Jasenka Ćosić-Proizvodnja kukuruza šećerca i konkurentnost OPG-a - sve.pdf

7/23/2019 Jasenka Ćosić-Proizvodnja kukuruza šećerca i konkurentnost OPG-a - sve.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/jasenka-cosic-proizvodnja-kukuruza-secerca-i-konkurentnost-opg-a-svepdf 1/19

ZAVRŠNO IZVJEŠĆE

Vrsta izvješća: Završno izvješće

Vremenski period 2008.-2010.

obuhvaćen izvješćem

Naslov projekta: „Proizvodnja kukuruza šećerca i konkurentnost OPG-a“

Broj ugovora: VIII-5-63/08

Datum početka projekta: 20.11.2008.

Glavni istraživač: Jasenka Ćosić

Sudjelujuća institucija: Poljoprivredni fakultet u Osijeku

15.11.2010.

______________

(datum)

____________________

(potpis glavnog istraživača)



ZAVRŠNO IZVJEŠĆE

Tema istraživanjaKukuruz ( Zea mays L.) se po zasijanim površinama u svijetu nalazi na trećem mjestu iza

pšenice i riže. Obzirom na karakteristike zrna kao i neke druge karakteristike danas je poznatonekoliko podvrsta kukuruza od kojih kukuruz šećerac u svijetu i kod nas dobiva sve više naznačenju. Zrno šećerca ima smežuranu površinu i poluprovidan caklasti endosperm s malimudjelom škroba. Od zubana se razlikuje samo u jednom recesivnom genu (su) koji sprječavada se dio šećera transformira u škrob. Zbog toga se u endospermu šećerca pored različitihoblika škroba nalaze i vodotopivi dekstrini koji zrnu daju sladak okus. Šećerci se koriste u

prehrani ljudi, a mogu se pripremiti pečenjem, kuhanjem ili konzerviranjem. Kukuruz je biljka koja ima naglašene potrebe prema kaliju jer dovoljna opskrbljenost biljaka kalijemdoprinosi većoj otpornosti na sušu, napad štetnika i uzročnika bolesti, bolja je oplodnja,sveukupno je bolja kakvoća zrna, veći urod i otpornost prema polijeganju.Istraživanja provedena ovim projektom obuhvatila su uvođenje proizvodnje kukuruza šećerca

na OPG-a u svrhu povećanja njihove konkurentnosti na tržištu. Provođenje projekta također jeusmjereno ka osposobljavanju proizvođača na gospodarstvima za primjenu optimalneagrotehnike, izbor odgovarajućeg hibrida, monitoring bolesti i štetnika, određivanjeoptimalnog vremena berbe, a što je od iznimnog značaja za kakvoću zrna te povezivanju svihsudionika u proizvodnji (OPG, organizatori proizvodnje, Instituti, HZPSS). Projekt je

proveden tijekom dvije godine u četiri županije (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska,Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska) na slijedećim gospodarstvima: OPG DavorRendulić-Bogdanovci, OPG Oršolić Ivan-Županja, OPG Žaklina Koprivanac-Šljivoševci,OPG Ivo Kovačević-Budrovci, OPG Sever Ankica-Beravci i OPG Josip Bajer-Lukać.Laboratorijske analize obavljene su u Agrokemijskom laboratoriju Poljoprivrednog institutaOsijek, u Laboratoriju za fitopatologiju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i u laboratoriju

tvrtke Inspecto d.o.o. (analiza količine fumonizina i DON-a). S ciljem optimalne gnojidbeizvršena je kemijska analiza tla te je primijenjena uobičajena (standardna) i ciljana gnojidba prema analizi tla. Utvr đeno je da ciljana gnojidba s povećanom gnojidbom kalijem daje većiurod zrna u odnosu na standardnu gnojidbu, a time i veću rentabilnost proizvodnje. Broj

biljaka (sklop) ne utječe značajno na dužinu klipa, broj redi, broj zrna u redu, sadržaj šećera uzrnu te masu 1000 zrna. Na ta svojstva značajan utjecaj ima odabir genotipa. Obzirom da suhibridi šećerca kratke vegetacije moguća je i rentabilna postrna sjetva. Jačina napadakukuruznog moljca je pod značajnim utjecajem genotipa i provedenih agrotehničkih mjera(plodored, duboko zaoravanje žetvenih ostataka). Navedene mjere, uz klimatske čimbenike,vrlo značajno utječu i zarazu stabljike i klipa Fusarium vrstama. Kemijskim analizama jeutvr đeno da su kemijski sastav zrna (antioksidansi, karotenoidi, tokoferoli), svojstva klipa

