iz naših knjiÞnicaUreðuje: Danko Škare

Metrika znanstvene publicistike– istina, mitovi i zablude

J. Stojanovski*

Sveuèilište u Zadru, Ulica Mihovila Pavlinoviæa bb, 23 000 ZadarInstitut Ruðer Boškoviæ, Bijenièka cesta 54, 10 000 Zagreb

Evolucija digitalnog doba dovela je do razvoja tzv. indeksnih publikacija u današnje online bazepodataka. U radu su ukratko prikazane èetiri najpopularnije baze podataka u Hrvatskoj: CurrentContents, Web of Science, Scopus i Google Scholar, s kratkom poviješæu, pokrivenošæu (ukljuèe-ni hrvatski naslovi), znaèajkama i moguænostima citatnih analiza. Diskutirane su njihove dobre iloše strane, kao i vaÞnost uèinkovitog korištenja i odgovarajuæe interpretacije podataka. Èimbenikutjecaja i drugi bibliometrijski parametri èesto se pogrešno koriste pri prosudbi utjecaja indivi-dualnog rada ili autora. Ovaj rad moÞe pomoæi svima onima koji donose pravila i propise, biblio-tekarima, administraciji i znanstvenicima, kako bi paÞljivije i mudrije koristili podatke dobivene izrazlièitih baza podataka koristili pri prosudbi znanstvenih istraÞivanja

Kljuène rijeèi: Prosudba znanstvenih istraÞivanja, metrika, citatna analiza, online baze podataka,èimbenik utjecaja, recenzija

Uvod

Svi oni koji prate znanstvenu publicistiku zacijelo su semnogo puta pitali u kojem su se trenutku stvari poèele kre-tati smjerom koji više ne prati nikakva logika. Podsjetimo seda su prvi znanstveni èasopisi poèeli izlaziti 1665. godine(Journal des Sçavans i Philosophical Transactions of theRoyal Society) i da su do danas ostali konceptualno neiz-mijenjeni. Ubrzo je donesen i prvi zakon koji je naizgled šti-tio prava autora, Anin statut iz 1709., dok je u stvari“statutarno copyright samo nominalno bio pravo autora.Epitet ‘autorsko pravo’ bio je od samog poèetka fikcija, jersu autori prenašajuæi svoja prava na izdavaèa prenašali ucjelosti i svoje interese… Copyright kao autorsko pravo bioje i ostao fikcija”.1 Kako god, izvjesna logika unutar sustavaznanstvenog izdavaštva postojala je tijekom, tzv. tiskanogdoba, drugim rijeèima nekoliko stotina godina. Znanstveni-ci su istraÞivali, potom su svoje rezultate i nova saznanjaiznosili u radovima, koji su pak bili objavljivani u znanstve-nim èasopisima, zbornicima skupova i drugim publikacija-ma. Izdavaèi su se, pak, brinuli za kvalitetan recenzijskipostupak, objavljivanje i distribuciju èitateljima, najèešæekroz èasopise koje su pretplaæivale biblioteke diljem svijeta,šireæi informaciju u krugu svojih korisnika. Kada je broj èa-

sopisa narastao dovoljno da je postalo teško pratiti publici-stiku iz odreðenog znanstvenog podruèja, pojavile su se in-deksne publikacije koje su saÞimale informacije o radovimaobjavljenima u razlièitim publikacijama razlièitih izdavaèa.Neke su indeksne publikacije bile interdisciplinarne i pokri-vale sva znanstvena podruèja, dok su neke bile tematski ori-jentirane i pokrivale odreðeno znanstveno podruèje (npr.,Chemical Abstracts, Physics Abstracts, Electrical&ElectronicAbstracts, Biological Abstracts, i dr.).2 Indeksne su se publi-kacije razlikovale i prema vrsti publikacija koje su indeksira-le, tako da su se neke orijentirale iskljuèivo na patente ilidisertacije, dok je veæina istodobno ukljuèivala radove u èa-sopisima, zbornicima skupova, poglavlja knjiga, tehnièkeizvještaje i dr. Takoðer su se razlikovale i prema opsegu bib-liografskog zapisa, kriterijima odabira, selektivnosti indeksi-ranja, ukljuèenosti podataka o citiranosti i sl.

Mnogi se znanstvenici sigurno sjeæaju tiskane indeksne pu-blikacije Current Contents izdavaèa Institute for ScientificInformation iz Philadelphie, male knjiÞice A5 formata, tis-kane na tankom papiru, koja je donosila sadrÞaje niza èaso-pisa znatno prije nego su se oni pojavili u bibliotekama.Rijetke su hrvatske biblioteke pretplaæivale drugu indeksnupublikaciju istog izdavaèa – Science Citation Index, koja jeosim informacija o objavljenim radovima donosila i po-datke o citiranosti tih radova. Godine 1992. ove indeksnepublikacije, sada u formi baza podataka kupuje kompanijaThomson, vlasnik mnogobrojnih utjecajnih novina i drugih

J. STOJANOVSKI: Metrika znanstvene publicistike – istina, mitovi i zablude, Kem. Ind. 59 (4) 179–186 (2010) 179

* jadranka.stojanovski@irb.hr

KUI – 9/2010Prispjelo 4. oÞujka 2010.

Prihvaæeno 17. oÞujka 2010.

komunikacijskih medija. Ubrzo ukljuèenost u Thomsonovebaze podataka postaje jedan od glavnih kriterija prilikomprosudbe kvalitete znanstvene publicistike u nas. Spajanje sdrugom velikom kompanijom Reuters uèinio je današnjiThomson Reuters jednom od najveæih svjetskih izdavaèkihkuæa,3 koja u dobroj mjeri diktira razvoj (ili stagnaciju?)znanstvenog izdavaštva.

