izvlacenje sds zicarama.pdf

7/24/2019 izvlacenje sds zicarama.pdf

1/16

Prilog poznavanju izno{enja drva{umskim ì~arama

Tomislav Por{insky, Igor Stanki}

Nacrtak Abstract

Rad je pregled uètnih sustava koji se upotrebljavaju u primarnom transportu obloga drva ikoji se dijele na {umska vitla, {umske vu~nice te {umske ì~are. Posebna je pozornostposve}ena {umskim ì~arama opisom njihovih tehni~kih sastavnica, sastavnica tehni~kenamjene, razredbe s obzirom na razli~ite kriterije, prikazom naj~e{~ih izvedbi dana{njih{umskih ì~ara te smjerova njihova razvoja.

Podru~je primjene {umskih ì~ara prikazano je u svjetlu, u literaturi zadnje navedene,namjenske razredbe terena za izvo|enje {umskih radova na djelotvoran i okoli{no prihvat-ljiv na~in, izra|ene u sklopu projekta EcoWood.

Usporedba djelotvornosti izno{enja drva ì~arom s vu~om drva skiderom u brdsko-planin-skim {umama te izvoènja drva forvarderom u nizinskim {umama u Hrvatskoj upozorila jena tro{kovnu nekonkurentnost {umskih i~ara u odnosu na sredstva za privla~enje drva ko-ja su kretna po tlu, ali i na njihovu okoli{nu pogodnost koju u budu}nosti treba vrednovati.

Klju~ne rije~i: izno{enje drva, {umske ì~are, operativna razredba terena

1. Uvod Introduction

Nakon sje~e i izradbe stabala {umski su sorti-menti razasuti na velikoj povr{ini, te ih treba prvoskupiti i privu}i po {umskom bespu}u do pomo}no-ga stovari{ta, a zatim transportirati do potro{a~kihsredi{ta ili trì{ta {umskim proizvodima. Razne ra{-~lambe {umskogatransporta imaju izvori{te u mjestuodvijanja transporta, na~inu izvo|enja transporta,cilju transporta te primijenjenim sredstvima. Dana-

{nje metode u eksploataciji {uma uvjetuju podjelutransporta drva na skupljanje drva, privla~enje drvate daljinski transport drva (Krpan 1991).

Tijekom skupljanja i privla~enja drva (primarnitransport) oblovina se dijelom ili u potpunosti trans-portira izvan izgra|enih putova po {umskom bespu-}u, pri ~em su mogu}a ~etiri temeljna na~ina: vu~omdrva po tlu, vu~om drva s jednim krajem odignutimod tla te izvoènjem ili izno{enjem drva. Terenski~imbenici (nagib terena, povr{inske prepreke, nosi-vost podloge), otvorenost sje~ne jedinice, vrsta pri-

hoda te mogu}e metode izrade drva odre|ivat }esredstvo rada za privla~enje drva, a samim time ina~in privla~enja drva.

U hrvatskom {umarstvu privla~enje drva naj~e{}ese obavlja posebnim {umskim zglobnim vozilima,koja vuku ili izvoze oblovinu (Por{insky 2005). Ovi-sno o izvedbi voznoga sustava (kota~, polugusjeni-ca), pri privla~enju drva vozila neposredno djelujuna tlo. Primjena ostalih na~ina privla~enja drva uukupnoj proizvodnji hrvatskoga {umarstva zauzi-ma neznatan udio.

Jedan od zamjenskih na~ina privla~enja drva jestizno{enje drva {umskim ì~arama. Izno{enje je drva

{umskim ì~arama pomicanje drva po {umskom be-spu}u, gdje je oblovina pomo}u uàdi djelomi~no ilipotpuno odignuta od tla (Tiernan i dr. 2002). Time je,pri izno{enju drva ì~arama, me|udjelovanje stroja(sustava) i tla smanjeno ili u potpunosti otklonjeno.Uporabom ì~ara manje je i o{te}ivanje sastojine uodnosu na postupke kod kojih se privla~enje drvaodvija vozilimakretnimapo tlu(Han i Kellogg 2000).

Drva se {umskim ì~arama transportiraju ponaj-prije u brdsko-planinskom podru~ju, gdje je zbogvelikih visinskih razlika na kratkim horizontalnim

udaljenostima tro{kovno i okoli{no neprihvatljivagradnja sekundarnih {umskih prometnica. Sa stajali{taotvaranja {uma {umske su ì~are tercijarne {umske

Nova mehanizacija {umarstva 26(2005) 39

Pregledni rad Subject review


2/16

prometnice koje jednokratno otvaraju {umsku po-vr{inu (Pi~man i dr. 2001).

U usporedbi s alpskim i sjevernoameri~kim zem-ljama, u kojima se {umske ì~are upotrebljavaju ve}gotovo cijelo stolje}e, ì~are u hrvatskom {umarstvuimaju sporadi~nu primjenu (Sever 1987, Krpan iIvanovi} 1997, Krpan i dr. 2003, @agar 2003). Uzrok

je tomu vi{a nabavna cijena ì~nih sustava, vi{i tro-{kovi izno{enja drva, potreba za izvje`banom i usu-gla{enom skupinom radnika, ali i tradicija privla~e-nja drva u brdsko-planinskim prebornim {umama,koja se zasniva na gradnji traktorskih putova te vu~idrva skiderom (Krpan i dr. 2003).

Cilj je ovoga rada pregled zna~ajki uètnih su-stava za privla~enje drva, pri ~em je posebna po-zornost posve}ena {umskim ì~arama.

2. Podjele uètnih sustavau pridobivanju drva Classifications

of cable logging systems

Tijekom vremena autori su (Ugrenovi} 1957, Lar-sen 1975, Studier i Binkley 1975, Bojanin 1987) davalirazli~ite podjele sustava uètnih sustava za izno-

{enje drva. Te su podjele redovito bile povezane uzrazinu tehnolo{koga razvoja pojedinoga podnebljai/ili vremena te su kao takve zastarjele i gotovo

neprimjenjive pri podjeli dana{njih modernih uèt-nih sustava (Tiernan i dr. 2002). Razredba koja imanaj{iru primjenu (Conway 1976, Pulkki 2004) jestona koja {umske uètne sustave dijeli na:

{umska vitla (forest winches) {umske vu~nice (highlead systems) {umske ì~are (skyline systems).