(ranozrelost, prinos, tekstura, oblik, dužina, promjer) i svojstva zrna (oplođenost, dubina,širina, debljina perikarpa, sadržaj šećera) pod značajnim utjecajem genotipa te gnojidbekalijem. Rezultati istraživanja su ukazali na značaj odabira genotipa i optimalne gnojidbekalijem na svojstva klipa i zrna za proizvodnju zrna. Dio dobivenih rezultata istraživanja

provedenih u okviru ovog projekta prezentiran je kroz dva rada (Utjecaj gnojidbe nagospodarska svojstva kukuruza šećerca i Značaj genotipa kukuruza šećerca u proizvodnjikonzumnog zrna) na 3. međunarodnom znanstveno-stručnom skupu „Hrvatskooplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i europske intergracije“ koji je održan uŠibeniku od 29. rujna do 1. listopada 2010. godine. Svoj interes za izložene rezultate iskazao

je i časopis Gospodarski list te je istom poslan članak o mogućnostima sjetve i agrotehnicikukuruza šećerca.



Opis tehnologije

Procjenjuje se da se samo 10% svih površina u svijetu pod uzgojem kulturnog bilja možeuvrstiti u kategoriju područ ja gdje biljke nisu izložene stresnom utjecaju vanjske sredine. Ugrupi područ ja koja su izložena stresovima, oko 20% je ugroženo mineralnim stresom, 26%sušom, a 15% stresom od smrzavanja. Tla istočne Hrvatske su različitih fizikalnih, kemijskih,

pedoloških i bioloških svojstava te su kao takva manje ili više pogodna za uzgoj kukuruza.Kukuruz je biljka koja ima naglašene potrebe prema kaliju, a na dinamiku usvajanja kalijaznačajan utjecaj ima tip tla i genotip (hibrid). Procjenjuje se da na područ ju istočne Hrvatskena preko 30% tala imamo slabije usvajanje kalija. Slabije usvajanje kalija većinom jeutvr đeno na hidromorfnim tlima, neutralne do alkalne reakcije s većim sadržajem gline.Budući da se kukuruz šećerac za potrebe prehrambene industrije najvećim dijelom uvozinjegova proizvodnja može povećati konkurentnost OPG-a i smanjiti cijenu gotovih proizvodana našem tržištu. Da bi ta proizvodnja „saživila“ na poljoprivrednim površinama nužno je

proizvođače educirati za primjenu optimalne agrotehnike i povezati s organizatorima proizvodnje te nositeljima prehrambene industrije.Kao poboljšanje u odnosu na postojeću tehnologiju, primijenjena je ciljana gnojidba i izborvisokorodnog i adaptabilnog hibrida u optimalnom sklopu pri tome vodeći računa o kakvoćizrna. Izborom hibrida, analizom tla s ciljem optimalne gnojidbe, optimalnom gustoćom sjetvete primijenjenom agrotehnikom prema pravilima struke postižu se visoki urodi i kakvoća zrnakukuruza šećerca što zadovoljava nositelje OPG-a i dorađivače odnosno prehrambenuindustriju.

Ekonomska analiza (profitabilnost)

S obzirom na izmjene - poboljšanja u izboru tehnologije (gnojidbe i sortimenta) izračunate su

gross margin kalkulacije pri prosječnoj tehnologiji proizvodnje kukuruza (Tablica 1), i proizvodnje kukuruza šećerca (Tablica 2) te proizvodnje kukuruza šećerca s pojačanomgnojidbom kalijem (Tablica 3).Prema podacima iz Tablica 1, 2 i 3, utvr đena je neto dobit u merkantilnoj proizvodnjikukuruza s uobičajenom agrotehnikom 1.715,00 kn, a kod proizvodnje kukuruza šećerca sistom razinom ulaganja - agrotehnike neto dobit je 7,005,00 kn, odnosno ako se premarezultatima provedenog projekta primjeni uz standardnu gnojidbu i pojačana gnojidba kalijem(180 kg K 2O/ha) u tom slučaju neto dobit je 10.405,00 kn/ha.



