EVROPSKA KOMISIJA

Brisel, 16.10.2013. godine

SWD (2013) 415 final

RADNI DOKUMENT OSOBLJA KOMISIJE

IZVJETAJ O NAPRETKU BOSNE I HERCEGOVINE U 2013.

prilog uz

SAOPTENJE KOMISIJE EVROPSKOM PARLAMENTU I VIJEU

Strategija proirenja i glavni izazovi 2013.-2014.

(COM(2013) 700 final}

1

SADRAJ

1. UVOD ..................................................................................................................................... 3

1.1. Predgovor ............................................................................................................................ 3

1.2. Kontekst .............................................................................................................................. 3

1.3. Odnosi izmeu EU i Bosne i Hercegovine .......................................................................... 4

2. POLITIKI KRITERIJI .......................................................................................................... 6

2.1. Demokratija i vladavina prava ............................................................................................ 6

2.2. Ljudska prava i zatita manjina ......................................................................................... 15

2.3. Regionalna pitanja i meunarodne obaveze ...................................................................... 20

3. EKONOMSKI KRITERIJI ................................................................................................... 23

3.1. Postojanje funkcionalne trine ekonomije ....................................................................... 23

3.2. Sposobnost suoavanja sa konkurentskim pritiskom i trinim snagama unutar Unije .... 28

4. EVROPSKI STANDARDI ................................................................................................... 29

4.1 Unutranje trite ................................................................................................................ 30

4.1.1. Slobodno kretanje robe ................................................................................................. 30

4.1.2. Kretanje osoba, usluga i pravo poslovnog nastana....................................................... 31

4.1.3. Slobodno kretanje kapitala ........................................................................................... 34

4.1.4. Carine i oporezivanje ................................................................................................... 34

4.1.5. Konkurencija ................................................................................................................ 36

4.1.6. Javne nabavke .............................................................................................................. 37

4.1.7. Zakon o intelektualnom vlasnitvu .............................................................................. 37

4.1.8. Zapoljavanje i socijalna politika, politika javnog zdravstva....................................... 38

4.1.9. Obrazovanje i istraivanje ............................................................................................ 40

4.1.10. Pitanja vezana za Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) ....................................... 41

4.2. Sektorske politike .............................................................................................................. 41

4.2.1. Industrija i mala i srednja preduzea (MSP) ................................................................ 41

4.2.2. Poljoprivreda i ribarstvo ............................................................................................... 42

2

4.2.3. ivotna sredina i klimatske promjene .......................................................................... 44

4.2.4. Transportna politika ..................................................................................................... 45

4.2.5. Energija ........................................................................................................................ 47

4.2.6. Informacijsko drutvo i mediji ..................................................................................... 48

4.2.7. Finansijska kontrola ..................................................................................................... 49

4.2.8. Statistika ....................................................................................................................... 50

4.3. Pravda, sloboda i sigurnost ................................................................................................ 50

4.3.1. Vize, upravljanje granicama, azil i migracije ............................................................... 50

4.3.2. Pranje novca ................................................................................................................. 53

4.3.3 Droge ............................................................................................................................. 54

4.3.4. Policija .......................................................................................................................... 54

4.3.5. Borba protiv organizovanog kriminala i terorizma ...................................................... 55

4.3.6. Zatita linih podataka ................................................................................................. 57

3

1. UVOD

1.1. Predgovor

Komisija redovno izvjetava Vijee i Parlament o napretku koji su zemlje regiona Zapadnog Balkana postigle u procesu evropskih integracija, ocjenjujui njihove napore u ispunjavanju kriterija iz Kopenhagena i uslova iz Procesa stabilizacije i pridruivanja.

Ovaj izvjetaj o napretku, ija je struktura u velikoj mjeri jednaka onoj iz prethodnih godina, sadri:

- kratak opis odnosa izmeu Bosne i Hercegovine i Evropske unije;

- analizu stanja u Bosni i Hercegovini u pogledu politikih kriterija za lanstvo;

- analizu stanja u Bosni i Hercegovini na osnovu ekonomskih kriterija za lanstvo;

- analizu sposobnosti Bosne i Hercegovine da provodi evropske standarde, odnosno da postepeno usklauje svoje zakonodavstvo i politike sa acquis-em, u skladu sa Privremenim sporazumom/Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju.

Ovim izvjetajem obuhvaen je period od oktobra 2012. do septembra 2013. Napredak se mjeri na osnovu donesenih odluka, usvojenih propisa i provedenih mjera. U pravilu, propisi ili

mjere koji su u pripremi ili u parlamentarnoj proceduri nisu uzeti u obzir. Ovakav pristup

osigurava jednak postupak u svim izvjetajima i omoguava objektivno ocjenjivanje.

Izvjetaj se zasniva na informacijama koje je prikupila i analizirala Komisija. Koriteni su mnogi izvori ukljuujui i priloge vlasti Bosne i Hercegovine, drava lanica EU, izvjetaje Evropskog parlamenta

1 i informacije dobijene od raznih meunarodnih i nevladinih

organizacija.

Komisija je sainila detaljne zakljuke o Bosni i Hercegovini u posebnom saoptenju o proirenju2 na osnovu tehnike analize koja je sadrana u ovom izvjetaju.

1.2. Kontekst

Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za lanstvo u EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Bosne i Hercegovine i EU je ratifikovan 2011. godine, ali jo uvijek nije stupio na snagu.

Ustav zemlje je sastavljen kao dio meunarodno dogovorenog Dejtonsko-parikog mirovnog sporazuma 1995. godine. Njime je uspostavljena sloena politika struktura sa vladama na nivou drave, entiteta i Brko Distrikta. Dravni nivo obuhvata trolano rotirajue Predsjednitvo, Vijee ministara (izvrna vlast) i dvodomnu Parlamentarnu skuptinu koja se sastoji od Predstavnikog doma (donji dom) i Doma naroda (gornji dom). Sudsku vlast uspostavljenu Dejtonskim sporazumom ini Ustavni sud na dravnom nivou. Naknadno je uspostavljeno Visoko sudsko i tuilako vijee, kao i Sud i Tuilatvo Bosne i Hercegovine.

1 Izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu je ga Doris Pack.

2 Strategija proirenja i glavni izazovi 2013.-2014., COM (2013) 700.

4

Meunarodno prisustvo pod okriljem UN-a - Ured visokog predstavnika (OHR) - postoji u Bosni i Hercegovini od 1995. godine. Upravni odbor Vijea za implementaciju mira (PIC) postavio je ciljeve i uslove koje je potrebno ispuniti za zatvaranje Ureda visokog

predstavnika3.

Nakon to je mandat Specijalnog predstavnika Evropske unije (EUSR) razdvojen od OHR-a, Evropska unija je ojaala svoju ulogu u zemlji u skladu sa odgovarajuim zakljucima Vijea. Pojaano prisustvo, koje zajedno ine EUSR i Delegacija EU u BiH, i dalje predstavlja instrument u komunikaciji prioriteta EU prema graanima i u provedbi ciljeva agende EU u kljunim podrujima.

1.3. Odnosi izmeu EU i Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina uestvuje u Procesu stabilizacije i pridruivanja.

Sve drave lanice EU su ratifikovale Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), koji je potpisan u junu 2008. godine. Meutim, Vijee nije donijelo odluku o stupanju na snagu SSP-a zbog toga to zemlja nije uspjela da provede presudu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Sejdi-Finci4.

Privremeni sporazum (PS) je na snazi od jula 2008. godine. Po pitanju obaveza u pogledu

dravne pomoi, uspostavljeno je Vijee za dravnu pomo, ali ono jo uvijek ne funkcionie propisno. Zemlja i dalje kri PS zbog neusklaenosti sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Bosna i Hercegovina je odbila da prihvati utvrenu metodologiju za tehniko prilagoavanje PS/SSP-a kako bi se uzela u obzir njena tradicionalna bilateralna razmjena sa Hrvatskom. Trgovinski dio SSP/PS-a se stoga jo uvijek ne moe prilagoditi nakon ulaska Hrvatske u EU.

Bosna i Hercegovina i dalje uestvuje u Strukturiranom dijalogu o pravosuu sa EU, a plenarne sjednice su odrane u aprilu i julu. Proces je uspostavljen kako bi se pravosudni sistem dodatno konsolidovao te kako bi se osigurala njegova nezavisnost, uinkovitost, nepristranost i odgovornost u skladu sa odgovarajuim standardima EU i acquis-em.

Drugi sastanak Dijaloga na visokom nivou izmeu EU i Bosne i Hercegovine o procesu pristupanja je odran u novembru. Vlasti su dostavile odgovore na dvije liste pitanja o javnim nabavkama i ivotnoj sredini kao dio Mape puta za podnoenje zahtjeva za lanstvo Bosne i Hercegovine u EU iz juna 2012.

Nije ispotovana obaveza da se do 30. novembra 2012. godine provede presuda u predmetu Sejdi-Finci. Uprkos intenzivnim naporima EU da pomogne u ovom procesu, politiki lideri Bosne i Hercegovine nisu uspjeli postii dogovor o tome kako da rijee ovaj sluaj u vezi sa diskriminacijom graana na osnovu etnike pripadnosti. Nadalje, nije ispunjen zahtjev za uspostavljanje djelotvornog mehanizma koordinacije za pitanja evropskih integracija. U vezi

provedbe presude u predmetu Sejdi-Finci zabiljeen je odreeni pozitivan pomak u toku srednjoronog pregleda u februaru, ali politiki lideri nisu iskoristili trenutak, te do kraja marta nisu postignuti opipljivi rezultati, kako je zatraeno u zajednikom pismu visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i komesara za proirenje i evropsku politiku susjedstva. Komisija je stoga otkazala Dijalog na visokom nivou koji je bio planiran

za april u Mostaru i zakazala novi za 1. oktobar u Briselu sa proirenim dnevnim redom. Na

3 Detaljnije na internet stranici OHR-a (www.ohr.int) pod Agenda 5+2.

4 Predmet Sejdi-Finci protiv Bosne i Hercegovine, decembar 2009. godine, u vezi etnike diskriminacije u

smislu da osobe koje ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda ne mogu biti birane u institucije drave.

5

ovom sastanku su lideri sedam vodeih politikih stranaka, u prisustvu predsjedavajueg Vijea ministara BiH, premijera dva entiteta, kao i gradonaelnika Brko Distrikta, potpisali deklaraciju o odreenim kljunim principima za rjeavanje pitanja Sejdi-Finci, obvezujui se da e do 10. oktobra postii dogovor u vezi presude Sejdi-Finci i mehanizama koordinacije za pitanja evropskih integracija. Politiki lideri nisu u potpunosti postigli dogovor nakon to je Dijalog na visokom nivou nastavljen 10. oktobra, te se intenzivne konsultacije izmeu aktera i sa EU nastavljaju.

Evropska unija daje smjernice vlastima u zemlji o prioritetima za reforme, esto bez odgovora i odgovarajueg nastavka aktivnosti sa njihove strane. Napredak u tim prioritetima potie se i prati u okviru zajednikih tijela osnovanih Privremenim sporazumom. Dinamika provedbe reformi je openito oslabila. Odrano je pet sastanaka pododbora i jedan sastanak Privremenog odbora. Vlasti nisu mogle postii zajedniki stav o temama za diskusiju tako da je jedan sastanak pododbora morao biti otkazan, to je bez presedana. Ovo ukazuje na hitnu potrebu uspostavljanja djelotvornog mehanizma koordinacije za pitanja evropskih integracija.

Meuparlamentarni sastanak izmeu lanova Evropskog parlamenta i lanova Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine odran je u oktobru u Sarajevu i u julu u Briselu. U maju je Radna grupa za Zapadni Balkan Odbora regija odrala sastanak u Sarajevu. Bosna i Hercegovina uestvuje u multilateralnom, ekonomskom dijalogu sa Komisijom i dravama lanicama EU kako bi se zemlja pripremila za uee u multilateralnom nadzoru i koordinaciji ekonomske politike u okviru Ekonomske i monetarne unije EU.