2.1. [umska vitla Forest winches

[umska su vitla naprave ~iji su osnovni dijelovipogonski i trasmisijski ure|aj, bubanj te vu~no uè.Izvla~enje je uèta ru~no, a pri vu~i drva teret sekre}e u potpunosti oslonjen na tlo. Samostalna {um-ska vitla imaju vlastiti pogonski ure|aj, a ostala sekoriste pogonom vozila na koji su postavljena (ski-der ili nadogra|eni poljoprivredni traktor slika 1a)ili nekoga drugoga radnoga ure|aja (npr. motornapila slika 1b). U prilago|enim oblicima vitla su os-novna sastavnica ostalih sloènijih uètnih sustava.

[umska se vitla uglavnom rabe samo tijekomskupljanja drva radi pomicanja drva od mjesta sje~e(panja) do mjesta pripreme optimalnoga tovaraza privla~enje (naj~e{}e vlake, odnosno traktorsko-

ga puta ili ì~ne linije), tako da pri samom privla-~enju drva vitlo sudjeluje kao pomo}na naprava(Ko{ir 1987).

40 Nova mehanizacija {umarstva 26(2005)

T. POR[INSKY i I. STANKI] Prilog poznavanju izno{enja drva {umskim i~arama (3954)

Slika 1.Izvedbe {umskih vitala Figure 1 Types of forest winches


3/16

2.2. [umske vu~nice Highlead

Osnovne su zna~ajke {umske vu~nice postojanjedvaju uèta (vu~noga i povratnoga) koja zahtijevajudvobubanjsko vitlo, ali i da se za prihvat drva nekoriste kolica (Conway 1976, Samset 1985). Pri tome

je kod {umskih vu~nica mogu}a primjena dviju na-prava za prihvat tovara: nosive spojnice (butt rig-ging) ili nosive koloture (rider block, monkey block).Nosiva je spojnica ~eli~na konstrukcija koja spajavu~no i povratno uè te uè za vezanje tovara. Uslu~aju da se za prihvat tovara koristi nosiva ko-lotura, vu~no uè prolazi kroz nju i nastavlja se kaouè za vezanje. Pri tom na~inu prihvata tereta mo-gu}e je postrano skupljanje drva na manjim udalje-nostima do ì~ne linije.

Privla~enje drva {umskim vu~nicama ubraja se una~ine privla~enja drva gdje se teret vu~e u pot-punosti oslonjen na tlo, {to o{te}uje tlo i pomladak.O{te}enja su preostalih dube}ih stabala u prorednim

sastojinama velika pa su {umske vu~nice ocijenjeneneprihvatljivim. Neke zemlje i{le su tako daleko dasu zbog primjena {umskih vu~nica u pro{losti za-

branile uporabu i {umskih ì~ara, {to je bilo neo-pravdano (Dykstra i Heinrich 1996).

Podru~je rada {umskih vu~nica su dovr{ne i ~istesje~e na ravnim terenima te nagnuti tereni, i to:


4/16

Izvla~enje uèta za vezanje do tovara omogu-}uje neki dodatni ure|aj (slackpulling device).

Pri izno{enju drva oblovina je potpuno ili dje-lomi~no odignuta od tla, {to manje o{te}uje

tlo i pomladak du` trase ì~are. Pogonskiseure|ajnekre}epotlukao{tojeto

slu~aj kod ostalih postupaka pridobivanja dr-va (izuzev zra~noga transporta drva balonomili helikopterom).

Luk se nosivoga uèta {umske ì~are definira kaodio nosivoga uèta razapetoga izme|u dvaju su-sjednih oslonaca. Ako {umska ì~ara, odnosno nje-zino nosivo uè, ~ini samo jedan luk i ako ima samodva oslonca, naziva se jednolu~na {umska ì~ara(single-span skyline). U slu~aju da nosivo uè ~ini vi{elukova, {umska se ì~ara naziva vi{elu~na (multi-span skyline). Vi{elu~ne se ì~are (slika 5d) upotreblja-vaju kodve}ih udaljenosti izno{enja drva na jako raz-vedenim brdsko-planinskim terenima(Samset 1985).

Progib je nosivoga uèta {umske ì~are okomitaudaljenost izme|u zami{ljene crte koja spaja vrhoveluka koji ~ini nosivo uè i samoga nosivoga uètarazapetoga izme|u dvaju oslonaca, a izraàva se u

postotku od me|usobne udaljenosti oslonaca. Pro-gib je nosivoga uèta pri izno{enju drva neizbjeànzbog same teìne uèta. U slu~aju napinjanja nosivouè ima manju nosivost zbog ve} postoje}ih napre-zanja. Prihvatljiv progib uèta kre}e se od 6 do 15 %(MacDonald 1999).

[umske ì~are razlikuju se prema smjeru izno-{enja drva ovisno o obliku terena, odnosno njegovunagibu. Kod gravitacijskih {umskih ì~ara, koje iz-nose drvo uz nagib terena, izostaje potreba za po-vratnim uètom zbog toga {to se neoptere}ena kolicavra}aju u sje~inu(niz nagib) isklju~ivopodutjecajemsile teè. Za razliku od navedenoga, pri izno{enjudrva niz nagib ili na ravnom terenu povratno uèvra}a kolica u sje~inu.



Slika 4.Sastavnice tehni~ke namjene {umskih ì~ara Figure 4 Tehnical functions of forest skylines


5/16

Postoji cijelinizrazli~itih vrsta i tipova kolica, a mo-gu se podijeliti prema opisanim zna~ajkama. Na pr-vom je mjestunosivost, zatimizvor pogonske energije,na~in izvla~enja u eta za vezanje te mogu}nost i na~in

zaustavljanja kolica (Trzesniowski 1998, Ko{ir 1997).Kretanje kolica po nosivom uètu omogu}uje nekipogonski ure|aj. On moè biti smje{ten u samimkolicima ili, kao {to je to u ve}ini slu~ajeva, na nekojlokaciji kraj trase ì~are. U tom se slu~aju energijaprenosi od pogonskoga ure|aja do kolica uz pomo} ipreko uàdi. Razlikuju se kolica koja imaju mogu}-nost zaustavljanja na mjestu utovara (ko~ni ure|aj clamping device) i ona koja to nemaju. Izvor enerijepotrebne za izvla~enje uèta za vezanje jo{ je jedanelement podjelekolica. Tako izvla~enje uèta za veza-nje moè biti ru~no, mehani~ki (preko uèta koje po-goni pogonski ure|aj ili preko motora smje{tenoga usamim kolicima, koji moè biti elektromotor, motor sunutra{njim izgaranjem ili hidrauli~ni motor).

