevima države članice su u svojim procjenama rizika analizirale i uzele u obzir ove informacije.

113Sud temelji svoj zaključak o slabosti REM/REC sustava na jednom konkretnom slučaju iz Španjol-ske. Predmetna država članica već je obavijestila Komisiju da su njezina carinska tijela ostvarila komunikaciju na visokoj razini s nacionalnim pravo-sudnim tijelima te da su u izradi izmjene nacional-noga Poreznog zakona kako bi se spriječilo da se slične situacije ponove.

Komisija će i dalje sa španjolskim tijelima prati razvoj ovog pitanja.

114Postoje i druga sredstva osim formalnih evalua-cijskih izvješća koje je potrebno zadovoljiti, a koja se tiču sposobnosti treće zemlje da primjereno provodi povlašteni trgovinski sporazum. Evaluacija se odvija tijekom pregovaračkog procesa o bilate-ralnim sporazumima.

Što se tiče praćenja, Komisija koristi različite alate kao što su obavijesti za uvoznike, pruža savjete u zemljama korisnicama itd., posebno u kontekstu OSP-a. Razrađen je Akcijski plan Komisije o praćenju povlaštenih pravila o podrijetlu prema kojem je jedna od predloženih aktivnosti i posjet zemljama korisnicima. Akcijskim planom bit će pokriveni kako jednostrani aranžmani, kao što je OSP, tako i bilate-ralni sporazumi sa zemljama partnerima.

Nadalje, Komisija upućuje i na svoje odgovore u toč-kama od 81. do 86.

115Komisija će i dalje pratiti slučajeve koje je iden-tificirao Sud te u suradnji s državama članicama i zemljama koje koriste povlastice radi na rješavanju problema, kako u kontekstu jednostranih aran-žmana, tako i u kontekstu bilateralnih sporazuma.

4. Komisija prihvaća preporuku Suda.

Vidi odgovor na prethodni stavak 55. Nakon privremene evaluacije OSP-a provedene su bitne promjene u sustavu kako bi se riješili ovi nedostatci. Kako se carinske povlastice prema novoj Uredbi o OSP-u (Uredba br. 978/2012) primjenjuju tek od 1. siječnja 2014. Komisija će preispitati sustav te će do 2016. izvijestiti Europski parlament i države članice o učincima sustava te do 2017. u pogledu cjelokupnog funkcioniranja nove Uredbe.

111Ekstrapolacija koju je proveo Sud temelji se na poje-dinačnim pogreškama koje uključuju dokumente koji nedostaju, odnosno dokaze koje su uvoznici bili dužni imati u trenutku kada je Sud provodio reviziju. Međutim, ove pogreške ne potvrđuju automatski da uvezena roba nije bila povlaštenog podrijetla koje je bilo deklarirano u vrijeme uvoza. U daljnjem praćenju pojedinačnih pogrešaka koje je otkrio Sud Komisija će predmetnim državama članicama dati mogućnost dokazivanja da su dokumenti i dokazi o podrijetlu bili dostupni u trenutku carinjenja te da se isti i dalje mogu dostaviti. Samo u slučaju da se ne dostave dokazi postoji vjerojatnost da će se zatražiti iznosi TVS-a od država članica ako isti proi-zlaze iz njihove administrativne pogreške.

Komisija ističe da u današnje vrijeme uvoznici čuvaju gotovo sve popratne dokumente te ih isti i moraju držati na raspolaganju za carinska tijela u skladu s člankom 77. Carinskog zakonika EU-a. Ne može se provjeriti 100 % dokumenata i provjere se moraju provoditi na temelju analize rizika, kao što je to navedeno u članku 13. Carinskog zakonika EU-a.

Komisija dalje napominje da potencijalni gubitak koji nije ekstrapoliran, a o kojem je Sud izvijestio tri države članice u vezi s pojedinačnim pogreškama koje su otkrivene, iznosi 1 milijun eura od čega se 91 % odnosi na jednu državu članicu.

Odgovori Komisije 61

7. Komisija će nastaviti poticati države članice u po-duzimanju odgovarajućih mjera predostrožno-sti nakon primitka komunikacija o uzajamnoj pomoći.