U zemlji je ojaano prisustvo EU putem jaanja kancelarija EU u Brko Distriktu, Mostaru i Banjaluci. EU nastavlja da pomae politiki dijalog i provedbu reformi vezanih za EU. Evropska unija i dalje osigurava znaajne resurse u Bosni i Hercegovini u okviru Zajednike vanjske i sigurnosne politike i Zajednike sigurnosne i odbrambene politike. Nakon zatvaranja Policijske misije EU (EUPM) u junu 2012. godine, EU ostaje posveena jaanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini kroz druge instrumente, ukljuujui Instrument pretpristupne pomoi (IPA) i ojaani Ured specijalnog predstavnika EU (EUSR).

Po pitanju zajednike vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) Bosna i Hercegovina se u izvjetajnom periodu, po pozivu, uskladila sa 23 od ukupno 35 deklaracija visokog predstavnika EU u ime EU i odluka Vijea (usklaenost 66%).

Vojna operacija EUFOR/Althea doprinosi ouvanju sigurnog okruenja u zemlji. Savjet bezbjednosti UN-a je produio mandat EUFOR-u do novembra 2013. godine. Nakon preustroja, trupe su smanjene na 600 vojnika na terenu, sa naglaskom na izgradnju kapaciteta

i obuku, istovremeno zadravajui sredstva kako bi se ojaale odbrambene sposobnosti Bosne i Hercegovine.

Liberalizacija viznog reima za graane Bosne i Hercegovine koji putuju u engenski prostor je na snazi od decembra 2010. godine. U okviru mehanizma za naknadno praenje vizne liberalizacije, Komisija redovno ocjenjuje napredak zemlje u provedbi reformi iz mape

puta za bezvizni reim. Ovo takoe ukljuuje i mehanizam upozorenja kako bi se sprijeila zloupotreba, koji koordinira Frontex. Komisija po ovom pitanju Evropskom parlamentu i

Vijeu redovno podnosi izvjetaje o praenju. Naredni izvjetaj e biti podnesen krajem 2013. godine. Sporazum o readmisiji izmeu Evropske unije i Bosne i Hercegovine je na snazi od januara 2008. godine.

Bosna i Hercegovina dobija finansijsku pomo u okviru IPA-e. Delegacija EU u Bosni i Hercegovini je odgovorna za provedbu finansijske pomoi. Vlasti u dravi nisu ostvarile napredak u uspostavljanju strukture neophodne za decentralizovano upravljanje fondovima

EU. U toku je provedba programa iz dravnih IPA programa za 2008-2012. U Viegodinjem

6

indikativnom planskom dokumentu (MIPD) za period 2011-2013 utvrena su sljedea tri prioriteta za pomo IPA-e: podrka jaanju vladavine prava, jaanje kapaciteta i djelotvornosti javne uprave, te podrka drutvenom i ekonomskom razvoju.

Sredstva dodijeljena za dravni IPA program za 2013. godinu iznose 103,5 miliona EUR. To ukljuuje nacrt IPA 2013 dravnog programa (87 miliona EUR), to je namijenjeno projektima koji se odnose na podrku pravosuu, provedbu zakona, transport, obrazovanje, izbjeglice i raseljena lica, kao i na deminiranje. Zbog nepostizanja dogovora o rjeenju pitanja Sejdi-Finci, nedavno je pokrenut postupak za smanjenje ovog programa za 54%, odnosno za 47 miliona EUR.

Sporovi u vezi podjele nadlenosti izmeu drave i entiteta i dalje ometaju efikasnost i djelotvornost finansijske pomoi EU u Bosni i Hercegovini. Komisija je 10. septembra 2013. godine morala da otkae dva projekta namijenjena poljoprivredi u vrijednosti od 5 miliona EUR zbog neuspjeha vlasti u Bosni i Hercegovini da se dogovore o strukturama za

usmjeravanje pomoi EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja (IPARD). U toku je provedba programa prekogranine saradnje 2007-2013 izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Vlasti i Komisija trenutno pripremaju sveobuhvatni Strateki dokument za period 2014-2020, koji e obezbijediti koherentan i strateki okvir za finansijsku pomo u okviru novog instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA II). Program IPA II e biti pokrenut im se uspostavi efikasan mehanizam koordinacije o pitanjima evropskih integracija.

to se tie uea u Programima EU, Bosna i Hercegovina i dalje uestvuje kao punopravna lanica u Sedmom okvirnom programu za istraivanje, tehnoloki razvoj i demonstracijske aktivnosti (FP7), te u mreama COST i EUREKA, kao i u programu Kultura za period 2007-2013. i programu Evropa za graane. BiH je poela da uestvuje u programu MEDIA 2007.

2. POLITIKI KRITERIJI U ovom dijelu se razmatra napredak Bosne i Hercegovine u ispunjavanju Kopenhagenskih

politikih kriterija, kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava, te potivanje i zatitu manjina. U ovom dijelu se takoer analizira regionalna saradnja, dobrosusjedski odnosi sa dravama u procesu proirenja kao i dravama lanicama, te potivanje meunarodnih obaveza kao to je saradnja sa Meunarodnim krivinim sudom za bivu Jugoslaviju.

2.1. Demokratija i vladavina prava

Ustav

Dejtonsko-pariki mirovni sporazum je okonao rat (1992-1995) i donio mir Bosni i Hercegovini. Ustav Bosne i Hercegovine, kao Aneks IV Sporazuma, je uspostavio sloenu institucionalnu strukturu koja je jo uvijek neuinkovita i razliito se tumai.

Komplikovan proces donoenja odluka i dalje negativno utie na strukturalne reforme, te na sposobnost zemlje da ostvari napredak u procesu pristupanja EU. Napori Vijea ministara BiH na definisanju efikasnog mehanizma koordinacije meu razliitim nivoima vlasti, za prenoenje, provedbu i primjenu zakona EU nisu urodili plodom. Pojedini politiki predstavnici su doveli u pitanje sposobnost Bosne i Hercegovine da funkcionie kao drava i pozvali na usvajanje programa evropskih integracija na nivou entiteta koji bi se razlikovao od

dravnog.

7

U februaru je uz podrku Sjedinjenih Amerikih Drava i Evropske unije formirana ekspertna radna grupa koja je izradila preporuke za reformu Ustava Federacije BiH. Preporuke radne

grupe su predstavljene predstavnicima civilnog drutva i meunarodne zajednice na konferenciji u maju, a u junu se o njima vodio razgovor u Predstavnikom domu FBiH. Cilj ovih preporuka je, izmeu ostalog, i da rijei pitanje skupe i sloene strukture upravljanja sa odreenim preklapanjima nadlenosti izmeu Federacije BiH, kantona i optina kakvu trenutno predvia Ustav Federacije BiH. Vlada Federacije BiH je 26. avgusta donijela odluku da osnuje radnu grupu na visokom nivou koja e u saradnji sa ekspertima raditi na reformi Ustava. Jo uvijek nije upuen nacrt izmjena i dopunu u zakonodavnu proceduru.

Ustav Bosne i Hercegovine spreava graane koji se ne izjanjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda (Bonjaci, Srbi i Hrvati) da se kandiduju za lana Predsjednitva ili Doma naroda Parlamentarne skuptine. U presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi i Finci protiv Bosne i Hercegovine je navedeno kako to predstavlja povredu Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Evropska unija je u februaru pokrenula proces pruanja pomoi politikim predstavnicima u zemlji da postignu kompromis u vezi s provedbom presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi i Finci protiv Bosne i Hercegovine, te da Izborni zakon usklade sa Evropskom konvencijom za

zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Ovaj proces pruanja pomoi podrazumijeva odravanje odreenog broja sastanaka sa predstavnicima glavnih politikih stranaka, predstavnicima organa vlasti u dravi, civilnog drutva i drugim akterima. Iako je Evropska unija uloila znaajne napore i sredstva u ovaj proces, predstavnici politikih stranaka jo uvijek nisu uspjeli postii dogovor. Zbog nedostatka politikog dogovora u vezi sa rjeavanjem provedbe presude, Komisija je otkazala trei sastanak dijaloga na visokom nivou koji je bio prvobitno zakazan za april. Nisu ispunjeni uslovi za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju i za podnoenje vjerodostojnog zahtjeva za lanstvo u EU.

U skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ured visokog predstavnika (OHR) je i dalje

prisutan u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik je iskoristio bonska ovlatenja5 kako bi donio tri odluke kojima se pojedinim osobama ukidaju ranije zabrane za obavljanje dunosti. to se tie ispunjavanja preostalih ciljeva i uvjeta za zatvaranje OHR-a, nije postignut napredak u provedbi odluke Ustavnog suda o raspodjeli imovine. U cilju realizacije politikog dogovora na visokom nivou o principima za raspodjelu vojne i dravne imovine iz marta 2012. godine, Vijee ministara Bosne i Hercegovine je osnovalo radnu grupu na ministarskom nivou za definisanje ovih principa. Do sada je radna grupa odrala dva sastanka, ali nije uspjela rijeiti ovo pitanje.

U cjelini gledano, nije ostvaren napredak u postizanju usklaenosti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi-Finci protiv Bosne i Hercegovine i uspostavi funkcionalnih i odrivih institucija. Uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije meu razliitim nivoima vlasti za prenoenje, provedbu i primjenu prava EU treba rjeavati kao prioritetno pitanje kako bi u dravi postojao jedinstven stav po pitanjima vezanim za EU.

Parlament

Politike nesuglasice i dalje ometaju zakonodavne aktivnosti. Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine je usvojila samo dva nova zakona i 23 seta izmjena i dopuna postojeih zakona.

5 Na konferenciji Vijea za provedbu mira, odranoj u Bonu u decembru 1997. godine, odlueno je da se Visokom predstavniku da ovlatenje da smijeni one javne dunosnike koji se ne pridravaju Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da nametne zakone koje smatra potrebnim ukoliko ih zakonodavna tijela Bosne i

Hercegovine propuste donijeti"

8

Nije usvojeno sedam zakona i pet setova izmjena i dopuna postojeih zakona, neki od njih zbog entitetskog veta. Skuptina je usvojila izmjene i dopune Zakona o popisu stanovnitva, domainstava i stanova, to je odgodilo popis za est mjeseci do oktobra 2013. godine u skladu s preporukama Meunarodne posmatrake misije. Zajednika komisija za evropske integracije odrava redovne sjednice s naglaskom na programiranje IPA-e i posljedice pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.

Lideri politikih stranaka iz SDP-a i SNSD-a su u oktobru potpisali sporazum o koaliciji. Sporazum su kasnije podrali HDZ BiH, HDZ 1990, SDS i SBB BiH6, to je predstavljalo osnov za novu parlamentarnu veinu na nivou drave. Sporazumom o saradnji izmeu SDP-a i SNSD-a predvien je opsean paket zakonodavnih mjera, kao i usvajanje odreenih nacrta zakona koji predstavljaju korak unazad. Dio paketa je proslijeen u zakonodavnu proceduru. Saradnja izmeu Vijea ministara i Parlamentarne skuptine je i dalje nedovoljna.

Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine zbog razilaenja u politikim stavovima nije usvojila izmjene i dopune Zakona o jedinstvenom matinom broju7. Na taj nain onemogueno je da nekoliko hiljada novoroene djece ostvari pravo na zdravstvene i socijalne osiguranje i putne isprave, to je rezultiralo velikim demonstracijama. Obustava rada Parlamentarne skuptine u junu zbog toga to se zaposleni nisu osjeali sigurno je dodatno oslabila njeno funkcionisanje. Predstavniki dom je na kraju usvojio Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matinom broju, ali Prijedlog nije usvojen u Domu naroda u kojem je klub Bonjaka pokrenuo pitanje zatite vitalnog nacionalnog interesa. Ovo pitanje je proslijeeno Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

to se tie entitetskog nivoa, pokuaj rekonstrukcije Vlade FBiH je ozbiljno natetio radu Parlamenta FBiH, to je dovelo do ozbiljne politike krize i privremenog zastoja u parlamentarnim aktivnostima. Nedostatak sistematske koordinacije sa kantonalnim

skuptinama negativno je uticao na pribliavanje zakonodavstvu Evropske unije. esti nedostaci kvoruma i adekvatnih prostorija i dalje utiu na rad parlamentarnih komisija.