Sastavnice tehni~ke namjene {umske ì~are priizno{enju drva u trodimenzionalnom koordinant-nom sustavu prikazuje slika 4. Smjer pruànja traseì~are prati x-os, dok z-os opisuje vertikalnu dimen-

ziju, tj. visinu na kojoj je nosivo uè razapeto iznadtla. Heinimann i dr. (2001) navode da se ve}ina opisasustava {umskihì~ara oslanja na dvodimenzionalnupredod`bu x-z ravnine, iako izno{enje drva zah-tijeva i bo~no kretanje oblovine od mjesta sje~e stabla(panja) do trase ì~are koja je predstavljena sa y-osi.Isti autori odre|uju ove tehni~ke namjene {umskihì~ara pri izno{enju drva:

transportna namjena (x-os): otpu{tanje kolicana stovari{tu, kretanje neoptere}enih kolicaod stovari{ta do sje~ine, zaustavljanje kolica usje~ini, otpu{tanje kolica u sje~ini, kretanje op-tere}enih kolica iz sje~ine do stovari{ta

podizna namjena (y-os): spu{tanje vu~nogauèta (kuke) na tlo u sje~ini, odizanje tereta


Prilog poznavanju izno{enja drva {umskim i~arama (3954) T. POR[INSKY i I. STANKI]

Slika 5.Sustavi {umskih ì~ara Figure 5 Forest skylines systems


6/16

(oblovine) od tla u sje~ini, spu{tanje tereta natlo na stovari{tu, podizanje vu~noga uèta nastovari{tu

vu~na namjena (y-os): izvla~enje vu~noga uè-ta od trase ì~are do izra|ene oblovine ili po-sje~enoga stabla, postrano privla~enje oblo-

vine od panja (mjesta vezanja) do trase ì~are namjena prihvata oblovine: vezanje oblovine

na mjestu sje~e i izradbe stabala te odvezivanjeiznesene oblovine na pomo}nom stovari{tu

namjena prijenosa energije: osigurava snaguza vu~u, povrat i pohranu energije.

Velik broj dana{njih proizvo|a~a postoje}e opremeuètnih sustava, u kombinaciji s ~etiri sastavnice odkojih je sastavljenave}ina ì~ara (sustavi uàdi, pogo-na, prihvata tereta te pomo}nih dijelova), daju velik

broj mogu}ih ina~ica {umskih ì~ara (Conway 1976,

Ko{ir 1997).Kriteriji za razredbu {umskih ì~ara su razli~iti.Samset (1985) dijeli ì~are s obzirom na duljinu trase

ì~are na ì~are kratkih trasa (


7/16

{umska ì~ara s pokretnim nosivim uètom(Running skyline): pobolj{ana ina~ica {umskevu~nice (slika 5c). Razlika je u na~inu rada jerse umjesto nosive spojnice ili nosive koloture

rabe kolica, a podignutim krajnjim osloncemostvaruje se progib uèta potreban za izno{e-nje oblovine do istovarne rampe (pomo}nogastovari{ta).

Dana{nje {umske ì~are (slika 6) naj~e{}e imajuobilje`ja ì~ara s nepomi~nim nosivim uètom, od-nosno ì~ara sa spu{taju}im nosivim uètom, gdjeotpu{tanje nosivoga uèta nema vi{e namjenu spu-{tanja kolica na tlo prilikom vezanja tereta, ve} auto-matsko pode{avanje progiba nosivoga uèta ovisnoo teìni ovje{enoga tereta. Stoga je pogodnije dana-{nje {umske ì~are razvrstavati s obzirom na na~in

pogona na ove vrste: {umske ì~are s vlastitim pogonskim ure|a-

jem postavljene na kamionima (slika 6a) {umske ì~are koje koriste pogonski ure|aj

radnogastrojanakojisupriklju~ene(slika6b) vu~ene {umske ì~are s vlastitim pogonskim

ure|ajem na priklju~nim vozilima (slika 6c) {umske ì~are s vlastitim pogonskim ure|a-

jem na saonicama (slika 6d) samovozna kolica (slika 7).

Jedan od smjerova dana{njega tehnolo{koga raz-voja jesu kolica koja imaju pogonski ure|aj u vla-stitom ku}i{tu. Pri tome pogonski ure|aj moè slu-ìti kao izvor energije za pogon podiznoga uèta

i/ili za pogon podiznoga uèta i za vo`nju kolica ponosivom uètu (slika 7). Upravlja se daljinskim radij-skim ure|ajem. Negativnastrana takvih kolica je to {tonjihovamasa~akidotriputaprema{ujemasukolicakoja nemaju ugra|en pogonski ure|aj, ~ime je sma-njena nosivost ove {umske ì~are (Trzesniowski 1998).Samovozna su kolica zapravo {umska ì~ara s ne-pomi~nim nosivim uètom.

Drugi smjer razvoja dana{njih {umskih ì~ara~inestupne kamionske ì~are, kojima je na stra`njemkraju {asije kamiona pridodana dizalica s kabinom

(slika 8). Izborom alata za prihvat drva (hvatalo iliglava za izradbu drva) otvorena je mogu}nost brzeprilagodbe sustava u ovisnosti o primijenjenoj me-todi izradbe drva (sortimentna ili stablovna) poje-dine sje~ne jedinice, {to je i osnovna zna~ajka ovogakoncepta {umske ì~are (Heinimann i dr. 2001). Pritome se u slu~aju stablovne metode izradbe drvaspajaju izno{enje drva i izradba stabala, {to u ko-na~nici pove}ava proizvodnost cijeloga sustava pri-dobivanja drva (Ko{ir 2004). Isto tako, bez obzira na



Slika 7.Samovozna kolica Figure 7 Mechanized carriage


8/16

izbor alata za prihvat drva (a time i metode izradbedrva), kod ovoga je koncepta stupnih kamionskihì~ara omogu}eno u dohvatu hidrauli~ne dizaliceslaganje drva u sloàjeve, ~ime je otklonjen problem

brzoga zatrpavanja na istovarnoj rampi pomo}nogastovari{ta.

3. Podru~je rada {umskih ì~ara Forestskylines working area

Kao terenske ~imbenike {uma odre|enoga zem-

ljopisnoga poloàja koji uvjetuju stupanj teìne, mo-gu}nosti i ograni~enja izvo|enja mehaniziranih{umskih radova uop}e, ve}ina autora navodi: nagibterena, povr{inske prepreke te nosivost podloge(Conway 1976, Staff i Wiksten 1984, Silversides iSundberg 1988, Saarilahti 2002). Terenski ~imbeniciimaju velik utjecaj na odabir mehaniziranih sred-stava rada i na njihovu u~inkovitost, a samim time ina tro{kove rada.