Tablica 1. Gross-margin kalkulacija za uobičajenu merkantilnu proizvodnju kukuruza

Element Jedinica

mjere(ha)

Koli č ina

( kg ilil/ha)

Cijena

(uklj. PDV)

Vrijednost

(kn)

Urod zrna 1 8.000 1,00 8.000

Poticaj 1 2.250 2.250

UP (Ukupni prihod) 10.250

VARIJABILNI TROŠKOVI

Mehanizacija

Oranje ha 1 780,00 780,00

Predsjetvena priprema ha 1 820,00 820,00Sjetva ha 1 490,00 490,00

Gnojidba ha 1 515,00 515,00Zaštita ha 1 500,00 500,00Žetva ha 1 470,00 470,00

ukupno 3.575,00

Inputi

Sjeme 75MK 20 40,00 800,00Gnojivo

Urea (46%)kg

2003,85 770,00 N:P:K 7:20:30 kg 400 4,90 1.960,00

KAN (27%) kg 150 4,20 630,00Zaštitna sredstva

Radazin exstra lit 5 60,00 300,00Motivel lit 1,0 500,00 500,00

ukupno 4.960,00

UVT 8.535,00

PVT=UP-UVT 1.715,00



Tablica 2. Gross-margin kalkulacija za proizvodnju kukuruza šećerca (standardna gnojidba)

Element Jedinica

mjere

(ha)

Koli č ina

( kg ili

l/ha)

Cijena

(uklj.

PDV)

Vrijednost

(kn)

Prosječni prinos 1 6.000 2,90 17.400

Poticaj 1 2.250 2.250

UP (Ukupni prihod) 19.650,00


Mehanizacija

Oranje ha 1 780,00 780,00


Gnojidba ha 1 515,00 515,00Zaštita ha 1 500,00 500,00

Berba ha 1 500,00 2000,00

ukupno 5.105,00

Inputi

Sjeme 75MK 15 200,00 3.000,00

Gnojivo

Urea (46%) kg 200 3,85 770,00 N:P:K 7:20:30 kg 400 4,90 1.960,00

KAN (27%) kg 150 4,20 630,00

Zaštitna sredstva

Radazinexstra lit 5 60,00 300,00

Motivel lit 1,0 500,00 500,00

Cruiser lit 1,0 350,00 350,00

ukupno 7.900,00

UVT 12.615,00

PVT=UP-UVT 7.005,00



Tablica 3. Gross-margin kalkulacija za proizvodnju kukuruza šećerca (pojačana gnojidba(180kg/ha K 2O)

Element Jedinica

mjere(ha)

Koli č ina

( kg ilil/ha)

Cijena

(uklj. PDV)

Vrijednos

t (kn)

Prosječni prinos 1 7.500 2,90 21.750,00

Poticaj 1 2.250,00 2.250,00

UP (Ukupni prihod) 24.000,00


Mehanizacija

Oranje ha 1 780,00 780,00


Gnojidba ha 1 515,00 515,00Zaštita ha 1 500,00 500,00Berba ha 1 500,00 2000,00

ukupno

5.105,00

Inputi

Sjeme 75MK 15 200,00 3.000,00

Gnojivo

Urea (46%) kg 200 3,85 770,00

N:P:K 7:20:30 kg 600 4,90 2.940,00

KAN (27%) kg 150 4,20 630,00

Zaštitna sredstva

Radazin exstra lit 5 60,00 300,00

Motivel lit 1,0 500,00 500,00

Cruiser lit 1,0 350,00 350,00

ukupno 8.490,00

UVT 13.595,00

PVT=UP-UVT 10.405,00



Primjenjivost

Istraživanjima smo utvrdili da su postojeća obiteljska gospodarstva tehnološki i stručnoosposobljena za proizvodnju šećerca te je moguće primijeniti dobivena saznanja u pokretanju

proizvodnje što će značajno smanjiti uvoz i iskoristiti postojeće proizvodne kapacitete. Glede primjenjivosti treba naglasiti da je njihova primjena moguća odmah budući da se analize tla

provode uz sufinanciranje županija, a visokorodni hibridi su dostupni na tržištu. Porednavedenog izravna i brza primjena ovih rezultata u širokoj praksi moguća je i putem radadjelatnika HZPSS.U suradnji s nositeljima OPG-a uspostavljen je znanstveno-stručni pristup proizvodnji, ali i

postavljanju pokusa s ciljem iznalaženja optimalnih agrotehničkih operacija u cilju povećanja prinosa i kakvoće zrna i rentabilnosti proizvodnje. Nadalje, sudjelovanje u provedbi projektanositeljima proizvodnje i vlasnicima OPG-a osiguralo je poduku koja im omogućujesamostalno razvijanje i ugovaranje proizvodnje s nositeljima prehrambene industrije koja jeiznimno zainteresirana za ovaj proizvod.Dio rezultata istraživanja je prezentiran široj javnosti objavom radova na znanstveno-stručnom međunarodnom skupu, a u tijeku je i priprema prezentacije konačnih rezultataistraživanja za objavu u domaćim časopisima.Dobiveni rezultati istraživanja pokazatelj su oplemenjivačima vrijednosti postojećih hibridate djelomično zahtjeva i potreba o kojima treba voditi računa u kreiranju novih hibrida.