U Republici Srpskoj, Odbor za evropske integracije i regionalnu suradnju Narodne skuptine RS blisko sarauje sa Vladom u procjeni nivoa usklaenosti prijedloga pravnih propisa sa acquis-em. Skuptina je izradila strateki plan za administrativne usluge za period od 2013. do 2017., te zapoela s njegovom provedbom u cilju poboljanja kvalitete svog rada, te saradnje s drugim institucijama.

Bilo je odreenih pomaka u saradnji izmeu parlamentarnih komisija/skuptinskih odbora na nivou drave, entiteta i Brko Distrikta BiH, koju je potrebno formalizovati u cilju unapreenja planiranja u cijeloj dravi. Odrana su tri zajednika sastanka izmeu Zajednike komisije za evropske integracije Parlamentarne skuptine BiH, Odbora za evropske odnose i regionalnu saradnju NSRS i Komisije za evropske integracije Parlamenta FBiH, ali nije bilo

sutinske koordinacije u njihovim zakonodavnim aktivnostima.

U cjelini gledano, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine je postigla vrlo mali napredak u usvajanju pravnih propisa u vezi s integrisanjem u EU. Politike nesuglasice i dalje negativno utiu na funkcionisanje Parlamentarne skuptine BiH koje je dodatno

6 SDP (Socijaldemokratska partija), SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata), HDZ BiH (Hrvatska

demokratska zajednica Bosne i Hercegovine), HDZ 1990 (Hrvatska demokratska zajednica 1990), SDS (Srpska

demokratska stranka) i SBB BiH (Savez za bolju budunost BiH).

7 Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u maju 2011. godine presudio da Zakon o jedinstvenom matinom broju nije u skladu sa Ustavom jer su koriteni netani nazivi pojedinih optina koji nisu usklaeni sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske. Sud je naloio Parlamentarnoj skuptini da uskladi ovaj zakon sa Ustavom. Prethodni zakon je prestao da vai u februaru 2013. godine.

9

oslabljeno zbog obustave njenog rada nakon demonstracija u junu. Pokuaj rekonstrukcije Vlade FBiH je ozbiljno natetio radu Parlamenta Federacije BiH.

Vlada

Trolano Predsjednitvo BiH se i dalje redovno sastaje. Razliiti stavovi u Predsjednitvu o odreenim kljunim pitanjima i sporazumima sa Evropskom unijom utiu na kreiranje vanjske politike.

U novembru je nova parlamentarna veina na nivou drave podrala preustroj Vijea ministara imenovanjem dva nova ministra i jednog zamjenika ministra. Vijee ministara je usvojilo Dravni budet za 2013. i Globalni fiskalni okvir 2013.-2015. Vijee je redovno odravalo sjednice, osim u junu kada je rad Vijea obustavljen nakon velikih demonstracija u Sarajevu. Odrano je nekoliko tematskih sjednica o pitanjima u vezi s integrisanjem u EU. Nekoliko bitnih pravnih propisa u vezi s integrisanjem u EU koji su izraeni uz znaajnu podrku EU nisu upueni u zakonodavnu proceduru zbog nedostatka politike volje. Time je u znaajnoj mjeri smanjen broj pravnih propisa koje je usvojio Parlament.

U pogledu politike planiranja, jo uvijek nisu usvojene strategija razvoja i strategija socijalne inkluzije na nivou drave i u Republici Srpskoj. Nedostatak auriranih drutvenih i ekonomskih podataka i dalje teti politici planiranja u Bosni i Hercegovini.

Potrebno je ojaati ulogu Direkcije za evropske integracije u koordinaciji pitanja koja se tiu Evropske unije izmeu organa na svim nivoima vlasti. Kapacitet Direkcije za ocjenjivanje usklaenosti sa Privremenim sporazumom/SSP-om je i dalje nedovoljan, prije svega jer je mandat Direkcije na dravnom nivou ogranien i ne obuhvata ocjenjivanje izmjena i dopuna predloenih u toku zakonodavnog postupka. Kanjenje u podnoenju dokumenata za diskusiju za sastanke pododbora PS-a/SSP-a je u nekoliko navrata negativno uticalo na kvalitet dijaloga

o pitanjima vezanim za sektorske politike.

Narodna skuptina RS je na zahtjev Predsjednika RS u februaru prihvatila ostavku Vlade Republike Srpske. Dolo je do rekonstrukcije Vlade i u martu su imenovani novi premijer i est ministara. Nova premijerka je izrazila svoju opredijeljenost za program evropskih integracija.

Vlada Republike Srpske i dalje radi na pribliavanju nacrta pravnih propisa acquis-u. Njen administrativni kapacitet za praenje zakonodavstva u vezi sa integrisanjem u EU je i dalje na zadovoljavajuem nivou. Ostvaren je mali napredak u koordinaciji i saradnji izmeu Vijea ministara BiH i Vlade FBiH po pitanju usklaivanja zakonodavstva sa standardima Evropske unije.

Nova parlamentarna veina8 u Federaciji BiH i nakon skoro godinu dana nije okonala rekonstrukciju vlasti u tom entitetu. Rezultat toga je dugi period politikog zastoja koji teti radu Vlade FBiH i drugih institucija. Nova parlamentarna veina je u februaru usvojila prijedlog za izglasavanje nepovjerenja i jednoglasno usvojila zakljuke za ograniavanje aktivnosti Vlade u pogledu meunarodnih obaveza na najmanju potrebnu mjeru .

Ustavni sud FBiH je u maju donio miljenje u kojem je navedeno kako ovi zakljuci nisu u skladu sa Ustavom. Povodom izglasavanja o nepovjerenju, klub Bonjaka u Domu naroda se pozvao na postupak zatite vitalnog nacionalnog interesa. Jo uvijek se eka na rezultat izglasavanja o nepovjerenju dok Vijee za zatitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu ne odlui o prihvatljivosti i meritumu ovog predmeta. Tek u junu su imenovane sudije za kvorum

8 HDZ BiH (Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine), HDZ 1990 (Hrvatska demokratska

zajednica 1990), SDP (Socijaldemokratska partija) i SBB BiH (Savez za bolju budunost BiH).

10

Vijea Ustavnog suda za zatitu vitalnog interesa. Ovakvo stanje je paralizovalo funkcionisanje FBiH. Hapenje Predsjednika FBiH zbog navodnih krivinih djela organizovanog kriminala u vezi sa zloubotrebom slubene dunosti i primanjem mita je dodatno uslonilo situaciju.

Vlada FBiH je ojaala horizontalnu koordinaciju u vezi sa evropskim pitanjima i uvela praksu mjesenih sastanaka koordinatora za evropske integracije iz resornih ministarstava. Imenovala je privremenog koordinatora za evropske integracija koji ima ograniene administrativne resurse. Vlada je kantonima predloila nacrt memoranduma o razumijevanju u cilju unapreenja uzajamne saradnje u procesu evropskih integracija. Osam od deset kantona je potpisalo ovaj memorandum.

Usvojena je Uredba o Generalnom sekretarijatu Vlade FBiH; meutim jo nije usvojen novi pravilnik o unutranjoj organizaciji Generalnog sekretarijata koji definie nadlenosti jedinice za evropske integracije. Uredi za zakonodavstvo u razliitim vladama u FBiH ne sarauju sistematski na usklaivanju zakonodavstva, odnosno na njegovom pribliavanju acquis-u EU.

Ured za evropske integracije u Brko Distriktu je i dalje nedovoljno kadrovski popunjen. Novoizabrana Vlada i Skuptina usko sarauju sa entitetima u pogledu pravnih propisa u vezi s integrisanjem u EU. Brko Distrikt je na vrijeme usvojio budet za 2013. godinu, ali je opozicija osporila postupak usvajanja tako da je ovaj predmet sada na Sudu.

Zakonodavstvo na entitetskom nivou je u velikoj mjeri usklaeno sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Nije u potpunosti jasna podjela ovlatenja izmeu entiteta, kantona i optina, i relativno je nizak nivo finansijske autonomije na optinskom nivou. Vlada Republike Srpske je predloila izmjene i dopune zakona o lokalnoj samoupravi kojim se smanjuju ovlatenja skuptina optina, meutim te izmjene i dopune jo nisu usvojene u Narodnoj skuptini. Kantoni su zapoeli usklaivati svoje pravne propise sa Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH, ali u tome sporo napreduju.

U cjelini gledano, utvreno je da su optinski izbori iz oktobra 2012. godine bili u skladu sa meunarodnim standardima. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijea Evrope je identifikovao niz pitanja koja se tiu sistema za registraciju glasaa koje je potrebno rijeiti. Izbori nisu odrani u gradu Mostaru zbog neprovoenja odluke Ustavnog suda iz 2010. godine o statutu grada Mostara. Nastojanja OHR-a da pomogne u pronalaenju sveobuhvatnog rjeenja za grad Mostar nisu urodila plodom.

Formiranje gradskog vijea u Sarajevu i izbor novog gradonaenika odgoeni su do kraja marta. Pitanje rezultata optinskih izbora u Srebrenici je rijeeno tek sudskim putem nakon kampanje tokom koje su glasai pozivani da registruju mjesto prebivalita u Srebrenici iako tamo ne ive. Predstavniki dom je usvojio izmjene i dopune Zakona o prebivalitu i boravitu dravljana BiH kojim se aurira pravni okvir, ali ne i Dom naroda u kojem je klub Bonjaka pokrenuo postupak zatite vitalnog nacionalnog interesa u vezi s kojim se jo eka na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

U cjelini gledano, Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u poboljanju funkcionalnosti i efikasnosti svih nivoa vlasti. Neuspjeh u rekonstrukciji Vlade FBiH negativno utie na njen rad i doprinosi rascjepkanosti u politikom odluivanju na svim nivoima. Nepostojanje mehanizma koordinacije u vezi sa evropskim pitanjima izmeu drave, entiteta i Brko Distrikta za prenoenje, provedbu i primjenu zakonodavstva EU spreava dravu da govori jednim glasom i rizikuje da finansijska pomo Evropske unije (IPA) bude dovedena u pitanje. Potrebno je provoditi principe lokalne samouprave.

11

Javna uprava

Ured koordinatora za reformu javne uprave i dalje koordinira rad na provedbi revidiranog

Akcionog plana iz 2006. u skladu sa Strategijom za reformu javne uprave. Potrebno je rijeiti pitanje finansijske odrivosti javne uprave na svim nivoima.

Administrativni kapaciteti za usklaivanje pravnih propisa, odnosno za provedbu acquis-a su i dalje nedovoljni. Sloena podjela nadlenosti izmeu administrativnih struktura na razliitim nivoima vlasti i dalje negativno utie na efikasno pruanje usluga, kao i na funkcionalnu podjelu uloga u procesu evropskih integracija.

Komunikacija izmeu drave, entiteta i Brko Distrikta tokom izrade izmjena i dopuna pravnih propisa je slaba, to ugroava usklaen pristup evropskim pitanjima. To znai da je reforma sektora jo uvijek rascjepkana. Bilo je pokuaja da se politizira izbor rukovodeeg osoblja u dravnoj slubi na nivou drave. Nacrt izmjena i dopuna Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima u organima dravne slube FBiH je upuen u parlamentarnu proceduru. Parlament Federacije BiH nije usvojio novi Zakon o zaposlenicima u organima

lokalne samouprave, koji je imao za cilj da donekle uskladi kantonalne pravne propise.

to se tie tijela na dravnom nivou imenovani su lanovi Vijea za dravnu pomo, ali zbog nedostatka budetskih sredstava Vijee je samo djelomino u funkciji, a njegov predsjedavajui je dao ostavku. Jo uvijek se eka na imenovanja u drugim kljunim agencijama. Takav sluaj je u Regulatornoj agenciji za komunikacije, Kompaniji za prijenos elektrine energije (TRANSCO) i Upravnom odboru Agencije za osiguranje.