Nagib terena odre|ene {umske povr{ine, zbogutjecaja na siguran rad vozila, najva`niji je ~imbenikpri izboru na~ina privla~enja drva (zra~ni, ì~ni ili

sustavi kretni po tlu slika 9).Razredba terena za {umarstvo je podjela {umskihpovr{ina u jedinice za koje vrijedi isti ili barem sli~an

stupanj pote{ko}a sa stajali{ta izvo|enja bilo kojevrste {umskih radova (Owende i dr. 2002). Razredbaterena za izvo|enje {umskih radova namijenjena jeprakti~noj primjeni pri planiranju radova pridobi-vanja drva i njege {uma, kontroli izvo|enja radova,ocjeni pogodnosti mehaniziranih sredstava rada tenjihovoj me|usobnoj usporedbi, razvoju mehanizi-ranih sredstava rada, planiranju trì{ta, odnosno kaopodloge pri sklapanjuugovora s privatnim poduzet-nicima (Mellgren 1980).

Pri razredbi terena razlikuju se dvije razine pri-stupa (Saarilahti 2002). Prvu razinu ~ini opisna (de-

skriptivna, primarna) razredba terena koja opisujeteren prema mjerljivim zna~ajkama i ra{~lanjuje ga urazrede neovisno o primijenjenim postupcima (Mell-gren 1980, Ko{ir 1982, Krpan 1990, Berg 1992). Dru-gu razinu pristupa ~ini namjenska (funkcionalnaili sekundarna) razredba koja povezuje mogu}nostprimjene odre|enih postupaka pridobivanja drva srazredima terenskih ~imbenika (MacDonald 1999,Rowan 1995, Owende i dr. 2002). Glavna prednostopisne razredbe terena je njezina zasnovanost narazredima ~imbenika {umskih terena te neovisnost ovrsti i tipu strojeva, ~ime je osigurana stalnost raz-

redbe, odnosno izbjegnuta potreba za ponovnomrazredbom terena pri uvo|enju u rad novih tipovastrojeva (Davis i Reisinger 1990).



Slika 8.Stupna kamionska ì~ara s dizalicom Figure 8 Truck tower yarder with attached boom


9/16

Namjenska je razredba terena za izvo|enje {um-skih radova povezivanje ra{~lanjenih {umskih po-vr{ina opisnom razredbom terena s mogu}no{}u pri-mjene odre|enog na~ina pridobivanja drva, odnosnopojedinogasredstva rada. Radi pojednostavljenja pri-kaza me|udjelovanja pojedinih razreda terenskih~imbenika opisne razredbe terena (velik broj mogu}ihkombinacija) teren se prikazuje u obliku troznamen-kastoga broja, gdje prvi broj ozna~uje razred nosi-vosti tla, drugi broj razred povr{inskih prepreka itre}i broj razred nagiba terena.

Tablica 2 prikazuje, zadnju u literaturi dostupnu,operativnu razredbu terena za na~ine i sredstva pri-vla~enja drva, koja je rezultat projekta EcoWood.

Prema navedenoj namjenskoj razredbi terena uo~lji-va su tri podru~ja rada {umskih ì~ara:

tereni za isklju~ivi rad sa {umskim ì~arama:povr{ine {uma s nagibom terena >25 % i/ilitereni s izraènim povr{inskim preprekama

pro{ireno podru~je rada {umskih ì~ara: {um-ske povr{ine na kojima je mogu}e privla~itidrvo i s drugim sredstvima rada

tereni na kojima je rad {umskim ì~arama oko-li{no pogodan: podru~ja nizinskih {uma nakojima su slabonosiva tla (glej, treseti{te) koja

ograni~avajukretnostvozila,aliinakojimasuposljedice (slika 10) privla~enja drva nepri-hvatljive (Owende i dr. 2001).



Slika 9.Podru~ja rada nekih na~ina privla~enja drva (Studier i Binkley 1975)Figure 9 Working areas of some timber extraction technologies(Studier & Binkley 1975)

Tablica 1.Opisna razredba terena prema projektu EcoWood (Owende i dr. 2002)Table 1 EcoWood descriptive terrain classification(Owende at all. 2002)

Nosivost podloge Povr{inske prepreke Nagib terenaSoil strength Ground Roughness Ground slope

1 ^vrsto tlo 1 Ravan teren 1 Umjereni nagib (25 %)

4 Vrlo meko tlo Primjer: Razred terena 3.2.3. meko tlo na djelomi~no neravnom i strmom terenuVery soft soi l Example: Terrain Class 3.2.3 soft soi l with uneven surface on a s teep terrain


10/16

Od ostalih literaturnih izvora Samset (1985) na-vodi da su tereni s nagibom >20 % pogodni zaizno{enje drva ì~arama. Heinimann (2004) za po-dru~je rada {umskih ì~ara odre|uje nagib terena>35 %.

Trzesniowski (1998) odre|uje podru~je rada {um-skih ì~ara s obzirom na smjer privla~enja drva: >20 %pri izno{enju uzbrdo te >45 % pri izno{enju drvanizbrdo.

MacDonald (1999) navodi da su strma {umskapodru~ja s nagibom terena >50 % podru~ja isklju~iveprimjene ì~ara. Istoga je stajali{ta i Krpan (1997) kojismatra da se na terenima manjega nagiba odluka o

primjeni ì~ara donosi na temelju tro{kovne i oko-li{ne prihvatljivosti.

4. Djelotvornost {umskih ì~ara Forestskylines efficiency

Proizvodnost i tro{kovi izno{enja drva {umskimì~arama ovise o me|udjelovanju ~itava niza utje-cajnih ~imbenika. Pristupnost {umskomu podru~ju,koja se o~ituje u primarnoj otvorenosti {umskim ces-tama, u zajedni{tvu s terenskim ~imbenicima izvo|e-

nja {umskih radova presudan je ~imbenik koji utje~ena raspored (slika 11), ali i duljinu ì~nih linija. Uzpomo} digitalnoga modela terena mogu}e je planira-



Tablica 2.Namjenska razredba terena za privla~enje drva prema projektu EcoWood (Ward i dr. 2003)Table 2 EcoWood funcional terrain classification (Ward et all. 2003)

Slika 10.Nedopu{tene posljedice izvoènja drvaFigure 10 Non-allowed consenquences of timber forwarding


11/16

nje poloàja ì~nih linija na odre|enoj {umskoj povr{i-ni, {to otvara mogu}nost optimizaciji i racionalizacijigusto}e mreè {umskih cesta (Chung i dr. 2003).Osim na~ina rasporeda na me|usobni razmak ì~nihlinija utje~e mogu}a udaljenost postranoga privla~e-nje oblovine do ì~ne linije pojedinoga tipa {umskeì~are (Luka~ 2001).