Digitalno doba i (male/velike) promjene

Digitalno doba, posebice internet, omoguæilo je znanstve-nicima mnoge druge komunikacijske kanale, repozitorije,arhive, blogove, forume i sl., dok oni i dalje istraÞuju i pišuradove koji su svojim oblikom uglavnom neizmijenjeni.Samo kod malobrojnih èasopisa oblik rada slijedi raspoloÞi-ve tehnologije, ukljuèujuæi setove podataka, animacije, vi-deo-zapise, slikovni materijal u visokoj rezoluciji, komen-tare èitatelja, javne recenzije i sl. Veæina komercijalnih izda-vaèa uspijeva “stare” forme znanstvene komunikacije odr-Þati praktièki neizmijenjenima. Autori i dalje prenose svojaautorska prava izdavaèima, rad pripremaju u formi sprem-noj za objavu, dok izdavaèi brinu o recenzijskom postupku(iako autori sve èešæe sugeriraju potencijalne recenzente),objavi u digitalnom i (još uvijek) tiskanom obliku i distribu-ciji. Biblioteke pretplaæuju publikacije i dalje, iako više nisusigurne što zapravo kupuju, a nerijetko nakon prekida pret-plate ostaju bez ièega, ukoliko nisu istodobno pretplaæivalei tiskanu inaèicu. Meðubiblioteèna posudba prolazi takoðerkroz krizu, a biblioteke gube pravne bitke s izdavaèima kojiih sprjeèavaju da graðu razmjenjuju s drugim bibliotekama,što su stoljeæima radile. I sami autori trpe velika ogranièenjau distribuciji svojih vlastitih radova. Globalni pokret otvore-nog pristupa prisilio je izdavaèe na odreðene ustupke, alisve je to još uvijek nedovoljno. Profit diktira sve veæe i veæenelogiènosti, nezadovoljstvo svih sudionika sve je veæe, asustav znanstvenog izdavaštva prolazi kroz ozbiljnu krizu.

Indeksne publikacije zbog sve veæeg broja publikacija, kojepostaje nemoguæe pojedinaèno pratiti, dobivaju na znaèajui postaju sada kao baze podataka sve popularnije unutarznanstvene zajednice. Indeksne publikacije omoguæavajupretraÞivanje radova iz velikog broja publikacija razlièitihizdavaèa te jednostavan pristup cjelovitom tekstu rada pu-tem poveznica, ukoliko postoji pretplata na publikacije ukojima su objavljeni. Paralelno s komercijalnim bazama po-dataka razvijaju se i mnogobrojni informacijski servisi kojinisu komercijalno orijentirani, ali oni još uvijek ne uspije-vaju diktirati uvjete unatoè svojoj popularnosti. Posebanutjecaj dobivaju komercijalne baze podataka kroz primje-nu u prosudbama kvalitete znanstvenih radova.

Slijedi opis nekih u nas najpopularnijih interdisciplinarnihbaza podataka koje za hrvatsku istraÞivaèku i akademskuzajednicu pretplaæuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja išporta.

Web of Science

U to vrijeme jedinstvenu citatnu indeksnu publikaciju po-krenuo je 1955. Eugene Garfield iz Institute for Scientific In-formation, Philadelphia. Prvo je pokrenut Science CitationIndex, a kasnije i druga dva citatna indeksa Social ScienceCitation Index i Arts & Humanities Citation Index. Danas susva tri indeksa dostupna kroz bazu podataka Web of Scien-

ce (WoS) koja indeksira èasopise od 1900. godine* uklju-èujuæi podatke o citiranosti. WoS ukljuèuje èasopise iz svihpodruèja znanosti, a u veljaèi 2010. godine ukljuèivao je11972 tekuæih èasopisa, od èega 61 hrvatskih. Science Ci-tation Index (3771 èasopisa, jedan hrvatski) postao je pod-skupom veæeg segmenta Science Citation Index Expanded(8185 èasopisa, 38 hrvatskih), dok su druga dva indeksa So-cial Science Citation Index (2803 èasopisa, 13 hrvatskih) iArts & Humanities Citation Index (1521 èasopisa, 14 hrvat-skih) ostala neizmijenjena osim što su proširili opseg.

Osim standardnih kriterija kao što su redovitost izlaÞenja,zadovoljeni meðunarodni izdavaèki standardi, osnovne bi-bliografske informacije na engleskom jeziku, prilikom uklju-èivanja èasopisa pazi se navodno na sastav uredništva,meðunarodnu raznolikost autora radova, a rade se i citatneanalize èasopisa, autora i urednika. Iako su kriteriji odabiraza bazu podataka WoS poznati i objavljeni u više verzija nawebu, u praksi se èesto ne primjenjuju u potpunosti. Npr.,na svojim mreÞnim stranicama izdavaè istièe kako iskljuèujuèasopise ukoliko samocitiranost èasopisa prijeðe odreðeneuobièajene granice. IstraÞivanja koja smo proveli pokazujuda se ne iskljuèuju niti èasopisi èija razina samocitiranosti uodreðenim razdobljima doseÞe i do 99 %. Èinjenica jest dana kriterijima odabira, koje je zacrtao još Eugene Garfield,Thomson Reuters gradi image svojih proizvoda, dok ih ustvarnosti konkurencija i trÞište primorava ukljuèivati sveviše èasopisa koji te kriterije ne zadovoljavaju u cijelosti.Protekle je godine WoS znatno proširio svoj opseg uklju-èujuæi tzv. “regionalne èasopise” manjih zemalja. Tako nasvojim aktualnim mreÞnim stranicama Thomson tvrdi da od2000 èasopisa koji godišnje apliciraju za WoS svega 10 %biva prihvaæeno iako je samo u proteklu godinu dana uWoS ukljuèeno više od 1000 novih naslova, a taj se trendnastavlja.**