U Bosni i Hercegovini postoje tri vrhovne institucije za reviziju, jedna na dravnom i dvije na entitetskom nivou. Svaka od njih ima priblino jednak broj uposlenih i uzajamno sarauju putem Koordinacionog odbora vrhovnih institucija za reviziju sa kojim je Ured za reviziju

javne uprave i institucija u Brko Distriktu BiH u vezi. Odbor je prestao odravati redovne sastanke. U posljednjih nekoliko godina institucije rade na razvoju odrivih funkcija za reviziju uinka uz podrku bilateralne pomoi. etiri institucije moraju ponovo uspostaviti uzajamnu koordinaciju kroz rad ovog Odbora kako bi mogle obavljati aktivnosti utvrene u Stratekom planu razvoja, unaprjeivati dosljednost i osigurati razvoj sistema revizije i standarda u dravi. Potrebno je preduzeti mjere na svim nivoima vlasti kako bi se osiguralo adekvatno postupanje po revizijskim izvjetajima.

U cjelini gledano, postignut je veoma mali napredak u reformi javne uprave. Ovom procesu

nedostaje neophodna politika podrka. Potrebno je rijeiti pitanje finansijske odrivosti javne uprave na svim nivoima. Stalna rascjepkanost i politiziranje sistema dravne slube je i dalje razlog za zabrinutost. Na svim nivoima vlasti je potrebno posvetiti dodatnu panju razvoju profesionalne, odgovorne, transparentne i efikasne dravne slube zasnovane na zaslugama i strunosti. Vrhovne institucije za reviziju trebaju ponovo uspostaviti saradnju.

Ombudsman

Institucija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine ima tri lana i od spajanja tri odvojene institucije 2010. godine nadlena je institucija u cijeloj dravi. Ova institucija ima iroku nadlenost ali za nju nema dovoljne ljudske i finansijske resurse. Ujedinjene nacije su akreditovale ovu instituciju kao Nacionalnu instituciju za zatitu ljudskih prava sa statusom "A". Ombudsman je Parlamentarnoj skuptini podnio inicijativu za izmjene i dopune Zakona o ombudsmanu. Cilj izmjena i dopuna je da se osigura adekvatno finansiranje i neovisnost

institucije. Provoenje preporuka institucije Ombudsmana je i dalje na niskom nivou zbog nedostatka podrke politikih stranaka u cijeloj dravi.

12

Civilno drutvo

Unaprijeena je saradnja sa civilnim drutvom na lokalnom nivou. Saradnja na nivou drave, entiteta i kantona je i dalje slaba. Institucionalni mehanizmi saradnje sa civilnim drutvom nisu u potpunosti operativni na nivou entiteta, niti postoje na nivou drave. Potrebno je poboljati transparentnost u dodjeli sredstava organizacijama civilnog drutva.

Civilno drutvo je sve odlunije u izraavanju nezadovoljstva u vezi s politikim deavanjima, kao u primjeru kanjenja u usvajanju Zakona o jedinstvenom matinom broju (vidjeti dio o Parlamentu).

Pravosudni sistem

Strukturirani dijalog o pravosuu izmeu EU i Bosne i Hercegovine je dao konkretne rezultate, uz rastui broj preporuka koje su ili u potpunosti ispunjene ili je njihova realizacija na dobrom putu. Provoenje Strategije za reformu sektora pravde 2009-2013. i dalje je ogranieno. Generalno, dolo je do porasta politike podrke nastavku strategije za period 2014 2018. i prateem akcionom planu.

Odreene politike stranke su predloile da se povea uloga izvrne i zakonodavne vlasti u imenovanju tuilaca uz ograniavanje uloge Visokog sudskog i tuilakog vijea (VSTV). Ovaj prijedlog za politizaciju imenovanja daje povoda za zabrinutost. Ministarstvo pravde

BiH je izradilo Nacrt zakona o sudovima BiH, te ga uputilo u javne konsultacije. Tekst

predvia uspostavljanje apelacionog suda na dravnom nivou, odvojeno od prvostepenog suda, u skladu sa preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije Vijea Evrope. Potrebno je poboljati dosljednost u primjeni krivinog materijalnog prava u pravosuu na dravnom nivou i drugim instancama irom zemlje. Izmjene i dopune Zakona o sudovima Republike Srpske, kojima se osigurava usklaenost sa prerogativima VSTV-a, a na osnovu pojanjenja datih u okviru Strukturiranog dijaloga, jo uvijek ekaju na konano usvajanje od strane skuptine.

I dalje su prisutni nedostaci u pogledu nezavisnosti i nepristrasnosti. Tokom izvjetajnog perioda nastavljeni su politiki napadi na pravosue. Finansijska ogranienja i prekomjerno usitnjavanje budetskih nadlenosti i dalje ugroavaju nezavisnost. Proces racionalizacije budetskih nadlenosti pokrenut kroz Strategiju za reformu sektora pravde, koji je od posebnog znaaja za Federaciju, jo uvijek ne daje rezultate. Kada se radi o otvaranju novih sudova u zemlji, preporuke VSTV-a su samo djelomino ispotovane. Potrebno je osigurati odrivost ovog procesa.

to se tie odgovornosti, porastao je broj pritubi na rad nosilaca pravosudnih funkcija. U periodu septembar 2012. - mart 2013. godine, Ured disciplinskog tuioca (UDT) je zaprimio 669 pritubi i rijeio 655. Porastao je broj disciplinskih postupaka koje je pokrenuo UDT, ali je mogunost djelotvornog rjeavanja predmeta i primjene odgovarajuih sankcija i dalje ograniena. Prosjeno vrijeme potrebno za rjeavanje pritubi je smanjeno. Tokom izvjetajnog perioda ovaj prosjek je iznosio 240 dana, to predstavlja poboljanje od 22% u odnosu na prosjek od 306 dana u periodu septembar 2011. - mart 2012. godine. Pozicije troje

sudija u Ustavnom sudu Federacije i dalje su upranjene.

to se tie efikasnosti, mjere koje je uveo VSTV i relevantni subjekti dovele su do postepenog smanjenja broja nerijeenih predmeta. Svi sudovi su izradili planove za smanjenje broja nerijeenih predmeta u skladu sa usvojenim normama za rad na predmetima. Rastui broj nerijeenih predmeta koji se odnose na neplaene raune za komunalne usluge i dalje predstavlja znaajan teret za pravosue. Ovi predmeti sada ine skoro 80% svih nerijeenih predmeta irom zemlje, odnosno 1,8 od 2,3 miliona predmeta.

13

Pravosudni informacioni i komunikacioni sistem je potpuno funkcionalan. U sistemu za

automatsko upravljanje premetima (CMS) u sudovima i tuilatvima registrovano je 3,4 miliona predmeta, i sistem sada automatski generie izvjetaje o radu, to predstavlja doprinos procesu stratekog planiranja i odluivanja. Broj posjeta pravosudnom web portalu je znaajno povean, kao i pristup predmetima za stranke u postupku i njihove advokate. Centar za sudsku dokumentaciju takoe biljei znaajan porast online posjeta.

Uveden je jedinstveni sistem za upravljanje ljudskim resursima u sudovima i tuilatvima, to omoguava veu efikasnost u postupku imenovanja, planiranju i upravljanju ljudskim resursima. Zbog budetskih ogranienja, odluke VSTV-a o imenovanjima redovnih i dodatnih sudija jo uvijek nisu na odgovarajui nain propraene od strane vlasti. Vlada je meutim odobrila angaman 13 dodatnih tuilaca u Tuilatvu Bosne i Hercegovine. Poboljani su fiziki uslovi u vie sudskih zgrada kako na entitetskom tako i na dravnom nivou, ali i dalje postoji potreba za poboljanjem infrastrukture.

Entitetski centri za edukaciju sudija i tuilaca pruaju obuku u oblasti pravosua. U nastojanju da se unaprijede i poveaju kapaciteti, oba centra rade na uvoenju sistema uenja na daljinu.

Sa ciljem osiguravanja jednakosti graana pred zakonom, posebno nakon donoenja odluke Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u sluaju Maktouf i Damjanovi protiv Bosne i Hercegovine, relevantni subjekti razmatraju nepodudarnu praksu sudova na razliitim nivoima u pogledu primjene razliitih krivinih zakona. ESLJP je naveo da, s obzirom na vrstu krivinog djela i ozbiljnost zloina, postoji realna mogunost da je retroaktivna primjena Krivinog zakona iz 2003. ila na tetu apelanata. U presudi se naglaava vanost ujednaavanja sudske prakse izmeu razliitih sudskih instanci, a u skladu sa preporukama Strukturiranog dijaloga i relevantnim nalazima Venecijanske komisije, kao i diskusija o

uspostavljanju zajednikog tijela predstavnika najviih sudskih instanci. Osim toga, primjena razliitih krivinih zakona u predmetima ratnih zloina i dalje rezultira neujednaenim kaznama.

Smanjen je veliki broj nerijenih predmeta ratnih zloina. Dolo je do prekretnice u provoenju Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina, gdje entitetsko pravosue i pravosue Brko Distrikta progresivno radi na rjeavanju predmeta preneenih sa dravnog nivoa. Kako bi se osiguralo blagovremeno i djelotvorno procesuiranje preneenih predmeta, potrebno je osigurati adekvatne kadrovske i finansijske resurse i kapacitete, posebno one za

zatitu i podrku svjedocima. Zatita svjedoka i dalje je slaba karika u osiguravanju pouzdanih dokaza. Uinjeni su napori na renoviranju sudnica kako bi se omoguilo svjedoenje zatienih svjedoka, ali ne postoji sveobuhvatna zatita svjedoka prije i nakon suenja. Vijee ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo Nacrt zakona o programu zatite svjedoka i uputilo ga u parlamentarnu proceduru.

Uinjen je napredak u procesuiranju ratnih zloina sa elementima seksualnog nasilja na dravnom i entitetskom nivou, ali je potrebno dalje ojaati napore na istrazi i procesuiranju ovih zloina. Stepen pripremljenosti nadlenog osoblja i raspoloivost odgovarajue infrastrukture u sudovima irom zemlje su neujednaeni i ovo pitanje treba pod hitno rijeiti. Potrebno je osigurati i sveobuhvatan pristup poboljanju poloaja rtava silovanja i seksualnog nasilja. Jo uvijek nije usvojen dravni program za unapreenje poloaja rtava ratnih zloina sa elementima seksualnog nasilja.

to se tie pristupa pravdi u graanskim i upravnim postupcima, obezbijeen je iri pristup mrei prualaca besplatne pravne pomoi putem interneta. Agencije za besplatnu pravnu pomo su formirane u jo tri kantona u Federaciji, ime se ukupan broj popeo na sedam. Sistem besplatne pravne pomoi i dalje je fragmentiran i neureen u tri kantona. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi na nivou drave jo uvijek nije usvojen. Besplatna pravna pomo

14

je osigurana u graanskim predmetima, i uglavnom je pruaju NVO-i koji se finansiraju iz privatnih izvora. Besplatna pravna pomo u upravnim postupcima jo uvijek je nedovoljna.

U cjelini gledano, ostvaren je ogranien napredak u reformi pravosudnog sistema. Strukturirani dijalog o pravosuu je dao niz konkretnih i pozitivnih rezultata. Meutim, odreene politike inicijative za reformu pravosudnog sistema izvan ovog okvira, kao to je prijedlog za politizaciju imenovanja, izazivaju zabrinutost. Postignut je dogovor da se izvri revidiranje Strategije za reformu sektora pravde u cilju bolje provedbe.