Na proizvodnost {umskih ì~ara zna~ajno utje~e

sje~na gusto}a sastojine, koju treba promatrati u za-jedni{tvu s na~inom rasporeda, ali i razmakom iz-me|u trasa ì~are, zato {to je proizvodnost sustavaoptere}ena utro{cima vremena montiranja i demon-tiranja ì~nih linija, ~ime se u kona~nici dolazi dosje~ne gusto}e po metru ì~ne linije kao izvedenogautjecajnoga ~imbenika (Tiernan i dr. 2002). Zna~ajanutjecaj imai prosje~ni obujam oblovine koja se iznosiì~arom, a koji predstavlja me|udjelovanje dimen-zija dozna~enih stabala te primijenjene metode iz-radbe drva. Ko{ir (2003) na osnovi tih dvaju op}epo-znatih zakona mehaniziranja {umskih radova ana-lizira optimalnu duljinu ì~nih linija.

Usmjereno obaranje stabala i/ili priprema tovarauzdu` ì~ne linije drugim sredstvom rada (steep ter-rain harvester) pove}ava razinu proizvodnosti izno-{enja drva ì~arom (Heinimann i dr. 1998). Osim kodstupne kamionske ì~are s dizalicom brzo zatrpava-nje istovarnih rampi na pomo}nom stovari{tu zah-tijeva dodatno sredstvo rada kojim je mogu}e uhr-pati i razvrstati izneseno drvo, ~ime rastu ukupnitro{kovi pridobivanja drva.

Same tehni~ke zna~ajke (npr. nosivost), vremen-

ske prilike te uvje`banost, iskustvo i motiviranostradni~ke ekipe, kao i sustav komunikacije me|u rad-nicima na istovarnoj rampi i sje~ini utje~u na proiz-

vodnost izno{enja drva. Osim navedenih utjecajnih~imbenika na godi{nju razinu proizvodnosti utje~e iveli~ina sje~nih jedinica, njihov me|usobni poloàj,vrsta prihoda, razina mehaniziranosti sje~e i izradbedrva, broj radnih dana u godini te kakvo}a pla-niranja izvo|enja radova (Talbot 2004).

Iz ovoga kratkoga prikaza utjecajnih ~imbenikaproizvodnosti te spoznaje o vi{im nabavnim cije-

nama {umskih ì~ara u odnosu na druga sredstvaprivla~enja drva (FBVA 2000, FBVA 2003) lako jezaklju~iti da izno{enje drva zahtijeva pa`ljivo pla-niranje izvo|enja {umskih radova.

Na osnovi prethodnih istraìvanja provedenih uhrvatskom {umarstvu (Krpan i Ivanovi} 1995, Kr-pan 1997, Por{insky 2005, Sabo i Por{insky 2005)oblikovan je prikaz odnosa djelotvornosti {um-ske ì~are s drugim sredstvima privla~enja drva(slika 12).

Usporedba djelotvornosti izno{enja drva ì~arom

Steyr KSK 16 s vu~om drva skiderom Timber-jack 240C u brdsko-planinskim {umama te izvoènjadrva forvarderom Timberjack 1710B u nizinskim {u-mama u Hrvatskoj pokazala je manju proizvodnost,ali i tro{kovnu nekonkurentnost {umskih ì~ara uodnosu na sredstva za privla~enje drva koja su kret-na po tlu. Me|utim, Krpan i Por{insky (2002) su-prostavljaju se dono{enju sudova o kori{tenim stro-

jevima samo na osnovi njihove djelotvornosti, iz-nose}i mi{ljenje da se odabir strojeva i metoda radatreba temeljiti na prosudbi o njihovoj proizvodnosti,ali i prilago|enosti ekolo{kim, ergonomskim, eko-

nomskim, energijskim i estetskim zahtjevima (5 E).Pri analizi pogodnosti vu~e drva skiderom Tim-berjack 240C treba napomenuti da se tro{ak pri-



Slika 11.Rasporedi ì~nih linija Figure 11 Layout of yarding corridors


12/16

vla~enja drva odnosi na izravni tro{ak rada (slika 12a),bez tro{ka izgradnje traktorskih putova ~ija je gu-sto}a iznosila 104 m/ha. Krpan i dr. (2003) uo~avajupotrebu za izradom metodologije izra~una jedini~no-

ga tro{ka traktorskoga puta (kn/m3

) radi uspore-divosti s tro{kovima drugih na~ina privla~enja dr-va, pri ~emu navode da izgradnju sekundarnih

{umskih prometnica ne bi trebalo promatrati kaojednokratni tro{ak u trenutku eksploatacije sje~nejedinice, ve} ga je nu`no sagledati kao srednjoro~nuinvesticiju s obzirom na preborno gospodarenje ovim

{umama i sje~e u ophodnjicama od 10 godina. Uukupnoj analizi pogodnosti privla~enja drva skide-rom u prebornim {umama u Hrvatskoj ne smiju se



Slika 12.Usporedba djelotvornosti izno{enja drva s vu~om i izvo`enjem drvaFigure 12 Efficiency comparision wood yarding vs. skidding and forvarding


13/16

zanemariti ni o{te}enja dube}ih stabala, koja se kre-}u u rasponu od 1,7 do 2,3 % od preostaloga brojastabala nakon sje~e (Sabo 2000, Sabo 2003). Tim o{te-}enjima treba pribrojiti i o{te}enja nastala pri iz-

gradnji traktorskih putovabagerom opremljenim hi-drauli~nim ~eki}em, koja Pi~man i dr. (2003) utvr|u-ju u iznosu od 12 stabala na 100 m traktorskoga puta.