Vrednovanje poljoprivrednika

U pripremi i realizaciji ovog projekta iskazan je iznimno velik interes svih potencijalnihsubjekata u proizvodnji kukuruza šećerca: nositelja OPG, dorađivača sjemena i prehrambeneindustrije. Tijekom samog provođenja ovoga projekta, uz vlastite spoznaje stečene tijekom

provedbe pokusa, značajnu podršku su pružili i proizvođači s OPG-a što je pomoglo u pronalaženju optimalne tehnologije uzgoja (poznavanjem plodnosti tla i ograničenjima u proizvodnji). Potrebno je istaći vrlo dobru suradnju istraživača na projektu i vlasnikagospodarstava uz pridržavanje svih dogovorenih postupaka tijekom izvođenja pokusa.Temeljem dobivenih rezultata proizvođači su dodatno educirani o mogućnosti proizvodnjekukuruza šećerca i brojnim čimbenicima koji su važni za postizanje visokih i kvalitetnih

prinosa, a na koje svaki proizvođač može utjecati. Istovremeno, treba naglasiti i njihovozadovoljstvo polučenim rezultatima tijekom istraživanja kao i novo stečenim iskustvom u

postavljanju pokusa te važnosti uvođenja novih tehnologija. Pozitivna ocjena dobivena je i odangažiranih djelatnika Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu (HZPSS).

Kvantitativni podaci

Analiza svojstava tla Na istraživanim lokacijama očekivano su utvr đene razlike pedo-fizikalnih svojstava pokusnih parcela. Prema tipu tla utvr đeni su eutrično smeđe tlo, ritska crnica, pseudoglej, epiglej iamfiglej. Najveća kiselost utvr đena je na lokalitetu Lukać (pH od 4,5 do 5,5), a najmanja nalokalitetu Bogdanovci (pH od 5,9 do 6,7) (Tablica 4). Sadržaj humusa i dušika bio je najvećina lokalitetu Bogdanovci i Županja dok je najmanji na lokalitetu Lukać. Opskrbljenost tlahranjivima (dušik, fosfor, kalij) bila je na svim lokalitetima prosječnih ili viših vrijednosti štoukazuje da prilikom provođenja projekta nije bilo stresa uslijed nepristupačnosti hranjiva.



Tablica 4. Svojstva ispitivanih parcela

pH vrijednostLokalitet Tip tla

pHKCL pH HOH

Sadržaj

humusa

(%)

Sadržaj

dušika

(%)

Sadržaj

fosfora

(mg/kg tla)

Sadržaj

kalija

(mg/kg tla)Bogdanovci Kambisol 5,9 6,7 2,76 0,19 14 19

Županja Humoglej 5,7 6,9 3,18 0,25 11 20

Budrovci Pseudoglej 4,8 5,6 1,97 0,15 19 18

Beravci Epiglej 4,6 5,9 2,05 0,17 20 19

Šljivoševci Amfiglej 4,5 5,7 1,85 0,14 19 21

Lukać Pseudoglej 4,5 5,5 1,17 0,12 16 19

Gospodarska svojstva i kemijski sastav zrna

Na temelju provedenog istraživanja vidljive su razlike u dobivenim vrijednostimagospodarskih svojstava kukuruza šećerca ovisno o gnojidbi, hibridu (genotipu) i godiniistraživanja. Najmanje razlike utvr đene su u obje godine istraživanja kod udjela zrna u masiklipa, dok su najveće razlike utvr đene u masi klipa. Rezultati istraživanja utjecaja povećanegnojidbe kalijem na gospodarska svojstva kukuruza šećerca prikazana su u tablici 5.Dobiveni rezultati ukazuju da je u proizvodnji kukuruza šećerca uz povećanu gnojidbukalijem moguće postići ranije metličanje i svilanje do 7 dana, povećanje visine biljaka doklipa i metlice do 21 cm, promjer klipa do 11%, mase klipa do 22% te smanjiti udio oklaska

za 3%. Temeljem dobivenih rezultata utvrdili smo da u proizvodnji kukuruza šećercaznačajnu ulogu ima gnojidba kalijem budući da pozitivno utječe na kvalitativna ikvantitativna svojstava. Analizom varijance utvr đeno je da su dobivene razlike uvrijednostima gospodarskih svojstava statistički značajne, a najveći utjecaj u istraživanju (F-test) imali su gnojidba kalijem i izbor hibrida.Prosječan prinos zrna značajno je varirao o hibridu i primjenjenoj gnojidbi. U svimvarijantama najveći prinos zrna imali su hibridi Os250su i Os73-35su (6,17 do 8,4t/ha).Rezultati istraživanja prinosa zrna prikazani su u tablici 6.Broj redi, broj zrna u redu, širina zrna, sadržaj saharoze i ukupnih šećera varirali su ovisno ohibridu. Rezultati istraživanja prikazani su u tablici 7. Najmanji broj redi (16) utvr đen je kodhibrida Spirit i Os73-35su dok je kod hibrida Bonus i Os250su utvr đeno 20 redi. Broj zrna u