Mjere za smanjenje broja nerijeenih predmeta uspjeno se provode, ali je zaostatak i dalje jako veliki. Pozitivan trend u rjeavanju predmeta ratnih zloina ometen je nedostatkom ljudskih i finansijskih resursa na svim nivoima. Ujednaavanje razliite sudske prakse u primjeni krivinih zakona i smanjenje budetske fragmentacije jo uvijek je u ranoj fazi. Nezavisnost i odgovornost pravosua i dalje je ugroena pokuajima politikih stranaka da ostvare svoj uticaj. Potrebno je rijeiti problem rascjepkanosti zakonskog i institucionalnog okvira u oblasti pristupa pravdi.

Borba protiv korupcije

Kompleksne veze izmeu politikih aktera, poslovne zajednice i medija dovode u opasnost demokratske institucije i procedure i oteavaju otkrivanje korupcije.

Uveliko se kasni sa provedbom Strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za

prevenciju korupcije 2009-2014 na dravnom nivou. Entiteti i Brko Distrikt, kao i tri kantona, provode strategije i akcione planove na svom nivou vlasti.

Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv

korupcije su usvojene i stupile su na snagu, ime je regulisan status i nadlenosti parlamentarne komisije za praenje rada Agencije. Agencija je osigurala prostorije za svoj smjetaj i minimalan broj zaposlenih: 13 osoba pomae aktivnosti direktora i dva zamjenika. Efikasnost agencije zavisi od adekvatnog zapoljavanja osoblja, posebno na pozicijama koje se tiu strateke politike, u Odsjeku za koordinaciju i Odsjeku za prevenciju. Provedbu strategija i planova za borbu protiv korupcije na entitetskom nivou prate meu-ministarski odbori. Vlada Brko Distrikta je odluila da funkciju koordinacije borbe protiv korupcije povjeri Uredu gradonaelnika.

Izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa na dravnom nivou te u Republici Srpskoj se nalaze u postupku usvajanja. One su osmiljenje kako bi se odgovornost za upravljanje sukobom interesa i imovinskom karticom dodijelila komisiji koja ukljuuje lanove parlamenta. Ovim izmjenama i dopunama se ne garantuje nepristranost i uinkovito spreavanje sukoba interesa.

Usvojen je novi zakon o finansiranju politikih stranaka. U novom zakonu se naao mali broj preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije, to ne rjeava rascjepkanu struktura propisa o finansiranju politikih stranaka. Zakonom je podignut prag za donacije, ali nije rijeen nedostatak jasnih, srazmjernih sankcija. Bilo je pokuaja da se izmijeni Zakon o pristupu informacijama, ime bi se ograniio obim i svrha zakona. U toku je postupak izmjena i dopuna Zakona o krivinom postupku s ciljem poboljanja pravnog okvira za primjenu posebnih istranih mjera u istrazi korupcije. U postojeim propisima ne postoje odgovarajue odredbe o zatiti onih koji prijavljuju korupciju (uzbunjivai).

Pokrenuto je nekoliko krivinih postupaka i istraga protiv javnih slubenika visokog ranga. Ipak, i dalje je nizak ukupan nivo djelotvornih istraga, krivinih postupaka i presuda u predmetima korupcije. Zajedniki istrani timovi i mehanizmi za otkrivanje korupcije tek trebaju biti razvijeni. Broj sluajeva korupcije prijavljenih tuilatvima u cijeloj BiH je

15

povean za 48% te je u 2012. godini podneseno 3.174 prijava u odnosu na 2.142 prijave iz prethodne godine. Broj potvrenih optunica je jo uvijek skroman te ostaje nizak broj konanih presuda. Uprkos dostupnosti prikupljenih statistikih podataka, ne postoji analiza sluajeva korupcije. Slabi su kapaciteti za istrage krivinih djela ekonomske i finansijske prirode, te krivinih djela povezanih s javnim nabavkama i prevarama. Jo uvijek ne postoji djelotvorna krivino-pravna politika u borbi protiv korupcije.

Mree pod politikim patronatom i velika kontrola politikih partija nad svojim lanovima utie na integritet lanova parlamenta na svim nivoima vlasti u cijeloj zemlji.

U cjelini gledano, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi borbe protiv korupcije. Potrebno je

ubrzati provedbu Strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za prevenciju

korupcije na dravnom nivou. Kljuni propisi u vezi sa finansiranjem politikih stranaka, sukobom interesa i pristupom informacijama su izmijenjeni i dopunjeni na nain da potkopavaju ranija postignua. Korupcija ostaje iroko rasprostranjena, sa nedovoljno uvjerljivih rezultata u istragama i krivinim postupcima u predmetima visokog ranga to ima negativan uticaj na drutvo i ekonomiju.

Borba protiv organizovanog kriminala

Bosna i Hercegovina je postigla ogranien napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma. Nastavljena je saradnja izmeu organa za provedbu zakona, ali je potrebno objediniti proces sistematinije razmjene obavjetajnih podataka, te uspostaviti mehanizme koordinacije. Proveden je vei broj uspjenih velikih zajednikih policijskih operacija, od kojih su neke provedene u saradnji s nadlenim tijelima iz susjednih zemalja. Meutim, unutar zemlje su potrebna strukturna poboljanja u saradnji izmeu policije i tuilatava kako bi se moglo garantovati efikasnije voenje postupaka pred sudom.

Borba protiv organizovanog kriminala na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i meunarodnih mrea i dalje ostaje kljuni izazov. Bosna i Hercegovina je izvor oruja i municije za kriminalne grupe koje djeluju na lokalnom nivou, u regionu Zapadnog Balkana i EU. Znaajne probleme takoe predstavlja krijumarenje narkotika, pri emu je Bosna i Hercegovina tranzitna zemlja, kao i trgovina ljudima. Spremnost domaih organa vlasti da se bore protiv pranja novca i privrednog kriminala je i dalje u ranoj fazi i zahtijeva vie napora. Za detaljnu analizu stanja u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala vidjeti dio 4.3. -

Pravda, sloboda i sigurnost.

2.2. Ljudska prava i zatita manjina

U pogledu meunarodnih instrumenata za zatitu ljudskih prava, Bosna i Hercegovina je ratificirala sve vanije UN-ove i meunarodne konvencije o ljudskim pravima. Principi Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda su sadrani u Ustavu Bosne i Hercegovine, to takoer osigurava prednost Konvencije nad nacionalnim zakonodavstvom.

U brojnim predmetima, meutim, odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nisu provedene, to je dovelo do podnoenja tubi Evropskom sudu za ljudska prava. U toku izvjetajnog perioda, Evropski sud za ljudska prava je donio presude za 24 tube u kojima stoji da je Bosna i Hercegovina prekrila prava zajamena Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ovi predmeti se izmeu ostalog odnose na neplaanje ratne odtete i nemogunost povlaenja sredstava devizne tednje poloenih prije raspada bive Jugoslavije. Ukupno 822 nove tube je podneseno Sudu od septembra 2012. to je povealo

16

ukupan broj nerijeenih predmeta na 1662. Drava je postigla odreen napredak u provoenju presuda Suda, ali presuda u predmetu Sejdi-Finci jo uvijek nije provedena.

U pogledu promocije i ostvarivanja ljudskih prava, poduzete su brojne aktivnosti u cilju

promocije potivanja ljudskih prava, kao to su obuke za sudije, tuioce, zatvorske uvare i policajce.

Ustav Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije BiH zabranjuju smrtnu kaznu. Iako postoji

moratorij, odredba o smrtnoj kazni u Ustavu Republike Srpske i dalje je na snazi. Potrebno je

ukinuti relevantni lan 11(2) Ustava Republike Srpske u skladu sa kljunim principima politike ljudskih prava EU.

Pravni okvir u oblasti sprjeavanja muenja i zlostavljanja i borbe protiv nekanjavanja je uspostavljen i generalno se potuje. I dalje je nastavljena praksa zlostavljanja osumnjienih od strane policijskih slubenika, konkretno u Centralnoj policijskoj stanici u Banja Luci, uglavnom u cilju pokuaja iznuivanja priznanja krivinog djela. U nekim zatvorskim objektima dolo je do sluajeva zlostavljanja istranih i osuenih zatvorenika od strane zatvorskog osoblja. Ovo izaziva ozbiljnu zabrinutost.

U pogledu zatvorskog sistema, u Federaciji BiH usvojen je novi Nacrt zakona o izvrenju krivinih sankcija kako bi se osigurala usklaenost s dravnim zakonom i meunarodnim standardima. Drava je poduzela znaajne napore da se smanji pretrpanost zatvora ulaganjem u infrastrukturu i promovisanjem alternativnih kazni. I dalje se kasni u izgradnji dravnog zatvora visoke sigurnosti, to utie na sposobnost drave da rjeava pitanje zatvorenika za koje su potrebne visoke mjere sigurnosti. I dalje zabrinjava zaostatak u izvrenju krivinih sankcija, naroito u Federaciji, gdje nedostaju zatvorski kapaciteti. U toku su posljednje pripreme za potpunu operativnost psihijatrijske bolnice na Sokocu. Potrebno je ojaati zatvorsku inspekciju. Bosna i Hercegovina jo uvijek nema uinkovit mehanizam za koordinaciju 15 zatvorskih uprava u zemlji.

Na snazi su pravne odredbe koje jame slobodu izraavanja. Povean je politiki i finansijski pritisak na medije. Nedavna odluka Regulatorne agencije za komunikacije BiH

(RAK) da ogranii vrijeme za reklamiranje javnim emiterima mogla bi ugroziti njihovo finansiranje. Zastraivanje i prijetnje novinarima i urednicima i polarizacija medija uz politike i etnike linije i dalje je zabrinjavajue. Potrebno je osigurati politiku, institucionalnu i finansijsku nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije. Upravljake strukture Agencije i dalje imaju samo tehniki mandat, to koi donoenje odluka. Izmijenjene su i dopunjene zakonske odredbe kojima je regulisano imenovanje Vijea Agencije. Ad hoc odbor za izbor lanova Vijea Agencije pokrenuo je proces selekcije (vidjeti dio 4.2.6 Informacijsko drutvo i mediji). Potrebno je osigurati nezavisnost tri javna emitera u okviru dravnog Javnog radio-televizijskog sistema. Parlament Federacije je nastavio sa pokuajima da imenuje privremeni Upravni odbor za Javni radio-televizijski servis FBiH, to predstavlja uplitanje u nezavisnost medija. U Republici Srpskoj, u oktobru 2013. donesene su izmjene i dopune zakona kojima se mijenja postupak za izbor lanova Upravnog odbora javne radio-televizije RTRS-a i uvodi mogunost za sufinansiranje iz budeta Vlade RS. Ovi rizici negativno utiu na finansijsku i uredniku nezavisnost medija. Nije izmijenjen statut javne radio-televizije BHRT. Njen upravni odbor je imenovan, ali jo uvijek nije predoio rezultate u reformi i jaanju ovog javnog emitera. Javni emiteri koji nisu dio sistema se finansiraju iz opinskih i kantonalnih budeta i dalje su pod utjecajem politike.

Entitetski zakoni o javnom emitovanju jo uvijek nisu u skladu sa dravnim zakonom. Jo uvijek nije usvojen statut Korporacije javnih RTV servisa BiH. Uloeni su samo ogranieni napori kako bi se dovrila reforma sistema i uspostavila Korporacija, to i dalje sprjeava napredak u digitalizaciji u cijeloj zemlji (vidjeti dio 4.2.6 Informacijsko drutvo i mediji).

17

Vijee za tampu je nastavilo svoju saradnju s pravosudnim institucijama i novinarskim udruenjima za poboljanje kvaliteta izvjetavanja i podizanje svijesti javnosti o zakonskim pravima. Javne institucije i dalje neujednaeno provode Zakon o slobodnom pristupu informacijama.