U nizinskim {umama u Hrvatskoj trenutna jevlaga tla klju~an ~imbenik izvo|enja {umskih radovauop}e, a pogotovo privla~enja drva (Krpan 1983, 1984,1989). Krpan navodi da su koherentna tla ovogapodru~ja teèga mehani~koga sastava, a kako se tije-kom cijele godine prekomjerno vlaè oborinskim,podzemnim i poplavnim vodama, ona su zadovo-ljavaju}e nosivosti za kota~na (ili gusjeni~na) vozilasamo u slu~aju suhoga iliduboko smrznutoga tla. Sva

ostala stanja tla, koja su naj~e{}a tijekom sezone pri-dobivanja drva glavnoga prihoda (listopad oùjak)zbog svoje ograni~ene nosivosti neprikladna za kre-tanje vozila, pri ~emu nastaju manje ili ve}e nedopu-stive {tete na tlu (Krpan i dr. 1993a, Por{insky 2005),dube}im stablima (Krpan i dr. 1993b) ili pomlat-ku (Petre{ 2004), neposredno ugroàvaju obnovusastojina (pomla|ivanje) te uredni slijed biolo{keproizvodnje.

Unato~ tro{kovnoj nekonkuretnosti ì~are razlo-zi za njezinu budu}u uporabu postoje, pogotovo uuvjetima u kojima drvo ne mogu privla~iti kota~na

vozila (Krpan 1996). Tvrdnja se dodatno potkrjep-ljuje navodom Grammela (1988), koji isti~e da seprivla~enje drva vu~om i izvoènjem traktorima teizno{enjem ì~arom tro{kovno izjedna~uju ako se uobzir uzmu okoli{ne i estetske sastavnice koje bitrebalo tro{kovno valorizirati.

4. Zaklju~na razmatranja Finalreviewings

Unato~ ve}im jedini~nim tro{kovima izno{enja

drva {umske ì~are kao sredstvo privla~enja drvaimaju svoju budu}nost u Hrvatskoj, pogotovo u sa-stojinama koje zbog nagiba terena, odnosno uvr{te-nosti u neki od oblika za{ti}enih podru~ja prirode(na koje otpada 14 % povr{ine {uma) ili nekihdrugihzna~ajki isklju~uju bilo koje drugo sredstvo rada.

Izno{enje drva ì~arama ubraja se u okoli{no po-godne na~ine pridobivanja drva zbog izostanka ga-ènja i zbijanja tla te o{te}enja preostalih stabala usastojini.

5. Literatura References

Berg, S., 1992: Terrain Classification System For ForestryWork. Forest Operations Institute Skogsarbeten, 1 28.

Bojanin, S., 1987: @i~are. [umarska enciklopedija, 3, JLZMiroslav Krleà Zagreb, 651 656.

Chung, W., J. Sessions, H. R. Heinimann, 2003: Optimiza-tion of cable harvesting equipmentplacement and road lo-

cations using digital terrain model. Proceedings of Work-shop New Trends in Wood Harvesting with Cable Systemsfor Sustainable Forest Management in the Mountains,Joint FAO/ECE/ILO & IUFRO, 18 24 June 2001, Ossiach(Austria), FAO, Rome, 247 252.

Conway, S., 1976: Logging practices. Principles of timberharvesting systems. Miller Freeman Publications, 1 432.

Davis, C. J., T. W. Reisinger, 1990: Evaluating Terrain forHarvesting Equipment Selection. Journal of Forest Engi-neering 2(1): 9 16.

Dykstra, D. P., R. Heinrich, 1996: FAO model code of har-vesting practice. FAO, Rome, 1 85.

Grammel, R., 1988: Holzernte und Holztransport. VerlagPaul Parey, Hamburg Berlin, 1 242.

Han, H.-S., L. D. Kellogg, 2000: Damage Characteristics inYoung Douglas-fir Stands from Commercial Thinning withFour Timber Harvesting Systems. Western Journal of Ap-plied Forestry 15(1): 27 33.

Heinimann, H. R., R. J. M. Visser, K. Stampfer, 1998: Har-vesterCable Yarder SystemEvaluation on Slopes a Cen-tral European Study in Thinning Operations. Proceedingsof the Annual Meeting of the Council of Forest Engi-neering Harvesting logistics: from woods to market. 20

23 July 1998, Portland, Oregon, 39 44.Heinimann, H. R., 2000: Forest Operations under Moun-tainous Conditions. Forests in Sustainable Mountain De-velopment a State of Knowledge Report for 2000, M. F.Price and N. Butt, Editors. CABI Publishing: Wallingford,UK. Vol. IUFRO Research Series No. 5: 224 230.

Heinimann, H. R., K. Stampfer, J. Loschek, L. Caminada,2001: Perspectives on Central European Cable YardingSystems, Proceedings of International Mountain Loggingand 11th Pacific Northwest Skyline Symposium, 10 12December, 2001, Seatlle, USA, 268 279.

Heinimann, H. R., 2004: Forest Operations under Mounta-

nious Conditions. Encyclopedia of Forest Sciences, Vol-ume 1, Elsevier Academic Press, 279 285.

FBVA, 2000: CDR 300 Forstmaschinen Maschinenbe-schreibung und Seibstkostenrechnung. Forstliche Bun-desversuchsanstalt Abteilung fr Forsttechnik.

FBVA, 2003: CDR 500 Forstmaschinen Maschinenbe-schreibung und Seibstkostenrechnung. Bundesampt undForschungszentrumfr Wald Abteilung frForsttechnik.

Ko{ir, B., 1982: Informacija o klasifikaciji terena za orga-nizacijsko tehnolo{ke potrebe procesa {umarstva. Meha-nizacija {umarstva 7(56): 146 148.

Ko{ir, B., 1987: Vrste ì~ara i trendovi kori{}enja ì~nihnaprava (Cable way types and the trends in cable systemuse). Mehanizacija {umarstva 12(34): 43 48.




14/16

Ko{ir, B., 1997: Pridobivanje lesa. Oddelek za gozdarstvo inobnovljive gozdnevire Biotehni{ke fakultete v Ljubljani, 1 332.

Ko{ir, B., 2003: Optimal line lengths when skidding wood

with the Syncrofalke Cable Crane in Slovenian conditions.Proceedings of Workshop New Trends in Wood Har-vesting with Cable Systems for Sustainable Forest Man-agement in the Mountains, Joint FAO/ECE/ILO & IUFRO,18 24 June 2001, Ossiach (Austria), FAO, Rome, 81 90.

Ko{ir, B, 2004: Prospects of forest cableways use in Slo-venia. International symposium Cable Yarding Suitablefor Sustainable Forest Management. Slovenian ForestryInsitute, 23 September 2004, Idrija, Slovenia, 35 50.

