Izvršenje u upravnom postupku

Priredila: Pred. Marijeta Vitez Pandžić, univ.spec.admin.publ.

1. Uvodna razmatranja Izvršenje je jedan od ključnih elemenata

pravne kvalitete kojem teži upravni akt. Izvršnost se nadovezuje na pravno

djelovanje kao bitnu karakteristiku upravnog akta.

Izvršnost upravnog akta njegovo je svojstvo po kojem će se obvezanu stranku moći prisiliti da izvrši obvezu kad ju nije u određenom ili zakonskom roku dobrovoljno izvršila.

Izvršnost rješenja može nastupati zajedno s njegovom pravomoćnošću, ali rješenje može postati izvršno iako nije pravomoćno.

2. Izvršenje rješenja RJEŠENJE se izvršava nakon što postane izvršno.Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno:

a) istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena,b) dostavom stranci ako žalba nije dopuštena,c) dostavom stranci, ako žalba ne odgađa

izvršenje (ako se radi o zaštiti javnog interesa, ako je riječ o poduzimanju hitnih mjera, ako bi zbog odgode izvršenja bila nanesena štete stranci koja se ne bi mogla popraviti)

d) dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija,

e) danom odricanja stranke od prava na žalbu,f) dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u

povodu žalbe.

Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje odnosno kojim se rješava upravna stvar, postaje izvršno kad se dostavi stranci.

Ako je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u određenom roku, rješenje postaje izvršno protekom tog roka.

Nakon isteka roka od 5 g. od dana kad je rješenja postalo izvršno rješenje se ne može prisilno izvršiti (ako zakonom nije propisano drugačije).

2. ZAKLJUČAK – izvršava se nakon što postane izvršan. Zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti posebna

žalba te onaj protiv kojeg se može izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje zaključka, postaje izvršan priopćavanjem, tj. dostavljanjem stranci.

Kad je zakonom ili samim zaključkom određeno da žalba odgađa izvršenje zaključka, zaključak postaje izvršan istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, a ako je žalba izjavljena, dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.

Ostale odredbe ZUP-a o izvršenju rješenja vrijede i za izvršenje zaključka. (Odredbe staroga ZUP-a)

3. NAGODBA Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u

upravnom postupku. Izvršenje se može provesti i na osnovi nagodbe, ali

samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi.

Izvršenik je osoba (bilo stranka bilo njen pravni sljednik) kojoj je rješenjem donesenim u upravnom postupku utvrđena obveza koju je ona dužna ispuniti.

Ako stranka ne ispuni obvezu, pristupa se izvršenju i to administrativnom (ako se radi o izvršenju nenovčanih obveza) ili izvršenju sudskim putem (ako se radi o izvršenju novčanih obveza).

2.1. Opće odredbe o izvršenju Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na

više načina i primjenom raznih sredstava, izvršenje treba provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je za izvršenika najblaže.

Izvršenje se provodi protiv osobe koja je dužna ispuniti obvezu (izvršenik), tj. njegovog pravnog sljednika.

Izvršenje rješenja se provodi: 1. prema službenoj dužnosti – kad to nalaže javni

interes,2. na prijedlog stranke – na zahtjev predlagatelja

izvršenja. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u

upravnom postupku. Izvršenje se može provesti i na osnovi nagodbe, ali

samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi.

Izvršenje se provodi radnim danom.

Nedjeljom, u dane državnih praznika, blagdanom i noću, radnje izvršenja mogu se provoditi samo ako postoji opasnost od odgađanja ili se moraju poduzeti hitne mjere radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine veće vrijednosti te ako je tijelo koje provodi izvršenje dalo za to pismeni nalog.

Bez pisanog naloga u navedene dane ne bi se smjelo se provoditi izvršenje!

2.2. Vrste izvršenja1. Izvršenje nenovčanih obveza (prema

starome ZUP-u - administrativno izvršenje) - provodi se administrativnim putem radi ispunjenja nenovčanih obveza izvršenika.

Izvršenje provodi javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje u prvom stupnju, a ako ono nije u mogućnosti izvršenje provodi drugo propisano tijelo ili ako to tijelo nije propisano, izvršenje provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

Tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu (klauzulu) izvršnosti te ga dostavlja tijelu koje provodi izvršenje i to samo ako ga ono samo ne izvršava.

2. Izvršenje novčanih obveza (provodi se prema propisima za sudsko izvršenje) – provodi se radi ispunjenja novčanih obveza. Ova vrsta izvršenja provodi se na temelju zahtjeva javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo ili stranke u čijem je interesu to izvršenje.

Tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na to rješenje potvrdu (klauzulu) izvršnosti (osnova za sudsko izvršenje) i dostavlja ga radi izvršenja sudu nadležnom za izvršenje.

Sudsko izvršenje provodi se u skladu s odredbama Ovršnog zakona, Narodne novine, 139/10.

Ne postupi li izvršenik dobrovoljno po izvršnom rješenju, donosi se rješenje o izvršenju koje (osim ostalih sastavnih dijelova rješenja) treba sadržavati vrijeme, mjesto i način izvršenja.

Takvo rješenje sadržava i opomenu o novčanoj kazni i iznos kazne, a kada se rješenje izvršava putem treći osoba navodi se i obveza izvršenika da snosi troškove izvršenja.