Kada se radi o slobodi okupljanja i slobodi udruivanja, bilo je nekih sluajeva zastraivanja i nasilja nad zagovornicima ljudskih prava. Potrebno je osigurati uinkovitu istragu i procesuiranje takvih sluajeva.

Ustavne i pravne garancije slobode miljenja, savjesti i vjeroispovijesti se openito potuju. I dalje se prijavljuju sluajevi diskriminacije na vjerskoj osnovi. I dalje se prijavljuju incidenti povezani sa vjerskim simbolima, vjerskim slubenicima, vjernicima i imovinom, a njima su posebno pogoene vjerske manjine u odreenim zajednicama.

Na snazi su pravne odredbe koje garantuju ravnopravnost polova i prava ena. Dolo je do poboljanja u Republici Srpskoj, ali politiko uee ena u cijeloj zemlji i dalje je nisko. Sredstva institucionalnih mehanizama za osiguranje ravnopravnosti polova i dostupnosti

statistikih podataka i dalje su nedovoljna. Nastavlja se provedba Akcionog plana Rezolucije 1325 Vijea sigurnosti UN-a o enama, miru i sigurnosti, ali je potrebno poboljati svijest i financijska sredstva za njegovu provedbu. Zastupljenost ena u radnoj snazi je i dalje niska. I dalje postoji diskriminacija pri zapoljavanju u pogledu prava manjina.

Bosna i Hercegovina je 27. jula ratifikovala Konvenciju Vijea Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici. Zakon o zatiti od nasilja u porodici usvojen je u Republici Srpskoj, kao i Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici (2013-

2017) u Federaciji, ali njihova usklaenost nije osigurana. Poveano je finansiranje sklonita za rtve nasilja u porodici, ali je ono jo uvijek nedovoljno.

U pogledu djejih prava, usvojena je revidirana Dravna strategija za borbu protiv nasilja nad djecom. Usvojeni su dodatni propisi iz oblasti ranog rasta i razvoja djeteta, ali potrebno je

poboljati njihovo provoenje. Praksa udomiteljske skrbi za djecu se neznatno poveala, ali institucionalizacija i dalje ostaje primarno rjeenje. Djeji doplatci se ne temelje na potrebama, te njihovi iznosi i dalje variraju izmeu entiteta i kantona. Procenat djece vakcinisane protiv bolesti koje se mogu sprijeiti i dalje je nizak. Nasilje u porodici nad djecom, trgovina i organizovano prosjaenje djece ostaju pitanja koja treba rjeavati. Bosna i Hercegovina je 20. oktobra 2012. ratifikovala Konvenciju od 23. novembra 2007. o

meunarodnom ostvarivanju prava za izdravanje djeteta i drugim oblicima izdravanja porodice, koja je stupila na snagu 1. februara 2013.

Kanjenje u usvajanju izmjena i dopuna Zakona o jedinstvenom matinom broju, u skladu s mjerodavnom presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sprijeila su mnogu novoroenu djecu da ostvare pravo na zdravstvenu i socijalnu zatitu i putne isprave na nekoliko sedmica. Vijee ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je privremenu odluku o ovom pitanju u junu, koja istie 6. decembra. Parlament jo uvijek nije usvojio izmjene i dopune ovog zakona (vidjeti dio 2.1 -Parlament).

18

injenica da podijeljene kole ("dvije kole pod jednim krovom") i dalje postoje u nekim kantonima u Federaciji i jednonacionalne kole u cijeloj zemlji ne doprinosi razvoju inkluzivnog multikulturalnog drutva. De facto separacija i diskriminacija na etnikoj osnovi u nekim javnim kolama u Federaciji je i dalje ozbiljan problem. Kantonalni sud je u junu ponitio prvostepenu presudu Opinskog suda u Mostaru9 protiv kolske segregacije iz iskljuivo procesnih razloga. Sud je odluio da je tuitelj neblagovremeno podnio tubu i obrazloio da nije imao aktivnu legitimaciju za podnoenje tube.

U slinom sluaju u oktobru 2012. godine, Opinski sud u Travniku je odbacio aktivnu legitimaciju tuitelja. Ovim presudama se ne rjeava sutinski problem koji i dalje treba biti rijeen na politikom nivou. Konferencija ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini, uspostavljena s ciljem poboljanja koordinacije meu 14 ministarstava obrazovanja, sazvana je samo dva puta. Ne postoji uinkovit mehanizam koordinacije za obrazovanje izmeu kantonalnih vlasti u Federaciji. Uspostava Koordinacije ministara obrazovanja u kantonima sa

hrvatskom veinom donijela je jo dublju fragmentaciju i podjelu obrazovne politike i odluivanje po etnikim linijama.

Zakoni o maloljetnikom pravosuu su usvojeni u Brko Distriktu, ali jo uvijek nisu usvojeni u Federaciji. Revidirana strategija na dravnom nivou jo nije usvojena. Provoenje propisa iz oblasti maloljetnikog pravosua u Republici Srpskoj je i dalje slabo.

U pogledu socijalno ugroenih i/ili osoba s invaliditetom, poduzeti su neki ogranieni koraci ka usklaivanju kantonalnih sistema socijalne zatite, kao to je uvoenje socijalnog minimuma za novane naknade. Ostvarivanje prava i beneficija za osobe s invaliditetom i dalje se zasniva na statusu, a ne na potrebama. Kao rezultat toga, odreene kategorije osoba sa invaliditetom ne primaju odgovarajue naknade. Provedba zakonodavnog okvira za socijalnu zatitu i dalje je slaba u oba entiteta.

Na snazi je Zakon o zabrani diskriminacije, ali nisu rijeena pitanja iskljuenja starosti i invalidnosti kao kategorija na temelju kojih ne bi smjelo biti diskriminacije kao i irokog raspona izuzetaka. Na dravnom nivou uspostavljena je baza podataka o sluajevima diskriminacije, ali sveukupno, provoenje zakona je i dalje slabo. To je uglavnom zbog neinformisanosti javnosti o pravnim lijekovima, te ogranienih kapaciteta nadlenih institucija za provoenje zakona. Ovo se odnosi i na instituciju Ombudsmena Bosne i Hercegovine.

Ne postoji sveobuhvatan mehanizam za prikupljanje podataka o zloinima iz mrnje. Identifikacija, istraivanje i izvjetavanje od strane policije i saradnja izmeu policije i tuilaca i dalje su nedovoljni.

to se tie prava lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih (LGBTI) osoba, Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH je izmijenio svoje propise o darovanju krvi i

izbrisane su diskriminirajue odredbe. Nadleno tijelo za provedbu zakona u Kantonu Sarajevo je pokazalo spremnost da imenuje direktne kontakt osobe u svim policijskim

stanicama za LGBTI osobe. Diskriminacija LGBTI osoba i dalje je iroko rasprostranjena. LGBTI aktivisti su i dalje izloeni prijetnjama i zlostavljanju. Nisu usvojene izmjene i dopune Krivinog zakona FBiH, koje po prvi put ukljuuju i zloin iz mrnje, izmeu ostalog i na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta, zbog nedostatka podrke u Domu naroda Parlamenta FBiH. Govor mrnje i netolerancija i dalje predstavljaju izvor zabrinutosti.

9 Opinski sud u Mostaru je u maju 2012. godine donio presudu da su dvije kole u Hercegovako-neretvanskom kantonu prekrile Zakon o zabrani diskriminacije time to su razdvajale djecu na osnovu njihove etnike pripadnosti. Po prvostepenoj presudi tueni su bili duni poduzeti odreene mjere i radnje u cilju otklanjanja diskriminacije.

19

to se tie radnih i sindikalnih prava, i dalje je problematina fragmentacija pravnog okvira za socijalne naknade i penziona prava. Jo uvijek nije osnovano Ekonomsko socijalno vijee na dravnom nivou. Kriteriji, odnosno pravni okvir za priznavanje socijalnih partnera na dravnom nivou jo nisu uspostavljeni (vidjeti dio 4.1.8 - Zapoljavanje i socijalne politike, politika javnog zdravstva).

U oblasti imovinskih prava, rijeena je velika veina predmeta vezanih za povrat imovine. Novi lanovi Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica imenovani su u decembru, ali Komisija jo nije nastavila s radom. Jo uvijek vie od 110 predmeta nije rijeeno, a oko 300 predmeta, u kojima je Komisija tuena strana u postupcima upravnog spora, se vodi pred Sudom Bosne i Hercegovine. I dalje je potrebno uspostaviti bazu podataka

o nerijeenim potraivanjima i zemljinim knjigama.

Sveukupno, postoji pravni i institucionalni okvir za potivanje ljudskih prava, a glavni elementi meunarodnog prava o ljudskim pravima uvrteni su u pravni sistem. Fragmentacija u cijeloj zemlji i dalje je problem, prvenstveno u pogledu ekonomskih i socijalnih prava.

Provoenje instrumenata za zatitu ljudskih prava treba biti poboljano. Provoenje presude u predmetu Sejdi-Finci i dalje je kljuno pitanje (vidjeti dio 2.1 - Ustav). Zatvorski uslovi su se poboljali, ali jo uvijek je potrebna sveobuhvatna reforma zatvorskog sistema. Potrebno je poduzeti odgovarajue mjere kako bi se sprijeilo da policijski slubenici zlostavljaju osumnjiene. Povean politiki i finansijski pritisak na medije i zastraivanja i prijetnje novinarima i urednicima i dalje izaziva zabrinutost. Potrebno je uloiti vie napora kako bi se kole uinile inkluzivnijim i rijeilo pitanje postojanja "dvije kole pod jednim krovom" u Federaciji. Provoenje zakona protiv diskriminacije se mora ubrzati, a nadlene institucije trebaju imati dostatne kapacitete za provedbu. Potrebno je osigurati uinkovite istrage sluajeva govora mrnje i nasilja protiv LGBTI osoba. I dalje zabrinjava diskriminacija osoba s invaliditetom u sistemu socijalne zatite.

Potivanje i zatita manjina, kulturna prava

Pravni okvir za zatitu manjina je uglavnom uspostavljen, ali je provoenje i dalje neujednaeno. Uticaj vijea nacionalnih manjina na dravnom i entitetskom nivou na kreiranje politika je i dalje slab. Nakon lokalnih izbora 2012. godine, u opinskim vijeima je sada manje lanova pripadnika nacionalnih manjina nego nakon izbora 2008. Kulturna prava je potrebno ojaati, ukljuujui i ona koja se odnose na uee nacionalnih manjina u javnom ivotu.

Kako su ustavne promjene radi usklaivanja s presudom Evropskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi-Finci jo uvijek u toku, manjine i dalje nisu zastupljene u Domu naroda i Predsjednitvu Bosne i Hercegovine (vidjeti dio 2.1 - Ustav). Provoenje Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima je slabo. Zastupljenost manjina u medijima ostaje

ograniena.

Izabrani su lanovi savjetodavnog Odbora Roma pri Vijeu ministara BiH. Postoje etiri akciona plana u okviru Strategije za rjeavanje problema Roma. Oni koji se odnose na zdravstvo, zapoljavanje i stambeno zbrinjavanje su revidirani u skladu s preporukama Seminara o ukljuivanju Roma u julu 2011. godine, ali jo nisu usvojeni. Postignut je odreeni napredak u provoenju akcionog plana za stambeno zbrinjavanje, djelimino i zato to su dodijeljena i dodatna finansijska sredstva. Kada se radi o zdravstvu, zapoljavanju i obrazovanju, napredak je vrlo ogranien. Romska manjina i dalje ivi u vrlo osjetljivim uslovima.