Krpan, A. P. B., 1983: Utjecaj vlage tla na prohodnosttraktora u nizinskim {umama Posavine. Zbornik radovaMehanizacija {umarstva u teoriji i praksi, Opatija, 193 201.

Krpan, A. P. B., 1984: Istraìvanje upotrebljivosti traktoraIMT-558na privla~enju oblovine u uvjetima nizinskih{uma{umarije Lipovljani. Magistarski rad, [umarski fakultetSveu~ili{ta u Zagrebu, 1 136.

Krpan, A. P. B., 1989: Neke zna~ajke su{enja hrasta lu`njaka(Quercus robur L.) sa stanovi{ta eksploatacije {uma (Somecharacteristics of penculate oak /Quercus roburL./ diebackintermsoflogging).Glasnikza{umskepokuse25:111121.

Krpan, A. P. B., 1990: Prilog klasifikaciji {umskih terena usvjetlu eksploatacije {uma u te{kim uvjetima (Supplement toforest terrain classification in view of logginng under diffi-cult conditions). Mehanizacija {umarstva 15(78): 107 110.

Krpan, A. P. B., 1991: Daljinski transport drvne mase uHrvatskoj faktori razvoja i stanje (Long distance timbertransportation in Croatia its status and development fac-tors). Drvna industrija 42(34): 49 54.

Krpan, A. P. B., @. Ivanovi}, S. Petre{, 1993a: Fizi~ke {tetena tlu pri privla~enju drva (Ground damage resultingfrom dragging of timber). [umarski list 117(12): 23 32.

Krpan, A. P. B., S. Petre{, @. Ivanovi}, 1993b: Neke fizi~ke{tete u sastojini, posljedice i za{tita (Forest stand damage,effects and protection). Glasnik za {umske pokuse, Po-sebno izdanje 4, 271 279.

Krpan, A. P. B., @. Ivanovi}, 1995: Izno{enje trupaca hrasta

lu`njaka ì~arom STEYR KSK 16 (Yarding of PedunculateOak logs with the STEYR KSK 16 Cable Crane). [umarskilist 119(3): 75 90.

Krpan, A. P. B., 1996: Problem privla~enja drva u nizinskim{umamaHrvatske (Problem of skidding Timber in CroatianLowland Forests). [umarski list 120(34): 151 156.

Krpan, A. P. B., 1997: Poredba djelotvornosti ì~are STEYRKSK 16 na brdskom terenu i ravnici (Vergleich der Wirk-samkeit des Seilkrans STEYR KSK 16 am Steilhang und inder Ebene). Mehanizacija {umarstva 22(2): 83 93.

Krpan, A. P. B., T. Por{insky, 2002: Djelotvornost strojne sje~ei izradbe u sastojinama mekih i tvrdih lista~a. Znanstvena

studija, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1 40.Krpan, A. P. B.,T. Por{insky, M. [u{njar, 2003: Timber extrac-tion technologies in Croatian mountainous selection forests.

Proceedings of Workshop NewTrends in Wood Harvestingwith Cable Systems for Sustainable Forest Management inthe Mountains, JointFAO/ECE/ILO& IUFRO, 18 24 June2001, Ossiach (Austria), FAO, Rome, 161 168.

Larsen, R., 1975: Compendium of major cable logging sys-tems. Harvesting and transportation. Interforest AB, Stock-holm, 1 112.

Luk~, T., V. [tollmann, V. Messingerov, 2001: Lanovky vlesnctve. stav pre vchovu a vzdelvanie pracovnikovLVH SR, Zvolen, 1 168.

MacDonald, A. J., 1999: Harvesting Systems and Equipmentin British Columbia. FERIC, Handbook No. HB-12, 1 197.

Mellgren, P. G., 1980: Terrain Classification for CanadianForestry. Canadian Pulp and Paper Association, 1 13.

Owende, P. M. O., J. Lyons, R. Haarlaa, A. Peltola, R.Spinelli, J. Molano, S. M. Ward, 2002: Operations protocolfor Eco-efficient Wood Harvesting on SensitiveSites. ProjectECOWOOD, Funded under the EU 5th Framework Project(Quality of Life and Management of Living Resources) Con-tract No. QLK5-1999-00991 (1999 2002), 1 74.

Owende, P. M. O., D. Tiernan, S. M. Ward, J. Lyons, 2003: Isthere a role for cable extraction on low gradient sensitivesites?Proceedings of WorkshopNew Trends in Wood Har-vesting with Cable Systems for Sustainable Forest Manage-ment in theMountains, Joint FAO/ECE/ILO& IUFRO, 18 24 June 2001, Ossiach (Austria), FAO, Rome, 227 234.

Petre{, S., 2004: Privla~enje oblovine zglobnim traktorimaLKT 81T i Timberjack 225A iz dovr{ne sje~ine hrasta lu-

`njaka s osvrtom na o{te}ivanje mladog nara{taja (Round-wood extraction by cable skidders LKT 81T and Timber-jack 225Afrom final felling of pedunculate oak with specialreference to the damage of young growth). Magistarskirad, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1 222.

Por{insky, T., 2005: Djelotvornost i ekolo{ka pogodnostforvardera Timberjack 1710 pri izvoènju oblovine iz ni-zinskih {uma Hrvatske (Efficiency and EnvironmentalEvaluation of Timberjack 1710B Forwarder on RoundwoodExtraction from Croatian Lowland Forests). Disertacija,[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1 170.

Pi~man, D., T. Pentek, T. Por{insky, 2001:Relation betweenforest roads and extraction machines in sustainable forest

management. Proceedings of Workshop New Trends inWood Harvesting with Cable Systems for Sustainable For-est Management in the Mountains, Joint FAO/ECE/ILO& IUFRO, 18 24 June 2001, Ossiach (Austria), FAO,Rome, 185 191.

Pi~man, D., T. Pentek, Por{insky, T., 2003: Prilog istraì-vanju o{te}ivanja stabala mehanizacijom za gradnju {um-skihputova(Contribution to Investigation of TreeDamagingby Forest Road Excavating Machines). Strojarstvo 45(46):149 157.

Pulkki, R., 2004: Introduction to Cable Yarding and Ter-minology. http://flash.lakeheadu.ca/repulkki/ctl_ft.html

18. 02. 2004.Rowan, A. A., 1995: Terrain Classification. British ForestryCommision, ForestResearch Technical Note 16/95,1 6.