8. Evaluacija kapaciteta zemlje korisnice povlašte-nog tretmana sastavni je dio procesa pregovora sa svakim partnerom. To se međutim ne odraža-va u formalnom evaluacijskom izvješću. Komisija će uključiti procjenu ovog kapaciteta u formalno određivanje područja primjene koji prethodi no-vim pregovorima.

Općenito, pregovori pružaju prikladan okvir Komisiji za procjenu kapaciteta tijela zemalja partnera za primjereno upravljanje sporazumom.

9. Komisija će (tijekom nadzora) otvoriti ovo pitanje s državom članicom u cilju poboljšanja kvalitete informacija koje država članica pruža o uprav-noj suradnji. Pojednostavnit će se i postupak izvješćivanja.

10. Komisija će pratiti zemlje korisnice povlaštenog tretmana u kojima je revizija Suda pokazala da postoje problemi vezani uz upravnu suradnju. Razrađen je Akcijski plan Komisije o praćenju po-vlaštenih pravila o podrijetlu kojim se predlažu različite korektivne aktivnosti.

11. Komisija napominje da je povrat financijskih sredstava odgovornost država članica.

OLAF će pružati nadležnim tijelima država članica sve neophodne informacije kako bi se olakšale njihove aktivnosti vezane uz povrat sredstava.

116Iako Komisija prihvaća da zastara predstavlja poteškoću za povrat, ujedno podsjeća da je dužnost država članica poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurao pravovremeni povrat uvoznih carinskih pristojbi.

Komisija sustavno dalje prati sve otkrivene slučajeve financijskih obveza država članica koje proizlaze iz kašnjenja u postupcima povrata. I dalje će pratiti nalaze Suda i tražiti povrat tradicionalno vlastitih sredstava te plaćanje kamata u slučajevima kad su predmetni iznosi dospjeli na plaćanje radi admini-strativnih pogrešaka.

117Usp. odgovore na stavke 96. i 99.

Komisija će i dalje predlagati uključivanje klauzule o upravljanju administrativnim pogreškama u sve trgovinske sporazume u kojima nije dogovorena samocertifikacija.

120Vidjeti odgovore na stavak III. točke (d) i (e), sta-vak V. točke (d) i (g), stavke 82., 83. i 96., stavak 99. točku (d), stavke 106. i 114. te na preporuku 12.

Preporuke od 5. do 13.5. Komisija će dodatno ocijeniti u kojim su poje-

dinim slučajevima takvi profili rizika korisni te kako ih treba primjenjivati u području pravila o  podrijetlu prema povlaštenim trgovinskim sporazumima.

6. U posljednjih nekoliko godina, u svojim inspekcij-skim nadzorima Komisija stavlja poseban nagla-sak na učinkovitost sustava upravljanja rizikom te strategije kontrole država članica. Izradila je tematska izvješća o svojim inspekcijskim nadzori-ma Strategije carinskog nadzora (2009.), Kućnog carinjenja (2011.) i Provoza (2012.) te je predsta-vila ova izvješća državama članicama u okviru Savjetodavnog odbora za vlastita sredstva te u okviru Skupine za carinsku politiku. I dalje će nastaviti provjeravati unapređuju li države člani-ce učinkovitost svojih sustava upravljanja rizici-ma i strategije kontrole.

Odgovori Komisije 62

13. Komisija će nastaviti promicati zamjenu potvrda o podrijetlu i potvrda o prometu robe sa samo-certifikacijom izvoznika.

Odgovor na Prilog V.

1 CGE modeli najsuvremeniji su alati i, za razliku od drugih dostupnih modela, najprikladniji su za mjerenje učinka promjena trgovinske politike na cijelo gospodarstvo preko širokog raspona sektorskih socioekonomskih pokazatelja (carinskih prihoda, uvoza, izvoza, proizvođačkih cijena, plaća, emisija CO2 itd.). To je od presudne važnosti za pregovarače i dionike. Procjene utjecaja na održivost nadopunjuju CGE rezultate kvalitativnim i sektorskim analizama, uključujući i neformalni sektor, kada to podaci dopuštaju. Do sada podaci o neformalnom sektoru nisu bili dovoljno pouzdani za korištenje.

2(a) Brojni članovi akademske zajednice i međuna-

rodne organizacije procijenili su dugoročne učin-ke izmjena trgovinske politike i ti se rezultati ši-roko koriste, a prihvaćaju ih i vlade.