redu varirao je od 32 kod hibrida Os73-35su do 42 kod hibrida Os254su. Najmanju dubinuzrna (9,5 mm) imao je hibrid Spirit, a najveću (11.3 mm) hibrid Os254su. Širina zrna bila jenajmanja kod hibrida Os78-82su, najveća kod hibrida Os250su. Sadržaj saharoze i ukupnihšećera bio je najmanji kod hibrida Spirit, a najveći kod hibrida Os250su. Rezultati analizesadržaja saharoze, glukoze i fruktoze za hibrid Os250su prikazani su u grafikonu 1.



Tablica 5. Gospodarska svojstva kukuruza šećerca u 2009. i 2010. godini.

Gospodarska svojstva Os250su Os254su Os78-82su Os73-35su Spirit BonusProsjek

T1- Kontrola (150kg N, 80kg P2O5, 120kg K 2O)

Datum metličanja 30.06 30.06 5.07. 8.07. 1.07. 1.07. 2.07.

Datum svilanja 2.07. 2.07. 9.07. 11.07. 3.07. 4.07. 4.07.

Visina do klipa (cm) 45 52 55 60 54 57 53

Visina do metlice (cm) 140 152 155 158 149 150 150

Težina klipa (g) 192 182 180 185 176 191 184

Promjer klipa (cm) 4,8 4,5 4,8 4,7 5,1 5,2 4,8

Oklasak (%) 30 31 31 33 32 32 31

Duljina klipa (cm ) 18,2 18,6 22,7 24,6 19,8 18,7 20,4

T2- (150kg N, 80kg P2O5, 150kg K 2O)

Datum svilanja 28.06 28.06 2.07. 3.07. 29.06. 29.06. 29.06.

Datum metličanja 1.07. 1.07. 4.07. 6.07. 2.07. 1.07. 2.07.



Težina klipa (g) 218 211 210 215 216 211 213

Promjer klipa (cm) 5,8 5,5 5,8 5,7 5,9 5,7 5,7

Oklasak (%) 28 29 30 31 30 30 29

Duljina klipa (cm) 19,1 19,8 23,5 25,2 20,6 20,4 21,6

T3- (150 kg N, 80kg P2O5, 180kg K 2O)

Datum svilanja 28.06 28.06 29.06. 30.06. 29.06. 28.6. 28.06.

Datum metličanja 30.06. 1.07. 2.07. 3.07. 1.07. 30.06. 1.07.



Težina klipa (g) 229 282 218 215 221 219 230

Promjer klipa (cm) 6,0 5,9 5,8 5,7 5,8 5,6 5,8

Oklasak (%) 27 29 30 29 30 29 29

Duljina klipa (cm) 21,8 22,2 26,1 26,4 21,5 22,1 23,4



Analiza varijance:

Datum svilanja Visina biljke do metlice Težina klipaLSD-test LSD-test LSD-test

Izvor variranjaF-test

0,05 0,01F-test

0,05 0,01F-test

0,05 0,01Hibrid A 11.52 ** 1.54 2.18 9.63** 11.52 6.15 11.56* 9.78 15.18

Godina B 6.57* 11.87 3,26 118.56* 11.62 21.57 368.25** 11.64 17.63Tretman C 297.85* 6,72 7,13 478.56** 15.26 19.34 642.15** 17.78 18.56Interakcija(ABC) 7.145* 9.17 11,51 358.58** 10.56 14.87 356.47* 12.56 14.17

Tablica 6. Prosječni prinos zrna (t/ha) ovisno o hibridu i gnojidbi

L O K A L I T E THibrid

Bogdanovci Županja Budrovci Beravci Šljivoševci Lukać

Prosjek

Standardna gnojidba (150 kg N, 80kg P2O5, 120kg K 2O)

Os250su 6,71 6,75 6,12 6,56 6,12 6,466,42

Os254su 6,17 6,19 6,02 6,15 5,93 6,026,07

Os78-82su 6,04 5,56 5,91 6,01 5,89 5,975,88

Os73-35su 5,96 6,12 6,34 6,03 6,14 6,106,17

Spirit 5,72 5,84 6,01 5,76 5,94 5,825,86

Bonus 5,68 5,83 5,36 5,64 5,58 5,675,61

Prosjek 6,03 6,06 5,98 5,93 5,92 5,995,98

Pojačana gnojidba kalijem (150 kg N, 80kg P2O5, 180kg K 2O)