15/16

Sabo,A., 2000:O{te}ivanje drve}a pri privla~enju oblovinetraktorom LKT 81 u gorskokotarskim prebornim sastoji-nama razli~ite otvorenosti (Damaging Trees at TimberSkidding by theSkidder LKT 81 in Selection Forests of Dif-ferent Openness in the Region of Gorski Kotar). Meha-nizacija {umarstva 25(12): 9 27.

Sabo, A., 2003: O{te}ivanje stabala pri privla~enju drvazglobnim traktorom Timberjack 240C u prebornim sastoji-nama (Damaging Trees in Timber Skidding by Timberjack240C in Selection Forests Stands). [umarski list 127(78):335 345.

Sabo, A., T. Por{insky, 2005: Skidding of fir roundwood byTimberjack 240C from selective forests of Gorski Kotar(Privla~enje jelovine oblovine zglobnim traktorom Tim-berjack 240C iz gorskokotarskih prebornih sastojina). Cro-atian Journal of Forest Engineering 26(1): 13 27.

Saarilahti, M., 2002:Soil interaction model. Project deliver-

able D2 (Workpackage No. 1) of the Development of a Pro-tocol for Ecoefficient Wood Harvesting on Sensitive Sites(ECOWOOD). EU 5th Framework Project (Quality of Lifeand Management of Living Resources) Contract No.QLK5-1999-00991 (1999 2002), 1 87.

Sever, S., 1987: @i~are u SR Hrvatskoj ju~er, danas, sutra(CablesystemsinSRCroatiaatthepast,atpresent,inthefuture). Mehanizacija {umarstva 12(34): 37 42.

Samset, I., 1985: Winch and cable sistems. Martinus Nijhoff/DR W. Junk Publishers, Dodrechts/Boston/Lancaster, 1 539.

Silversides, C. R., U. Sundberg, 1989: Operational Effi-

ciency in Forestry Volume 2: Practice. Kluwer AcademicPublishers Forest Sciences, Dodrechts/Boston/Lancas-ter, 1 169.

Staff, K. A. G., N. A. Wiksten, 1984: Tree harvesting Tech-niques. Martinus Nijhoff/DR W. Junk Publishers, Dod-rechts/Boston/Lancaster, 1 371.

Stampfer, K., M. J. Lexser, 2003: Multi-criteria evaluationof thinning operations in steep terrain. Proceedings ofWorkshop New Trends in Wood Harvesting with CableSystems for Sustainable Forest Management in the Moun-tains, Joint FAO/ECE/ILO & IUFRO, 18 24 June 2001,Ossiach (Austria), FAO, Rome, 73 80.

Stampfer, K., 2004: Perspectives on whole tree cable yard-ing systems for thinning operations in Austria. Interna-tional symposiumCable Yarding Suitable for Sustainable

Forest Management. Slovenian Forestry Insitute, 23 Sep-tember 2004, Idrija, Slovenia, 67 74.

Studier, D. D., V. W. Binkley 1975: Cable logging systems.Oregon State University, Book Stores Inc., Corvalis, Ore-

gon, 1 209.Talbot, B., 2004: The influence of forest stand size and lo-cality on the operational efficiency of mechanised forestoperations. Proceedings of the International scientific con-ference Forest Engineering: New Techniques, Technol-ogies and the Environment, IUFRO, The Ukraine For-estry Academy of Sciences (LANU), TheUkrainian Moun-tain Forestry Research Institute (UkrNDIGirlis), The StateForestry Management Association Lvivlis,The NationalNature Park Hutsulshchyna, 5 10 October 2004, Lviv,Ukraine, 131 140.

Tiernan, D., P. M. O. Owende, C. L. Kanali, R. Spinelli, J.Lyons, S. M. Ward, 2002: Selection and Operation of CableSystems on Sensitive Forest Sites. Project deliverable D2 ofthe Development of a Protocol for Ecoefficient Wood Har-vesting on Sensitive Sites (ECOWOOD). EU 5th Frame-work Project (Quality of Life and Management of LivingResources), 1 73.

Trzesniowski, A., 1998: Wood transport in steep terrain.Proceedings of the Seminar on Environmentally soundforest roads and wood transport, Joint FAO/ECE/ILO &IUFRO, 17 22 June 1996, Sinnaia, (Romania), FAO,Rome,405 424.

Ugrenovi}, A., R. Beni}, 1957: Eksploatacija {uma. Grafi~kizavod Hrvatske, 1 481.

@agar, K., 2004: Primjena {umske `i~are Mini Urus u brd-skom podru~ju parka prirode Papuk (Utilization of MiniUrus cablecrane in mountain region of Nature park Papuk).Magistarski rad, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu,1 89.

Ward, S. M., P. M. O. Owende, 2003: Development of a pro-tocol for eco-efficient wood harvesting on sensitive sites.Proceedings of the 2nd International Scientific ConferenceForest and Wood-Processing Technology vs. Environment Fortechenvi Brno 2003, May 26 30, 2003, Brno, ChechRepublic, Mendel University of Agriculture and ForestryBrno & IUFRO WG 3.11.00, 473 482.

WCB, 1999: Cable yarding systems handbook. WorkersCompensation Bord of British Columbia, Lower Main-land, British Columbia, Canada, 1 180.

Abstract

A contribution to understanding timber yarding by forest skylines

This paper gives a survey of cable systems used for primary transportation of roundwood, which are divided asfollows: forest winches, highlead, and forest skylines. Special attention is focused on forest skylines through the de-

scription of their technical components, components of tehnical functions, classification with respect to differentcriteria, survey of models of forest skylines most frequently used today and their development trends.




16/16

The field of application of forest skylines is shown in the light of the latest functional terrain classification, re-ferred to in reference literature, for carrying out forest works in an efficient and environmentally sound way, elabo-rated within ECOWOOD project.

Comparison of efficiency between timber yarding carried out by forest skylines and timber skidding in the area

of hilly-mountainous forests and forwarding in the area of lowland forests of Croatia, showed poor cost effective-ness of forest skylines in relation to ground based systems of timber extraction, but also their environmental friend-liness, which should be evaluated in future.

Key words:timber yarding, forest skylines, functional terrain classification

54 N h i ij { 26(2005)


Adresa autora Authors address:

Doc. dr. sc. Tomislav Por{inskyIgor Stanki}, dipl. in`.Zavod za {umarske tehnike i tehnologije[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

Sveto{imunska 25, 10000 [email protected]@sumfak.hr

Primljeno (Received): 9. 9. 2005.Prihva}eno (Accepted): 22. 11. 2005.

Documents

izvlacenje sds zicarama.pdf