Što se tièe Hrvatske, u suradnji s Thomson Reutersom us-pjeli smo uspješno u WoS ukljuèiti veæi broj hrvatskih èaso-pisa, pa je tako broj ukljuèenih èasopisa porastao sa 17 na61. Hrvatski èasopisi u WoS su Acta Adriatica, Acta Botani-ca Croatica, Acta Clinica Croatica, Acta Dermatovenerolo-gica Croatica, Acta Pharmaceutica, Arhiv za higijenu rada itoksikologiju, Arti Musices, Automatika, Biochemia Medi-ca, Brodogradnja, Chemical And Biochemical EngineeringQuarterly, Collegium Antropologicum, Croatian Journal ofForest Engineering, Croatian Journal of Philosophy, Croa-tian Medical Journal, Croatica Chemica Acta, DruštvenaistraÞivanja, Ekonomska istraÞivanja – Economic Research,Filozofska istraÞivanja, Food Technology And Biotechno-logy, Geodetski list, Geofizika, Geologia Croatica, Glasnikmatematièki, Govor, Graðevinar, Hrvatski filmski ljetopis,International Review of the Aesthetics and Sociology of Mu-sic, Jezikoslovlje, Kinesiology, KnjiÞevna smotra, Ljetopissocijalnog rada, Mathematical Communications, Mathe-matical Inequalities & Applications, Metalurgija, Mljekar-stvo, Neurologia Croatica, Odgojne znanosti – EducationalSciences, Operators and Matrices, Paediatria Croatica, Pe-riodicum Biologorum, Prolegomena, Promet – Traffic &Transportation, Prostor, Psychiatria Danubina, Radovi za-voda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Revija za soci-

180 J. STOJANOVSKI: Metrika znanstvene publicistike – istina, mitovi i zablude, Kem. Ind. 59 (4) 179–186 (2010)

** Našoj su akademskoj zajednici na raspolaganju podaci od 1955. godine** Npr. od rujna 2009. do veljaèe 2010. u WoS je ukljuèeno 450 novih na-slova èasopisa.

jalnu politiku, Signa Vitae, Sociologija i prostor, Strojarstvo,Šumarski list, Suvremena psihologija, Synthesis Philosophi-ca, Tehnièki vjesnik – Technical Gazette, Tekstil, Transac-tions of Famena, Veterinarski arhiv, Vjesnik za arheologiju ipovijest dalmatinsku, Zbornik radova ekonomskog fakulte-ta u Rijeci – Proceedings of Rijeka Faculty of Economics, Ýi-vot umjetnosti.

Current Contents

U akademskom je svijetu indeksna publikacija CurrentContents (CC) imala uvijek posebni status. Iako je od istogproizvoðaèa kao i SCI (ISI, kasnije Thomson Reuters), uklju-èivanje èasopisa u CC je bilo stvar prestiÞa, a urednici su setrudili zadovoljiti relativno stroge kriterije selekcije. I kasni-je, usporeðujuæi bazu podataka CC s Web of SciencemoÞemo primijetiti da je broj indeksiranih naslova ukljuèe-nih u CC raste umjereno, u usporedbi s naglim porastombroja naslova u WoS sve od pojave konkurencije (Scopus).CC izlazi od 1958. i u poèetku pokriva samo podruèja bio-logije i medicine, da bi se tek kasnije proširio na ostalaznanstvena podruèja. Dijeli se na sedam sekcija koje suizlazile kao zasebne publikacije u tiskanom obliku, dok su udigitalnoj verziji integrirane u jedinstvenu bazu podataka.Kako su i CC i WoS baze podataka istog proizvoðaèa, a gle-dajuæi pokrivenost CC je podskup WoS-a, koji je zapravorazlog “postojanja” baze podataka CC? U tiskano vrijemenajveæa je razlika bila u pravodobnosti informacija, a krozCC su podaci o radovima bili na raspolaganju znatno prijenego kroz citatne indekse. U digitalnom dobu te su se raz-like izgubile, pa veæina komercijalnih baza podataka kasniu odnosu na podatke koji su èitateljima na raspolaganju pu-tem mreÞnih stranica samog izdavaèa èasopisa. Nastojeæipostiæi što veæu aÞurnost, CC u posljednje vrijeme indeksiraradove koji još nisu obavljeni, ali su prošli recenzijski postu-pak. Isto tako stroÞi postupak selekcije èasopisa jamèi veæukvalitetu ukljuèenih èasopisa nego što je to sluèaj kodWoS-a.

CC krajem veljaèe 2010. indeksira 8992 èasopisa, od èega11 hrvatskih èasopisa. Hrvatski èasopisi u CC-u su FoodTechnology and Biotechnology, Croatian Medical Journal,Operators And Matrices, Strojarstvo, Chemical and Bioche-mical Engineering Quarterly, International Review of theAesthetics and Sociology of Music, Synthesis Philosophica,KnjiÞevna smotra, Društvena istraÞivanja, Collegium Antro-pologicum i Croatica Chemica Acta.

Scopus

Elsevierova baza podataka pod nazivom Scopus je najmla-ða baza podataka predstavljena javnosti 2004. godine i odsamih je poèetaka dostupna u Hrvatskoj. Neoptereæen bre-menom tiskanih prethodnica, Scopus je ponudio mnogainovativna rješenja kroz svoje izuzetno kvalitetno i koris-nièki orijentirano suèelje. Scopus je najveæa citatna i biblio-grafska baza podataka koja indeksira èasopise, serije i zbor-nike radova sa skupova iz svih podruèja znanosti. SadrÞi po-datke o radovima od 1966., a podatke o citiranosti od1996., tako da je za starije radove WoS bolji izvor za podat-ke o citiranosti. Iako se na razlièitim mreÞnim stranicamaèesto pronalazi informacija, kako Scopus nema ureðivaèkiodbor koji procjenjuje zadovoljava li èasopis kriterije oda-bira (za dio takvih vijesti sigurno je “odgovorna” konkuren-

cija), takav odbor postoji i radi svoj posao otprilike jednakokao i onaj Thomson Reutersa.