Koordinacija izmeu organa vlasti na svim nivoima i dalje je nedovoljna. Uee predstavnika Roma u procesu donoenja odluka je i dalje na veoma niskom nivou. Romske

20

ene i djeca i dalje su izloeni diskriminaciji i nasilju u porodici. Niska stopa upisa romske djece u matine knjige znai da im je uskraeno zdravstveno osiguranje i mogunost kolovanja, to ostaje razlog za zabrinutost. Stope prekida kolovanja u osnovnim i srednjim kolama su visoke, naroito meu romskim djevojicama. Odreeni broj Roma je i dalje u opasnosti da ostane bez dravljanstva.

U pogledu izbjeglica i interno raseljenih osoba, jo uvijek postoji 103 449 interno raseljenih osoba, od kojih oko 8 580 ivi u kolektivnim centrima, te 6 927 izbjeglica. Napori u provedbi revidirane Strategije Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma su uglavnom bili usmjereni na obnovu

stambenih jedinica. Openito se nije radilo na preporukama o stvaranju uslova za odriv povratak.

Dravna komisija za izbjeglice i raseljena lica poela je s radom, ali je njena uinkovitost naruena zbog nedostatka finansijskih sredstava. Zemlji jo uvijek nedostaje mehanizam koordinacije konsultacija i formulisanja politika za rjeavanje praznina u zakonu, to koi odrivi povratak i lokalne integracije. Pristup zapoljavanju, zdravstvenoj zatiti i penzionim pravima ostaje razlog za zabrinutost.

U pogledu pitanja mina koje su ostale iza sukoba od 1992. do 1995., kasni se sa provoenjem Strategije protivminskog djelovanja. Ostvarena je samo polovina ciljeva razminiranja koji su

postavljeni u posljednje tri godine. Od septembra 2012. godine, pet osoba je poginulo u

nesreama uzrokovanim minama. Zakon o protivminskom djelovanju jo uvijek nije usvojen. Radi ispunjavanja cilja koji podrazumijeva da se zemlja oisti od mina do 2019. potrebno je rjeavati pitanja nadlenosti u prikupljanju sredstava, upravnih i upravljakih kapaciteta i koordinacije mjera iz oblasti deminiranja.

Sveukupno, provoenje akcionog plana za Rome koji se odnosi na stambeno zbrinjavanje je donijelo izvjesne rezultate, ali u zdravstvu, zapoljavanju i obrazovanju, napredak je vrlo ogranien. Romi i dalje ostaju najugroenija manjina u zemlji. Potrebno je poduzeti aktivnosti na zakonodavnom i institucionalnom nivou za rjeavanje niske stope upisa romske djece u matinu knjigu roenih. Poboljanje pristupa zapoljavanju, zdravstvenoj zatiti i penzionim pravima izbjeglica i interno raseljenih lica je neophodno za odrivi povratak i lokalnu integraciju.

2.3. Regionalna pitanja i meunarodne obaveze

Parlamentarna skuptina Vijea Evrope i dalje prati napredak Bosne i Hercegovine u ispunjavanju njenih obaveza i dunosti kao lanice. Drava je imenovala svog sudiju pri Evropskom sudu za ljudska prava. Potrebno je jo imenovati predsjedavajueg Delegacije BiH u Parlamentarnoj skuptini i predstavnike u brojnim savjetodavnim tijelima. Provoenje zahtjeva koji proizlaze iz konvencija Vijea Evrope i dalje je neujednaeno.

Nastavljena je provedba Dejtonskog/Pariskog mirovnog sporazuma. Na osnovu Sporazuma

o posebnim paralelnim odnosima, odrana je zajednika sjednica vlada Republike Srpske i Srbije i sjednica Vijea za saradnju.

Saradnja sa Meunarodnim krivinim sudom za bivu Jugoslaviju (MKSJ) je ocijenjena zadovoljavajuom u veini oblasti. Jo uvijek je potrebno uloiti napore kako bi se obezbijedilo uspjeno procesuiranje svih predmeta ratnih zloina iz Kategorije II10 koje je

10

Predmeti za koje je Tuilatvo Meunarodnog suda prikupljalo dokaze tokom istraga kasnije su upueni tuilatvima zemalja bive Jugoslavije na dalje istrage i mogue krivino gonjenje

21

Meunarodni sud ustupio Bosni i Hercegovini. Neravnomjerno je koriten pristup bazama podataka Suda kao i prikupljanje informacija i dokaza od strane tuilaca u cijeloj zemlji.

Bilateralni sporazum o imunitetu izmeu Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Amerikih Drava iz 2003. godine, kojim se garantuje izuzee iz nadlenosti Meunarodnog krivinog suda, i dalje je na snazi. To nije u skladu sa Zajednikim stavovima EU o integritetu Rimskog statuta, kao ni sa vodeim principima EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu. Bosna i Hercegovina treba da postigne usklaenost sa stavom EU.

Ostvaren je napredak u pogledu Sarajevske deklaracije, u kojoj sudjeluju Bosna i

Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija, a koja ima za cilj pronalaenje odrivih rjeenja za osobe izbjegle i raseljene zbog oruanih sukoba u bivoj Jugoslaviji tokom devedesetih godina. Provoenje Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, koji za cilj ima rjeenje stambenog pitanja za najranjivije kategorije izbjeglica i raseljenih osoba u etiri zemlje uz intenzivnu finansijsku podrku EU, zapoelo je uz odobrenje prvog kruga projekata od strane meunarodnih donatora u aprilu. Zajednike regionalne informativne kampanje o programu su provedene u cijeloj regiji. Meutim, potrebno je dodatno poboljati provedbene kapacitete partnerskih zemalja te finalizirati niz dokumenata i postupaka kako bi se otpoelo sa odobrenim projektima za BiH. Jo uvijek nisu uspostavljene uinkovite jedinice za realizaciju projekata, striktni postupci izbora korisnika, kao ni mogunost provjere podataka o korisniku. Treba nastaviti sa openito dobrom saradnjom izmeu partnerskih zemalja vezanom za proces i program stambenog zbrinjavanja.

Nerasvijetljena sudbina nestalih osoba iz sukoba 90-ih godina ostaje humanitarni problem u

zemljama Zapadnog Balkana. U julu 2013. bilo je ukupno 11 859 osoba koje se vode kao

nestale iz sukoba u regiji, prema podacima Meunarodnog komiteta crvenog krsta (MKCK). Od tog broja, 7 886 sluajeva je povezano sa sukobom u Bosni i Hercegovini, 2 246 sa sukobom Hrvatskoj i 1 727 sa sukobom na Kosovu.

Kako je dravno tuilatvo preuzelo odgovornost od lokalnih tuilaca za provoenje ekshumacija masovnih grobnica, uinkovitost ekshumacija je znatno poboljana, a dolo je i do smanjenja zaostatka nerijeenih predmeta. Ukupno, 283 ekshumacije su izvrene tokom izvjetajnog razdoblja, to je rezultiralo rjeavanjem 179 predmeta. Oko 3 270 neidentifikovanih posmrtnih ostataka je pohranjeno u objekte za identifikaciju u cijeloj Bosni

i Hercegovini i Tuilatvo ih mora pregledati.

Osigurana su adekvatna sredstva za podrku radu Instituta za nestale osobe, ali politiki pritisak i pokuaji da se potkopa rad Instituta se uporno nastavljaju. Zakon o nestalim osobama se i dalje provodi u nedovoljnoj mjeri. Potrebno je rjeavati pitanja pristupa ekonomskim i socijalnim beneficijama i stvaranja fonda za novanu podrku porodicama nestalih osoba.

Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi ine sutinski dio procesa pribliavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina je i dalje aktivan uesnik u inicijativama regionalne saradnje, kao to je Proces saradnje u jugoistonoj Evropi (SEECP) i Vijea za regionalnu saradnju (RCC), zatim Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), Sporazum o energetskoj zajednici i Evropski sporazum o zajednikom vazdunom prostoru (ECAAA). U januaru je Bosna i Hercegovina preuzela predsjedanje CEFTA-e.

Bosna i Hercegovina i dalje aktivno podrava Igmansku inicijativu o pomirenju i inicijativu REKOM.

Bosna i Hercegovina je nastavila razvijati svoje bilateralne odnose s drugim zemljama iz

procesa proirenja i susjednim dravama lanicama EU. Predsjedavajui Vijea ministara Bosne i Hercegovine i premijeri Hrvatske, Crne Gore i Srbije su u aprilu potvrdili predanost

22

jaanju saradnje na sastanku u Mostaru. Predsjednici Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske su se u maju sastali u Ankari i usvojili Deklaraciju koja ih obvezuje na meusobnu podrku na putu ka lanstvu u EU. Ministri ekonomije i trgovine te tri zemlje su potpisali Deklaraciju o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji. Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora i Hrvatska

potpisali su memorandum o razumijevanju za podrku i saradnju u oba projekta Trans-jadranskog i Jadransko-jonskoj plinovoda.

Potpisan je Protokol o saradnji ministarstava pravde Bosne i Hercegovine i Albanije, to omoguuje bolju razmjenu informacija koje se odnose na pravna pitanja i provoenje zakonskih reformi.

Potpisan je i Sporazum o izmjenama i dopunama postojeeg Ugovora o izruenju sa Bivom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom. Takoer su potpisani i Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o saradnji u podruju zdravstva i medicinskih nauka. Ugovor o izruenju s Crnom Gorom je ratificiran u martu. Nije rijeeno pitanje obiljeavanja granica. Nastavljeni su pregovori za finaliziranje graninog sporazuma.

Odnosi sa Srbijom su se poboljali. U aprilu je predsjednik Srbije javno zatraio oprost za zloine koji su poinjeni od strane bilo kojeg pojedinca u ime Srbije i srpskog naroda, ukljuujui i zloine u Srebrenici. Kljuni napredak je bilo potpisivanje Protokola o saradnji u krivinom gonjenju poinitelja krivinih djela ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti i genocida. Potpisan je Ugovor o izruenju. Sporazum o readmisiji po skraenom postupku i nekoliko provedbenih protokola potpisani su izmeu Bosne i Hercegovine i Srbije, kao zamjena za postojee. Bilo je i dosta meusobnih posjeta na visokom nivou, zapoela je sa radom Zajednika komisija za ekonomsku saradnju, a Memorandum o razumijevanju za saradnju u procesu evropskim integracija potpisan je u decembru. Potrebno je rijeiti pitanje obiljeavanja granica.

Nema slubenih odnosa sa Kosovom* poto Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo kao nezavisnu dravu. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine izdaje pojedinane kratkorone vize za graane Kosova. Sporazumi o saradnji u obrambenoj industriji, i u vojnim obukama su potpisani s Turskom.

Odnosi sa Hrvatskom su intenzivirani. Vaan napredak je predstavljalo potpisivanje Protokola o saradnji u krivinom gonjenju poinitelja krivinih djela ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti i genocida. Ratificirani su Ugovor sa Republikom Hrvatskom o izruenju i Sporazum o saradnji u podruju obrane. Odrano je nekoliko sastanaka na ministarskom i tehnikom nivou u cilju rjeavanja posljedica pristupanja Hrvatske EU (vidjeti dio 1.3. Odnosi izmeu EU i Bosne i Hercegovine).

Zakljueni su bilateralni sporazumi o pograninom saobraaju i graninim prelazima, ime su se prethodni sporazumi uskladili sa acquis-em. Potpisana je zajednika interpretativna izjava o prelasku preko neumskog koridora i koritenju hrvatske luke Ploe za izvoz poljoprivrednih proizvoda ivotinjskog porijekla iz Bosne i Hercegovine, za koje je EU odobrila odgovarajua odstupanja. Ogranien napredak je postignut u rjeavanju otvorenih bilateralnih pitanja, ukljuujui i pitanja vlasnitva i oznaavanje granice.

_________________

*ova oznaka ne dovodi u pitanje stavove o statusu, te je u skladu s Rezolucijom Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/99 i Miljenjem Meunarodnog suda o Deklaraciji o neovisnosti Kosova

23

Sveukupno, postignut je vrlo dobar napredak u podruju pravosudne saradnje s drugim zemljama u regiji. Bosna i Hercegovina je nastavila svoje aktivno uee u regionalnoj saradnji i odravanju dobrosusjedskih odnosa.