Os250su 8,81 8,23 8,51 8,24 8,17 8,478,40

Os254su 7,96 7,93 7,78 7,89 8,15 7,847,90

Os78-82su 7,56 7,68 7,62 7,86 7,91 7,687,70

Os73-35su 8,15 8,34 8,65 8,17 8,37 8,41 8,30

Spirit 7,61 8,02 7,81 7,67 7,91 7,687,80

Bonus 7,82 8,01 7,76 7,91 7,68 7,817,70

Prosjek 7,96 8,01 8,08 7,95 8,03 7,987,97



Tablica 7. Gospodarska svojstva zrna ispitivanih hibrida kukuruza šećerca

Gospodarska svojstvaHibridi

Broj redi Broj zrnau redu

Dubinazrna (mm) Širina zrna(mm) Saharoza(%) Ukupnišećeri (%)

Os250su 20 40 10,0 7,1 4,17 8,15

Os254su 18 42 11,3 6,8 4,05 7,82

Os78-82su 18 36 10,9 6,5 3,92 7,58

Os73-35su 16 32 9,7 6,8 3,71 7,51

Spirit 16 35 9,5 6,7 3,70 7,44

Bonus 20 40 10,2 7,0 3,93 7,95

Prosjek 18 37 10,26 6,81 3,98 7,80

Graf 1. Kromatograf kukuruza šećerca Os250su.

Saharoza

FruktozaGlukoza

Kemijski sastav zrna (Tablica 8) utvr đen je spektrofotometrijom. Sadržaj ulja bio je od0,812% kod hibrida Spirit do 0,887% kod hibrida Os250su što u je odnosu na sadržaj ulja uzrnu merkantilnog kukuruza (5-6%) značajno manje. Te vrijednosti su posljedica značajnomanje mase suhe tvari u momentu tehnološke zriobe u odnosu na merkantilno zrno (do 7

puta). Dobivene razlike vrijednosti istraživanog svojstva bile su statistički značajne samo kodhibrida Os250su na razini 0,05. Antioksidansi su značajni jer u organizmu vežu slobodneradikale te tako smanjuju rizik od kancerogenih bolesti. Dobivene prosječne vrijednostiantioksidansa (65,42 mg/gr GK) bile su dvostruko veće u odnosu na merkantilni kukuruz (35-37 mg/gr GK). Hibrid Os250su. imao je značajno veći sadržaj antioksidansa u odnosu na sve

druge hibride. Dobiveni podatci govore u prilog veće konzumacije kukuruza bilo kuhanjem ilikonzerviranjem. Prosječna količina karotenoida (bez obzira na hibrid) je iznosila 16,85 mg/gr



AV, što je oko 5x manje u odnosu na merkantilni kukuruz (intenzivnija boja zrna). Odistraživanih hibrida značajno veći sadržaj karotenoida od prosjeka imao je hibrid Os73-35.Sadržaj tokoferola u prosjeku je manji (21,3 μg/g L ) u odnosu sadržaj u merkantilnomkukuruzu (22-23 μg/gL). Statistički značajne razlike u sadržaju tokoferola kod istraživanihhibrida nisu utvr đene.

Tablica 8. Prosječni kemijski sastav zrna ispitivanih hibrida kukuruza

Hibrid Sadržaj ulja(%)

Antioksidansi(% mg/GK)1

Karotenoidi(%mg/AV)2

Tokoferoli(μg/g L)3

Os250su 0,887 68,1 16,8 21,7Os254su 0,851 65,4 17,2 21,3Os78-2su 0,814 61,7 16,7 20,9Os73-5su 0,852 65,4 17,3 21,1

Spirit 0,812 66,7 16,8 21,5Bonus 0,851 65,2 16,3 21,2Prosjek 0,846 65,4 16,85 21,3

1 mg/gr galne kiseline2 mg/gr A vitamina3μgr/gr luteina

U prvoj godini provođenja projekta pojava bolesti na stabljikama i zrnu bila je sporadična što je posljedica izrazito suhog ljeta pa je shodno navedenom i količina produciranih mikotoksina(DON i ukupni fumonizini) bila izrazito niska (Tablica 9). Niti u drugoj godini istraživanjanije zabilježena jaka pojava bolesti, ali je ipak postotak zaraženih stabljika i zrna bio viši.