Scopus indeksira 18167 tekuæih naslova, od èega je 78 hr-vatskih èasopisa. Hrvatski èasopisi u Scopusu su (sijeèanj2010) Acta Adriatica, Acta Botanica Croatica, Acta ClinicaCroatica, Acta Dermatovenerologica Croatica, Acta MedicaCroatica, Acta Pharmaceutica, Agriculturae ConspectusScientificus, Alcoholism, AMHA – Acta Medico-HistoricaAdriatica, Arhiv za hijigenu rada i toksikologiju, Brodo-gradnja, Chemical and Biochemical Engineering Quarterly,Collegium Antropologicum, Croatian Journal of Forest En-gineering, Croatian Medical Journal, Croatica ChemicaActa, Diabetologia Croatica, Društvena tstraÞivanja, Eko-nomska istraÞivanja, Ekonomski pregled, Farmaceutski glas-nik, Food Technology and Biotechnology, Geodetski list,Geofizika, Geologia Croatica, Glasnik matematièki, Glasnikza šumske pokuse, GOVOR: Èasopis za fonetiku, Graðevi-nar, Gynaecologia et Perinatologia, Gynaecologia et Peri-natologia, Supplement, Hortus Artium Mediaevalium, Hr-vatska revija za rehabilitacijska istraÞivanja, Hrvatski geo-grafski glasnik, Hrvatski meteorološki èasopis/Croatian Me-teorological Journal, Infektološki glasnik, Informatologia,Journal of Central European Agriculture, Kartografija i Geo-informacije, Kemija u industriji/Journal of Chemists andChemical Engineers, Libri Oncologici, Lijeènièki vjesnik,Mathematical Inequalities and Applications, Medica Jader-tina, Medicina, Medicus, Metalurgija, Mljekarstvo, Našemore, Natura Croatica, Neurologia Croatica, Nova mehani-zacija šumarstva, Paediatria Croatica, Paediatria Croatica,Supplement, Periodicum Biologorum, Pharmaca, Podravi-na, Polimeri, Poljoprivreda, Pomorstvo, Privredna kretanja iEkonomska politika, Prolegomena: Èasopis za filozofiju/Journal of Philosophy, Promet – Traffic – Traffico, Psychia-tria Danubina, Reumatizam, Revija za socijalnu politiku,Rudarsko geološko naftni zbornik, Socijalna ekologija, Soci-jalna psihijatrija, Strojarstvo, Šumarski list, Suvremena psi-hologija, Synthesis Philosophica, Tehnièki vjesnik, Tekstil,Transactions of Famena, Veterinarski arhiv i Zbornik – Prav-nog fakulteta u Zagrebu.

Google Scholar

Jedna od sve popularnijih besplatnih citatnih baza podata-ka je Google Scholar, èija je beta verzija prvi put ugledalasvjetlo dana 2004. Krilatica Google Scholara je “Stand onthe shoulders of giants”, a okuplja znanstvenu literaturu do-stupnu na webu (radove u èasopisima, knjige, disertacije idr.), kako onu besplatno raspoloÞivu tako i onu komercijal-nih izdavaèa. Kriteriji odabira nisu poznati, kao niti popisukljuèenih publikacija, ali moÞe se pretpostaviti da GoogleScholar Þeli ukljuèiti što više znanstvenih sadrÞaja, a èita-teljima prepustiti selekciju. Za razliku od, npr., WoS-a iScopusa, Google Scholar, pored citiranosti radova u èasopi-sima, omoguæava i uvid u citiranost knjiga i ostalih publika-cija (Slika 1). Moguænosti Google Scholara još uvijek neosiguravaju sloÞenija ili dostatno ciljana pretraÞivanja (npr.,nemoguæe je pretraÞivanje provesti po ustanovi iz koje do-lazi autor), ali uza sve nedostatke Google Scholar staje uzbok bazama podataka koje se na izuzetno komercijalnimosnovama grade veæ desetljeæima. Iako poveznice na cjelo-vite tekstove iz rezultata pretraÞivanja na Google Scholarnajèešæe vode na stranice komercijalnih izdavaèa, jedin-stvena opcija all n versions nudi istu verziju rada na razlièi-tim posluÞiocima, od kojih neki nisu komercijalni.

J. STOJANOVSKI: Metrika znanstvene publicistike – istina, mitovi i zablude, Kem. Ind. 59 (4) 179–186 (2010) 181

S obzirom da redovito prikuplja podatke s portala hrvatskihznanstvenih i struènih èasopisa HRÈAK putem OAI-PMHprotokola, Google Scholar ukljuèuje i svih 200 hrvatskih èa-sopisa ukljuèenih u HRÈAK.

Hrvatski èasopisi zastupljeni su i u ostalim indeksnim publi-kacijama koje su na raspolaganju hrvatskoj akademskojzajednici, kao što su Journal Citation Reports – 14 naslova(Science Edition 11 + Social Science Edition 3), Medline –10 naslova, EBSCO – 84 naslova i dr.

Kvalitetno korištenje indeksnih publikacija

Informacijski struènjaci koji dobro poznaju baze podataka,njihovu povijest, dobre i loše osobine, moguænosti i ogra-nièenja znaju s koliko opreza treba interpretirati dobivenepodatke. Svaki je podatak dobar i koristan koliko smo mipromišljeni u njegovoj upotrebi, a sam je Eugene Garfieldèesto (i još uvijek to èini) upozoravao na pogrešnu upotrebupodataka, a posebice onih citatnih, iz baza podataka ISI(Thomson Reuters).