U pogledu saradnje s Meunarodnim krivinim sudom za bivu Jugoslaviju, potrebno je uloiti vie napora u procesuiranju predmeta Kategorije II. Potrebno je nastaviti sa dobrom saradnjom izmeu zemalja partnera u okviru Sarajevskog procesa o rjeavanju pitanja izbjeglica i interno raseljenih osoba. Potrebno je osigurati politiku podrku radu Instituta za nestale osobe i ubrzati provoenje Zakona o nestalim osobama. Potrebno je rijeiti preostala pitanja granica i imovinskih odnosa sa susjednim zemljama i otkloniti pravne prepreke za

izruenje u predmetima ratnih zloina.

3. EKONOMSKI KRITERIJI U razmatranju ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini, pristup Komisije zasniva se na

zakljucima Evropskog vijea u Kopenhagenu iz juna 1993. godine, u kojima se navodi da lanstvo u Uniji zahtijeva postojanje funkcionalne trine ekonomije i sposobnost suoavanja sa konkurentskim pritiskom i trinim snagama u Uniji.

3.1. Postojanje funkcionalne trine ekonomije

Bitni elementi ekonomske politike

Konsenzus meu vlastima na razliitim nivoima o osnovama ekonomske politike je donekle ojaan nakon postizanja dogovora o srednjoronom fiskalnom okviru za cijelu dravu. Uinak u skladu sa stand-by aranmanom sa Meunarodnom monetarnim fondom (MMF) je uglavnom bio zadovoljavajui do juna 2013. godine, kada je Odbor MMF-a je odobrio treu reviziju. Opseg budetske podrke koju je Svjetska banka planirala smanjen je zbog spore provedbe i nedostatka opipljivih rezultata zakonskih reformi u oblasti gotovinskih transfera.

Kredit u ukupnom iznosu od 100 miliona EUR, u sklopu instrumenta makrofinansijske

pomoi EU, isplaen je u dvije jednake trane u februaru i septembru, nakon jednogodinjeg zastoja i po zadovoljavajuoj usklaenosti sa priloenim uslovima ekonomske politike. U januaru 2013. godine vlasti su dostavile sedmi Ekonomsko-fiskalni program, koji obuhvata

period 2013-2015. u kojem je predvien postepeni ekonomski oporavak uz istovremenu fiskalnu konsolidaciju. Makroekonomski scenario u sklopu ovog programa se ini optimistinim, dok su strategije fiskalnih i strukturnih reformi i dalje rascjepkane i ne ine sveobuhvatnu formulaciju ekonomskih i fiskalnih politika za cijelu dravu. Sveukupno, uprkos odreenim malim poboljanjima, konsenzus o ekonomskoj i fiskalnoj politici je i dalje slab.

Makroekonomska stabilnost

U 2012. godini ekonomija je ostvarila pad od oko 1,1%, nakon blagog oporavka u prethodne

dvije godine. Ovo pogoranje je nastalo uslijed negativnih kretanja kako domae tako i vanjske potranje. Privatna potronja je u 2012. godini smanjena zbog smanjenja realnih plata i zaposlenosti, te usporenog rasta potroakih kredita. U isto vrijeme, pogorano vanjsko okruenje je uzrokovalo pad izvoza, koji je u kombinaciji sa stagnacijom uvoza doveo do negativnog uticaja neto izvoza na rast. Industrijska proizvodnja je u 2012. godini smanjena za

5,3%, u odnosu na rast od 5,9% prethodne godine. Poetkom 2013. godine je otpoeo blagi ekonomski oporavak. Prosjeni rast industrijske proizvodnje je u prvih sedam mjeseci 2013.

24

iznosio 6,8% godinje, a izvoz robe je primjetno povean za skoro 8,5%, odraavajui jau ekonomsku aktivnost, ali i uticaj baze. Dohodak po glavi stanovnika, mjeren standardom

kupovne moi (SKM), je u 2012. godini smanjen u godinjem poreenju na 28% prosjeka EU-27 sa 30%, koliko je iznosio u 2011. godini. Sveukupno, nakon male stagnacije u 2012.

godini, poetkom 2013. godine ekonomija se poela oporavljati.

Nakon znaajnog pogoranja u 2011. godini, zabiljeen je neznatan rast deficita tekueg rauna of 0,9% na godinjem nivou, tako da je on u 2012. godini dosegao 9,5% BDP-a. Trgovinski deficit je porastao za 1,2% i dosegao 32,7% BDP-a, poto je izvoz opao za 1,9%, dok je uvoz stagnirao. Viak u bilansu usluga je u blagom padu ve drugu uzastopnu godinu, ime opet doprinosi veem deficitu tekueg rauna. U isto vrijeme su vikovi u neto tekuim transferima i bilansima prihoda porasli za 2,3% odnosno 8,1%, ime su djelimino ponitena negativna kretanja u bilansima roba i usluga. Prilino povoljna kretanja u oblasti trgovine u prvoj polovini 2013. godine potpomogla su dodatno suavanje bilansa tekueg rauna.

Deficit tekueg rauna u 2012. godini je finansiran uglavnom iz vanjskog kreditiranja i u manjoj mjeri direktnim stranim investicijama (FDI). Udio FDI u BDP-u je u toku 2012.

godine porastao na 3,5%, ali je i dalje znatno ispod vrijednosti od prije krize. U prvih est mjeseci 2013. godine, neto FDI su skoro utrostruene u odnosu na isti period prethodne godine. Nakon znaajnog pada u prvoj polovini 2012. godine, dolo je do ponovnog poboljanja neto deviznih rezervi u drugoj polovini godine, na to je pozitivno uticalo povlaenje dvije trane Stand-by aranmana Meunarodnog monetarnog fonda. Slubene devizne rezerve su u 2012. godini blago poveane za 0,6% i u prvih sedam mjeseci 2013. godine je zabiljeen dodatni porast od 6,6% na godinjem nivou, to je otprilike bilo dovoljno za pokrie estomjesenog uvoza. Vanjski javni dug Bosne i Hercegovine je tokom 2012. godine povean za 7,4% na 27,5% BDP-a, dok je vanjski privatni dug blago smanjen i dosegao je 32,2% BDP-a. U prvoj polovini 2013. godine je vanjski javni dug dodatno

porastao za 5,8% na godinjem nivou. Grupa Svjetske banke je i dalje najvei kreditor, a preko 90% javnog vanjskog duga drave otpada na meunarodne javne kreditore. Veliki dio duga je ugovoren po povoljnim uslovima, uz prosjenu kamatnu stopu za sva dugovanja od samo 1,44% Sveukupno, uprkos odreenim poboljanjima u 2012. i prvoj polovini 2013. godine, vanjski debalans je i dalje visok. Finansiranje deficita se u sve veoj mjeri zasnivalo na vanjskim kreditima, to je dovelo do poveanja bruto vanjskog javnog duga.

Nezaposlenost je jo uvijek veoma visoka, te je sa 28%, koliko je iznosila 2012. godine, dosegla 28,6%. Ukupni nivo zaposlenosti stanovnitva je u toku 2012. godine stagnirao, a u prvoj polovini 2013. godine je na godinjem nivou minimalno smanjen (-0,6%). Odreena poveanja u broju zaposlenih u sektoru usluga i u javnom sektoru nisu bila dovoljna da se nadoknadi konstantno osipanje radne snage u velikom dijelu privatnog sektora, a naroito u graevinarstvu, rudarstvu i poljoprivredi. Broj zaposlenih u javnoj upravi je nastavio rasti tokom cijele 2012. i u prvoj polovini 2013. godine, ime je dodatno povean javni sektor, koji je i bio velik. Nezaposlenost je bila posebno visoka meu mladima (63,1% meu mladima uzrasta izmeu 15 i 24 godine). Veoma visoka stopa nezaposlenosti i velika razlika izmeu slubenih podataka i podataka zasnovanih na istraivanju ukazuje na prilino veliko neformalno trite radne snage i znaajnu strukturnu rigidnost kada su u pitanju visoke stope doprinosa za socijalno osiguranje, visoki porezi na plate i loe usmjerene naknade zasnovane na pravima. Uz prilagoenje zbog inflacije, u 2012. godini je zabiljeeno smanjenje prosjene bruto plate od 0,5%, dok je u 2013. dolo do daljnjeg pada od 1,6%. Sveukupno, uslovi na tritu rada su i dalje teki, a strukturne rigidnosti jo uvijek oteavaju otvaranje novih radnih mjesta.

U 2012. i poetkom 2013. godine je smanjen inflatorni pritisak. Prosjena godinja inflacija potroakih cijena je u 2012. godini ublaena na 2,1%, u odnosu na 3,7% u 2011. Glavni

25

faktor koji je doveo do nie inflacije je sporiji rast cijena hrane i prevoza pod uticajem kretanja meunarodnih cijena. Ovaj trend smanjenja inflacije se nastavio i u 2013. godini. Godinja inflacija je u junu dosegla 0,5%, uglavnom pod uticajem umjerenijih cijena hrane, smjetaja i prevoza. Zabiljeena su smanjenja cijena odjee, obue i zdravstvenih usluga, dok je na drugoj strani novo poveanje akciza na duhan, koje je na snazi od poetka 2013. godine, dovelo do rasta cijena duhana od 8,2%. Monetarna politika Centralne banke nastavlja se u

okviru aranmana Valutnog odbora, kojim je valuta BiH vezana za euro, zbog ega uiva visok nivo pouzdanosti i povjerenja. Postavke monetarne politike su ostale nepromijenjene.

Rast ponude novca je u toku 2012. godine ublaen, a monetarni agregat M2 je povean za 3,4% na kraju godine, u poreenju sa porastom od 5,8% u 2011. godini. Sveukupno, Valutni odbor i dalje dobro funkcionie i ouvana je monetarna i finansijska stabilnost, dok je inflacija ublaena.

Nakon nekoliko uzastopnih godina fiskalne konsolidacije, u 2012. i 2013. godini je ponovo

dolo do rasta fiskalnih debalansa, uz pogoranje vanjskog okruenja i smanjenje ekonomske aktivnosti. Konsolidovani budetski deficit je povean na 2,1% BDP-a u poreenju sa 1,3% u 2011. godini, zbog vieg rasta rashoda (2,4%), kojim je poniten rast ukupnih prihoda (0,9%). Udio opte uprave u BDP-u je i dalje visok, uz prosjene rashode uprave od 45% BDP-a i prihode od oko 44% BDP-a. Doprinosi za socijalno osiguranje, koji ine vie od 1/3 ukupnih prihoda, su stagnirali u poreenju na godinjem nivou. U meuvremenu, sve glavne kategorije rashoda su tokom godine poveane, ukazujui na odreeno slabljenje fiskalne politike. Kupovina roba i usluga je porasla za 3,2%, dok su rashodi na socijalna davanja poveani za 1,5%, a za plate smanjeni za 0,4%, ime je njihov veoma visok udio u ukupnim rashodima neznatno smanjen. Sastav javne potronje je i dalje veoma nepovoljan, poto su tekui izdaci inili veoma visokih 95% ukupnih rashoda, dok su kapitalni rashodi ostali izuzetno niski, uprkos nominalnom rastu od 22% u prethodnoj godini. U prvom kvartalu 2013. godine se

poveao fiskalni debalans, uglavnom zbog niih prihoda od indirektnih poreza nego to je bilo predvieno budetom, koje je velikim dijelom prouzrokovao neoekivano visok povrat PDV-a. Nii prihodi su dijelom nadoknaeni niom tekuom potronjom (npr. na plate) i odgaanjem provedbe nekih projekata javnog ulaganja. U drugoj etvrtini 2013. godine se u javnim finansijama osjetilo ponovno poveanje ekonomske ak