Grafit, fuleren, dijamant

Struktura grafita

Grafit je mekana, sivocrna, lomljiva tvar, masna opipa.Grafit provodi elektrinu struju.Kristali grafita sastoje se od slojeva, a u svakom sloju atomi su poredani kao esterolani prsteni.Postojan je na zraku i otporan na vrlo visoke temperature (sublimacija: 3670C).Grafit se upotrebljava za proizvodnju olovaka, u strojarstvu kao mazivo za leajeve i kljuanice, u nuklearnoj industriji za izgradnju nuklearnih reaktora itd.Osobine grafita

Fuleren oblikom slii na nogometnu loptuOznaka za najpoznatij fuleren fulerenStruktura fulerena

Fuleren je svaka molekula sastavena iskuivo od ugika, u obliku upe kugle, elipsoida, ili cijevi.Cjevasti fulereni se nazivaju i ugine nanocijevi. Fulereni su po strukturi slini grafitu koji se sastoji od slojeva u kojima su molekule ugika spojene u esterokutne prstenove, to stoga takvu plohu ini ravnom, dok fulereni sadre i peterokutne (a ponekad i sedmerokutne) prstene, to im tada daje zakrivenost.

Prvi fuleren, C60, su otkrili 1985. godine Robert Curl, Harold Kroto i Richard Smalley. Tom fulerenu je dato ime bakminsterfuleren u ast Richardu Buckminsteru Fulleru, na ije graevine podsjea molekula fulerena. Od tada su fulereni otkriveni i u prirodi, iako je ta pojava mala.

Jedan od najvrijednijih dijamanata na svijetuMobitel od istog zlata i 2950 pravih dijamanata3. Najvei obraeni dijamant na svijetu

Dijamant je najtvri mineral u prirodi. Dijamant ima najveu temperaturu talita (3547 C).Isparava na 4200C.Dijamant se, zbog svoje tvrdoe, koristi kao alat za rezanje, buenje, bruenje i poliranje.Rezanjem i poliranjem dijamanata dobiva se brilijant koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prainom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta.

Danas se oko 40% industrijskih dijamanata dobiva umjetnim putem. Umjetni dijamanti se mogu proizvesti i za dobivanje brilijanta, ali su ekonomski neisplativi.Najvei svjetski proizvoai dijamanata su Australija, Rusija i Junoafrika Republika.Dijamanti variraju u boji, a najea boja dijamanta nije prozirna kao to veina ljudi misli, ve je naprotiv veina dijamanata smea ili uta.Dijamanti mogu ak biti i crne boje, iako ovdje valja istaknuti kako nema dijamanta koji bi bio potpuno crn jer crni dijamant je crn zbog mnotva inkluzija koje mu daju taj tamni izgled.

istim dijamantima se nazivaju samo bezbojni i prozirni dijamanti, a svi "obojani" dijamanti nisu totalno isti dijamanti ve imaju odreenu razinu i vrstu neistoa koje im daju specifinu boju.Tako primjerice uti dijamanti, koji su inae i najea boja dijamanata imaju u sebi odreenu koliinu duika koja je odgovorna za tu utu boju, a intenzitet ute boje ovisi o tipu i koncentraciji duka sadranoj u dijamantu.

Dijamanti alat za buenje, bruenje i poliranje

U kristalu dijamanta svaki je atom ugljika vrstim vezama vezan s 4 druga atoma.Atomi ugljika tako ine krutu trodimenzionalnu reetku.Otrica ploe za rezanje kamena, stakla ili betona sadri male krhotine dijamanta.

Udachanaya Pipe rudnik dijamanta u Rusiji

U grafitu ugljikovi atomi ine slojeve.Veza izmeu slojeva je slaba, a veza unutar slojeva vrsta.Zato slojevi ugljikovih atoma mogu kliziti jedan preko drugoga, poput listova papira.Pisanjem grafitnom olovkom po papiru ostaju mali kristalii grafita sa slojevima usporednim povrini papira.

Grafit i dijamant na zraku ili u kisiku gore.Uz nedovoljan pristup zraka nastaje ugljikov monoksid (CO).

2C + O2 2CO.

Uz dovoljan pristup zraka nastaje ugljikov dioksid (CO2).

C + O2 CO2

Izradio:JosipMarii8.c