Tablica 9. Zaraza stabljika i zrna Fusarium vrstama i količina mikotoksina u zrnu

Hibrid Indeks bolesti Postotak Mikotoksini (mg/g)

stabljika zaraženih zrna Fumonizini DON

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

Os250su 0,2 0,6 1,0 2,5 < 0,05 0,060 < 0,05 < 0,05

Os254su 0,2 0,8 1,5 3,0 < 0,05 0,064 < 0,05 < 0,05

Os78-82su 0,4 0,6 1,0 2,5 < 0,05 0,070 < 0,05 < 0,05

Os73-35su 0,2 0,4 0,5 3,5 < 0,05 0,055 < 0,05 < 0,05

Spirit 0,4 0,8 1,0 4,0 < 0,05 0,080 < 0,05 < 0,05

Bonus 0,4 1,0 1,5 3,5 < 0,05 0,075 < 0,05 0,054

Intenzitet napada kukuruznog moljca tijekom istraživanja bio je slab i nije značajno variraoovisno o lokalitetu i ishrani. Najjači napad utvr đen je kod hibrida Os78-82 na svim tipovima

tala i svim istraživanim lokalitetima (Tablica 10).



Tablica 10. Prosječna zaraza klipa kukuruznim moljcem (% zaraženih klipova) ovisno o

gnojidbi

L O K A L I T E T IHibrid


Prosjek

Standardna gnojidba (150 kg N, 80kg P2O5, 120kg K 2O)Os250su

0 2 1 0 1 10,8

Os254su0 0 0 0 1 1

0,3

Os78-82su2 2 3 2 3 3

2,5

Os73-35su0 1 1 0 1 1

0,7

Spirit0 0 1 0 0 1

0,4

Bonus

1 0 1 1 1 1

0,8

Pojačana gnojidba kalijem (150 kg N, 80kg P2O5, 180kg K 2O)Os250su

1 1 0 0 1 10,6

Os254su0 0 1 0 1 2

0,7

Os78-82su2 1 2 3 2 2

2,4

Os73-35su0 1 1 0 0 1

0,5

Spirit0 1 1 0 1 1

0,7

Bonus

0 0 1 0 1 1

0,5

Postrna sjetva

Dobiveni rezultati (Tablica 11.) pokazuju da postrnom sjetvom kukuruza šećerca možemoimati dvije žetve godišnje što će povećati rentabilnost OPG. Pri tome moramo imati voditiračuna o izbora hibrida (ranozrelost) i gnojidbi. Rezultati pokazuju da je u postrnoj sjetvi nasvim lokalitetima najveći prinos imao hibrid Os254su, a da povećana gnojidba kalijemrezultira 14% većim prinosom zrna u odnosu na standardnu gnojidbu. Prosječan prinos svihhibrida na svim lokalitetima pri standardnoj gnojidbi bio je 4,59 t/ha dok je pri pojačanoj

gnojidbi kalijem prosječan prinos zrna bio 5,52 što je za 12% više od standardne gnojidbe.



Tablica 11. Prosječan prinos zrna u postrnoj sjetvi (t/ha)

L O K A L I T E T IHibrid


Prosjek

Standardna gnojidba (150 kg N, 80kg P2O5, 120kg K 2O)

Os250su 4,55 4,75 4,81 4,56 4,82 4,364,64

Os254su 5,17 5,09 5,27 5,52 5,73 5,155,32

Os78-82su 4,57 4,72 4,25 4,87 4,51 4,304,54

Os73-35su 4,52 4,81 4,43 4,37 4,26 4,104,41

Spirit 4,35 4,17 4,10 4,27 4,51 4,734,35

Bonus4,15 4,29 4,32 4,52 4,15 4,28

4,28

Pojačana gnojidba kalijem (150 kg N, 80kg P2O5, 180kg K 2O)

Os250su 5,92 5,15 5,87 5,56 5,82 5,365,61

Os254su 5,87 5,93 6,10 5,86 6,07 6,156,00

Os78-82su 5,65 5,92 5,15 5,03 4,91 4,945,23

Os73-35su 5,52 5,81 5,43 5,37 5,26 5,105,42

Spirit 5,35 5,09 5,10 5,37 5,32 5,465,28

Bonus 5,17 5,21 5,12 5,31 5,15 5,10

5,17

Kvalitativni podaci

Svaka proizvodnja značajno ovisi o okolinskim čimbenicima, a tu prije svega mislimo nakoličinu i raspored oborina i minimalne, maksimalne i srednje dnevne temperature tijekomvegetacije budući da na ove čimbenike ne možemo utjecati. Tijekom provođenja pokusa imalismo dvije klimatološki potpuno različite godine, a što je djelomice utjecalo na pripremu

pokusnih parcela i sjetvu no ipak nisu značajno utjecale na istraživana gospodarska svojstvahibrida kukuruza šećerca. U vegetacijskoj 2009. godini količina oborina na izabranimlokacijama bila je u granicama višegodišnjeg prosjeka ili malo ispod prosjeka, a temperature

su bile iznad višegodišnjeg prosjeka (kolovoz je bio ekstremno vruć, DHMZ). U 2010. godinizabilježena je značajno veća ukupna količina oborina s posebnim naglaskom na velikekoličine oborina u svibnju i lipnju. Ipak, s obzirom na dobar izbor parcela (bez depresije,ocjeditost, dobra priprema parcela) nije bilo značajnog negativnog utjecaja na provođenje irezultate projekta.