Da bi se dobili dobri rezultati, trebalo bi poznavati osnovepretraÞivanja baza podataka, što ukljuèuje upotrebu Boole-ovih logièkih operatora, kraæenja (posebno desnih), pozna-vanje strukture baze podataka i moguænosti (i ogranièenja)suèelja. Kod nekih baza podataka (npr., Medline) na raspo-laganju su i kontrolirani rjeènici izraza (tezaurusi), koji zna-èajno olakšavaju pretraÞivanje, a dobro poznavanje ter-minologije na engleskom jeziku nije u tom sluèaju toliko

nuÞno. Takoðer, kod pretraÞivanja trebaimati na umu da su baze podataka (po-sebice Thomsonove) prepune pogreša-ka, posebno kada se radi o navoðenjunaših prezimena i ustanova. Stoga pripretraÞivanju treba biti siguran da smonašim upitom “pokrili” sve moguænostitoènog i pogrešnog navoðenja. Na pri-mjeru pretraÞivanja radova kod kojih jenajmanje jedan autor naveo kao ma-tiènu ustanovu Institut “Ruðer Boškoviæ”u WoS-ovoj bazi podataka se mogu za-teæi najrazlièitije varijante:– Inst Rudjer Boskovic, Zagreb, Croatia iInst Rugjer Boskovic, Zagreb, Croatia(ispravno)– Inst Ruer Boskov, Zagreb, Croatia– Roder Boskovis Inst, Zagreb, Croatia– Ruerrorer Boskovic Inst, Ctr Marine &Environm Res, Zagreb, Croatia– RUTER BOSKOVIC INST, DEPTEXPTL BIOL & MED, BIJENICKA 54,ZAGREB 41000, CROATIA– FUGJER BOSKOVIC INST, YU-41001ZAGREB, YUGOSLAVIA– Rudjer Boskovic Inst, Hanoi 10000,Vietnam– Elect Dept Ruder Boskov, Zagreb1000, Croatia– Rudjer Boskovic Inst, D-52210 Ro-vinj, Germany (2003)

– Rudjer Boskovic Inst, Div Mat Phys, New York, NY 10002USA (2004)– itd.

Uglavnom u samo jednoj bazi podataka postoji najmanjetridesetak razlièitih navoðenja iste ustanove. Dijelom sutome krivi sami autori koji nedosljedno navode svoju adre-su, a veæim dijelom je krivnja ipak na strani proizvoðaèabaze podataka, kojima je, npr., trebalo više od godinu danada na našu zamolbu isprave pogrešku i “vrate” Institut“Ruðer Boškoviæ” iz Vijetnama u Hrvatsku. Autorima bi pakznaèajno pomogao sluÞbeni naputak matiène ustanove otome kako da navode svoju adresu na radovima u meðuna-rodnim i domaæim èasopisima. Ustanovi bi se to svakakoisplatilo jer bi znatno lakše ušla u trag “svojim” radovima.

Citiranost radova i èimbenik utjecaja èasopisa

Kada je postignuta toènost u pretraÞivanju, potrebno jevaljano interpretirati dobivene rezultate. Što npr. znaèi daPero Periæ ima 12 radova, a Ivan Iviæ 112? MoÞemo li reæida je Ivan Iviæ znatno bolji i produktivniji znanstvenik?Smijemo li zanemariti èinjenicu da Pero objavljuje tek godi-nu dana, dok je Ivan pred umirovljenjem? Ili, npr., što znaèida Pero Periæ ima 140 citata, a Ivan Iviæ 1128? MoÞemo lireæi da su Ivanovi radovi zatno kvalitetniji i da je njihov utje-caj na znanstvenu zajednicu bitno veæi? Ako veæ moramoprocjenu raditi na temelju broja radova i broja citata, umje-sto na peer reviewu, bolje je reæi da je, npr., Pero Periæ, ma-tematièar, od 1998. godine objavio 12 radova, koji su

182 J. STOJANOVSKI: Metrika znanstvene publicistike – istina, mitovi i zablude, Kem. Ind. 59 (4) 179–186 (2010)

S l i k a 1 – Za razliku od ostalih baza podataka Google Scholar biljeÞi i citiranost knjigaF i g. 1 – Unlike other databases, Google Scholar also indexes citation of the books

ukupno citirani 140 puta. Iz donjih grafova vidimo koliko suposebnosti znanstvenih podruèja velike i treba ih maksimal-no uvaÞavati. Matematièar èiji je rad u 11 godina prikupio45 citata, pripadat æe u 1 % najcitiranijih autora u podruèju,dok æe molekularni biolog èiji rad prikupi u 11 godina 100citata pripadati “samo” u gornjih 10 % najcitiranijih autora(Slika 2).

Ukoliko ih pametno upotrebljavamo, citati nam mogu do-sta reæi o popularnosti rada i utjecaju unutar znanstvenogpodruèja. No nakon objave rada treba èekati nekoliko mje-seci ili nekoliko godina (opet ovisno o podruèju) da bi radprikupio citate na temelju kojih moÞemo nešto zakljuèiti.Stoga je u posljednje vrijeme postalo jako popularno pro-suðivati kvalitetu objavljenog rada na temelju, tzv. èimbeni-ka utjecaja èasopisa (impact factor ili IF), što komercijalniizdavaèi oduševljeno potièu. Ideja IF prvi puta je spomenu-ta 1955. g.,4 a osnovna namjena mu je bila da sugerirajuæikvalitetu èasopisa pomogne bibliotekama u odabiru èaso-pisa za svoje zbirke. IF èasopisa je dostupan putem bazepodataka Journal Citation Reports (JCR), izvedenice WoS-a,koja trenutaèno sadrÞi podatke o 9605 èasopisa (6620 na-slova u Science edition i 1985 naslova u Social Science Edi-tion) i dostupna je hrvatskoj akademskoj zajednici.