(b) CGE modeli koriste se za simulacije, a  ne za prognoziranje. Izgrađeni su na jakim teorijskim osnovama te se istovremeno temelje na stvarnim gospodarskim podacima koji repliciraju gospo-darsko ponašanje agenata.

(c) O združivanju roba i zemalja u šire kategorije od-lučuje se na temelju specifičnosti gospodarstava koja se razmatraju. Ako se to smatra korisnim, re-zultati CGE-a upotpunjuju se analizama djelomič-ne ravnoteže u sklopu kojih se mogu razlikovati npr. različite kategorije pšenice.

Novim odredbama uvedenima Uredbom br. 883/2013 o istragama OLAF-a13 od država članica zahtijeva se da osiguraju OLAF-u infor-macije o aktivnostima koje su poduzele nakon preporuke OLAF-a, među ostalim i o povratu dospjelih potraživanja. Time se jača nadzor aktivnosti povrata država članica te dodatno poboljšava daljnje praćenje financijskih mjera istraga OLAF-a.

Komisija sustavno dalje prati sve otkrivene slu-čajeve financijskih obveza država članica koje proizlaze iz kašnjenja u postupcima povrata. Te će to nastaviti činiti.

12. Od 2001. Komisija predlaže da svi povlašteni trgovinski režimi EU-a, bilo autonomni ili kon-vencionalni, uključuju mogućnost privremenog povlačenja povlastica u slučaju određenih pro-blema s upravljanjem povlasticama i/ili drugih značajnijih kršenja carinskog zakonodavstva odnosno izostanka suradnje. Komisija smatra da su se ove zaštitne mjere pokazale dostatnima te će i dalje predlagati njihovo uključivanje u sve buduće povlaštene trgovinske aranžmane.

Na kraju 2013. mogućnost privremenog povlačenja povlastica već je uključeno u četiri autonomna aranžmana (uključujući OSP) kojima je obuhvaćeno gotovo 200 zemalja te u povla-štene sporazume s više od 30 zemalja.

Trenutačno Komisija pregovara uključivanje odredaba o privremenom povlačenju povla-stica u povlaštene trgovinske sporazume s nizom partnera, uključujući Japan, Vijetnam, Maroko, Tajland i Kanadu.

Komisija će i dalje predlagati uključivanje kla-uzule o upravljanju administrativnim pogreš-kama u sve buduće trgovinske sporazume u kojima nije dogovorena samocertifikacija.

13 Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999, SL L 248, 18.9.2013.

Odgovori Komisije 63

(d) Kao u slučaju združivanja roba, združivanje regija prilagođeno je specifičnoj situaciji svake pred-metne procjene utjecaja / procjene utjecaja na održivost te se provodi u cilju usmjeravanja na predmet koji se smatra osnovnim interesom.

(e) Posljednjih nekoliko godina postignut je zna-čajan napredak na ovim područjima. Komisija financira izradu globalne baze podataka izrav-nih stranih ulaganja koja se sada koristi u CGE modeliranju te kao član Odbora GTAP-a podržava novu globalnu bazu podataka migracija.

(f ) CGE modeliranje dopunjuje se i dodatnim kvan-titativnim modeliranjem (i to ponajprije druš-tvenih učinaka i učinaka na zaštitu okoliša) te detaljnijim sektorskim analizama.

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili posteri/karte: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), kod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo gdje iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (mada neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

Pretplate koje se plaćaju:

• kod jednog od prodajnih predstavnika Ureda za publikacije Europske unije (http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).

QJ-A

B-14-002-HR-C

ISSN 2315-0548

Povlašteni trgovinski dogovori ključni su instrument trgovinske politike EU-a. Trgovinom se ostvaruju gospodarske koristi kako za EU tako i za partnerske zemlje te se u zemljama u razvoju promiču održivi razvoj i iskorjenjivanje siromaštva. U ovom je izvješću ocijenjeno upravljaju li Komisija i države članice povlaštenim trgovinskim dogovorima na prikladan način. Utvrđeno je da Komisija nije prikladno procijenila sve gospodarske učinke povlaštenih trgovinskih dogovora te da nije osigurana cjelovitost naplate prihoda budući da u carinskim kontrolama koje provode države članice kao i u Komisijinom nadzoru postoje određeni nedostatci.

EUROPSKIREVIZORSKISUD