Zaključci

Temeljem provedenih istraživanja možemo zaključiti da:

Analizom svojstava tla determinirano je šest različitih tipova tala (k ambisol, humoglej,

pseudoglej, epiglej, amfiglej, pseudoglej) što potvr đuje veliku divergentnost tala na područ juistočne Hrvatske i nužnost analize tla za renabilnu-ekonomičnu ratarsku proizvodnju.

Dobiveni rezultati istraživanja gospodarskih svojstva značajno ovise o genotipu

(hibridu) i gnojidbi kalijem

Za proizvodnju konzumnog zrna najpogodniji od istraživanih hibrida je Os250su., a za

proizvodnju kukuruza šećerca u klipu Os73-35su

povećana gnojidba kalijem u proizvodnji kukuruza šećerca utječe na:

1. ranije metličanje, cvjetanje i oplodnju zrna (3 – 7 dana)

2. povećava visinu biljke do 21 cm

3. povećava promjer klipa za 18%

4. masu klipa za 10%

5. duljinu klipa do 20%

6. veći urod zrna do 25%

Najmanji broj redi zrna (16) utvr đen je kod hibrida Spirit i Os73-35su. dok je kod

hibrida Bonus i Os250su. utvr đeno 20 redi. Najmanju dubinu zrna (9,5 mm) imao je

hibrid Spirit, a najveću (11,3 mm) hibrid Os254su. Širina zrna bila je najmanja kod

hibrida Os78-82su., najveća kod hibrida Os254su. Sadržaj saharoze i ukupnih šećera

bio je najmanji kod hibrida Spirit, a najveći kod hibrida Os250.

Broj zrna u redu varirao je od 32 kod hibrida Os73-35su. do 42 kod hibrida Os254su.

Prosječan broj zrna u redu bio je 37, dubina zrna 6,81 mm, širina zrna 6,81 mm.

Kemijski sastav zrna ovisio je o hibridu. Prosječan sadržaj saharoze bio je 3,98%, a

ukupnih šećera 7,80%. Dobivene prosječne vrijednosti antioksidansa (65,42 mg/gr

GK) bile su veće u odnosu na merkantilni kukuruz. Prosječan sadržaj karotenoida je

16,85 mg/gr AV, što je oko 5 puta manje u odnosu na merkantilni kukuruz. Sadržaj

tokoferola je u prosjeku manji (21,3 μg/g L) u odnosu na merkantilni kukuruz (22-23

μg/g L). Statistički značajno bolji kemijski sastav zrna imali su hibridi Os250su. iOs73-35.

Intenzitet napada kukuruznog moljca tijekom istraživanja nije značajno varirao ovisno

o lakalitetu i gnojidbi. Najjači napad kukuruznog moljca utvr đen kod hibrida Os78-82

(2,5% odnosno 2,4% zaraženih klipova).

U postrnoj sjetvi na svim lokalitetima najveći prinos je imao hibrid Os254su. Kod

povećane gnojidbe kalijem prinos zrna u odnosu na standardnu gnojidbu je bio veći za

14%.



P R I V I C I



Slika 1.Markiranje repeticija za sjetvu i gnojidbu Slika 2. sjetva pokusa

Slika 3. Sjetva pokusa Slika 4 Kontrola sjetvenog sklopa

Slika 5. Kontrola gnojidbe Slika 6 Pregled pokusa nakon kiša, 2010. god.



Slika 5. Kontrola nicanja i primjene pesticida Slika 6. prosijecanje repeticija

Slika 7. Kontrola metličanja žine do klipa i metlice Slika 8. Mjerenje du

Slika 9. Markiranje biljaka poslije oplodnje Slika 10. Berba pokusa

Slika 11. Utvr đivanje radmana zrna Slika 11. Berba kukuruza



Slika 12. Mjerenje gospodarskih svojstava zrnaSlika 13. Vaganje

Slika 13. Mjerenje dužine klipa Slika 14. Mjerenje promjera klipa

Slika 14 Utvr đivanje kemijskog sastava zrnaSlika 15. Utvr đivanje kemijskog sastava zrna

Documents

Jasenka Ćosić-Proizvodnja kukuruza šećerca i konkurentnost OPG-a - sve.pdf