IF èasopisa je jednostavan broj koji je za jednu odreðenugodinu (npr., 2008.) definiran omjerom citata koje su u toj

godini (npr., 2008.) prikupili radovi objavljeni u prethodnedvije godine (npr., 2006. i 2007.) i broja izvornih znanstve-nih i preglednih radova (“source articles”) objavljenih u tomperiodu od dvije godine. Odnedavno uveden dodatni pe-togodišnji IF èasopisa raèuna se na isti naèin, samo zarazdoblje od pet godina umjesto dvije, s obzirom da suistraÞivanja pokazala da je npr. 90 % citata u podruèju ma-tematike izvan dvogodišnjeg raspona. Èinjenica da se ubrojniku raèunaju citati svih radova, ukljuèujuæi uvodnike,pisma, novosti i sl., koji se smatraju “non-source” radovima,dok je u nazivniku broj samo izvornih znanstvenih i pre-glednih radova, èesto je predmet opravdanih kritika IF-a.Razlika u brojanju dopušta relativno visoku razinu manipu-lacije, pa neki èasopisi uspijevaju znaèajno “umjetno” po-veæati IF èasopisa, posebice ako objavljuju puno radova.Iako mnogi, ukljuèujuæi Thomson Reuters, tvrde da IF èaso-pisa predstavlja “uèestalost citiranja prosjeènog rada u pro-matranoj godini”, analize pokazuju da citati nisu nipoštoravnomjerno rasporeðeni na sve objavljene radove. Da-paèe, kod veæine èasopisa vrlo mali broj radova prikupi veæidio ukupnog broja citata.5 Posebno je “popularno” primje-nom IF-a usporeðivati èasopise iz razlièitih podruèja kojapodlijeÞu razlièitim zakonitostima znanstvene komunikaci-je ili èak znanstvenike iz razlièitih podruèja korištenjem IFèasopisa u kojima objavljuju. Èak i izumitelj IF-a EugeneGarfield stalno istièe neopravdanost procjenjivanja kvalite-te rada na temelju IF-a èasopisa.6 IstraÞivanja su takoðer po-kazala da je polovica objavljenih radova redundantna inikada se ne citira.7

Jedan od èestih argumenata koji se kod nas èuju istièe punostroÞi recenzijski postupak (peer review) kod èasopisa svišim IF-om, što æe “automatski” garantirati veæu kvalitetuobjavljenog rada. Èesto èasopisi s višim IF-om imaju veæipostotak odbijenih radova, što bi impliciralo znatno stroÞekriterije za one prihvaæene, ali mišljenja o nepristranosti iobjektivnosti njihovih recenzijskih postupaka vrlo su podi-jeljena. Peer review podrazumijeva mišljenje nezavisnogstruènjaka unutar uskog znanstvenog podruèja, dok kod èa-sopisa s visokim IF najveæi dio odbijenih radova prolazisamo recenziju uredništva (ili glavnog urednika) s opæenitimkompetencijama, koji se nerijetko rukovode sekundarnimkriterijima kao što su reputacija autora i ustanove, broj ra-dova, prestiÞ èasopisa u kojima su objavljeni i sl.5 Neki au-tori istièu da današnji sustav recenzije takoðer ne dajepreviše šanse objavljivanju vaÞnih kontroverznih i inovativ-nih rezultata ili u najmanju ruku znaèajno usporava procesobjave.10

Neopravdanost primjene IF-a èasopisa pri prosudbi ob-javljenog rada pokazuje i analiza korelacije IF-a èasopisa iprikupljenih citata u njima objavljenih radova koju je pro-veo Seglen O. P. 1997. godine (Slika 3) za èetiri autora, kojaje pokazala da je korelacija IF-a èasopisa i broja citata zane-mariva. Seglen zakljuèuje da autori ne objavljuju nuÞnosvoje najbolje radove u èasopisima s najveæim IF-om, niti secitiranost njihovih radova poklapa s IF-om èasopisa. Iakoneki autori razmatraju IF kod slanja svojih radova, veæina seipak rukovodi drugim èimbenicima kao što su odgovarajuæepodruèje èasopisa, kvaliteta i brzina ureðivaèkog procesa,objektivnost recenzije, promptnost pri izlaÞenju, vjerojat-nost prihvaæanja rada, eventualni troškovi i sl.

Neki autori smatraju postotak necitiranih radova mnogoboljom mjerom kvalitete èasopisa od IF-a èasopisa, s obzi-

J. STOJANOVSKI: Metrika znanstvene publicistike – istina, mitovi i zablude, Kem. Ind. 59 (4) 179–186 (2010) 183

S l i k a 2 – Baseline data iz Essential Science Indicators pokazujurazlièitosti u citiranju u podruèju Matematike (gore) i Molekularnebiologije (dolje)F i g. 2 – Baseline data from Essential Science Indicators showdifferences in citation in the field of Mathematics (up) and Molecu-lar Biology (down)

rom na èinjenicu da IF èasopisa ne daje baš nikakvu infor-maciju o distribuciji citata po radovima. Tako se ne bi desiloda se isto vrednuje prema IF-u èasopis koji objavljuje mno-go radova od kojih svega mali dio prikuplja citate (i “odgo-voran” je za IF èasopisa) i èasopis s malo podjednakocitiranih radova.8

Veæina se autora u podruèju bibliometrije slaÞe da se IF èa-sopisa, sa svim svojim manjkavostima, moÞe relativno us-pješno primjenjivati kao mjera kvalitete èasopisa unutarodreðenog znanstvenog podruèja. No, IF èasopisa nikakostatistièki ne reprezentira ukupnu, prosjeènu ili bilo kakvucitiranost pojedinih radova. Dapaèe, korelacija sa stvarnimcitatima pojedinih radova gotovo da i ne postoji.