Žalba protiv rješenja o izvršenju ulaže se na vrijeme, mjesto i način izvršenja.

Žalba se izjavljuje nadležnom 2° tijelu i ne odgađa započeto izvršenja.

2.2.1. Obustava izvršenja Izvršenje će se OBUSTAVITI rješenjem od

strane javnopravnog tijela, a provedene radnje poništiti:

1. ako se ustanovi da je obveza izvršena,2. ako se ustanovi da izvršenje nije bilo

uopće dopušteno,3. ako se ustanovi da je izvršenje bilo

provedeno prema osobi koja nije u obvezi,4. ako predlagatelj izvršenja odustane od

svog prijedloga,5. ako je izvršni naslov oglašen ništavim,

poništen ili ukinut,6. u drugim propisanim slučajevima.

2.2.2. Odgoda izvršenja Izvršenje će se odgoditi:1. na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja

nastanka teško popravljive štete,2. ako se ustanovi da je u svezi s

izvršenjem obveze odobren poček,3. ako je umjesto privremenog rješenja

koje se izvršava, doneseno rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog.

O odgodi izvršenja donosi se rješenje od strane javnopravnog tijela koje je donijelo rješenje čija se odgoda traži.

2.3. Izvršenje nenovčanih obvezaKad je obveza izvršenika nenovčane

prirode, onda se izvršenje radi ostvarivanja takvih obveza provodi na 3 načina (na navedena 3 načina samo ako izvršenik prethodno obvezu ne ispuni sam):

1. putem trećih osoba - kad se obveza izvršenika sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba, a sam izvršenik je ne izvrši uopće ili je ne izvrši u cijelosti, takva radnja se obavlja putem trećih osoba o čemu se donosi rješenje o izvršenju. Takvo izvršenje obavlja se na trošak izvršenika.

2. Neposrednom prisilom (ovo izvršenje provodi se u skladu s prirodom obveze):

a) ako se primjenom drugih sredstava svrha izvršenja nenovčane obveze ne može postići,

b) ako se izvršenje ne može provesti pravodobno.

3. Novčanom kaznom – javnopravno tijelo prisilit će rješenjem izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom:

c) ako je izvršenik ne ispuni sam,d) ako se ne može provesti izvršenje putem

trećih osoba ili je takvo izvršenje neprikladno.

U slučajevima kada je izvršenje provedeno, a rješenje se oglasi ništavim, poništi se ili izmjeni u korist izvršenika, izvršenik ima pravo na povrat predmeta izvršenja u prijašnje stanje ili na naknadu štete.

2.4. Izvršenje radi osiguranja ZUP predviđa mogućnost dozvole izvršenja

rješenja prije nego je ono postalo izvršno. Ta mogućnost predviđena je za slučaj ako bi izvršenje moglo biti spriječeno ili znatno otežano nakon izvršnosti rješenja, kad postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovinom, dogovorom s trećim osobama ili na drugi način spriječiti izvršavanje obveze.

Izvršenje radi osiguranja može se provesti po službenoj dužnosti i na prijedlog stranke.

Kad se radi o obvezama koje se prisilno izvršava samo na prijedlog stranke, predlagač mora opasnost od sprječavanja ili otežavanja izvršenja učiniti vjerojatnom.

O prijedlogu za izvršenje radi osiguranja, odlučuje se privremenim rješenjem o osiguranju u kojem može biti regulirano i polaganje novčanog iznosa ili pak određivanje drugog načina naknade štete izvršeniku koja bi mu eventualno nastala izvršenjem radi osiguranja.

Utvrdi li se pravomoćnim rješenjem da izvršenje koje je utvrđeno privremenim rješenjem o osiguranju nije bilo potrebno ili se pak isto utvrdi na drugi način, protivnoj stranci nadoknadit će se prouzročena šteta.

U hitnim slučajevima kada se donosi usmeno rješenje, javnopravno tijelo može narediti da se provede izvršenje bez donošenja rješenja o izvršenju.

Pitanja za ponavljanje1. Što je izvršnost i kad ona nastupa?2. Kada prvostupanjsko, a kad

drugostupanjsko rješenje postaje izvršno?

3. Nakon isteka kojega roka se rješenje više ne može prisilno izvršiti?

4. Tko je izvršenik?5. Koje su vrste izvršenja prema ZUP-u?6. U skladu s kojim ciljem se treba

provesti izvršenje? (s obzirom na izvršenika)

7. Na čiju sve inicijativu se provodi izvršenje?

8. Kada se provodi izvršenje? Koje su iznimke od toga pravila?

9. Kako se provodi izvršenje nenovčanih obveza? Koje tijelo provodi izvršenje i koja tijela sve mogu provesti izvršenje?

10.Što mora staviti javnopravno tijelo na rješenje ako ga ono samo ne izvršava?

11.Objasnite način izvršenja novčanih obveza!

12. Kada se donosi rješenje o izvršenju i što ono treba sadržavati?

13. Kada će izvršenje obustaviti rješenjem?14. Kada će se izvršenje odgoditi?15. Na koje sve načine se može provesti

izvršenje nenovčanih obveza ako se ne provede dobrovoljno od strane izvršenika?

16. Kada se provodi izvršenje radi osiguranja i na čiju inicijativu?

17. Što se donosi o prijedlogu za izvršenje radi osiguranja i što još tim aktom može biti regulirano?