Mnoge druge zamjerke na IF èasopisa se odnose na veæspomenutu èinjenicu da se brojnik i nazivnik ne odnose naiste radove, da se samocitati na razini èasopisa, grupe i/iliautora ravnopravno raèunaju, da pregledni radovi i opæeni-to dugaèki radovi u pravilu prikupljaju mnogo citata – štosve stvara moguænost nerealnog “napuhavanja” IF-a èasopi-sa. Velika je zamjerka, posebice istraÞivaèa iz podruèjadruštvenih i humanistièkih znanosti, neukljuèenost knjiga uglavne citatne indekse (osim Google Scholara). Naèin raèu-nanja IF-a èasopisa favorizira podruèja u kojima literaturabrzo zastarijeva, podruèja koja su dinamièna, podruèja kojasu velika i ukljuèuju velik broj istraÞivaèa, literaturu na en-gleskom jeziku i opæenito znanstvenu publicistiku ionakodominantnih Sjedinjenih Amerièkih DrÞava. Za male zem-

lje, kao što je Hrvatska, eventualna primjenaIF-a èasopisa kao glavnog kriterija prosudbeobjavljenih radova imala bi poguban utjecajna domaæu znanstvenu publicistiku iz jedno-stavnog razloga što domaæi èasopisi teškomogu konkurirati etabliranim èasopisima veli-kih komercijalnih izdavaèa, a još æe manjemoæi konkurirati ako æe domaæi autori slatisvoje radove iskljuèivo u inozemne èasopise s“visokim IF-om”. Èak i ako zanemarimoupitnu buduænost hrvatskih znanstvenih istruènih èasopisa, èinjenica jest da nam poda-tak o IF-u èasopisa ništa ne govori o samomradu i njegovoj kvaliteti. Popularnost èasopisakoja je èesto u suglasju s IF-om dat æe raduveæu šansu da ga netko primijeti, eventualnoproèita i citira. No velik dio radova u èasopisi-ma s relativno visokim IF-om ostaje trajnonezamijeæen i necitiran.

Umjesto zakljuèka

Indeksne publikacije, danas u formi baza po-dataka, nezamjenjiv su alat u pronalaÞenju re-levantnih informacija. No one imaju svojupovijest, osobine, netoènosti, nelogiènosti, anjihov razvoj uglavnom diktiraju komercijalniizdavaèi. PretraÞujuæi ih, moÞemo doæi dobrojnih korisnih podataka, a posebno opreznimoramo biti prilikom njihove primjene usvrhu prosudbe kvalitete znanstvene pro-dukcije pojedinog istraÞivaèa, projekta, labo-ratorija, zavoda, ustanove ili drÞave.

Prosudbu kvalitete znanstveno-istraÞivaèke produkcije naj-bolje je raditi na temelju peer reviewa, a ako je to nemo-guæe*, tada prosudbu treba temeljiti na što više razlièitihparametara. Do sada su se u Hrvatskoj posebno vrednovaliradovi objavljeni u èasopisima koje indeksira CC. Ovaj pri-stup, iako relativno (i uz sve ograde) prihvatljiv u nekim po-druèjima prirodnih znanosti, potpuno je neprihvatljiv zabrojna druga podruèja znanosti. Opravdanost zamjene kri-terija CC s kriterijem WoS-a više je nego upitna imajuæi uvidu da su za ukljuèivanje u CC zadrÞani kakvi-takvi kriteri-ji, dok su za ukljuèivanje u WoS posljednjih godina u praksiuglavnom primjenjuje kriterij “jedinstvenosti sadrÞaja”. Je-dan od boljih parametara za prosudbu jest nezavisna citi-ranost objavljenih radova, koja pokazuje odreðeni utjecajna znanstveno podruèje iako je i citiranost prema nekimautorima više mjera korisnosti nego znanstvene kvalitete. IFèasopisa koji moÞe posluÞiti kao mjera kvalitete èasopisa,primijenjen kao mjera kvalitete pojedinog rada posve jeneprikladan. Uz sve moguænosti manipulacija kojima jepodloÞan, statistièki nikako ne reprezentira citiranost “pro-

184 J. STOJANOVSKI: Metrika znanstvene publicistike – istina, mitovi i zablude, Kem. Ind. 59 (4) 179–186 (2010)

* Mnogi znanstvenici tvrde da je peer review nemoguæe provesti unutarmale znanstvene zajednice kao što je Hrvatska “jer svatko svakoga po-znaje”. Autorica ovog rada je mišljenja da kulturu nepristranog peer re-viewa unutar hrvatske akademske zajednice treba razvijati, baš kao i kultu-ru uvaÞavanja razlièitosti mišljenja i dr. Èak i nedovoljno dobar peer reviewu kombinaciji s “brojevima” i “èimbenicima” koje nam osiguravaju indek-sne publikacije, dao bi dostatno objektivnu sliku.

S l i k a 3 – Korelacija IF-a èasopisa i citata objavljenih radova, preuzeto iz Brit.Med. J. 314 (1997) 500F i g. 3 – Correlation between journal IF and citation of the published manu-scripts, taken from Brit. Med. J. 314 (1997) 500

sjeènog rada” u èasopisu. Koliko god citiranost pojedinihradova utjeèe na IF èasopisa, toliko IF èasopisa ne utjeèe nacitiranost pojedinih radova. Pretpostavka da æe visoki IFèasopisa sam po sebi implicirati visoku citiranost pojedi-naènog rada, nema potvrde u praksi.

Zašto zapravo znanstvenici tako jako Þele objaviti rad uèasopisu s visokim IF-om kada iz iskustva znaju da æe o utje-caju njihovog rada na podruèje presuditi kvaliteta provede-nih istraÞivanja i dobivenih rezultata? MoÞda zato što jeokolina unutar koje djeluju spremna o kvaliteti njihove pu-blicistike iskljuèivo prosuditi na temelju omotanog celofa-na, a ne na temelju ponuðenog sadrÞaja? Istina je da nemamnogo zemalja koje su IF èasopisa eksplicitno ugradile usvoje sustave napredovanja u znanosti. No objaviti rad uprestiÞnim èasopisima koji u pravilu imaju visok IF, svugdjeje dobrodošlo, a u veæini se sredina posredno ili neposred-no nagraðuje. U pauèinu koju su mudro ispleli komercijalniizdavaèi, koristeæi se Garfieldovom genijalnošæu, uplela seglobalna znanstvena zajednica, a bibliometrija i njezinebrojne metode doÞivljavaju svoj procvat.

Zanimljiva su pojašnjenja kako je IF èasopisa znatno “zgod-niji” broj od broja citata, jer se “na citiranost mora èekati”.U podruèju prirodnih znanosti, koje je izuzetno dinamièno,ne treba dugo èekati do prvih citata, sigurno ne dulje oddvije godine, koliko treba da se izraèuna valjani IF èasopisa.Postoje i indeksi brzine citiranja za pojedine èasopise, kao ipoluvrijeme citiranja, te drugi korisni parametri koji nammogu pomoæi prilikom procjene (ne)uspješnosti prikuplja-nja citata.

Prije nekoliko godina u Þivoj diskusiji s Eugeneom Garfiel-dom, pokretaèem citatnih indeksa i izvedenih èimbenika,kao što je IF (Slika 4), razlagali smo osnovne ideje koje supokrenule SCI i ostale indekse, sasvim drugaèije nego što jedanašnje brojanje citata ili IF. Slušajuæi gorljivu prièu o

brojnim moguænostima pretraÞivanja, povezivanja radovaputem citata, povezivanja ljudi, grupa, srodnih istraÞivanja,šetnji kroz povijest i u buduænost, otkrivanja autora koji suprvi proveli odreðena istraÞivanja i objavili rezultate (iakosu npr. Nobelovu nagradu dobili neki drugi), prisjetila samse èemu zapravo sluÞe citatni indeksi, onakvi kakve ih je Eu-gene Garfield zamislio i napravio.

Metrika znanstvene publicistike aktualno je i nadasve sloÞe-no podruèje koje nipošto ne nudi jednostavne recepte.Ukoliko je nuÞno rad “mjeriti” nekim brojèanim pokaza-teljima umjesto nepristranim peer reviewom, onda je dobropoznavati prednosti i nedostatke svakog od brojèanih po-kazatelja i to uzeti u obzir prilikom interpretacije. Kao što jenavedeno u izvješæu International Mathematical Union(IMU): “Research usually has multiple goals and it is there-fore reasonable that its value must be judged by multiplecriteria”.9

Literatura:References:

1. L. R. Patterson, S. W. Lindberg, The Nature of Copyright: ALaw of Users Rights, University of Georgia Press, Athens,1991, str. 45–46

2. G. Baysinger, Important indexes in science and engineering.URL: http://www-sul.stanford.edu/depts/swain/hosted/cinf/workshop98aug/ways/184index.html (15. 1. 2010.).

3. The Thomson Corporation,URL: http://www.fundinguniverse.com/company-histories/The-Thomson-Corporation-Company-History.html (15. 1. 2010.).

4. E. Garfield, History and meaning of the impact factor. JAMA295 (2006) 90

5. P. O. Seglen, Why the impact factor of journals should not beused for evaluating research. Brit. Med. J. 314 (1997)498–502,URL: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2126010/pdf/9056804.pdf (22. 2. 2010.).

6. E. Garfield, Journal impact factor: a brief review. Can. Med.Assoc. J. 161 (1999) 979–980,URL: http://www.Can. Med. Assoc. J..ca/cgi/reprint/161/8/979 (22. 2. 2010.).

7. J. I. Granda Orive, Reflections on the impact factor. ArchBronconeumol 39 (2003) 409–417,URL: http://www.elsevier.es/revistas/ctl_servlet?_f=7064&ip=193.198.162.14&articuloid=13051513&revistaid=260 (22.2. 2010.).

8. A. R. Weale, M. Bailey, P. Lear, The level of non-citation of arti-cles within a journal as a measure of quality: a comparison tothe impact factor. BMC Medical Research Methodology 4(2004) 14,URL: http://www.biomedcentral.com/1471–2288/4/14/ (22.2. 2010.).

9. Citation Statistics: International Mathematical Union Report.2008.URL: http://www.mathunion.org/fileadmin/IMU/Report/Cita-tionStatistics.pdf (2. 3. 2010.).

10. J. Scott Armstrong, Peer Review for Journals: Evidence onQuality Control, Fairness, and Innovation. Science and Engi-neering Ethics 3 (1997) 63–84,URL: http://ssrn.com/abstract=648767 (2. 3. 2010.).

J. STOJANOVSKI: Metrika znanstvene publicistike – istina, mitovi i zablude, Kem. Ind. 59 (4) 179–186 (2010) 185

S l i k a 4 – Eugene Garfield objašnjava pravi smisao citatnih in-deksa, LIDA, Mljet, 2004. (Fotografija: Jadranka S.)

F i g. 4 – Eugene Garfield explains true meaning of the citationindexes, LIDA, Mljet, 2004 (Photo: Jadranka S.)

SUMMARY

Metrics of Scientific Journalism – Truths, Myths and MisconceptionsJ. Stojanovski

The evolution of the digital age has led to the development of so-called abstracting/indexing prin-ted publications in online databases. A short survey of the four most popular databases in Croatiahas been done, as Current Contents, Web of Science, Scopus and Google Scholar, with short hi-story, coverage (included Croatian titles), features and possibilities of citation analysis. We discusstheir strengths and weaknesses, and the importance of the efficient usage and appropriate inter-pretation of the data. The journal impact factor and other bibliometric measures are frequentlymisused to estimate the influence of individual papers and authors. Explaining potential benefitsand limitations of bibliometric indicators, this article may help policymakers, librarians, admini-strators, and individual researchers to use the data provided by different databases more carefullyand wisely in the evaluation of research.

University of Zadar Received March 4, 2010Ulica Mihovila Pavlinoviæa bb, 23 000 Zadar, Croatia Accepted March 17, 2010Ruðer Boškoviæ Institute,Bijenièka cesta 54, 10 000 Zagreb, Croatia

186 J. STOJANOVSKI: Metrika znanstvene publicistike – istina, mitovi i zablude, Kem. Ind. 59 (4) 179–186 (2010)